Zoprax 40 mg želučanootporne tablete

Odrasli i adolescenti u dobi iznad 12 godina: - refluksni ezofagitis.

Odrasli:

- eradikacija Helicobacter pylori, u kombinaciji s prikladnom antibiotskom terapijom, u bolesnika s ulkusima izazvanim s H.pylori,

- duodenalni ulkus, - želučani ulkus,

- Zollinger-Ellisonov sindrom i druga patološka hipersekretorna stanja.

Doziranje

Odrasli i adolescenti u dobi iznad 12 godina

Liječenje refluksnog ezofagitisa

Preporučena doza je jedna Zoprax 40 mg tableta na dan.

U pojedinačnim slučajevima, naročito ako druge terapije nisu bile uspješne, doza se može udvostručiti (do 2 Zoprax 40 mg tablete na dan).

Obično je potrebno liječenje u trajanju od 4 tjedna. Ako to nije dovoljno, izlječenje se najčešće postiže tijekom sljedeća 4 tjedna.

Odrasli

Eradikacija Helicobacter pylori u kombinaciji s dva prikladna antibiotika

U bolesnika s duodenalnim i želučanim ulkusom u kojih je dokazana prisutnost Helicobacter pylori, potrebno je kombinacijom lijekova postići eradikaciju bakterije. U

obzir se moraju uzeti važeće lokalne smjernice (npr. nacionalne preporuke) u pogledu bakterijske rezistencije i odgovarajuće upotrebe i propisivanja antibakterijskih lijekova.

Ovisno o rezistentnosti, za eradikaciju Helicobacter pylori mogu se preporučiti sljedeće kombinacije:

a) jedna tableta Zoprax 40 mg dva puta dnevno

+ 1000 mg amoksicilina dva puta dnevno + 500 mg klaritromicina dva puta dnevno

b) jedna tableta Zoprax 40 mg dva puta dnevno

+ 400-500 mg metronidazola dva puta dnevno (ili 500 mg tinidazola) + 250-500 mg klaritromicina dva puta dnevno

c) jedna tableta Zoprax 40 mg dva puta dnevno

+ 1000 mg amoksicilina dva puta dnevno

+ 400-500 mg metronidazola dva puta dnevno (ili 500 mg tinidazola)

U trojnoj terapiji za eradikaciju H. pylori infekcije, druga Zoprax 40 mg tableta mora se uzeti jedan sat prije večernjeg obroka.

Trojna terapija se općenito primjenjuje 7 dana i može se produžiti tijekom sljedećih 7 dana (do ukupnog trajanja liječenja od dva tjedna). Ako je za cijeljenje ulkusa potrebna daljnja terapija pantoprazolom, mora se razmotriti uzimanje doze preporučene za liječenje želučanog i duodenalnog ulkusa.

Ako trojna terapija nije opcija, odnosno ako su u pacijenta testovi za H. pylori negativni, primjenjuju se sljedeće smjernice za doziranje Zoprax 40 mg monoterapije:

Liječenje želučanog ulkusa

Preporučena doza je jedna Zoprax 40 mg tableta na dan.

U pojedinačnim slučajevima, naročito ako druge terapije nisu bile uspješne, doza se može udvostručiti (do 2 Zoprax 40 mg tablete na dan).

Obično je potrebno liječenje u trajanju od 4 tjedna. Ako to nije dovoljno, izlječenje se najčešće postiže tijekom sljedeća 4 tjedna.

Liječenje duodenalnog ulkusa

Preporučena doza je jedna Zoprax 40 mg tableta na dan.

U pojedinačnim slučajevima, naročito ako druge terapije nisu bile uspješne, doza se može udvostručiti (do 2 Zoprax 40 mg tablete na dan).

Obično je potrebno liječenje u trajanju od 2 tjedna. Ako to nije dovoljno, izlječenje se najčešće postiže tijekom sljedeća 2 tjedna.

Zollinger-Ellisonov sindrom i druga patološka hipersekretorna stanja Bolesnici započinju liječenje dozom od 80 mg (dvije tablete Zoprax 40 mg).

Nakon toga, po potrebi, doza se može povećati ili smanjiti na osnovu nalaza o izlučivanju želučane kiseline. Ako ukupna dnevno doza premašuje 80 mg, mora se razdijeliti u dvije dnevne primjene. Privremeno povećanje doze na više od 160 mg pantoprazola je moguće, ali se ne smije primjenjivati dulje nego je potrebno za primjerenu kontrolu kiseline.

Trajanje liječenja Zollinger-Ellisonovog sindroma i drugih patoloških stanja s povećanim izlučivanjem kiseline nije ograničeno i mora se prilagoditi kliničkim potrebama.

Oštećenje funkcije bubrega

Nije potrebno prilagoĎavati dozu u bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega.

Zbog nedovoljno podataka o sigurnosti i djelotvornosti, pantoprazol se ne smije koristiti u trojnoj terapiji za eradikaciju H. pylori u bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega.

Oštećenom funkcije jetre

U bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre ne smije se prekoračiti dnevna doza od 20 mg pantoprazola (jedna tableta od 20 mg pantoprazola).

Zbog nedovoljno podataka o sigurnosti i djelotvornosti, pantoprazol se ne smije koristiti u trojnoj terapiji za eradikaciju H. pylori u bolesnika s umjerenim do teškim oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 4.4.).

Starije osobe

U starijih osoba nije potrebno prilagoĎavati dozu.

Djeca mlađa od 12 godina

Primjena pantoprazola ne preporuča se u djece mlaĎe od 12 godina zbog nedovoljno podataka o sigurnosti i djelotvornosti u toj dobnoj skupini.

Način primjene

Zoprax tablete ne smiju se žvakati niti lomiti, već se trebaju progutati cijele s vodom, jedan sat prije obroka.

Preosjetljivost na djelatnu tvar, supstituirane benzimidazole ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

Oštećenje funkcije jetre

U bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre potrebno je redovito praćenje vrijednosti jetrenih enzima tijekom liječenja, posebice tijekom dugotrajne primjene. U slučaju porasta vrijednosti jetrenih enzima, liječenje pantoprazolom mora se prekinuti (vidjeti dio 4.2.).

Trojna terapija

U slučaju trojne terapije potrebno je proučiti sažetke opisa svojstava lijekova koji se koriste u kombinaciji.

Prisutnost alarmantnih simptoma

U prisutnosti bilo kojeg alarmantnog simptoma (npr. značajni nenamjerni gubitak tjelesne težine, opetovano povraćanje, disfagija, hematemeza, anemija ili melena) i kod sumnje ili postojanja želučanog ulkusa mora se isključiti mogućnost maligne bolesti, budući da liječenje pantoprazolom može ublažiti njene simptome i time odgoditi postavljanje dijagnoze. Ako simptomi potraju unatoč primjerenom liječenju, bolesnika treba uputiti na daljnje pretrage.

Istodobna primjena s atazanavirom

Istodobna primjena atazanavira s inhibitorima protonske pumpe se ne preporučuje (vidjeti dio 4.5.). Ukoliko se procijeni da je istodobna primjena neizbježna, preporučuje se pažljivo kliničko praćenje (npr. količina virusa) u kombinaciji s povećanjem doze atazanavira na 400 mg sa 100 mg ritonavira. Ne smije se prekoračiti dozu od 20 mg pantoprazola dnevno.

Utjecaj na apsorpciju vitamina B12

Tijekom dugotrajnog liječenja bolesnika sa Zollinger-Ellisonovim sindromom i drugim patološkim hipersekretornim stanjima, pantoprazol, kao i drugi inhibitori sekrecije želučane kiseline, može smanjiti apsorpciju vitamina B12 (cijanokobalamin) zbog hipoklorhidrije ili aklorhidrije. To treba uzeti u obzir u bolesnika sa smanjenim tjelesnim zalihama B12 ili faktorima rizika koji uvjetuju smanjenu apsorpciju vitamina B12, ili ako se pojave klinički simptomi nedostatka vitamina B12.

Dugotrajno liječenje

Tijekom dugotrajnog liječenja, posebno ako ono traje dulje od godine dana, bolesnici moraju biti pod redovitim nadzorom.

Gastrointestinalne infekcije uzrokovane bakterijama

Za pantoprazol se, kao i za druge inhibitore protonske pumpe, može očekivati da povećava broj bakterija normalno prisutnih u probavnom sustavu te blago povećava rizik od gastrointestinalnih infekcija uzrokovanih bakterijama kao što su Salmonella, Campylobacter ili Clostridium difficile.

Hipomagnezemija

Prijavljena je teška hipomagnezemija u bolesnika koji su inhibitorima protonske pumpe, kao što je pantoprazol, bili liječeni kroz najmanje tri mjeseca, a u većini slučajeva kroz godinu dana. Mogu se pojaviti ozbiljne manifestacije hipomagnezemije kao što su umor, tetanija, delirij, konvulzije, omaglica i ventrikularna aritmija, čiji nastup može biti podmukao i može ga se previdjeti. U većine pogoĎenih bolesnika, hipomagnezemija se poboljšala nakon nadoknade magnezija i prekida terapije inhibitorom protonske pumpe.

Za bolesnike u kojih se očekuje da će biti na dugotrajnoj terapiji inhibitorima protonske pumpe ili za bolesnike koji istodobno uzimaju digoksin ili druge lijekove koji mogu uzrokovati hipomagnezemiju (npr. diuretici), liječnici moraju razmotriti praćenje razine magnezija prije uvoĎenja inhibitora protonske pumpe u terapiju i periodički tijekom liječenja.

Rizik od frakture kuka, zapešća i kralježnice

Inhibitori protonske pumpe, osobito ako ih se primjenjuje u visokim dozama i tijekom duljeg vremenskog perioda (>1 godine), mogu blago povećati rizik od prijeloma kuka, zapešća i kralježnice, uglavnom u starijih bolesnika ili ako su prisutni drugi poznati čimbenici rizika. Opservacijska ispitivanja ukazuju da inhibitori protonske pumpe mogu povećati ukupni rizik od prijeloma za 10-40%. Dio ovog povećanja može biti zbog utjecaja drugih čimbenika rizika. Bolesnici koji su pod rizikom od nastanka osteoporoze moraju primiti skrb u skladu s važećim kliničkim smjernicama te imati primjeren unos vitamina D i kalcija.

Subakutni kožni lupus eritematodes (SCLE, engl. subacute cutaneous lupus erythematosus)

Inhibitori protonske pumpe povezani su s vrlo rijetkim slučajevima SCLE-a. Ako nastupe lezije, posebice na suncem izloženim područjima kože, te ako su popraćene artralgijom, bolesnik treba odmah potražiti medicinsku pomoć, a zdravstveni radnik treba razmotriti prekid liječenja lijekom Zoprax. Ako se nakon liječenja inhibitorom protonske pumpe javi SCLE, rizik od pojave SCLE-a veći je i tijekom liječenja drugim inhibitorom protonske pumpe.

Interferencija s laboratorijskim testovima

Povišena razina kromogranina A (CgA) može interferirati s pretragama za neuroendokrine tumore. Kako bi se izbjegla ova interferencija, liječenje pantoprazolom potrebno je prekinuti najmanje 5 dana prije mjerenja razine CgA (vidjeti dio 5.1.). Ako se razine CgA i gastrina ne vrate unutar referentnih vrijednosti nakon početnog mjerenja, mjerenje treba ponoviti 14 dana nakon prekida liječenja inhibitorom protonske pumpe.

Učinak pantoprazola na apsorpciju drugih lijekova

Zbog snažne i dugotrajne inhibicije lučenja želučane kiseline, pantoprazol može smanjiti apsorpciju lijekova čija bioraspoloživost ovisi o želučanom pH, npr. nekih azolskih antimikotika poput ketokonazola, itrakonazola, posakonazola i drugih lijekova kao što je erlotinib.

Lijekovi za liječenje HIV-a (atazanavir)

Istodobna primjena atazanavira te drugih lijekova za liječenje HIV-a, čija je apsorpcija ovisna o pH, s inhibitorima protonske pumpe može dovesti do značajnog smanjenja bioraspoloživosti lijekova za liječenje HIV-a i utjecati na njihovu djelotvornost. Zato se ne preporučuje istodobna primjena inhibitora protonske pumpe s atazanavirom (vidjeti dio 4.4.).

Kumarinski antikoagulansi (fenprokumon ili varfarin)

Iako u kliničkim farmakokinetičkim ispitivanjima nisu zabilježene interakcije pri istodobnoj primjeni fenprokumona ili varfarina s pantoprazolom, nakon stavljanja lijeka u promet zabilježeno je nekoliko izoliranih slučajeva promjene INR-a nakon istodobne primjene tih lijekova. Zbog toga se u bolesnika koji se liječe kumarinskim antikoagulansima (npr. fenprokumon ili varfarin) preporučuje kontrolirati protrombinsko vrijeme, odnosno INR, na početku, po završetku ili tijekom neredovite primjene pantoprazola.

Metotreksat

Prijavljeno je da se kod istodobne primjene visokih doza metotreksata (npr. 300 mg) i inhibitora protonske pumpe u nekih bolesnika povećava razina metotreksata. Zbog toga se u slučajevima gdje se primjenjuju visoke doze metotreksata, kao na primjer kod karcinoma i psorijaze, treba voditi računa o mogućem privremenom prekidu terapije pantoprazolom.

Ostala ispitivanja o interakcijama

Pantoprazol se u najvećoj mjeri metabolizira u jetri putem citokroma P450 enzimatskog sustava. Glavni metabolički put je demetilacija putem CYP2C19, a ostali metabolički

putovi uključuju oksidaciju putem CYP3A4. Ispitivanja interakcija s lijekovima koji se takoĎer metaboliziraju istim enzimatskim sustavom (kao što su karbamazepin, diazepam, glibenklamid, nifedipin, i oralna kontracepcijska sredstva koja sadrže levonorgestrel i etinilestradiol) nisu zabilježila klinički značajne interakcije. Rezultati brojnih ispitivanja interakcija pokazuju da pantoprazol ne utječe na metabolizam djelatnih tvari koje se metaboliziraju putem CYP1A2 (primjerice kofein, teofilin), CYP2C9 (primjerice piroksikam, diklofenak, naproksen), CYP2D6 (primjerice metoprolol), CYP2E1 (primjerice etanol), te ne ometa p-glikoproteinsku apsorpciju digoksina.

Nisu zabilježene interakcije pri istodobnoj primjeni s antacidima.

Ispitivanja interakcija su takoĎer provedena kod istodobne primjene pantoprazola s odgovarajućim antibioticima (klaritromicinom, metronidazolom, amoksicilinom). Nisu zabilježene klinički značajne interakcije.

Trudnoća

Nema dostatnih podataka o primjeni pantoprazola u trudnica. Ispitivanja na životinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3.). Potencijalni rizik u ljudi nije poznat. Pantoprazol se ne smije koristiti u trudnoći osim ako je to neophodno.

Dojenje

Ispitivanja na životinjama pokazala su da se pantoprazol izlučuje u mlijeku. Zabilježeno je izlučivanje u majčino mlijeko i u ljudi. Pri odlučivanju o nastavku/prekidu dojenja ili nastavku/prekidu terapije pantoprazolom mora se uzeti u obzir korist dojenja za dijete i korist terapije pantoprazolom za majku.

Mogu se javiti nuspojave poput omaglice i poremećaja vida (vidjeti dio 4.8.). U takvim slučajevima, bolesnici ne smiju upravljati vozilima ili raditi sa strojevima.

Očekuje se da će otprilike 5% bolesnika osjetiti nuspojave. Najčešće prijavljene nuspojave su dijareja i glavobolja koje se javljaju u otprilike 1% bolesnika.

U tablici u nastavku nuspojave pantoprazola su razvrstane po sljedećim kategorijama učestalosti: vrlo česte (≥1/10); česte (≥1/100 i <1/10); manje česte (≥1/1000 i <1/100); rijetke (≥1/10 000 i <1/1000); vrlo rijetke (<1/10 000), nepoznato (ne može se procijeniti na temelju dostupnih podataka). Svim nuspojavama prijavljenim nakon stavljanja lijeka u promet nije moguće odrediti učestalost, te su takve nuspojave navedene pod ''nepoznata'' učestalost.

Unutar svake grupe učestalosti, nuspojave su poredane u padajućem nizu prema stupnju ozbiljnosti.

Tablica 1. Nuspojave pantoprazola iz kliničkih ispitivanja i nakon stavljanja lijeka u promet

8674601081531

864412-3245739Subakutni kožni lupus eritematodes (pogledajte dio 4.4.) Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva Fraktura kuka, zapešća ili kralježnice (vidjeti dio 4.4) Artralgija; Mialgija Spazam muskulature kao posljedica poremećaja ravnoteže elektrolita Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava Intersticijski nefritis (uz moguću progresiju do zatajenja bubrega) Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki Ginekomastija Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene Astenija, umor i opće loše stanje Povišenje tjelesne temperature; Periferni edem

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

2470658525047 navedenog u Dodatku VNakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava:

Simptomi predoziranja u ljudi nisu poznati. Intravenska primjena pantoprazola u dozama do 240 mg tijekom 2 minute pokazala je dobru podnošljivost. Kako se pantoprazol opsežno veže na proteine, ne dijalizira se lako.

U slučaju predoziranja s kliničkim znakovima intoksikacije, osim simptomatske i suportivne terapije, nema specifičnih preporuka za liječenje.

Farmakoterpijska skupina: lijekovi za poremećaje kiselosti; inhibitori protonske pumpe ATK oznaka: A02BC02.

Mehanizam djelovanja

Pantoprazol je supstituirani benzimidazol koji inhibira izlučivanje klorovodične kiseline specifičnim djelovanjem na protonske pumpe parijetalnih stanica želuca.

Pantoprazol prelazi u svoj aktivni oblik u kiselim uvjetima kanalikula parijetalnih stanica, gdje inhibira enzim H+/K+-ATP-azu (završnu fazu stvaranja klorovodične kiseline u želucu). Inhibicija je ovisna o dozi i obuhvaća i bazalno i stimulirano lučenje kiseline.

U većine bolesnika simptomi nestaju unutar 2 tjedna liječenja.

Kao i kod primjene drugih inhibitora protonske pumpe te antagonista H2 receptora, liječenje pantoprazolom smanjuje kiselost u želucu, a proporcionalno smanjenju kiselosti povećava se razina gastrina. Povećano lučenje gastrina je reverzibilno. Budući da se pantoprazol veže na enzime distalno od razine staničnih receptora, može inhibirati lučenje klorovodične kiseline neovisno o stimulaciji drugim tvarima (acetilkolinom, histaminom, gastrinom). Učinak je jednak pri oralnoj i intravenskoj primjeni.

Farmakodinamički učinci

Vrijednosti gastrina natašte povećavaju se pri primjeni pantoprazola. Kod kratkotrajne primjene, vrijednosti u većini slučajeva ne prelaze gornju granicu normale. Tijekom dugotrajnog liječenja vrijednosti gastrina se u većini slučajeva udvostručuju, ali njihovo izrazito povećanje javlja se samo u pojedinačnim slučajevima. Kao posljedica toga, u manjem broju slučajeva tijekom dugoročne terapije uočeno je blago do umjereno povećanje broja specifičnih endokrinih stanica (ECL) u želucu (jednostavna do adenomatoidna hiperplazija). MeĎutim, prema dosadašnjim ispitivanjima, stvaranje prekursora karcinoida (atipičnih hiperplazija) ili karcinoida želuca, koji su zabilježeni u pokusima na životinjama (vidjeti dio 5.3), nije zabilježeno u ljudi.

Na temelju rezultata ispitivanja na životinjama, utjecaj dugotrajnog liječenja pantoprazolom (duljeg od jedne godine) na endokrine parametre štitnjače ne može se sa sigurnošću isključiti.

Vrijednosti serumskog gastrina rastu tijekom liječenja antisekretornim lijekovima kao odgovor na smanjeno lučenje kiseline. CgA takoĎer raste zbog smanjene želučane kiselosti. Povišena razina CgA može interferirati s pretragama za neuroendokrine tumore. Dostupni podaci iz literature ukazuju na to da liječenje inhibitorima protonske pumpe treba prekinuti izmeĎu 5 dana i 2 tjedna prije mjerenja CgA. Time se omogućuje da se razine CgA koje mogu biti lažno povišene nakon liječenja inhibitorom protonske pumpe vrate unutar referentnih vrijednosti.

Apsorpcija

Pantoprazol se brzo apsorbira i postiže maksimalnu koncentraciju u plazmi već nakon jednokratne oralne doze od 40 mg. Maksimalna koncentracija u serumu, od 2-3 µg/ml u prosjeku, postiže se oko 2,5 sata nakon primjene i ta se vrijednost ne mijenja nakon višestruke primjene.

Farmakokinetika se ne razlikuje nakon jednokratne ili ponovljene primjene. U rasponu doza od 10-80 mg, kinetike pantoprazola u plazmi su linearne i nakon oralne i nakon intravenske primjene.

Apsolutna bioraspoloživost pantoprazola iz tablete iznosi oko 77%. Istodobno uzimanje hrane nema utjecaja na AUC, maksimalnu koncentraciju u serumu i stoga na bioraspoloživost. Istodobnim uzimanjem hrane povećava se samo varijabilnost vremena početka apsorpcije (tlag).

Distribucija

Vezanje pantoprazola za proteine seruma iznosi oko 98%. Volumen raspodjele je oko 0,15 l/kg.

Biotransformacija

Pantoprazol se gotovo isključivo metabolizira u jetri. Glavni metabolički put je demetilacija putem CYP2C19 s posljedičnom konjugacijom sulfatima. Drugi metabolički put uključuje oksidaciju putem CYP3A4.

Eliminacija

Poluvrijeme eliminacije je oko 1 sat, a klirens oko 0,1 l/h/kg. Zabilježeno je nekoliko slučajeva odgoĎene eliminacije. Zbog specifičnog vezanja pantoprazola na protonske pumpe u parijetalnim stanicama poluvrijeme eliminacije ne korelira s mnogo dužim trajanjem djelovanja (inhibicijom lučenja kiseline).

Metaboliti pantoprazola najvećim se dijelom izlučuju putem bubrega (oko 80%), a ostatak se izlučuje fecesom. Glavni metabolit u serumu i urinu je desmetilpantoprazol koji je konjugiran sa sulfatom. Poluvrijeme glavnog metabolita (oko 1,5 h) nije značajno dulje od onog pantoprazola.

Osobitosti pojedinih skupina bolesnika

Spori metabolizatori

Oko 3% europljana ima nedostatak funkcionalnog CYP2C19 enzima, te ih nazivamo sporim metabolizatorima. U tih pojedinaca se metabolizam pantoprazola u najvećoj mjeri katalizira preko CYP3A4. Nakon davanja jedne doze od 40 mg pantoprazola, srednja vrijednost površine ispod krivulje koncentracija-vrijeme u plazmi (AUC) je bila otprilike 6 puta veća u sporih metabolizatora nego u ispitanika s funkcionalnim CYP2C19 enzimom (brzi metabolizatori). Srednje vrijednosti vršnih koncentracija u plazmi se povećavaju za oko 60%. Ti nalazi nemaju nikakvog utjecaja na doziranje pantoprazola.

Oštećena funkcija bubrega

Kod primjene pantoprazola u bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega (uključujući i bolesnike na dijalizi) nije potrebno smanjiti dozu. Kao i u zdravih ispitanika, poluvrijeme pantoprazola je kratko. Samo se vrlo male količine pantoprazola mogu dijalizirati. Iako glavni metabolit ima umjereno produljeno poluvrijeme (2-3 h), izlučivanje je i dalje brzo te ne dolazi do akumulacije.

Oštećena funkcija jetre

Iako se u bolesnika s cirozom jetre (razredi A i B prema Childu) vrijednosti poluvremena eliminacije povećavaju na 7 do 9 sati, a vrijednosti AUC se povećavaju za faktor 5-7, maksimalna koncentracija u serumu povećava se samo za faktor 1,5 u odnosu na zdrave ispitanike.

Stariji bolesnici

Blago povećanje AUC-a i Cmax u starijih ispitanika u odnosu na mlaĎe ispitanike takoĎer nije klinički značajno.

60492649817100

Pedijatrijska populacija

Nakon jednokratne oralne primjene pantoprazola u dozi od 20 ili 40 mg u djece u dobi od 5 do 16 godina, vrijednosti AUC-a i Cmax bile su u rasponu koji odgovara vrijednostima u odraslih. Nakon jednokratne intravenske primjene pantoprazola u dozi od 0,8 ili 1,6 mg/kg u djece u dobi od 2-16 godina nije se uočila značajna povezanost klirensa pantoprazola i dobi ili tjelesne težine djeteta. Vrijednosti AUC-a i volumena distribucije su bili u skladu s vrijednostima u odraslih.

Neklinički podaci ne ukazuju na poseban rizik za ljude na temelju rezultata konvencionalnih ispitivanja sigurnosne farmakologije, toksičnosti ponovljenih doza i genotoksičnosti.

U dvogodišnjem ispitivanju kancerogenosti na štakorima otkrivene su neuroendokrine neoplazme. Dodatno, otkriveni su i papilomi skvamoznih stanica u predželucu štakora. Mehanizam kojim supstituirani benzimidazoli dovode do stvaranja karcinoida želuca detaljno je ispitan te je zaključeno da se radi o sekundarnoj reakciji na izrazito povišene razine gastrina u serumu štakora tijekom dugotrajne primjene visokih doza lijeka. Tijekom dvogodišnjih ispitivanja na glodavcima opažen je i povećan broj tumora jetre u štakora i u ženki miševa što je objašnjeno kao posljedica obilnog metaboliziranja pantoprazola u jetri.

Blago povećanje neoplastičnih promjena štitnjače zabilježeno je u skupini štakora koji su primali najveću ispitivanu dozu (200 mg/kg). Pojava takvih neoplazmi povezana je s promjenama koje uzrokuje pantoprazol u razgradnji tiroksina u jetri štakora. Budući da je terapijska doza u ljudi niska, štetni učinak na štitnjaču se ne očekuje.

U reproduktivnim ispitivanjima na životinjama, pri dozama većima od 5mg/kg, opaženi su znakovi blage fetotoksičnosti. Istraživanjima nisu otkriveni nikakvi dokazi koji bi upućivali na smanjenje plodnosti ili teratogeni učinak.

Prolaz lijeka kroz placentu ispitivan je na štakorima te se pokazalo da se povećava u kasnijim fazama gestacije. Tako je koncentracija pantoprazola u fetusu povećana

neposredno prije roĎenja.

Jezgra:

- natrijev hidrogenfosfat, bezvodni - manitol

- celuloza, mikrokristalična - karmelozanatrij, umrežena - magnezijev stearat.

Ovojnica:

- hipromeloza - trietilcitrat

- natrijev škroboglikolat, vrst A

- metakrilna kiselina/etilakrilat kopolimer 1:1, 30% raspršina

11

- željezov oksid, žuti (E172) - voda, pročišćena.

Nije primjenjivo.

3 godine.

Čuvati na temperaturi ispod 30°C.

28 želučanootpornih tableta u blisteru (OPA/Al/PVC//Al), u kutiji. 56 želučanootpornih tableta u blisteru (OPA/Al/PVC//Al), u kutiji.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal potrebno je zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.

Zoprax je selektivni „inhibitor protonske pumpe“, lijek koji smanjuje količinu kiseline koja se stvara u želucu. Koristi se za liječenje bolesti želuca i crijeva uzrokovanih kiselinom.

Zoprax se koristi u odraslih i djece starije od 12 godina za:

- liječenje refluksnog ezofagitisa (upale jednjaka, odnosno cijevi koja povezuje grlo i želudac, popraćene vraćanjem kiselog sadržaja iz želuca u usta).

Zoprax se korist u odraslih za:

- liječenje infekcije izazvane bakterijom Helicobacter pylori u bolesnika s vrijedovima (čirevima) želuca i dvanaesnika, u kombinaciji s dva antibiotika (trojna terapija). Cilj liječenja je izliječiti bakterijsku infekciju i smanjiti vjerojatnost ponovne pojave vrijeda.

- liječenje vrijeda (čira) na želucu i dvanaesniku,

- liječenje Zollinger-Ellisonovog sindroma i drugih stanja pri kojima se stvara previše želučane kiseline.

Nemojte uzimati Zoprax:

- ako ste alergični na djelatnu tvar ili bilo koji drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.)

- ako ste alergični na druge lijekove iz skupine inhibitora protonske pumpe.

Upozorenja i mjere opreza

Obratite se svom liječniku ili ljekarniku prije nego uzmete Zoprax:

- ako imate teške probleme s jetrom. Recite liječniku ako ste ikad u prošlosti patili od jetrenih tegoba. U tom će Vam slučaju liječnik češće provjeravati jetrene enzime u krvi, osobito ako Zoprax koristite kroz duži vremenski period. U slučaju porasta jetrenih enzima liječenje se mora prekinuti.

- ako ste na dugotrajnoj terapiji Zopraxom, a imate smanjene zalihe vitamina B12 ili čimbenike rizika za smanjenje količine vitamina B12. Pantoprazol, kao i drugi blokatori lučenja želučane kiseline, može smanjiti apsorpciju vitamina B12.

- ako istodobno uzimate lijek koji sadrži atazanavir (koristi se za liječenje HIV infekcija). Obratite se svom liječniku za savjet.

- ako ste ikad imali kožnu reakciju nakon terapije s lijekom sličnim Zopraxu koji smanjuje želučanu kiselinu.

- ako morate napraviti odreĎenu krvnu pretragu (kromogranin A).

Ako dobijete osip na koži, posebice na područjima izloženima suncu obavijestite svojeg liječnika što je prije moguće, jer ćete možda morati prekinuti liječenje Zopraxom. Sjetite se spomenuti i bilo koje druge štetne učinke poput boli u zglobovima

Odmah se javite liječniku ako primijetite neki od navedenih simptoma: - nenamjerni gubitak tjelesne težine,

- povraćanje koje se ponavlja, - teškoće s gutanjem,

- povraćanje krvi,

- blijeda koža ili sluznice i slabost (anemija), - krv u stolici,

- težak i/ili dugotrajan proljev, jer je pantoprazol povezan s blagim porastom učestalosti zaraznih proljeva.

Liječnik će Vas možda uputiti na dodatne pretrage kojima bi se isključilo postojanje zloćudne bolesti jer liječenje pantoprazolom može ublažiti simptome i odgoditi postavljanje dijagnoze. Ako se simptomi nastave unatoč terapiji, možda će biti potrebno razmotriti daljnje pretrage.

Kod dugotrajnog liječenja, naročito ako traje dulje od godine dana, liječnik će Vas vjerojatno redovito kontrolirati. Ako primijetite nove ili neuobičajene simptome, morate obavijestiti liječnika.

Uzimanje inhibitora protonske pumpe kao što je Zoprax, osobito tijekom vremenskog perioda duljeg od godinu dana, može blago povećati rizik od prijeloma kuka, zapešća ili kralježnice. Obavijestite svog liječnika ako bolujete od osteoporoze ili ako uzimate kortikosteroide (koji mogu povećati rizik od osteoporoze).

Drugi lijekovi i Zoprax

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove.

Zoprax može imati utjecaj na učinkovitost drugih lijekova, stoga obavijestite liječnika ako uzimate:

- lijekove kao što su ketokonazol, itrakonazol i posakonazol (koriste se za liječenje gljivičnih infekcija) ili erlotinib (koristi se za liječenje odreĎenih oblika raka),

- atazanavir (koristi se u liječenju infekcije HIV-om),

- varfarin ili fenprokumon (koriste se za prorjeĎivanje krvi i sprječavanje ugrušaka). Možda ćete trebati daljnje pretrage.

- metotreksat (koristi se za liječenje reumatoidnog artritisa, psorijaze i raka). Ako uzimate metotreksat liječnik može privremeno prekinuti Vaše liječenje Zoprax tabletama.

Trudnoća, dojenje i plodnost

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, obratite se svom liječniku ili ljekarniku za savjet prije nego uzmete ovaj lijek.

Nema odgovarajućih podataka o upotrebi pantoprazola u trudnoći. Zabilježeno je izlučivanje u majčino mlijeko.

Ovaj lijek smijete uzimati samo ako liječnik procjeni da je korist za Vas veća od potencijalnog rizika za plod/dijete.

Upravljanje vozilima i strojevima

Ukoliko primijete nuspojave poput omaglice ili poremećaja vida, tijekom liječenja Zopraxom ne smijete upravljati vozilima niti raditi sa strojevima.

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao Vaš liječnik ili ljekarnik. Provjerite s Vašim liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.

Tabletu trebate progutati cijelu s vodom, jedan sat prije obroka. Nemojte žvakati ili lomiti tabletu.

Ako liječnik nije drugačije odredio uobičajene doze su:

Odrasli i djeca starija od 12 godina:

Liječenje refluksnog ezofagitisa (vraćanje kiselog sadržaja iz želuca u usta)

Preporučena doza je jedna tableta Zoprax 40 mg dnevno. Liječnik može povećati dozu na 2 tablete dnevno.

Za liječenje refluksnog ezofagitisa obično je potrebna terapija u trajanju od 4 do 8 tjedana. Liječnik će odrediti koliko dugo ćete uzimati lijek.

Odrasli:

Liječenje infekcije izazvane bakterijom Helicobacter pylori u bolesnika s vrijedovima (čirevima) želuca i dvanaesnika (dio tankog crijeva), u kombinaciji s dva antibiotika (trojna terapija):

Uzima se jedna Zoprax 40 mg tableta dva puta na dan zajedno s dvije tablete antibiotika koji sadrže amoksicilin, klaritromicin ili metronidazol (ili tinidazol). Antibiotik uzimate dva puta na dan s tabletom pantoprazola. Prva tableta pantoprazola se uzima jedan sat prije doručka, a druga jedan sat prije večernjeg obroka. Slijedite upute liječnika i pročitajte upute o lijeku za antibiotike koje uzimate.

Uobičajene su sljedeće kombinacije koje se uzimaju dva puta na dan: - Zoprax 40 mg + 500 mg klaritromicina + 1000 mg amoksicilina

- Zoprax 40 mg + 250-500 mg klaritromicina + 400-500 mg metronidazola (ili 500 mg tinidazola)

- Zoprax 40 mg + 400-500 mg metronidazola (ili 500 mg tinidazola) + 1000 mg amoksicilina

Uobičajeno trajanje terapije je jedan do dva tjedna.

Liječenje vrijeda (čira) na želucu i dvanaesniku (dio tankog crijeva)

Preporučena doza je jedna tableta Zoprax 40 mg dnevno. Liječnik može udvostručiti dozu, a odredit će i trajanje terapije.

Liječenje vrijeda na želucu obično traje 4-8 tjedana, a vrijeda na dvanaesniku 2-4 tjedna.

Dugotrajno liječenje Zollinger-Ellisonovog sindroma i drugih stanja pri kojima se u želucu stvara previše kiseline

Preporučena početna doza najčešće su dvije Zoprax 40 mg tablete na dan. Liječnik će kasnije možda prilagoditi doziranje, ovisno od količine kiseline koja se stvara u želucu. Tablete uzmite jedan sat prije obroka. Ako Vam je propisano više od dvije tablete dnevno, morate ih uzimati ujutro i navečer. Ako Vam liječnik propiše dnevnu dozu veću od 4 tablete, točno će Vam reći koliko dugo je trebate uzimati.

Bolesnici s oštećenjem funkcije bubrega

Ako patite od tegoba s bubregom ne smijete uzimati Zoprax za liječenje infekcije bakterijom Helicobacter pylori,

Bolesnici s oštećenjem funkcije jetre

Ako patite od teških jetrenih tegoba, ne smijete uzeti više od jedne tablete od 20 mg pantoprazola na dan (za takve situacije dostupne su tablete Zoprax 20 mg).

Ako patite od umjerenih do teških jetrenih tegoba, ne smijete uzimati Zoprax za liječenje infekcije bakterijom Helicobacter pylori,

Primjena u djece i adolescenata

Primjena ovog lijeka ne preporučuje se u djece mlaĎe od 12 godina.

Ako uzmete više Zopraxa nego što ste trebali

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika. Simptomi predoziranja nisu poznati.

Ako ste zaboravili uzeti Zoprax

Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu dozu. Sljedeću dozu uzmite u uobičajeno vrijeme.

Ako prestanete uzimati Zoprax

Nemojte prestati uzimati ove tablete bez da ste se prvo posavjetovali sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se svom liječniku ili ljekarniku.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće razviti kod svakoga.

Ako primijetite bilo koju od sljedećih nuspojava, prestanite uzimati ovaj lijek i odmah obavijestite svog liječnika ili se javite u najbližu zdravstvenu ustanovu:

- Ozbiljne alergijske reakcije (rijetke, mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba): oticanje jezika i/ili grla, teškoće pri gutanju, koprivnjača (urtikarija), teškoće pri disanju, alergijsko oticanje lica (Quinckeov edem/angioedem), jaka omaglica s vrlo brzim lupanjem srca i jakim znojenjem.

- Ozbiljna kožna stanja (nepoznato: učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka):

stvaranje mjehura na koži i ubrzano pogoršanje općeg stanja, oštećenja sluznica koja mogu biti praćena blagim krvarenjima (erozije) očiju, nosa, usta/usana ili genitalija (Stevens-Johnsonov sindrom, Lyellov sindrom, multiformni eritem) i osjetljivost na svjetlost.

- Ostala ozbiljna stanja (nepoznato: učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka):

žutilo kože ili bjeloočnica (žutica, teško oštećenje stanica jetre) ili vrućica, osip, zbog upale mogu biti povećani bubrezi ponekad praćeni bolnim mokrenjem i boli u donjem dijelu leĎa (ozbiljna upala bubrega).

Ostale nuspojave:

- Često (mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba): dobroćudni polipi u želucu.

- Manje često (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba):

glavobolja, omaglica, proljev, mučnina, povraćanje, nadutost i vjetrovi, zatvor, suha usta, bol i neugoda u trbuhu, osip na koži, izbijanje kožnih promjena koje se očituju svrbežom i crvenilom (egzantem), svrbež, osjećaj slabosti, iscrpljenost i opće loše osjećanje, poremećaji spavanja, prijeloma kuka, zapešća ili kralježnice

- Rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba):

poremećaj ili potpuni nestanak osjeta okusa, smetnje vida kao što je zamagljen vid, koprivnjača, bol u zglobovima, bol u mišićima, promjene u tjelesnoj težini, povišena tjelesna temperatura, nakupljanje tekućine u stopalima i nogama, obično oko gležnjeva (periferni edem), alergijske reakcije, depresija, povećanje dojki u muškaraca.

- Vrlo rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 10 000 osoba):

dezorijentiranost.

- Nepoznato (učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka): halucinacije (vidite, čujete ili osjećate stvari koje ne postoje), smetenost (pogotovo u bolesnika koji su imali te simptome), osjećaj trnjenja, bockanja, mravinjanja, žarenja ili utrnulosti u nekom dijelu tijela (parestezije), grč u mišićima, smanjene razine natrija u krvi, osip, moguće praćen boli u zglobovima, smanjene razine kalcija, upala debelog crijeva koja uzrokuje ustrajan vodenasti proljev.

Ako uzimate Zoprax dulje od tri mjeseca, može doći do smanjenja razine magnezija u krvi. Niske razine magnezija mogu se očitovati kao umor, nevoljno stezanje mišića, dezorijentiranost, konvulzije, omaglica, ubrzan rad srca. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah obavijestite svog liječnika.

Niske razine magnezija mogu takoĎer dovesti do smanjenja razine kalija ili kalcija u krvi. Vaš liječnik može odlučiti da je potrebno provoditi redovite krvne pretrage kako bi se nadzirala razina magnezija u krvi.

Nuspojave koje se otkrivaju krvnim pretragama:

- Manje često (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba): povišenje jetrenih enzima

- Rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba):

povišenje bilirubina, povišenje razina masnoća u krvi (kolesterola i triglicerida), naglo smanjenje broja granulocita - vrste bijelih krvnih stanica praćeno visokom vrućicom (agranulocitoza).

- Vrlo rijetko (mogu se javiti u manje od 1 na 10 000 osoba):

smanjenje broja krvnih pločica, što može izazvati neuobičajena krvarenja i stvaranja modrica; smanjenje broja bijelih krvnih stanica što može dovesti do učestalih infekcija, istodobno abnormalno smanjenje broja crvenih (eritrocita) i bijelih (leukocita) krvnih stanica, te krvnih pločica (trombocita).

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. Ovo uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: .

Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Ovaj lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.

Čuvati na temperaturi ispod 30°C.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na pakiranju iza oznake EXP.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog

ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Zoprax sadrži?

Djelatna tvar je pantoprazol.

Jedna tableta sadrži 40 mg pantoprazola u obliku pantoprazolnatrij seskvihidrata.

Pomoćne tvari su: natrijev hidrogenfosfat, bezvodni; manitol; celuloza, mikrokristalična; karmelozanatrij, umrežena; magnezijev stearat; hipromeloza; trietilcitrat; natrijev škroboglikolat, vrst A; metakrilna kiselina/etilakrilat kopolimer 1:1, 30% raspršina; željezov oksid, žuti (E172); voda, pročišćena.

Kako Zoprax izgleda i sadržaj pakiranja?

Žuta, ovalna, bikonveksna, glatka, želučanootporna tableta dimenzija 11,6 mm x 6 mm. Dostupan je u pakiranjima od 28 želučanootpornih tableta i 56 želučanootpornih tableta u blisteru, u kutiji.

Nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet i proizvoĎač

Nositelj odobrenja:

JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ d.d., Svilno 20, 51000 Rijeka

ProizvoĎači:

JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ d.d., Svilno 20, 51000 Rijeka

TEVA PHARMA, S.L.U., C/C, n°4. Poligono Industrial Malpica, Zaragoza, 50016 Zaragoza, Španjolska

Način i mjesto izdavanja lijeka

Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je zadnji puta revidirana 15. prosinca 2020.