Širok je spektar oboljenja kodkojihmože bitipotrebnosistemskolečenjeglukokortikoidima.Indikacije uključujusledeće:
Anafilaksa,astma,teškereakcijepreosetljivosti
Reumatoidniartritis,juvenilnihroničniartritis,reumatična polimialgija
Sistemskieritematoznilupus, dermatomiozitis, mešovita bolestvezivnogtkiva (osim sistemske skleroze), nodozni poliarteritis, sarkoidoza
Pemfigus,buloznipemfigoid,pyodermagangrenosum
Nefrotskisindromsa minimalnimpromenama,akutniintersticijalninefritis Reumatskikarditis
Ulceroznikolitis, Kronovabolest Uveitis,optičkineuritis
1 od 11
Autoimunskahemolitičkaanemija,idiopatskatrombocitopeničnapurpura Akutnalimfocitna leukemija, malignilimfom, multiplimijelom
Imunosupresija kodtransplantacije
Deflazakort je glukokortikoid, derivat prednizolona i doza od 6 mg deflazakorta ima približno isti antiinflamatorni potencijal kaoi doza od5 mg prednizolona ili prednizona.
Doziranje se u velikoj meri razlikuje kod različitih oboljenja i različitih pacijenata. Kod ozbiljnijih i po život opasnih stanja možda će biti potrebne velike doze deflazakorta. Kada se deflazakort dugotrajno koristi kod relativnobenignih hroničnihbolesti, doza održavanja treba da budeštoje moguće manja. Može bitipotrebno povećanje doze tokom perioda stresa ili pogoršanja bolesti.
Doziranje se pojedinačno kod svakog pacijenta titrira u zavisnosti od dijagnoze, težine oboljenja, odgovora pacijenta na terapiju i podnošljivosti leka. Treba koristiti najmanju dozu koja dovodi do prihvatljivog odgovora (videti odeljak4.4).
Odrasli
Kodakutnihporemećaja,početnedozemogubiti do120mgdeflazakorta dnevno. Za većinu stanja, doze održavanja su u rasponu od 3 do18 mg/dan. Sledeći režimi doziranja navedeni u nastavku teksta dati su samo kao smernice.
Reumatoidniartritis:
Doza održavanja jeobičnourasponu od3 do18 mg/dan. Treba koristitinajmanju efektivnu dozu i po potrebi je povećati.
Bronhijalnaastma:
Za lečenjeakutnognapada mogubitipotrebne velike dozeu rasponu od 48 do72mg/dan, u zavisnostiod težine napada, koje se postepeno smanjuju nakon postignute kontrole napada. Kod hronične astme, doze održavanja treba titrirati do najmanje doze kojom se postiže kontrola simptoma.
Ostala stanja:
Dozu deflazakorta, u zavisnosti od kliničke potrebe, titrirati do najmanje efektivne doze održavanja. Početnedozesemoguprocenitina osnovu odnosa 5mg prednizona iliprednizolona prema 6mg deflazakorta.
Oštećenje funkcijejetre
Kodpacijenata saoštećenjemfunkcijejetre, koncentracija deflazakortaukrvimožebitipovećana. Zbog toga, treba pažljivo pratiti doziranje deflazakorta i primenjivati najmanje efektivne doze.
Oštećenje funkcijebubrega
Kodpacijenata sa oštećenjemfunkcijebubrega nisu neophodnedodatnemereopreza osimuobičajenih mera neophodnih kod pacijenata koji primenjuju glukokortikoide.
Starijipacijenti
Kod starijih pacijenata nisu neophodne dodatne mere opreza, osim uobičajenih mera neophodnih kod pacijenata kojisuna terapijiglukokortikoidima. Čestaneželjena dejstva sistemskihkortikosteroida mogu bitipovezana sa ozbiljnijim posledicama kod starijih pacijenata (videti odeljak 4.4).
Pedijatrijskapopulacija Ukliničkimispitivanjima,izloženostdecedeflazakortujebila ograničena.
Indikacijeza glukokortikoidesu istekoddece i kododraslihosoba, alije bitnoda sekoristinajmanja efektivna doza. Primena doze svaki drugi dan može biti prikladna (videti odeljak 4.4).
Dozedeflazakorta suobičnourasponu od0,25 do1,5mg/kg/dan. Sledećirežimi doziranja datisukaoopšte smernice:
2 od 11
Juvenilnihroničniartritis:Uobičajena doza održavanja jeod 0,25do1,0mg/kg/dan. Nefrotskisindrom:uobičajena početna doza od1,5mg/kg/dansetitracijomsmanjujeuzavisnostiod kliničke potrebe.
Bronhijalnaastma:Na osnovu odnosa potentnosti, početna doza treba da budeizmeđu0,25 i1,0mg/kg deflazakorta svaki drugi dan.
Za primenu manjih doza od 6 mg treba koristiti druge odgovarajuće tablete dostupne na tržištu.
Obustavaprimene terapijedeflazakortom(engl. withdrawal)
Kod pacijenata koji su primali doze veće od fizioloških doza sistemskih kortikosteroida (približno 9 mg dnevno ili ekvivalentno) duže od 3 nedelje, obustava primene terapije ne sme biti nagla. Način na koji će se smanjivati doza u najvećoj meri zavisi od verovatnoće da će se zbog smanjenja doze sistemskih kortikosteroida bolest ponovo javiti (relaps). Tokomprekida primene možebiti potrebna klinička procena aktivnosti bolesti. Ukoliko je relaps bolesti nakon prestanka primene sistemskih kortikosteroida malo verovatan, ali postoji nesigurnost u pogledu supresije funkcije osovine hipotalamus – hipofiza –nadbubrežna žlezda, doza sistemskih kortikosteroida može brzo da se smanji na fiziološke doze. Jednom kada se postigne dnevna doza ekvivalentna 9 mg deflazakorta, smanjenje doze treba da bude sporije kako bi se omogućio oporavak funkcije osovine hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlezda.
Nagliprekidsistemsketerapijekortikosteroidima, koja jetrajala do3 nedelje, moguć jeuslučajuproceneda je malo verovatno da će doći do relapsa bolesti. Nagli prekid primene doza do 48 mg dnevno deflazakorta ili ekvivalenta za 3 nedelje verovatno neće dovesti do klinički značajne supresije osovine hipotalamus –hipofiza – nadbubrežna žlezda, kod većine pacijenata. Kod sledećih grupa pacijenata treba razmotriti postepen prestanak primene sistemske terapije kortikosteroidima, čak i nakon terapijskih perioda koji traju 3 nedelje ili manje:
Pacijentikojisuimaliponovljeneterapijskeperiodeu kojima suprimenjivani sistemski kortikosteroidi, posebno ako su bili duži od 3 nedelje.
Kada jepropisankratkotrajanterapijskiperiodu toku jednegodine nakonprestanka dugotrajne terapije (meseci ili godine).
Pacijentisarizikomza adrenokortikalnuinsuficijenciju, osimrizika kojinosi egzogena terapija kortikosteroidima.
Pacijenti kojiprimaju dozesistemskogkortikosteroida kojesu veće od48mgdeflazakorta dnevno (ili ekvivalentno).
Pacijentikojivišeputa uzimaju dozeuveče.
Preosetljivostna aktivnusupstancuilina bilokojuodpomoćnihsupstancinavedenihuodeljku6.1. Sistemskainfekcija,osimuslučajuprimenespecifičneantiinfektivneterapije.
Pacijenti koji primaju žive vakcine (imunizacija živim virusom) (videti odeljke 4.4 i 4.5).
Budući da komplikacije lečenja glukokortikoidima zavise odprimenjene doze i dužine trajanja terapije, mora se datinajmanja moguća doza i donetiodluka ointermitentnojterapijina osnovuprocenjenogodnosa rizika i koristi.
Neželjena dejstva se moguumanjitiprimenomnajmanjeefektivnedozetokomnajkraćegmogućeg perioda, kaoi primenom dnevne doze kao pojedinačne jutarnje doze ili, kad god je to moguće, kao pojedinačne jutarnje doze svaki drugi dan. Potrebne su česte kontrole pacijenta kako bi se titrirala doza na odgovarajući načinu odnosu na aktivnost oboljenja (videti odeljak 4.2).
Supresijanadbubrežnežlezde
Glukokortikoidima indukovana supresija funkcije osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda zavisi od primenjene doze idužinetrajanja terapije. Oporavak se odvija postepeno, uz smanjenje doze i obustavu
3 od 11
primene kortikosteroida. Atrofija korteksa nadbubrežne žlezde se razvija tokom produženog lečenja i može da traje godinama nakon prekida primene terapije. Tokom produženog lečenja, svako interkurentno oboljenje, trauma ili hirurška intervencija, zahtevaćeprivremeno povećanje doze. Međutim, relativna insuficijencija može trajati mesecima nakon prekida primene terapije; zbog toga, u svakoj stresnoj situaciji, možda će biti potrebno ponovno uvođenjeprivremene terapije glukokortikoidima.
Kada se prekida dugotrajna primena kortikosteroida, to treba učinitipostepeno. Rizici povezani sa naglim prekidom primene terapije uključuju egzacerbaciju ili ponovnu pojavu osnovne bolesti, adrenokortikalnu insuficijenciju (koja može biti sa smrtnim ishodom) ili sindrom obustave steroida (engl. steroid withdrawal syndrome). Sindrom obustave steroida može se manifestovati širokim spektrom znakova i simptoma. Međutim, tipični simptomi uključuju povišenu telesnu temperaturu, anoreksiju, mučninu, letargiju, malaksalost, mialgiju, artralgiju, rinitis, konjunktivitis, deskvamaciju kože, bolne čvorove na koži koji svrbe, slabost, hipotenziju i gubitak telesne mase. Ovo se može pojaviti čak ikod pacijenata bez potvrđene insuficijencije nadbubrežne žlezde.
Antiinflamatorno/imunosupresivnodejstvoiinfekcije
Supresija inflamatornog odgovora iimunskefunkcijepovećavajupodložnost infekcijama i njihovutežinu. Klinička slika često može biti atipična i ozbiljne infekcije poput septikemije i tuberkuloze mogu biti maskirane i mogu se razviti do napredne fazepre nego što se prepoznaju.
Naročito treba obratiti pažnju kod oboljenja varičela, jer ova uobičajeno bezazlena bolest može biti fatalna kod pacijenata sa imunosupresijom. Pacijentima (ili roditeljima dece) koji nemaju potvrđenu anamnezu varičela, preporučuje se izbegavanje bliskog kontakta sa osobama obolelim od varičela ili herpes zostera, a ako su izloženi, treba da potraže hitnu medicinsku pomoć. Pasivna imunizacija varičela zoster imunoglobulinom (VZIG) potrebna je izloženim ne-imunizovanim pacijentima koji primaju sistemske kortikosteroide ili koji su ih primenjivali tokomprethodna 3 meseca; i to u roku od 10 dana od izlaganja varičelama. Ako se potvrdi dijagnoza infekcije virusom varičele, bolest zahteva negu lekara specijaliste i hitno lečenje. Primenu kortikosteroida ne treba prekidati i moguće je da će biti potrebno povećanje doze. Pacijente treba savetovati da obrate posebnu pažnju i izbegavaju izlaganje morbilima (malim boginjama), kao i da u slučaju da dođe do izloženosti, odmah potraže medicinsku pomoć. Možda će biti potrebna profilaksa intramuskularnim normalnim imunoglobulinom.
Živevakcinesenesmeju davatipacijentima sa oslabljenomreakcijomimunskogsistema. Odgovor antitela na druge vakcine može biti umanjen.
Primena kodpacijenata sa aktivnomtuberkulozomtreba da bude ograničena na slučajeve fulminantne i diseminovane tuberkuloze u kojima se deflazakort primenjujeu terapiji zajedno sa odgovarajućim antituberkuloznim režimom. Ako su glukokortikoidi indikovani kod pacijenata sa latentnom tuberkulozom ili pozitivnim tuberkulinskim testom, potrebno je pažljivo praćenje jer može doći do reaktivacije bolesti. Tokom produženog lečenja glukokortikoidima, ovi pacijenti treba da primaju hemoprofilaksu.
Poremećajivida
Kod sistemske i lokalne primene kortikosteroida može doći do poremećaja vida. Ako pacijent ima simptome poput zamagljenog vida ili druge poremećaje vida, treba razmotriti upućivanje pacijenta kod oftalmologa radi dalje procene mogućih uzroka tih simptoma, a koji mogu uključivati kataraktu, glaukom ili retke bolesti poput centralne serozne horioretinopatije (engl. central serous chorioretinopathy, CSCR), koji su bili prijavljeni nakon sistemske itopikalneprimene kortikosteroida.
Produžena primena glukokortikoida može dovesti do posteriorne subkapsularne katarakte, glaukoma sa mogućim oštećenjemočnognerva imožepospešitinastanaksekundarnihgljivičnih ili virusnih infekcija oka.
Tendinitis
Tendinitisirupturatetivepoznata suklasna dejstva glukokortikoida.Rizikodtakvihreakcija možese povećati usled istovremeneprimene hinolona (videti odeljak 4.8).
4 od 11
Feohromocitom
Nakonprimenesistemskihkortikosteroida, prijavljenajefeohromocitomska kriza, koja možebiti smrtonosna. Kod pacijenata sa suspektnimili potvrđenim feohromocitomom, kortikosteroide treba primeniti tek nakon odgovarajuće procene odnosa rizika i koristi (videti odeljak 4.8).
Antikoagulansi
Uticajglukokortikoida na antikoagulanse je promenljiv. Postoje podaci o povećanom, ali i smanjenom dejstvu antikoagulanasa kada se primenjuju istovremeno sa glukokortikoidima. Zbog toga je potrebno pratiti parametre koagulacije kako bi se održalo željeno antikoagulantnodejstvo(videti odeljak 4.5).
Gastrointestinalni ulkusi
Potreban je oprez kada se deflazakort propisuje u kombinaciji sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima (NSAIL) zbog povećanog rizika od gastrointestinalnih ulkusa (videti odeljak 4.5).
Teške kožne neželjene reakcije
Deflazakort može izazvati teške neželjene reakcijena koži(engl. severe cutaneous adverse reactions, SCARs), kao što su toksična epidermalna nekroliza (engl. toxic epidermal necrolysis,TEN) i Stevens-Johnson-ovsindrom (SJS) (videti odeljak 4.8). Ako se pojaveteške neželjene reakcije na koži, treba obustaviti primenu deflazakorta i primeniti odgovarajuću terapiju i/ili preduzeti odgovarajuće mere.
Posebne mereopreza
Usledećimkliničkim stanjima, potrebanjeposebanoprez ipažljivopraćenjepacijenta:
• Oboljenje srca ili kongestivna srčana insuficijencija (osim u slučaju prisustva aktivnog reumatskog karditisa),hipertenzija,tromboembolijskiporemećaji.Glukokortikoidimogu da dovedudoretencije soli i vode i povećanog izlučivanja kalijuma. Može biti neophodna dijeta sa smanjenim unosom soli i suplemetacija kalijumom.
• Gastritis ili ezofagitis, divertikulitis, ulcerozni kolitis ukoliko postoji verovatnoća za predstojeću perforaciju, apsces ilipiogeneinfekcije, nedavna intestinalna anastomoza, aktivanililatentan peptički ulkus.
• Dijabetesmelitusilipostojanje dijabetes melitus-au porodičnojanamnezi,osteoporoza,mijastenija gravis,bubrežna insuficijencija.
• Emocionalnanestabilnostilisklonostka psihozi, epilepsija.
• Prethodna miopatijauzrokovanaprimenomkortikosteroida.
• Insuficijencija jetre.
• Hipotireoidizamiciroza, kojimoguda povećajudejstvoglukokortikoida.
• Okularniherpessimplexzbogmogućeperforacijerožnjače.
Poznato je da glukokortikoidi mogu uzrokovatinepravilne menstrualne ciklusei leukocitozu, zbog toga je potreban oprez kodprimene deflazakorta.
Teške psihijatrijske neželjene reakcije
Pacijentei/ilinjihovenegovateljetreba upozoritina mogućeteškepsihijatrijskeneželjenereakcijekoje se mogu pojavititokom sistemske primene steroidnih lekova (videti odeljak 4.8). Simptomi se obično pojavljuju nakon nekoliko dana ili nedelja od početka lečenja. Rizik može biti veći pri primeni većih doza/povećane sistemske izloženosti (videti odeljak 4.5), iakose na osnovu doze ne mogu predvideti početak, vrsta, težina ili dužina trajanja reakcija. Većina reakcija prolazi nakon smanjenja doze ili obustave primene leka, iako može biti potrebna specifična terapija. Pacijente/negovatelje treba ohrabriti da potraže medicinsku pomoć u slučaju pojave zabrinjavajućih psiholoških simptoma, posebno u slučaju sumnje na depresivno raspoloženje ili suicidalnih misli. Pacijente/negovatelje takođe treba upozoriti na moguće psihijatrijske poremećaje koji se mogu pojavitiu toku lečenja iliodmahnakonsmanjivanja doze/prekida primene sistemskihsteroida, iakotakve reakcije nisu prijavljivanečesto.
Poseban oprez je potreban kada se razmatra primena sistemskih kortikosteroida kod pacijenata sa postojećim ili u anamnezi prisutnim teškim afektivnim poremećajima, bilo kod njih samih ili kod prve linije srodnika. To bi uključivalo depresivnu ili manično-depresivnu bolest i prethodnu psihozu uzrokovanu primenom steroida.
5 od 11
Pedijatrijskapopulacija
Primena kortikosteroida kododojčadi, deceiadolescenata možedovesti dodozno-zavisnogzaostatkarasta koji može biti ireverzibilan.
Hipertrofična kardiomiopatija jeprijavljena nakonsistemskeprimene glukokortikoida kodprevremeno rođene odojčadi. Kod odojčadi koja primaju sistemske glukokortikoide, treba raditi ehokardiografske preglede srca kako bi se pratila struktura i funkcija miokarda (videti odeljak 4.8).
Starijapopulacija
Česta neželjena dejstva sistemskih kortikosteroida mogu biti povezana sa ozbiljnijim posledicama kod starijihpacijenata,posebnoosteoporoza, hipertenzija, hipokalijemija, dijabetes, podložnost infekcijama i stanjivanje kože. Potreban je pažljiv klinički nadzor kako bi se izbegle životno ugrožavajuće neželjene reakcije.
Sindrom lize tumorskih ćelija
U postmarketinškom periodu praćenja leka zabeležen je sindrom lize tumorskih ćelija (engl. tumour lysis syndrome, TLS) kod pacijenata sa hematološkim malignitetima nakon primene leka Flazak, u monoterapiji ili u kombinaciji sa drugim hemioterapijskim lekovima. Pacijente sa visokim rizikom za pojavu TLS-a, kao što su pacijenti sa visokom stopom proliferacije, velikimopterećenjemtumoromi povećanomosetljivošću na citotoksične lekove, treba pažljivo pratitii preduzeti odgovarajuće mere predostrožnosti (videti odeljak 4.8).
Pomoćna supstancasa potvrđenim dejstvom
LekFlazaksadržilaktozu, monohidrat.Pacijentisa retkimnaslednimoboljenjem intolerancijena galaktozu, potpunimnedostatkom laktaze ili glukozno-galaktoznom malapsorpcijom ne smeju uzimati ovaj lek.
Kontraindikovane kombinacije:
- Žive atenuisane vakcine, zbog povećanog rizika od generalizovane, potencijalno smrtonosne, vakcinom izazvane bolesti (videti odeljke 4.3 i 4.4). Glukokortikoidi mogu povećatireplikaciju mikroorganizama iz živih atenuisanih vakcina
Treba primenjivati iste mere opreza kao i za ostale glukokortikoide. Deflazakort se metaboliše u jetri. Preporučuje se povećanje doze održavanja deflazakorta u slučaju istovremene primene lekova koji su induktori enzima jetre, kao što su rifampicin, rifabutin, karbamazepin, fenobarbiton, fenitoin, primidon i aminoglutetimid.Kodistovremeneprimene lekova kojiinhibiraju enzime jetre,npr. ketokonazol, mogućeje smanjiti dozu održavanja deflazakorta.
Kodpacijenata kojiuzimajuestrogene, potrebeza kortikosteroidima mogubitismanjene.
Kortikosteroidi antagonizuju željena dejstva hipoglikemijskih lekova (uključujući insulin), antihipertenziva i diuretika, a pojačavaju hipokalijemijska dejstva acetazolamida, diuretika Henleove petlje, tiazidnih diuretika, beta-2 agonista, ksantina i karbenoksolona.
Kortikosteroidi mogu povećati ili smanjiti dejstvoantikoagulanasa (videti odeljak 4.4).
Efikasnost kumarinskih antikoagulansa može biti povećana kod istovremene primene kortikosteroida, zbog toga je potrebno pažljivo praćenje vrednosti INR ili protrombinskog vremena, kako bi se izbeglo spontano krvarenje.
Istovremena primena sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima može povećati rizik od gastrointestinalnih ulkusa (videti odeljak 4.4).
6 od 11
Kod pacijenata lečenih sistemskim kortikosteroidima, primena nedepolarizirajućih mišićnih relaksanasa može da dovede do produžene relaksacije i akutne miopatije. Faktori rizika za to uključuju produženu kortikosteroidnu terapiju velikim dozama i produženo trajanje mišićne paralize. Ova interakcija je verovatnija nakon produžene ventilacije (na primer na intenzivnoj nezi).
Kortikosteroidi povećavaju renalni klirens salicilata, a prekid primene steroida može da dovede do intoksikacije salicilatima.
Kako glukokortikoidi mogu da suprimiraju normalne reakcije organizma na napad mikroorganizama, važno je obezbediti efikasnu antiinfektivnu terapiju i preporučuje se pažljiv monitoring pacijenata. Istovremena primena glukokortikoida i oralnih kontraceptiva treba da se pažljivo prati, jer se koncentracija glukokortikoida u plazmi može povećati. Ovo dejstvo može biti posledica promene metabolizma ili vezivanja za proteine u serumu. Antacidi mogu da smanje bioraspoloživost; razmak između primene deflazakorta i antacida treba da bude najmanje 2 sata.
Očekuje se da će kombinovana terapija sa inhibitorima CYP3A, kao i sa proizvodima koji sadrže kobicistat, da poveća rizik od sistemskih neželjenih rekcija. Ovu kombinaciju treba izbegavati osim u slučaju da korist prevazilazi povećani rizik od sistemskih neželjenih rekcija kortikosteroida, kada treba pratitipacijentezbog sistemskih neželjenih rekcija kortikosteroida.
Trudnoća
Sposobnostkortikosteroida da prolazikrozplacentu jerazličita kodrazličitihlekova, međutim, deflazakort prolazi kroz placentu.
Primena kortikosteroida kod gravidnih ženki životinja može da dovede do poremećaja u razvoju fetusa, uključujući rascep nepca, do intrauterinog usporenog rasta i uticaja na rast i razvoj mozga. Nema dokaza da kortikosteroidi kod ljudi dovode do povećanja učestalosti kongenitalnih malformacija, kao što je rascep nepca /zečija usna. Međutim, ako se primenjuju tokom dužeg perioda ili ponavljano tokom trudnoće, kortikosteroidi mogu da povećaju rizik od intrauterinog usporenog rasta. Hipoadrenalizam, teorijski, može da se pojavi kod novorođenčadi nakon prenatalne izloženosti kortikosteroidima, ali obično spontano prolazi nakon rođenja i retko je klinički značajan. Kao i kod svih lekova, kortikosteroidi treba sa se propisuju samo kada korist za majku i dete prevazilazi rizike. Kada jeprimena kortikosteroida neophodna, pacijentkinjesa normalnom trudnoćom mogu da se leče kao da nisu trudne.
Dojenje
Kortikosteroidi se izlučuju u majčino mleko, iako nema dostupnih podataka za deflazakort. Doze deflazakorta do50mgdnevno verovatnonećeuzrokovatisistemska dejstva kododojčadi. Kododojčadi čije majke uzimaju veće doze od ove može doći do određenog stepena supresije nadbubrežne žlezde, ali koristi od dojenja verovatno prevazilaze bilo koji teorijski rizik.
Plodnost
Nema dostupnihpodatakaouticajudeflazakortanaplodnost.
Uticaj kortikosteroida na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama nije sistematski procenjivan. Vertigojemogućeneželjenodejstvonakonprimenedeflazakorta.Akosepojavi, treba izbegavati upravljanje vozilima i rukovanje mašinama.
Učestalostpredvidljivihneželjenihdejstava,uključujućisupresiju osovinehipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda zavisi od relativne potentnosti leka, režima doziranja, vremena primene i dužine terapije (videti odeljak 4.4).
7 od 11
Učestalost neželjenihdejstava jeopisana na sledećinačin: veoma često(≥1/10); često(≥1/100do<1/10); povremeno (≥1/1000 do <1/100); retko (≥1/10000 do <1/1000); veoma retko (<1/10000), nepoznato (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka).
Endokriniporemećaji
Povremeno: lica
Nepoznato:
supresija osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda, amenoreja, Kušingoidni oblik
usporenrastkododojčadi, deceiadolescenata, sindrom obustave steroida (videti odeljak 4.4).
Poremećajimetabolizmaiishrane
Često: povećanje telesne mase
Povremeno:poremećajtolerancijeugljenihhidratasa povećanompotrebomza antidijabetičkomterapijom, retencija natrijuma i vode sa hipertenzijom, gubitak kalijuma i hipokalemična alkaloza kod istovremene primene beta-2 agonista i ksantina.
Nepoznato: negativanbalansproteina ikalcijuma,povećanapetit. Slučajevi sindroma lize tumorskih ćelija zabeleženi su tokom primene deflazakorta kod pacijenata sa hematološkim malignitetima (videti odeljak 4.4).
Infekcijeiinfestacije
Povremeno: povećana podložnost infekcijama i težina infekcija, praćena supresijom kliničkih simptoma iznakova, oportunističkiminfekcijama,reaktivacijomlatentnetuberkuloze(videti odeljak 4.4).
Nepoznato: kandidijaza
Poremećaji mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva Povremeno: osteoporoza, vertebralneifrakturedugihkostiju Retko: gubitak mišićne mase
Nepoznato: avaskularna osteonekroza,tendonitisirupturatetivekodistovremeneprimene hinolona (videti odeljak 4.4), miopatija (akutna miopatija može biti izazvana primenom nedepolarizujućih miorelaksanasa - videti odeljak 4.5), negativan balans azota.
Poremećajireproduktivnogsistema idojki Nepoznato: nepravilan menstrualni ciklus
Kardiološkiporemećaji
Nepoznato: srčanainsuficijencija,hipertrofičnakardiomiopatijakodprevremenorođeneodojčadi
Poremećaji nervnog sistema Povremeno: glavobolja,vertigo
Nepoznato: nemir, povećanintrakranijalnipritisaksa papiloedemomkoddece(pseudotumour cerebri), obično nakon prestanka primeneleka, pogoršanje epilepsije
Psihijatrijski poremećaji
Povremeno: Nepoznato:
depresivnoi labilno raspoloženje, poremećaj ponašanja iritabilne,euforičneisuicidalnemisli, psihotičnereakcije(uključujući maniju,deluzije,
halucinacije,pogoršanjeshizofrenije), anksioznost, poremećajspavanja, poremećaj kognitivnefunkcije uključujućikonfuzijuiamneziju
Reakcije su česte i mogu se pojaviti i kod dece i kod odraslihosoba. Kod odraslih, procenjena učestalost teških neželjenihreakcija je5-6%. Prijavljena su psihijatrijska neželjena dejstva nakonprekida primene kortikosteroida; učestalost je nepoznata.
8 od 11
Poremećajioka
Nepoznato: zamagljen vid (videti odeljak 4.4), povišen intraokularni pritisak, glaukom, papiloedem, posteriorna subkapsularna katarakta,naročitokoddece, horioretinopatija (videtiodeljak 4.4),stanjivanjerožnjačeili beonjače, egzacerbacija virusnih iligljivičnih oboljenja oka
Gastrointestinalni poremećaji
Povremeno: dispepsija, peptičkeulceracije, krvarenje,nauzeja
Nepoznato: perforacija peptičkogulkusa,akutnipankreatitis(naročitokoddece)
Poremećaji kože i potkožnog tkiva Povremeno: hirzutizam,strije,akne Retko: modrice
Nepoznato: teške neželjene reakcije na koži, kao što su Stevens-Johnson-ov sindrom (SJS) i toksična epidermalna nekroliza (TEN), atrofija kože, teleangiektazija
Opštiporemećajiireakcijena mestuprimene
Povremeno: Nepoznato:
edem
poremećajpri zarastanju rana
Poremećajiimunskogsistema
Povremeno: reakcije preosetljivosti,uključujućianafilaksusuprijavljivani
Poremećajikrviilimfnogsistema Nepoznato: leukocitoza
Vaskularniporemećaji
Nepoznato: tromboembolija,naročitokodpacijenata saosnovnimoboljenjempovezanimsa povećanom sklonošću za trombotičke događaje, retka pojava benigne intrakranijalne hipertenzije
Neželjenadejstvakortikosteroida
Prijavljivana jefeohromocitomska kriza kodprimene ostalihsistemskihkortikosteroida itojepoznato neželjeno dejstvo kortikosteroida (videti odeljak 4.4).
Prijavljivanjeneželjenihreakcija
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
Agencija za lekoveimedicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd
RepublikaSrbija fax:+381(0)113951131 website:www.alims.gov.rs
e-mail:[email protected]
Uslučaju akutnogpredoziranja malo je verovatno da je lečenje potrebno. Kodlaboratorijskihživotinja, vrednostLD50 za dozu primenjenu oralnim putemje veća od 4000 mg/kg.
9 od 11
Farmakoterapijskagrupa:kortikosteroidizasistemskuprimenu,glukokortikoidi ATCšifra: H02AB13
Deflazakort je glukokortikoid. Njegovo antiinflamatorno i imunosupresivno dejstvo se koristi u terapiji raznih oboljenja iuporedivojesa ostalimantiinflamatornimsteroidima. Klinička ispitivanja pokazala su da je prosečni odnos potentnosti deflazakorta i prednizolona 0,69-0,89.
Resorpcija:Oralnoprimenjendeflazakortsedobroresorbuje.
Distribucija:Aktivnimetabolit D 21-OH dostiže maksimalnu koncentraciju u plazmiurokuod1,5do2 sata. Vezuje se 40% za proteine plazme i ne pokazuje afinitet za globulin za koji se vezuju kortikosteroidi (transkortin).
Biotransformacija:Oralnoprimenjendeflazakortodmahsepoddejstvomplazma esteraza prevodiu farmakološki aktivni metabolit (D 21-OH). Metabolizam D 21-OH je obiman. Metabolit D 21-OH je deflazakort 6-beta-OH.
Eliminacija: Poluvreme eliminacije iz plazme jeod1,1 do 1,9 sati. Eliminacija se uglavnom odvija putem bubrega;70% primenjenedozeseizlučiurinom. Preostalih30%se eliminišefecesom. MetabolizamD 21-OH je obiman; D 21-OH predstavlja samo 18% količine koja se izluči urinom, a njegov metabolit, 6-beta- OH-deflazakort, čini trećinu količine koja se izluči urinom.
Ispitivanja bezbednostisprovedena su na miševima, pacovima, psima i majmunima. Rezultati su uskladu sa rezultatima ispitivanja drugihglukokortikoida u komparabilnim dozama. Teratogena dejstva zabeležena kod glodara i kunića tipična su za ona uzrokovana drugim glukokortikoidima. Pokazano je da deflazakort nije karcinogen kodmiševa, alisurezultatiispitivanja na pacovima pokazalikarcinogenodejstvo u skladu sa nalazima sa drugim glukokortikoidima.
Laktoza, monohidrat; Celuloza,mikrokristalna; Skrob, kukuruzni; Magnezijum-stearat.
Nijeprimenljivo.
3 godine.
10 od 11
Ovajlek nezahteva posebneuslovečuvanja.
Flazak, 6mg,tablete:
Unutrašnjepakovanjeleka jePVC-Alblister koji sadrži20tableta.
Spoljašnjepakovanjejesloživa kartonska kutija koja sadrži1blister (ukupno20tableta)iUputstvoza lek.
Flazak, 30 mg,tablete:
Unutrašnjepakovanjeleka jePVC-Alblister koji sadrži10tableta.
Spoljašnjepakovanjejesloživa kartonska kutija koja sadrži1blister (ukupno10tableta)iUputstvoza lek.
Svuneiskorišćenu količinu leka iliotpadnogmaterijala nakonnjegoveupotrebetreba ukloniti,uskladusa važećim propisima.
Lek Flazak sadrži aktivnu supstancu deflazakort koja pripada grupi kortikosteroida za sistemsku primenu - glukokortikoidi.
Lek Flazak se primenjuje kod bolesti kod kojih je potrebno sistemsko lečenje glukokortikoidima.
Kako lek Flazak deluje:
Lek Flazak se primenjuje u lečenju:
Upozorenja i mere opreza
Razgovarajte sa svojim lekarom pre nego što uzmete lek Flazak.
Recite svom lekaru ako imate neko od stanja navedenih u nastavku:
Mentalni poremećaji tokom uzimanja leka Flazak
Problemi sa mentalnim zdravljem mogu da se jave tokom uzimanja steroida poput leka Flazak (videti odeljak 4. Moguća neželjena dejstva).
Pre početka primene ovog leka, obratite se Vašem lekaru:
Lek Flazak može da dovede do zapaljenja tetiva i lakog kidanja, posebno ako se daje zajedno sa antibioticima, poput ciprofloksacina.
Mogu se javiti neredovne menstruacije kod žena i poremećaji krvi poput leukocitoze (porast broja belih krvnih zrnaca).
Ako se bilo što od navedenog odnosi na Vas, Vaš lekar će možda češće zakazivati kontrolne preglede. Obratite se Vašem lekaru ako se javi zamućen vid ili drugi poremećaji vida.
Drugi lekovi i lek Flazak
Obavestite Vašeg lekara ili farmaceuta ukoliko uzimate, donedavno ste uzimali ili ćete možda uzimati bilo koje druge lekove. To se odnosi i na one koji se mogu nabaviti bez lekarskog recepta, uključujući biljne lekove.
Određeni lekovi mogu da povećaju dejstvo leka Flazak i Vaš lekar će možda pažljivo da prati istovremenu primenu sa tim lekovima (kao što su lekovi za terapiju HIV infekcije: ritonavir, kobicistat).
Proverite sa Vašim lekarom ukoliko uzimate neki od sledećih lekova. Možda će Vaš lekar morati da promeni dozu leka Flazak ili drugog leka.
Vakcinacije
Ako ste nedavno primili vakcinu, obavestite Vašeg lekara o tome pre početka primene leka Flazak. Ako uskoro treba da primite vakcinu, obavestite Vašeg lekara ili medicinsku sestru da uzimate lek Flazak. Ovo uključuje i vakcine potrebne za boravak u inostranstvu. Neke vakcine ne smeju da se daju pacijentima koji uzimaju lek Flazak. To je zbog toga što lek Flazak može da utiče na način delovanja nekih vakcina.
Operacije
Ako treba da se podvrgnete operaciji, obavestite Vašeg lekara ili medicinsku sestru da uzimate lek Flazak. Mišićni relaksansi se ponekad koriste tokom operacije ili u intenzivnoj nezi. Lek Flazak i mišićni relaksansi mogu da međusobno utiču jedni na druge.
Infekcije
Terapija lekom Flazak može da olakša razvoj infekcija, a ove infekcije mogu imati i težak oblik.
Ovčije boginje (varičele), male boginje (morbili) i herpes zoster
Ako tokom uzimanja leka Flazak dobijete ovčije boginje, male boginje ili herpes zoster, možete ozbiljno da obolite.
Deca i adolescenti
Primena kortikosteroida kod odojčadi, dece i adolescenata može dovesti do usporenog rasta, stoga je primena ovog leka ograničena na najmanju efektivnu dozu i to uz redovno praćenje njihovog rasta i visine.
Trudnoća, dojenje i plodnost
Ukoliko ste trudni ili dojite, mislite da ste trudni ili planirate trudnoću, obratite se Vašem lekaru za savet pre nego što uzmete ovaj lek.
Iskustva kod ljudi su ograničena, stoga lek Flazak ne treba uzimati za vreme trudnoće i dojenja, osim ukoliko nije neophodno, što će proceniti Vaš lekar.
Lek Flazak se izlučuje u majčino mleko, stoga se primena leka tokom dojenja ne preporučuje.
Upravljanje vozilima i rukovanje mašinama
Vrtoglavica je moguće neželjeno dejstvo leka Flazak. Ako se pojavi, treba izbegavati upravljanje vozilima i rukovanje mašinama.
Lek Flazak sadrži laktozu, monohidrat.
U slučaju intolerancije na pojedine šećere, obratite se Vašem lekaru pre upotrebe ovog leka.
Uvek uzimajte ovaj lek tačno onako kako Vam je to objasnio Vaš lekar ili farmaceut. Ukoliko niste sigurni proverite sa Vašim lekarom ili farmaceutom.
Lek je za oralnu upotrebu. Tabletu treba progutati, bez žvakanja, uz dovoljno tečnosti.
Odrasli
Uobičajena doza za većinu stanja, uključujući reumatoidni artritis, je 3-18 mg dnevno.
Doza za tešku astmu može biti 48-72 mg dnevno. Ova doza može se postepeno smanjivati nakon što se postigne kontrola napada astme.
Za neke bolesti dnevno može biti potrebno do 120 mg, tokom nekoliko dana.
Veoma je važno da u potpunosti razumete uputstvo Vašeg lekara u vezi primene leka.
Vaš lekar će odrediti dužinu trajanja lečenja, u zavisnosti od dijagnoze, težine oboljenja, odgovora na terapiju i podnošljivosti leka.
U posebnim situacijama, kao što su stres, teške infekcije, ozbiljne povrede ili operacije, može biti potrebno da se doza promeni. Obratite se Vašem lekaru kako bi Vam objasnio kako da primenjujete lek u ovim situacijama.
Primena kod dece i adolescenata
Lek Flazak se može da se daje svaki dan ili svaki drugi dan.
Vaš lekar će odrediti dozu na osnovu uzrasta i telesne mase deteta. Kod dece se primenjuje najmanja moguća doza.
Uobičajena doza u terapiji hroničnog artritisa je 0,25 mg - 1 mg po kilogramu telesne mase deteta, svakog dana.
Uobičajena doza u terapiji oboljenja bubrega (nefrotični sindrom) je 1,5 mg po kilogramu telesne mase deteta, svakog dana. U zavisnosti od dejstva leka, doza može da se postepeno smanjuje.
Početna doza u terapiji astme je između 0,25 mg i 1 mg po kilogramu telesne mase deteta, svaki drugi dan. Kod odojčadi, lekar će uraditi ehokardiogram (ultrazvuk srca) kako bi se nadzirala struktura i funkcija mišićnog tkiva srca.
Stariji pacijenti
Vaš lekar će Vas možda češće kontrolisati radi praćenja mogućih neželjenih reakcija.
Ako ste uzeli više leka Flazak nego što treba
Ako ste uzeli više leka Flazak nego što treba, odmah se obratite Vašem lekaru ili idite u najbližu bolnicu. Ponesite sa sobom preostale tablete ili pakovanje ovog leka, kako bi lekar znao šta ste uzeli.
Ako ste zaboravili da uzmete lek Flazak
Ako ste zaboravili da uzmete dozu, uzmite je čim se setite, osim ako je vreme da uzmete sledeću dozu. Ne uzimajte duplu dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu leka.
Ako naglo prestanete da uzimate lek Flazak
Nemojte da prestanete sa primenom leka Flazak bez saveta Vašeg lekara - možda će biti potrebno postepeno smanjivanje doze.
Nagli prekid primene leka može ponekad da izazove povišenu telesnu temperaturu, curenje iz nosa, bol, crvenilo i lepljivost očiju, bolove u mišićima i zglobovima, svrab kože i gubitak telesne mase. Povraćanje, glavobolja i pospanost se češće javljaju kod dece.
Ako prekinete primenu leka Flazak mogu se javiti i sledeći simptomi, o čemu treba odmah da obavestite Vašeg lekara, jer bi to mogli biti znakovi ozbiljnog oboljenja:
Kao i svi lekovi, ovaj lek može da prouzrokuje neželjena dejstva, iako ona ne moraju da se jave kod svih pacijenata koji uzimaju ovaj lek.
Prekinite primenu leka i potražite hitnu medicinsku pomoć ukoliko primetite neko od sledećih neželjenih dejstava:
Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek):
Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka):
Ozbiljna neželjena dejstva - odmah obavestite lekara ako primetite neko od sledećih neželjenih dejstava:
Steroidni lekovi, u koje spada lek Flazak, mogu da dovedu do ozbiljnog poremećaja mentalnog zdravlja, što je česta pojava i kod odraslih i kod dece.
Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek):
Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka):
Ostala ozbiljna neželjena dejstva uključuju:
Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka):
Ukoliko primetite bilo koju od navedenih reakcija, odmah se obratite lekaru.
Ostala neželjena dejstva:
Obratite se lekaru ili farmaceutu ako bilo koja od navedenih neželjenih reakcija postane ozbiljna ili traje duže od nekoliko dana.
Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek):
Retka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lek):
Nepoznata učestalost (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka):
Neka od ovih neželjenih dejstava su verovatnija kod starijih osoba.
Deca i adolescenti koji uzimaju ovaj lek mogu sporije da rastu (nepoznata učestalost: ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka).
Ako se ovo neželjeno dejstvo ispolji kod deteta, obratite se Vašem lekaru. Prijavljivanje neželjenih reakcija
Ukoliko Vam se ispolji bilo koja neželjena reakcija, potrebno je da o tome obavestite lekara ili farmaceuta. Ovo uključuje i svaku moguću neželjenu reakciju koja nije navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih reakcija možete da pomognete u proceni bezbednosti ovog leka. Sumnju na neželjene reakcije možete da prijavite Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd
Republika Srbija
website: www.alims.gov.rs
e-mail: [email protected]
Čuvati lek van vidokruga i domašaja dece.
Ne smete koristiti lek Flazak posle isteka roka upotrebe naznačenog na spoljašnjem pakovanju nakon “Važi do:”. Datum isteka roka upotrebe se odnosi na poslednji dan navedenog meseca.
Ovaj lek ne zahteva posebne uslove čuvanja.
Neupotrebljivi lekovi se predaju apoteci u kojoj je istaknuto obaveštenje da se u toj apoteci prikupljaju neupotrebljivi lekovi od građana. Neupotrebljivi lekovi se ne smeju bacati u kanalizaciju ili zajedno sa komunalnim otpadom. Ove mere će pomoći u zaštiti životne sredine.
- Aktivna supstanca je deflazakort.
Flazak, 6 mg, tablete:
Jedna tableta sadrži 6 mg deflazakorta.
Flazak, 30 mg, tablete:
Jedna tableta sadrži 30 mg deflazakorta.
- Pomoćne supstance su: laktoza, monohidrat; celuloza, mikrokristalna; skrob, kukuruzni; magnezijum- stearat.
Kako izgleda lek Flazak i sadržaj pakovanja
Tableta.
Flazak, 6 mg, tablete:
Okrugle tablete sivkasto-bele boje, pravilnog oblika..
Flazak, 30 mg, tablete:
Okrugle tablete sivkasto-bele boje, pravilnog oblika, sa unakrsno utisnutom podeonom linijom sa jedne strane.
Podeona linija služi samo da olakša lomljenje da bi se lek lakše progutao, a ne za podelu na jednake doze.
Flazak, 6 mg, tablete:
Unutrašnje pakovanje leka je PVC-Al blister sa 20 tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadrži 1 blister (ukupno 20 tableta) i Uputstvo za lek.
Flazak, 30 mg, tablete:
Unutrašnje pakovanje leka je PVC-Al blister sa 10 tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadrži 1 blister (ukupno 10 tableta) i Uputstvo za lek.
Nosilac dozvole i proizvođač Nosilac dozvole
AMICUS SRB D.O.O.
Milorada Jovanovića 9, Beograd
Proizvođač
LACER, S.A.
C/.Boters 5
Parc Tecnològic del Vallès, Cerdanyola del Vallès, Barcelona Španija
Ovo uputstvo je poslednji put odobreno
Decembar, 2019.
Režim izdavanja leka:
Lek se izdaje uz lekarski recept.
Broj i datum dozvole:
Flazak, 6 mg, tablete: 515-01-01209-18-001 od 12.12.2019.
Flazak, 30 mg, tablete: 515-01-01210-18-001 od 12.12.2019.