Odrasli i adolescenti od 12 godina i stariji:
Odrasli:
Preporučeno doziranje
Odrasli i adolescenti od 12 godina i stariji:
Simptomatska gastroezofagealna refluksna bolest
Preporučena oralna doza je jedna tableta pantoprazola od 20 mg dnevno. Poboljšanje simptoma se generalno postiže za 2-4 nedjelje. Ako ovaj period nije dovoljan, liječenje se može nastaviti tokom sljedeće 4 nedjelje. Kada se simptomi povuku, njihovo ponovno pojavljivanje može se kontrolisati primjenom 20 mg dnevno, po
potrebi. Ako se adekvatna kontrola simptoma ne može postići terapijom po potrebi, treba uzeti u obzir prelazak na kontinuiranu terapiju.
Dugotrajna terapija i prevencija relapsa refluksnog ezofagitisa
Za dugotrajnu terapiju preporučuje se dnevna doza održavanja od 20 mg pantoprazola, koja se, u slučaju relapsa, može povećati na 40 mg pantoprazola dnevno.Nakon oporavka od rekurentne epizode, doza se ponovo može smanjiti na 20 mg pantoprazola dnevno.
Odrasli:
Prevencija gastroduodenalnih ulkusa uzrokovanih primjenom neselektivnih nesteroidnih antiinflamatornih ljekova (NSAIL) kod pacijenata koji su pod rizikom, kod kojih je neophodna kontinuirana terapija NSAIL
Preporučena oralna doza je jedna gastrorezistentna tableta pantoprazola od 20 mg dnevno.
Pacijenti sa oštećenjem funkcije jetre
Kod pacijenata sa teškim oštećenjem jetre ne smije se primijeniti doza veća od 20 mg pantoprazola dnevno (vidjeti odjeljak 4.4).
Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega
Nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata sa oštećenjem funkcije bubrega.
Stariji pacijenti
Nije potrebno prilagođavanje doze kod starijih pacijenata.
Pedijatrijska populacija
Primjena Zoltex® 20 mg gastrorezistentnih tableta se ne preporučuje kod djece mlađe od 12 godina zbog nedostataka kliničkih podataka o bezbjednosti i efikasnosti lijeka kod ove populacije (vidjeti odjeljak 5.2).
Način primjene
Zoltex® 20 mg gastrorezistentne tablete ne treba lomiti ili žvakati i treba ih progutati cijele jedan sat prije obroka sa malo vode.
Preosjetljivost na aktivnu supstancu, supstituisane benzimidazole ili bilo koju pomoćnu supstancu lijeka (vidjeti odjeljak 6.1).
Pacijenti sa oštećenjem funkcije jetre
Kod pacijenta sa teškim oštećenjem jetre, vrijednosti enzima jetre treba redovno pratiti tokom terapije pantoprazolom, naročito tokom dugotrajne terapije. U slučaju porasta enzima jetre, treba prekinuti primjenu lijeka Zoltex (vidjeti odjeljak 4.2).
Istovremena primjena sa NSAIL
Primjenu lijeka pantoprazol 20 mg u prevenciji gastroduodenalnih ulkusa uzrokovanih nesteroidnim antiinflamatornim ljekovima (NSAIL) treba ograničiti kod pacijenata koji zahtijevaju dugotrajnu terapiju NSAIL, i kod onih koji su pod povećanim rizikom od razvoja gastrointestinalnih komplikacija.
Povećan rizik treba procijeniti na osnovu individualnih faktora rizika, npr. starije životno doba ( > 65 godina), anamnestički podaci o ranijim gastričnim ili duodenalnim ulkusima ili krvarenje iz gornjih partija digestivnog trakta.
Simptomi upozorenja
U prisustvu bilo kojih simptoma upozorenja (npr. značajan nenamjeran gubitak tjelesne mase, ponavljano povraćanje, disfagija, hematemeza, anemija ili melena) i kada je gastrični ulkus suspektan ili prisutan, potrebno je isključiti malignitet, s obzirom da terapija pantoprazolom može ublažiti simptome i odložiti dijagnozu.
Ako uprkos adekvatnoj terapiji simptomi i dalje perzistiraju, treba uzeti u obzir sprovođenje daljih ispitivanja.
Istovremena primjena sa atazanavirom
Ne preporučuje se istovremena primjena atazanavira sa inhibitorima protonske pumpe (vidjeti odjeljak 4.5). Ako se procijeni da je istovremena primjena ova dva lijeka neizbježna, preporučuje se pažljivo kliničko praćenje (viremija) u kombinaciji sa povećanjem doze atazanavira na 400 mg sa 100 mg ritonavira. Dnevna doza pantoprazola od 20 mg ne smije se prekoračiti.
Uticaj na resorpciju vitamina B12
Kod pacijenata sa Zolinger-Elisonov-im sindromom i drugim stanjima praćenim patološkom hipersekrecijom koja zahtijevaju dugotrajnu terapiju, pantoprazol, kao i drugi blokatori stvaranja želudačne kiseline, može dovesti do smanjenja resorpcije vitamina B12 (cijanokobalamina) kao posljedice hipo-ili ahlorhidrije. Ovo treba uzeti u obzir naročito tokom dugotrajne terapije kod pacijenata sa smanjenim rezervama vitamina B12 ili kod pacijenata koji imaju posebne faktore rizika za nastanak malapsorpcije vitamina B12 ili ako se pojave odgovarajući klinički simptomi.
Dugotrajna terapija
Za vrijeme dugotrajne terapije, naročito u trajanju koji prevazilazi period od 1 godine, pacijente treba držati pod stalnim nadzorom.
Gastrointestinalne bakterijske infekcije
Pantoprazol, kao i svi inhibitori protonske pumpe, može dovesti do povećanja broja bakterija koje su normalno prisutne u gornjim partijama gastrointestinalnog trakta. Terapija ljekovima koji smanjuju kiselost želuca može dovesti do blagog povećanja rizika od gastrointestinalne infekcije, kao što su infekcije bakterijama Salmonella, Campylobacter i C. difficile.
Hipomagnezemija
Kod pacijenata koji su liječeni inhibitorima protonske pumpe (IPP) kao što je pantoprazol tokom najmanje tri mjeseca, a u većini slučajeva tokom godinu dana, prijavljena je teška hipomagnezemija. Mogu se javiti ozbiljne manifestacije hipomagnezemije, kao što su umor, tetanija, delirijum, konvulzije, vrtoglavica i ventrikularna aritmija, ali one mogu početi neprimjetno i previdjeti se. Kod većine pacijenata hipomagnezemija se povlači nakon primjene magnezijuma i prekida terapije IPP.
Kada se očekuje da će pacijent biti na dugotrajnoj terapiji ili kada se IPP primjenjuju sa digoksinom ili drugim ljekovima koji mogu prouzrokovati hipomagnezemiju (npr. diuretici), zdravstveni radnik treba da razmotri mjerenje nivoa magnezijuma prije početka terapije IPP i periodično u toku terapije.
Frakture kostiju
Inhibitori protonske pumpe (IPP), naročito ako se koriste u visokim dozama i dugoročno (više od 1 godine), mogu umjereno povećati rizik od preloma kuka, ručnog zgloba i kičme, pretežno kod starijih osoba ili u prisustvu drugih poznatih faktora rizika. Opservacione studije pokazuju da IPP mogu povećati ukupni rizik od preloma za 10-40%. Ovo povećanje može biti posljedica drugih faktora rizika. Pacijenti sa povećanim rizikom od osteoporoze treba da imaju njegu u skladu sa važećim kliničkim vodičima kao i odgovarajući unos vitamina D i kalcijuma.
Uticaj pantoprazola na resorpciju drugih ljekova
Usljed snažne i dugotrajne inhibicije sekrecije želudačne kiseline, pantoprazol može smanjiti resorpciju ljekova čija je bioraspoložvost zavisna od pH želudačnog sadržaja, npr. nekih azolnih antimikotika kao što su ketokonazol, itrakonazol, posakonazol i ostali ljekovi kao što je erlotinib.
Ljekovi u terapiji HIV infekcije (atazanavir)
Istovremena primjena atazanavira i ostalih ljekova u terapiji HIV infekcije čija je resorpcija pH-zavisna sa inhibitorima protonske pumpe može dovesti do značajnog smanjenja bioraspoloživosti ovih ljekova protiv HIV infekcije što može uticati na njihovu efikasnost. Zbog toga se ne preporučuje istovremena primjena inhibitora protonske pumpe sa atazanavirom (vidjeti odjeljak 4.4).
Kumarinski antikoagulansi (fenprokumon ili varfarin)
Iako u kliničkim farmakokinetičkim studijama nije zabilježena interakcija tokom istovremene primjene sa fenprokumonom ili varfarinom, prijavljeno je nekoliko izolovanih slučajeva promjene protrombinskog vremena/INR tokom istovremene primjene u postmarkentiškom periodu. Zbog toga se kod pacijenata koji su na terapiji kumarinskim antikoagulansima (npr. fenprokumon ili varfarin), preporučuje praćenje protrombinskog vremena/INR nakon započinjanja terapije, nakon završetka terapije ili tokom neredovne upotrebe pantoprazola.
Metotreksat
Istovremena primjena visokih doza metotreksata (npr.300 mg) i IPP dovodi do povećanja nivoa metotreksata kod pojedinih pacijenata. Zbog toga je kod terapija koje zahtijevaju primjenu većih doza metotreksata (npr. kancer i psorijaza) potrebno razmotriti privremeni prekid terapije pantoprazolom.
Ostale studije interakcija
Pantoprazol se intezivno metaboliše u jetri putem sistema enzima citohroma P450. Glavni metabolički put je demetilacija putem CYP2C19 i ostalih metaboličkih puteva uključujući i oksidaciju putem CYP 3A4.
Studije interakcije sa ljekovima koji se takođe metabolišu ovim putevima, kao što su karbamazepin, diazepam, glibenklamid, nifedipin i oralni kontraceptivi koji sadrže levonorgestrel i etinil estradiol nijesu pokazale klinički značajne interakcije.
Rezultati opsežnih studija interakcija pokazale su da pantoprazol ne utiče na metabolizam aktivnih supstanci koje se metabolišu putem CYP1A2 (kao što su kofein, teofilin), CYP2C9 (kao što su piroksikam, diklofenak, naproksen), CYP2D6 (kao što je metoprolol), CYP2E1 (kao što je etanol) i ne remeti resorpciju digoksina povezanu sa p-glikoproteinom.
Nema interakcije tokom istovremene upotrebe sa antacidima.
Takođe su sprovedene studije u kojima je istovremeno primjenjivan pantoprazol sa odgovarajućim antibioticima (klaritromicin, metronidazol, amoksicilin). Nijesu utvrđene klinički značajne interakcije.
Trudnoća
Nema odgovarajućih podataka o primjeni pantoprazola kod trudnica. U reproduktivnim studijama na životinjama, uočeni su znaci reproduktivne toksičnosti (vidjeti odjeljak 5.3). Potencijalni rizik kod ljudi nije poznat. Osim ako nije zaista neophodno, pantoprazol ne treba primjenjivati tokom trudnoće.
Dojenje
Studije na životinjama pokazale su da se pantoprazol izlučuje putem mlijeka. Nema podataka o izlučivanju pantoprazola u humano mlijeko. Zbog toga odluku o nastavku/prekidu dojenja ili nastavku/prekidu terapije pantoprazolom treba donijeti uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist primjene terapije kod žene.
Mogu se javiti neželjena dejstva poput vrtoglavice i poremećaja vida (vidjeti poglavlje 4.8). U slučaju pojave ovih neželjenih reakcija, pacijenti ne smiju upravljati motornim vozilom i rukovati mašinama.
Kod otprilike 5% pacijenata se mogu očekivati neželjene reakcije. Najčešće prijavljena neželjena dejstva su dijareja i glavobolja, koja se zajedno javljaju kod otprilike 1% pacijenata.
Neželjena dejstva prikazana u Tabeli 1 svrstana su prema sljedećoj klasifikaciji učestalosti: veoma česta (≥1/10), česta (≥1/100; <1/10), povremena (≥1/1000; <1/100), rijetka (≥1/10000; <1/1000), veoma rijetka (<1/10000) i nepoznata (ne mogu se procijeniti na osnovu raspoloživih podataka).
Za sva neželjena dejstva prijavljena tokom postmarketinškog iskustva nije moguće odrediti učestalost javljanja i zbog toga su označeni nepoznatom učestalošću.
U svakoj kategoriji učestalosti, redosljed neželjenih dejstava kreće se od najozbiljnijih do najblažih.
Nema poznatih simptoma predoziranja kod ljudi.
Doze do 240 mg primjenjene intravenskim putem tokom 2 minuta imaju dobru podnošljivost.
S obzirom da se pantoprazol u velikom procentu vezuje za proteine plazme, ne eliminiše se lako dijalizom.
U slučaju predoziranja sa kliničkim znacima intoksikacije, osim simptomatske i suportivne terapije, ne mogu se dati druge specifične preporuke kod predoziranja pantoprazolom.
Farmakoterapijska grupa:
inhibitori protonske pumpe
ATC kod:
A02BC02
Mehanizam djelovanja
Pantoprazol je supstituisani benzimidazol koji inhibira sekreciju hlorovodonične kiseline djelujući na protonsku pumpu u parijetalnim ćelijama želuca.
Pantoprazol se konvertuje u aktivnu formu u kiseloj sredini u parijentalnim ćelijama gdje inhibira enzim H+, K+-ATPazu, tj. finalnu fazu stvaranja hlorovodonične kiseline u želucu. Inhibicija je dozno zavisna i djeluje i na bazalnu i na stimulisanu sekreciju kiseline. Kod većine pacijenata, gubitak simptoma se javlja nakon 2 nedjelje. Kao i kod primjene drugih inhibitora protonske pumpe i inhibitora H2 receptora, terapija pantoprazolom uzrokuje smanjenje kiselosti u želucu, a time povećanje gastrina proporcionalno smanjenju aciditeta. Povećanje gastrina je reverzibilno. S obzirom da se pantoprazol vezuje za enzime distalno od ćelijskih receptora, on može da inhibira sekreciju hlorovodonične kiseline nezavisno od stimulacije ostalim supstancama (acetilholin, histamin, gastrin). Efekat je isti bilo da se lijek primjenjuje oralnim ili intravenskim putem.
Farmakodinamski efekti
Vrijednosti gastrina natašte se povećavaju pod dejstvom pantoprazola. Pri kratkotrajnoj upotrebi, u većini slučajeva vrijednosti gastrina ne prelaze gornju granicu. Tokom dugotrajne terapije, u većini slučajeva se vrijednosti gastrina udvostručuju. Međutim, izraziti porast vrijednosti se javlja samo u izolovanim slučajevima. Kao rezultat toga, u malom broju slučajeva tokom dugotrajne primjene zabilježen je blagi do umjereni porast broja specifičnih endokrinih ćelija (ECL) u želucu (jednostavna do adenomatoidna hiperplazija). Međutim, prema studijama koje su do sada sprovedene, za razliku od eksperimenata na životinjama, kod ljudi se može isključiti stvaranje karcinoidnih prekursora (atipična hiperplazija) ili gastrični karcinoidi (vidjeti odjeljak 5.3).
Prema rezultatima istraživanja na životinjama, kod dugotrajne primjene pantoprazola u trajanju dužem od jedne godine, ne može se potpuno isključiti uticaj na endokrine parametre tireoidne žlijezde.
Resorpcija
Pantoprazol se brzo resorbuje i postiže najvišu koncentraciju u plazmi već nakon jednokratne oralne doze od
20 mg. U prosjeku, maksimalne koncentracije u serumu od oko 1-1,5 mikrograma/mL se postižu tokom 2-2,5 sata nakon primjene doze i ostaju konstantne čak i nakon višestrukog doziranja.
Farmakokinetika se ne menja nakon jednog ili višestrukog doziranja. U doznom opsegu od 10 mg do 80 mg, plazma kinetika pantoprazola je linearna i nakon oralne i nakon intravenske primjene.
Utvrđeno je da je apsolutna bioraspoloživost iz tablete oko 77%. Istovremeno uzimanje hrane nema uticaja na PIK (površina ispod krive), maksimalnu koncentraciju u serumu pa prema tome ni na bioraspoloživost. Jedino u lag-fazi, kod istovremenog uzimanja hrane može da dođe do povećanja varijabilnosti.
Distribucija
Vezivanje pantoprazola za proteine plazme je oko 98%.Volumen distribucije je oko 0,15 L/kg.
Metabolizam
Lijek se skoro u potpunosti metaboliše u jetri. Glavni metabolički put je demetilacija putem CYP2C19 sa kasnijom sulfatnom konjugacijom. Drugi metabolički put uključuje oksidaciju putem CYP3A4.
Eliminacija
Terminalno poluvrijeme eliminacije je oko 1 sat i klirens je oko 0.1 L/h/kg. Bilo je nekoliko slučajeva ispitanika sa odloženom eliminacijom. Zbog specifičnog vezivanja pantoprazola za protonske pumpe parijentalnih ćelija, poluvrijeme eliminacije nije u korelaciji sa mnogo dužim vremenom aktivnosti (inhibicije sekrecije želudačne kiseline). Eliminacija putem bubrega predstavlja glavni put eliminacije (oko 80%) za metabolite pantoprazola, ostatak se eliminiše putem fecesa. Glavni metabolit i u serumu i u urinu je desmetilpantoprazol koji je konjugovan sa sulfatima. Poluvrijeme eliminacije glavnog metabolita (oko 1,5 sat) nije mnogo duže nego pantoprazola.
Posebne populacije
Spori metabolizeri
Oko 3% populacije Evropljana ima smanjenu funkciju enzima CYP2C19 i oni se nazivaju spori metabolizeri. Kod ovih osoba metabolizam pantoprazola je vjerovatno uglavnom katalizovan enzimom CYP3A4. Nakon primjene jedne doze pantoprazola od 40 mg, PIK pantoprazola bio je oko 6 puta veći kod sporih metabolizera nego kod osoba sa očuvanom funkcijom enzima CYP2C19 (ekstenzivni metabolizeri). Srednja vrijednost maksimalnih koncentracija u plazmi bila je povećana za oko 60%. Ovi nalazi ne utiču na doziranje pantoprazola.
Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega
Ne preporučuje se smanjenje doze kada se pantoprazol primjenjuje kod pacijenata sa oštećenjem funkcije bubrega (uključujući i pacijente na dijalizi). Kao i kod zdravih ispitanika, poluvrijeme eliminacije pantoprazola je kratko. Samo mala količina pantoprazola se može dijalizirati. Iako glavni metabolit ima umjereno produženo poluvrijeme eliminacije (2-3 sata), izlučivanje je i dalje brzo, tako da ne dolazi do akumulacije lijeka.
Pacijenti sa oštećenjem funkcije jetre
Iako su kod pacijenata sa cirozom jetre (Child klasa A i B) vrijednosti poluvremena povećane za 3-6 sati i vrijednosti PIK povećane za faktor 3-5, maksimalna plazma koncentracija se samo blago povećava za faktor 1,3, u poređenju sa zdravim ispitanicima.
Stariji pacijenti
Blagi porast PIK i Cmax kod starijih osoba u poređenju sa mlađim ispitanicima nije klinički značajan.
Pedijatrijska populacija
Poslije jednokratne oralne primjene pantoprazola u dozi od 20 ili 40 mg kod djece u uzrastu od 5 do 16 godina godina vrijednosti PIK i Cmax su bile u rasponu koji odgovaraju vrijednostima kod odraslih. Poslije jednokratne intravenske primjene pantoprazola u dozi od 0,8 ili 1,6 mg/kg kod djece u uzrastu od 2 do 16 godina nije uočena značajna povezanost klirensa pantoprazola sa uzrastom ili tjelesnom težinom. Vrijednosti PIK i volumena distribucije su bili u skladu sa vrijednostima kod odraslih.
Pretklinički podaci dobijeni na osnovu konvencionalnih farmakoloških ispitivanja bezbjednosti, toksičnosti ponavljanih doza i genotoksičnosti ne ukazuju na posebne opasnosti pri primjeni lijeka kod ljudi.
U dvogodišnjoj studiji karcinogenosti kod pacova, pronađena je neuroendokrina neoplazma. Pored toga, u predželucu pacova utvrđen je skvamocelularni papilom. Pažljivo je ispitan mehanizam kojim supstituisani benzimidazoli dovode do stvaranja gastričnih karcinoida, i zaključeno je da je to sekundarna reakcija na izraženi porast serumskog gastrina koji se javlja kod pacova tokom hronične terapije. U dvogodišnjoj studiji, kod pacova i ženki miševa je uočen porast broja tumora jetre, što se objašnjava visokim stepenom metabolizma pantoprazola u jetri.
U grupi pacova koja je primala visoke doze (200 mg/kg) uočen je blagi porast neoplastičnih promjena tireoidne žlijezde. Pojava ovih neoplazmi udružena je sa pantoprazol-indukovanim promjenama u razgradnji tiroksina u jetri pacova. S obzirom da je terapijska doza za ljude niska, ne očekuju se neželjena dejstva na tireoidnoj žlijezdi.
U reproduktivnim studijama na životinjama, znaci blage fetotoksičnosti uočeni su pri primjeni doza većih od 5 mg/kg. Istraživanjima nijesu otkriveni dokazi o oštećenju fertiliteta ili teratogenim efektima.
Ispitivanja nisu otkrila smanjenje fertiliteta ili teratogene efekte.
Prolazak kroz placentu je istraživan kod pacova, pri čemu je utvrđen porast u uznapredovaloj gestaciji. Posljedica je povećanje koncentracije pantoprazola kod fetusa neposredno prije rođenja.
Gastrorezistentna tableta-jezgro
manitol, krospovidon, natrijum karbonat, bezvodni, hidroksipropilceluloza, kalcijum stearat.
Gastrorezistentna tableta - omotač 1: hipromeloza, titan dioksid (E171), gvožđe (III)- oksid, žuti (E172), propilenglikol.
Gastrorezistentna tableta - omotač 2: metakrilna kiselina/etilakrilat kopolimer, 1:1, 30% disperzija, trietilcitrat, talk.
Nije primjenljivo.
3 godine
Čuvati van domašaja i vidokruga djece!
Čuvati na temperaturi do 30ºC.
Blister pakovanje: PA/Al/PVC folija – aluminijumski blister.
28 gastrorezistentnih tableta (2 blistera sa po 14 gastrorezistentnih tableta) od po 20 mg, u kartonskoj kutiji.
Neupotrebljen lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
Lijek ZOLTEX® sadrži aktivnu supstancu pantoprazol, spada u grupu ljekova koja se zovu selektivni inhibitori protonske pumpe i djeluje tako što smanjuje stvaranje želudačne kiseline. Primjenjuje se u terapiji oboljenja želuca i tankog crijeva povezanih sa poremećajem stvaranja želudačne kiseline.
Lek ZOLTEX® 20 mg se primjenjuje za:
Odrasli i adolescenti od 12 godina i stariji:
Odrasli:
Upozorite ljekara ako uzimate druge lijekove, imate neku hroničnu bolest, neki poremećaj metabolizma, preosjetljivi ste na lijekove ili ste imali alergijske reakcije na neke od njih.
Lijek ZOLTEX® ne smijete koristiti:
Ukoliko nijeste sigurni da li se nešto od gore navedenog odnosi na Vas, javite se Vašem ljekaru.
Kada uzimate lijek ZOLTEX®, posebno vodite računa:
Odmah obavestite Vašeg ljekara ukoliko primjetite neki od dolje navedenih simptoma:
Vaš ljekar može procijeniti da je neophodno uraditi određene testove kako bi se isključilo maligno oboljenje s obzirom da pantoprazol takođe može ublažiti simptome karcinoma i može uzrokovati odlaganje dijagnoze.
Ako se simptomi nastave i pored primijenjene terapije, treba uzeti u obzir dalja ispitivanja.
Ako uzimate lijek ZOLTEX® tokom dužeg vremenskog perioda (duže od 1 godine), Vaš ljekar će vjerovatno redovno pratiti Vaše zdravstveno stanje. Potrebno je da prijavite bilo koje nove i neuobičajene simptome ili okolnosti svaki put kada posjetite Vašeg ljekara.
Primjena kod djece
ZOLTEX® se ne preporučuje za primjenu kod djece uzrasta ispod 12 godina, zbog nedostataka kliničkih podataka o bezbjednosti i efikasnosti lijeka kod ove populacije.
Primjena drugih ljekova
Obavijestite svog ljekara ili farmaceuta ako uzimate, ili ste do nedavno uzimali neki drugi lijek, uključujući i lijek koji se nabavlja bez ljekarskog recepta.
Obavijestite Vašeg ljekara ako uzimate sljedeće ljekove:
Uzimanje lijeka ZOLTEX® sa hranom ili pićima
ZOLTEX® gastrorezistentne tablete treba progutati cijele sa malo tečnosti, jedan sat prije obroka.
Tablete progutajte cijele, ne smiju se žvakati ni lomiti.
Primjena lijeka ZOLTEX® u periodu trudnoće i dojenja
Prije nego što počnete da uzimate neki lijek, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom.
Nema pouzdanih podataka o primjeni pantoprazola kod trudnica. Prijavljeno je da se pantoprazol izlučuje u majčino mlijeko.
Ako ste trudni, mislite da ste trudni ili ako dojite, uzimajte ovaj lijek samo ako ljekar procijeni da je korist primjene ovog lijeka veća od potencijalnog rizika za plod ili Vašu bebu.
Uticaj lijeka ZOLTEX® na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama
Ne smijete da vozite ili upravljate mašinama ako primijetite neželjena dejstva poput vrtoglavice ili poremećaja vida.
Uzimajte lijek ZOLTEX® tačno onako kako Vam je to objasnio Vaš ljekar. Ako nijeste sigurni kako se lijek upotrebljava, konsultujte Vašeg ljekara ili farmaceuta.
Uobičajena doza je:
Odrasli i djeca preko 12 godina
Liječenje simptoma (npr. gorušice, vraćanja želudačne kiseline, bola pri gutanju) povezanih sa gastroezofagealnom refluksnom bolešću
Uobičajena doza je jedna tableta dnevno. Ova doza dovodi do nestanka simptoma u toku 2-4 nedjelje, u većini slučajeva nakon sljedeće 4 nedjelje. Vaš ljekar će vam reći koliko dugo da primjenjujete lijek. Ako se simptomi ponovo jave, mogu se liječiti, nakon konsultacije sa Vašim ljekarom, dozom od jedne tablete dnevno (20 mg pantoprazola) kada je potrebno.
Dugotrajna terapija i prevencija rekurentnog refluksnog ezofagitisa (zapaljenja jednjaka)
Kod dugotrajne terapije, odrasli bi trebalo da uzimaju 1 tabletu dnevno (20 mg pantoprazola). U slučaju ponovljenog refluksnog ezofagitisa, doza se može povećati na 2 tablete dnevno (40 mg pantoprazola). Kada se jednom postigne izlječenje, možete ponovo smanjiti dozu na 1 tabletu dnevno (20 mg pantoprazola).
Odrasli
Sprečavanje čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu kod pacijenata koji su na stalnoj terapiji ljekovima protiv bolova (nesektivni nesteroidni antiinflamatorni ljekovi-NSAIL):
Uobičajena doza je jedna tableta dnevno.
Pacijenti sa oštećenjem jetre
Ako imate teških problema sa jetrom, ne smijete uzeti više od jedne gastrorezistentne tablete od 20 mg pantoprazola dnevno.
Upotreba lijeka kod djece i adolescenata
Ne preporučuje se primjena ZOLTEX® 20 mg gastrorezistentnih tableta kod djece mlađe od 12 godina.
Način primjene
Uzmite jednu tabletu jedan sat prije obroka bez žvakanja i lomljenja tablete i progutajte je sa malo tečnosti.
Ako ste uzeli više lijeka ZOLTEX® nego što je trebalo
Ukoliko ste uzeli veću dozu lijeka ZOLTEX® nego što je trebalo, odmah razgovarajte sa Vašim ljekarom ili farmaceutom! Nema poznatih simptoma predoziranja.
Ako ste zaboravili da uzmete lijek ZOLTEX®
Nikad nemojte da uzmete dvostruku dozu da biste nadoknadili onu koju ste propustili. Uzmite sljedeću dozu lijeka u uobičajeno vrijeme.
Ako naglo prestanete da uzimate lijek ZOLTEX®
Nemojte sami prestati sa uzimanjem lijeka ZOLTEX®, bez prethodne konsultacije sa Vašim ljekarom.
Ako imate bilo kakvih dodatnih pitanja o primjeni ovog lijeka, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu.
Lijek ZOLTEX®, kao i drugi ljekovi, može imati neželjena dejstva, mada se ona ne moraju ispoljiti kod svih.
Ako se kod Vas jave neka od sljedećih neželjenih dejstava, prestanite sa uzimanjem lijeka i odmah obavijestite ljekara ili idite do najbliže bolnice:
Ostala neželjena dejstva:
Upotreba inhibitora protonske pumpe kao što je pantoprazol, naročito duže od jedne godine i više, može neznatno da povećava rizik od preloma kuka, ručnog zgloba ili kičme. Obavijestite svog ljekara ukoliko imate osteoporozu ili uzimate kortikosteroide (koji mogu da povećaju rizik od osteoporoze).
Ako upotrebljavate pantoprazol duže od tri mjeseca, moguće je da se nivo magnezijuma u Vašoj krvi smanji. Nizak nivo magnezijuma se može manifestovati kao umor, nevoljne mišićne kontrakcije, dezorjentacija, konvulzivni napadi, vrtoglavica, ubrzan rad srca. Ukoliko Vam se javi bilo koji od ovih simptoma, obavezno se hitno javite svom ljekaru. Nizak nivo magnezijuma takođe može dovesti do smanjenja nivoa kalcijuma ili kalijuma u krvi. Vaš ljekar može odlučiti da redovno kontroliše vašu krvnu sliku i da prati nivo magnezijuma.
Neželjena dejstva utvrđena prilikom analiza krvi:
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Neželjena dejstva možete prijavljivati direktno kod zdravstvenih radnika, čime ćete pomoći u dobijanju više informacija o bezbjednosti ovog lijeka.
Rok upotrebe
3 godine
Lijek se ne smije primjeniti nakon isteka roka trajanja navedenog na pakovanju!
Čuvanje
Lijek čuvati van domašaja djece.
Čuvati na temperaturi do 30ºC.
Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine. Neupotrebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
Šta sadrži lijek ZOLTEX®
Aktivna supstanca: pantoprazol natrijum seskvihidrat.
Jedna ZOLTEX® 20mg gastrorezistentna tableta sadrži 20mg pantoprazola u obliku pantoprazol natrijum seskvihidrata.
Pomoćne supstance: manitol (E421); krospovidon; hidroksipropilceluloza; natrijum karbonat, bezvodni i kalcijum stearat.
Tableta se sastoji od dva omotača.
Tabletni omotač 1 sadrži: hipromeloza; titan dioksid (E171); gvoždje (III) oksid, žuti (E 172) i propilenglikol.
Tabletni omotač 2 sadrži: metakrilna kiselina/etilakrilat kopolimer 1:1, 30% disperzija; trietilcitrat i talk.
Kako izgleda lijek ZOLTEX® i sadržaj pakovanja
Gastrorezistentna tableta. Žuta, ovalna, glatka, bikonveksna, obložena tableta.
ZOLTEX® 20 mg gastrorezistentna tableta: 28 (2 x 14) gastrorezistentnih tableta u PA/Al/PVC//Al blisteru, u kutiji.
Nosilac dozvole i Proizvođač
Belupo, lijekovi i kozmetika d.d.
Danica 5, 48000 Koprivnica, Republika Hrvatska
Ovo uputstvo je posljednji put odobreno:
Februar, 2015. godine
Režim izdavanja lijeka
Lijek se može izdavati samo na ljekarski recept.
Broj i datum dozvole:
ZOLTEX®, gastrorezistentna tableta, 20 mg, blister, 28 (2x14) tableta:
2030/15/96 – 1478 od 12.02.2015. godine