Shizofrenija rezistentna na terapiju
Klozapin je indikovan kod pacijenata sa shizofrenijom koji su rezistentni na terapiju, i kod pacijenata sa shizofrenijom koji imaju teške, nelječive neurološke neželjene reakcije na druge antipsihotične ljekove, uključujući i atipične antipsihotike.
Terapijska rezistencija se definiše kao izostanak zadovoljavajućeg kliničkog poboljšanja uprkos primjeni adekvatnih doza najmanje dva različita antipsihotika, uključujući atipične antipsihotike, koji su primjenjivani u dovoljno dugom vremenskom periodu.
Psihotični poremećaji koji se javljaju tokom Parkinsonove bolesti
Klozapin je takođe indikovan u terapiji psihotičnih poremećaja koji se javljaju u okviru Parkinsonove bolesti, kada primjena standardne terapije nije bila uspješna.
Doziranje
Doziranje se mora prilagoditi individualno, svakom pacijentu. Uvijek se mora primjenjivati najniža efektivna doza za svakog pacijenta. Za postizanje potrebne doze mogu se koristiti druge dostupne jačine ovog lijeka. Pažljivo titriranje doze i doziranje u podijeljenim dozama je neophodno da bi se rizik od hipotenzije, konvulzija i sedacije sveo na najmanju moguću mjeru.
Započinjanje terapije ovim lijekom treba ograničiti samo na pacijente kod kojih je broj bijelih krvnih ćelija ≥ 3500 /mm3 (3,5x109/l), a apsolutni broj neutrofila ≥ 2000/mm3 (2,0 x 109/l) u okviru standardizovanih normalnih vrijednosti.
Prilagođavanje doze je indikovano kod pacijenata koji istovremeno uzimaju ljekove koji stupaju u farmakokinetičke i farmakodinamske interakcije sa klozapinom, kao što su benzodiazepini ili selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (vidjeti dio 4.5).
Prelazak sa terapije drugim antipsihoticima na lijek Neozapin
Opšta preporuka je da se lijek Neozapin ne primjenjuje u kombinaciji sa drugim antipsihoticima. Kada je potrebno započeti terapiju ovim lijekom kod pacijenata koji su već na terapiji oralnim antipsihotikom, preporučuje se da se prethodno postepeno obustavi primjena datog antipsihotika.
Preporučuju se sljedeće doze:
Pacijenti sa shizofrenijom rezistentnom na terapiju
Početna terapija
12,5 mg jednom ili dva puta, prvog dana, a zatim 25 mg jednom ili dva puta drugog dana. Ako se lijek dobro podnosi, dnevna doza se može polako povećavati za po 25 do 50 mg, kako bi se tokom 2 do 3 nedjelje postigle doze do 300 mg/dan. Nadalje, ako je potrebno, dnevna doza se može i dalje povećavati za po 50 do 100 mg, u intervalima od pola nedjelje ili, još bolje, nedjelju dana.
Raspon terapijskih doza
Kod većine pacijenata, postizanje antipsihotičkog efekta se može očekivati pri primjeni doza od 200 do 450 mg/dan, u podijeljenim dozama. Ukupna dnevna doza se može neravnomjerno podijeliti, tako da se veća doza uzme uveče prije spavanja.
Maksimalna doza
Za postizanje potpunog terapijskog efekta, malom broju pacijenata mogu biti potrebne veće doze. U tom slučaju dozvoljeno je povećavati dozu, uz oprez, (za ne više od po 100 mg) do 900 mg/dan. Međutim, treba imati u vidu mogućnost povećanja neželjenih reakcija (posebno epileptičnih napada) pri primjeni doza većih od 450 mg/dan.
Doza održavanja
Nakon postizanja maksimalnog terapijskog odgovora, kod mnogih pacijenata efekat se može efikasno održavati nižim dozama. Zbog toga se preporučuje pažljiva nishodna titracija doze. Terapija održavanja treba da traje najmanje 6 mjeseci. Ako dnevna doza ne prelazi 200 mg, lijek se može primjenjivati jednom dnevno, uveče.
Završetak terapije
U slučaju da se planira završetak terapije lijekom Neozapin, preporučuje se postepeno smanjivanje doze tokom perioda od 1 do 2 nedjelje. Ako je neophodno naglo prekinuti terapiju, pacijenta treba pažljivo pratiti zbog moguće pojave reakcija usljed obustave lijeka (vidjeti dio 4.4).
Ponovno uvođenje terapije
Kod pacijenata kod kojih je od posljednje doze lijeka prošlo više od 2 dana, terapija se mora ponovo započeti sa 12,5 mg, jednom ili dva puta dnevno, prvog dana. Ako se ova doza dobro podnosi, moguće je brže titrirati dozu do terapijske doze, nego što se preporučuje kod prvog uvođenja terapije. Međutim, kod pacijenata kod kojih je pri prvom doziranju došlo do respiratornog ili srčanog zastoja (vidjeti dio 4.4), ali je zatim uspješno sprovedena titracija do terapijske doze, ponovno uvođenje terapije treba sprovesti izuzetno oprezno.
Psihotički poremećaji u Parkinsonovoj bolesti, u slučaju kada primjena standardne terapije nije imala uspjeha Početna terapija
Početna doza ne smije da bude veća od 12,5 mg/dan i uzima se uveče. Dalje povećanje doze mora biti za po 12,5 mg, sa najviše dva povećanja nedjeljno, do maksimalne doze od 50 mg/dan koja se smije postići tek na kraju druge nedjelje. Preporuka je da se ukupna dnevna doza uzima kao pojedinačna doza uveče.
Raspon terapijske doze
Prosječna efektivna doza se obično nalazi između 25 i 37,5 mg/dan. U slučaju da terapija dozom od 50 mg/dan, tokom najmanje jedne nedjelje, ne daje zadovoljavajući terapijski odgovor, doza se može uz oprez povećavati za po 12,5 mg/nedjeljno.
Maksimalna doza
Doza od 50 mg/dan može biti prekoračena samo u izuzetnim slučajevima, a maksimalna doza od 100 mg/dan nikada se ne smije prekoračiti.
U slučaju da se jave ortostatska hipotenzija, izražena sedacija ili konfuzija, treba ograničiti ili odložiti povećanje doze. Tokom prvih nedjelja terapije potrebno je pratiti vrijednosti krvnog pritiska.
Doza održavanja
Kada dođe do potpunog nestanka psihotičnih simptoma u trajanju od najmanje 2 nedjelje, moguće je povećati dozu antiparkinsonika, ako je to indikovano na osnovu motornog statusa pacijenta. Ukoliko ovaj pristup dovede do ponovne pojave psihotičnih simptoma, doza lijeka Neozapin može se povećavati za po 12,5 mg/nedjeljno, do maksimalne doze od 100 mg/dan, primijenjene jednom dnevno ili u dvije podijeljene doze (vidjeti tekst iznad).
Završetak terapije
Preporučuje se postepeno smanjivanje doze za po 12,5 mg, tokom najmanje jedne (poželjno tokom dvije) nedjelje.
Terapija se mora odmah prekinuti u slučaju pojave neutropenije ili agranulocitoze (vidjeti dio 4.4). U ovim situacijama, veoma je važno pažljivo praćenje pacijenta od strane psihijatra, s obzirom na to da se simptomi bolesti vrlo brzo mogu ponovo javiti.
Posebne populacije
Primjena kod pacijenata sa oštećenjem funkcije jetre
Kod pacijenata sa oštećenjem funkcije jetre lijek Neozapin treba primjenjivati sa oprezom, uz redovno praćenje funkcije jetre (vidjeti dio 4.4).
Primjena kod djece i adolescenata
Pedijatrijske studije nijesu sprovedene. Bezbjednost i efikasnost lijeka Neozapin kod djece i adolescenata mlađih od 16 godina nijesu ustanovljene. Klozapin se ne smije primjenjivati u ovoj populaciji pacijenata, sve dok ne budu dostupni dodatni podaci.
Primjena kod pacijenata starijih od 60 godina
Preporučuje se započinjanje terapije veoma malim dozama (12,5 mg jednom dnevno prvog dana), sa daljim povećanjem doze ograničenim na 25 mg/dan.
Način primjene
Lijek Neozapin se uzima oralno. Odmah nakon otvaranja blistera, koristeći suve ruke, uklonite tabletu i postavite je na jezik. U kontaktu sa pljuvačkom dolazi do brzog raspadanja tablete.
Agranulocitoza
Lijek Neozapin može da izazove agranulocitozu. Incidenca agranulocitoze i stopa smrtnosti onih kod kojih se razvije agranulocitoza je značajno smanjena nakon uvođenja kontrole broja bijelih krvnih ćelija i apsolutnog broja neutrofila. Sljedeće mjere opreza su zbog toga obavezne i treba ih sprovoditi u skladu sa zvaničnim preporukama.
Zbog rizika koji je povezan sa lijekom Neozapin, njegova upotreba je ograničena na pacijente kod kojih je terapija indikovana kao što je dato u dijelu 4.1 i:
Prije započinjanja terapije klozapinom pacijenti treba da urade krvnu sliku (vidjeti „agranulocitoza“), zatim im treba uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled. Pacijente koji u anamnezi imaju oboljenja srca ili abnormalni srčani nalaz ustanovljen fizikalnim pregledom, treba uputiti kod specijaliste radi daljih ispitivanja koja mogu uključiti EKG, a pacijentu propisati terapiju samo u slučaju kada očekivana korist jasno prevazilazi rizik (vidjeti dio 4.3). Ljekar koji propisuje lijek treba da razmotri sprovođenje EKG pregleda prije propisivanja terapije.
Ljekar koji propisuje lijek mora u potpunosti ispuniti sve zahtijevane bezbjednosne mjere.
Prije započinjanja terapije, ljekar mora biti siguran da pacijent nije imao prethodne neželjene hematološke reakcije na klozapin koje su zahtijevale prekid terapije. Recepti ne treba da budu izdavani za period duži od vremenskog intervala između dvije kontrole krvne slike.
Hitan prekid terapije lijekom Neozapin je obavezan u slučaju da je broj bijelih krvnih ćelija manji od 3000/mm3 (3,0x109/l) ili apsolutni broj neutrofila manji od 1500/mm3 (1,5x109/l) u bilo kom periodu tokom terapije lijekom Neozapin. Pacijenti kod kojih je prekinuta terapija lijekom Neozapin zbog rezultata smanjenog broja bijelih krvnih ćelija ili apsolutnog broja neutrofila ne smiju ponovo uzimati lijek Neozapin.
Pri svakom savjetovanju, pacijent koji uzima lijek Neozapin se mora podsjetiti da odmah kontaktira ljekara koji mu propisuje lijek ako dođe do razvoja bilo kakve infekcije. Posebnu pažnju treba obratiti na tegobe slične gripu kao što su groznica ili bol u grlu ili drugi znaci infekcije, koji mogu ukazivati na neutropeniju. Pacijenti i oni koji se brinu o pacijentima moraju biti informisani, da se u slučaju pojave ovih simptoma, pacijentima mora odmah uraditi krvna slika. Ljekarima koji propisuju lijek savjetuje se da pažljivo evidentiraju sve rezultate analiza krvi pacijenata i da preduzmu neophodne korake kako bi se spriječilo da pacijent u budućnosti ponovo uzima lijek.
Pacijenti sa primarnim poremećajima koštane srži u anamnezi mogu da budu na terapiji lijekom Neozapin samo ukoliko korist prevazilazi rizik. Prije započinjanja terapije lijekom Neozapin ove pacijente treba pažljivo da pregleda hematolog.
Pacijente koji imaju nizak broj bijelih krvnih ćelija zbog benigne neutropenije etničkog porijekla treba posebno razmotriti i mogu započeti terapiju lijekom Neozapin samo uz saglasnost hematologa.
Praćenje broja bijelih krvnih ćelija i apsolutnog broja neutrofila
Broj bijelih krvnih ćelija i diferencijalna krvna slika moraju se uraditi tokom 10 dana prije početka terapije lijekom Neozapin, da bi se osiguralo da će samo pacijentima sa normalnim vrijednostima broja bijelih krvnih ćelija i apsolutnog broja neutrofila (broj bijelih krvnih ćelija ≥ 3500/ mm3 (3,5x109/l) i apsolutnog broja neutrofila ≥ 2000/mm3 (2,0x109/l)), biti dat lijek Neozapin. Nakon započinjanja terapije lijekom Neozapin, mora se vršiti kontrola i praćenje broja bijelih krvnih ćelija i apsolutnog broja neutrofila jednom nedjeljno tokom prvih 18 nedjelja terapije, i nakon toga u intervalu od najmanje četiri nedjelje.
Praćenje se mora nastaviti tokom terapije i 4 nedjelje nakon završetka terapije lijekom Neozapin ili dok ne dođe do hematološkog oporavka (vidjeti “Nizak broj bijelih krvnih ćelija/apsolutnog broja neutrofila“ u nastavku teksta). Pri svakom savjetovanju, pacijent se mora podsjetiti da kontaktira ljekara koji mu propisuje lijek odmah nakon nastanka bilo kakve infekcije, groznice, bola u grlu ili drugih simptoma sličnih gripu. Broj bijelih krvnih ćelija i diferencijalna krvna slika mora se odrediti odmah, ukoliko se jave bilo kakvi simptomi ili znaci infekcije.
Nizak broj bijelih krvnih ćelija/ apsolutnog broja neutrofila
Ukoliko tokom terapije lijekom Neozapin broj bijelih krvnih ćelija padne između 3500/mm3 (3,5x109/l) i 3000/mm3 (3,0x109/l), ili apsolutni broj neutrofila padne između 2000/mm3 (2,0x109/l) i 1500/mm3 (1,5x109/l), hematološke procjene se moraju izvoditi najmanje dva puta nedjeljno dok se broj bijelih krvnih ćelija kod pacijenta ne stabilizuje u opsegu 3000-3500/mm3 (3,0-3,5x109/l) i apsolutni broj neutrofila u opsegu 1500-2000/mm3 (1,5-2,0x109/l) ili više.
Hitan prekid terapije lijekom Neozapin je obavezan ukoliko je broj bijelih krvnih ćelija ispod 3000/mm3 (3,0x109/l), ili apsolutan broj neutrofila iznosi manje od 1500/mm3 (1,5x109/l), tokom terapije lijekom Neozapin. Broj bijelih krvnih ćelija i diferencijalnu krvnu sliku tada treba određivati dnevno i pacijenti treba da budu pažljivo praćeni zbog simptoma sličnih gripu ili drugih simptoma koji bi ukazivali na infekciju.
Preporučuje se potvrđivanje hematoloških vrijednosti sa dvije krvne slike urađene u toku dva uzastopna dana; ipak, terapiju lijekom Neozapin treba prekinuti nakon prve analize krvi.
Nakon ukidanja lijeka Neozapin, potrebne su hematološke procjene, sve dok ne dođe do hematološkog oporavka.
Tabela 1
| Broj krvnih ćelija | Nephodne mjere | |
| Broj bijelih krvnih ćelija/mm3 (/l) | Apsolutan broj neutrofila/mm3 (/l) | |
| ≥ 3500 (≥ 3,5 x 109) | ≥ 2000 (≥ 2,0 x 109) | Nastaviti terapiju lijekom Neozapin |
| Između ≥ 3000 i < 3500 | Između ≥ 1500 i <2000 (≥ 1,5 x 109 i | Nastaviti terapiju lijekom Neozapin, kontrola krvne slike dva puta nedjeljno, dok se broj ne stabilizuje ili poveća |
| < 3000 (< 3,0 x 109) | < 1500 (< 1,5 x 109) | Hitno prekinuti terapiju lijekom Neozapin, kontrola krvne slike svakodnevno, sve dok se hematološki poremećaj ne povuče, uključujući i praćenje zbog infekcije. |
Ako se prekine sa primjenom lijeka Neozapin, a ipak dođe do daljeg pada vrijednosti broja bijelih krvnih ćelija ispod 2000/mm³ (2,0x109/l) ili vrijednosti apsolutnog broja neutrofila ispod 1000/mm³ (1,0x109/l), potrebno je da ovakav pacijent bude pod kontrolom iskusnog hematologa.
Prekid terapije zbog hematoloških uzroka
Pacijenti kod kojih je terapija lijekom Neozapin obustavljena zbog pada broja bijelih krvnih ćelija ili apsolutnog broja neutrofila (vidjeti u prethodnom dijelu teksta), ne smiju ponovo uzimati lijek Neozapin.
Ljekarima koji propisuju lijek savjetuje se da pažljivo evidentiraju sve rezultate analiza krvi pacijenata i preduzmu neophodne korake kako bi se spriječilo da pacijent u budućnosti ponovo uzima lijek.
Prekid terapije zbog drugih uzroka
Pacijenti koji su bili na terapiji klozapinom više od 18 nedjelja i prekinuli terapiju na više od tri dana, ali manje od 4 nedjelje, treba da rade kontrolu broja bijelih krvnih ćelija i apsolutnog broja neutrofila, svake nedjelje tokom narednih 6 nedjelja. Ukoliko se ne utvrde nikakvi hematološki poremećaji, može se uspostaviti praćenje u intervalima koji nijesu duži od 4 nedjelje. Ukoliko je terapija lijekom Neozapin prekinuta na 4 nedjelje ili duže, nedjeljno praćenje je potrebno u narednih 18 nedjelja terapije uz ponovno titriranje doze (vidjeti dio 4.2).
Eozinofilija
U slučaju pojave eozinofilije, preporučuje se prekid terapije lijekom Neozapin, ukoliko broj eozinofila prelazi 3000/mm3(3,0x109/l); terapiju treba ponovo započeti samo ukoliko broj eozinofila padne ispod 1000/mm3 (1,0x109/l).
Trombocitopenija
U slučaju pojave trombocitopenije, preporučuje se prekid terapije lijekom Neozapin, ukoliko broj trombocita padne ispod 50 000/mm3 (50x109/l).
Kardiovaskularni poremećaji
Ortostatska hipotenzija, sa ili bez sinkope, može se javiti tokom terapije lijekom Neozapin. Stanje kolapsa se rijetko može pogoršati i može biti praćeno srčanim i/ili respiratornim zastojem. Ovakve pojave se češće javljaju tokom istovremene upotrebe benzodiazepina ili bilo kog drugog psihotropnog lijeka (vidjeti dio 4.5) i tokom inicijalne titracije povezane sa brzim povećanjem doze; veoma rijetko ovi događaji se mogu javiti čak i poslije prve doze. Zbog toga je neophodan poseban nadzor pacijenata koji počinju terapiju lijekom Neozapin. Praćenje krvnog pritiska u stojećem i ležećem položaju je neophodno tokom prvih nedjelja terapije pacijenata sa Parkinsonovom bolešću.
Analiza bezbjednosnih podataka ukazuje da je primjena lijeka Neozapin povezana sa povećanim rizikom od miokarditisa naročito, ali ne samo tokom prva dva mjeseca terapije. Neki slučajevi miokarditisa su bili sa smrtnim ishodom.
Perikarditis/perikardijalna efuzija i kardiomiopatija su takođe prijavljivani u vezi sa upotrebom lijeka Neozapin; ovi izvještaji takođe uključuju smrtne ishode. Na miokarditis ili kardiomiopatiju treba posumnjati kod pacijenata koji su imali perzistentnu tahikardiju u mirovanju, naročito u prva dva mjeseca terapije, i/ili palpitacije, aritmije, bol u grudima ili druge znake i simptome srčane insuficijencije (npr. neobjašnjivi umor, dispnea, tahipnea), ili simptome koji „imitiraju“ infarkt miokarda. Drugi simptomi koji mogu biti dodatno prisutni pored gore navedenih su simptomi slični gripu. Ako se sumnja na miokarditis ili kardiomiopatiju, terapija lijekom Neozapin treba da bude odmah prekinuta, a pacijenta odmah uputiti kod kardiologa.
Kod pacijenata kod kojih se u toku primjene klozapina razvije kardiomiopatija, postoji mogućnost gubitka funkcije mitralnog zalistka. Gubitak funkcije mitralnog zalistka prijavljen je u slučajevima kardiomiopatije uzrokovane klozapinom. Ovi slučajevi su obuhvatali blagu ili umjerenu mitralnu regurgitaciju potvrđenu na ehokardiogarfiji. (vidjeti dio 4.8)
Pacijenti sa klozapinom indukovanim miokarditisom ili kardiomiopatijom ne smiju ponovo uzimati lijek Neozapin.
Infarkt miokarda
Postoje postmarketinški izvještaji o infarktu miokarda koji može biti sa smrtnim ishodom. Procjena uzročnosti je teška u većini ovih slučajeva zbog težine postojećih srčanih oboljenja i drugih mogućih uzroka.
Produženje QT intervala
Kao i kod drugih antipsihotika, savjetuje se oprez kod pacijenata sa prisutnom kardiovaskularnom bolešću ili QT prolongacijom u porodičnoj anamnezi.
Kao i kod primjene drugih antipsihotika, treba biti oprezan kada se klozapin propisuje sa ljekovima za koje se zna da produžavaju QT interval.
Cerebrovaskularni neželjeni događaji
U randomizovanim placebom kontrolisanim kliničkim studijama zabilježen je oko 3 puta veći rizik od cerebrovaskularnih neželjenih događaja kod pacijenata sa demencijom koji su na terapiji nekim atipičnim antipsihoticima. Mehanizam ovog povećanog rizika nije poznat. Povišeni rizik se ne može isključiti za druge antipsihotike niti za druge grupe pacijenata. Klozapin treba oprezno primjenjivati kod pacijenata sa faktorima rizika za moždani udar.
Rizik od tromboembolije
S obzirom na to da se primjena lijeka Neozapin može povezati sa pojavom tromboembolije, treba izbjegavati imobilizaciju pacijenta.
Prijavljivani su slučajevi venske tromboembolije (VTE) pri primjeni antipsihotika. S obzirom na to da se kod pacijenata koji su na terapiji antipsihoticima često javljaju stečeni faktori rizika za VTE, potrebno je prije i tokom terapije lijekom Neozapin identifikovati sve moguće faktore rizika za VTE i preduzeti preventivne mjere.
Epileptični napadi
Pacijenti sa epilepsijom u anamnezi treba da budu pažljivo praćeni tokom terapije lijekom Neozapin s obzirom na to da su prijavljivane dozno zavisne konvulzije. U ovom slučaju, doza treba da se smanji (vidjeti dio 4.2) i ako je neophodno, treba započeti antikonvulzivnu terapiju.
Antiholinergički efekti
Klozapin ispoljava antiholinergičku aktivnost, što može izazvati neželjena dejstva na nivou cijelog organizma. Pažljivo praćenje je indikovano kod postojanja uvećanja prostate i glaukoma uskog ugla. Vjerovatno zahvaljujući svojim antiholinergičkim svojstvima, primjena lijeka Neozapin je povezana sa različitim stepenom poremećaja crijevne peristaltike, koje varira od konstipacije do crijevne opstrukcije, fekalne impakcije, paralitičkog ileusa, megakolona i intestinalnog infarkta/ishemije (vidjeti dio 4.8). U rijetkim slučajevima ovakvi događaji se završavaju smrtnim ishodom. Neophodna je posebna pažnja kod pacijenata koji su na istovremenoj terapiji ljekovima za koje se zna da izazivaju konstipaciju (posebno onih sa antiholinergičkim osobinama kao što su neki antipsihotici, antidepresivi i antiparkinsonici), kod pacijenata koji imaju oboljenje debelog crijeva u anamnezi ili operaciju donjeg dijela trbuha u anamnezi, jer to može pogoršati situaciju. Najvažnije je da se konstipacija prepozna i aktivno liječi.
Groznica
Tokom terapije lijekom Neozapin može doći do prolaznog povišenja tjelesne temperature iznad 38°C, sa maksimalnom incidencom u toku prve 3 nedjelje terapije. Ovakva groznica je obično benigna. Povremeno, ona može biti udružena sa povećanjem ili sniženjem broja bijelih krvnih ćelija. Pacijente sa povišenom tjelesnom temperaturom treba pažljivo procjenjivati da bi se odbacila mogućnost postojeće infekcije ili razvoja agranulocitoze. Kod postojanja visoke tjelesne temperature, mora se razmotriti mogućnost javljanja neuroleptičkog malignog sindroma (NMS). Ukoliko se potvrdi dijagnoza NMS-a, treba odmah obustaviti terapiju lijekom Neozapin i preduzeti odgovarajuće medicinske mjere.
Padovi
Klozapin može izazvati epileptične napade, somnolenciju, posturalnu hipotenziju, motornu i senzornu nestabilnost što može izazvati padove i posljedično frakture ili druge povrede. Kod pacijenata koji imaju druga oboljenja, stanja ili koriste ljekove koji mogu potencirati ove efekte, neophodno je procijeniti rizik od pada pri uvođenju antipsihotika i periodično nakon toga u slučaju dugotrajne terapije.
Promjene metabolizma
Primjena atipičnih antipsihotičkih ljekova, uključujući i lijek Neozapin, povezana je sa promjenama metabolizma koje mogu povećati kardiovaskularni/cerebrovaskularni rizik. Te promjene metabolizma mogu uključiti hiperglikemiju, dislipidemiju, i povećanje tjelesne mase. Iako atipični antipsihotički ljekovi mogu izazvati neke promjene metabolizma, svaki lijek u grupi ima svoj poseban profil.
Hiperglikemija
U rijetkim slučajevima tokom terapije klozapinom prijavljen je poremećaj tolerancije glukoze i/ili razvoj ili egzarcebacija dijabetes melitusa. Mehanizam moguće povezanosti još uvijek nije određen. Slučajevi teške hiperglikemije sa ketoacidozom ili hiperosmolarnom komom su veoma rijetko prijavljivani kod pacijenata bez podataka o hiperglikemiji u anamnezi, u nekim slučajevima sa smrtnim ishodom. Kada su podaci o praćenju postali dostupni, prekid terapije klozapinom je uglavnom dovodio do poboljšanja poremećaja tolerancije glukoze, dok je ponovno uvođenje klozapina dovelo do njenog ponovnog javljanja. Pacijente sa utvrđenom dijagnozom dijabetes melitusa koji započinju terapiju sa atipičnim antipsihoticima treba redovno pratiti zbog pogoršanja kontrole glukoze. Pacijentima sa faktorima rizika za dijabetes melitus (npr. gojaznost, dijabetes melitus u porodičnoj anamnezi) koji započinju liječenje sa atipičnim antipsihoticima potrebno je provjeriti koncentraciju glukoze natašte prije početka terapije i periodično tokom liječenja. Pacijentima kod kojih se razviju simptomi hiperglikemije tokom liječenja sa atipičnim antipsihoticima treba provjeriti koncentraciju glukoze natašte. U nekim slučajevima, hiperglikemija se riješava prekidom terapije atipičnim antipsihotikom; međutim, nekim pacijentima je potrebno nastaviti liječenje antidijabeticima uprkos prekidu terapije suspektnim lijekom. Prekid terapije klozapinom treba razmotriti kod pacijenata kod kojih je aktivna medicinska terapija hiperglikemije bila neuspješna.
Dislipidemija
Zabilježene su neželjene promjene u metabolizmu lipida kod pacijenata liječenih atipičnim antipsihoticima, uključujući i klozapin. Preporučuje se kliničko praćenje, uključujući praćenje nivoa lipida na početku terapije kao i periodično tokom terapije kod pacijenata koji uzimaju klozapin.
Povećanje tjelesne mase
Zabilježeno je povećanje tjelesne mase pri upotrebi atipičnih antipsihotičkih ljekova, uključujući i lijek Neozapin. Preporučuje se kliničko praćenje tjelesne mase.
Rebound efekat i efekti obustavljanja terapije
Akutne reakcije obustave lijeka su prijavljivane tokom naglog prekida terapije klozapinom i zbog toga se preporučuje postepeno obustavljanje terapije. Ako je potreban nagli prekid terapije (npr. zbog leukopenije), potrebno je da se kod pacijenta pažljivo prati pojava psihotičkih simptoma i simptoma vezanih za holinergičku aktivaciju (rebound efekat), kao što su profuzno znojenje, glavobolja, mučnina, povraćanje i dijareja.
Pacijenti sa fenilketonurijom
Lijek Neozapin oralne disperzibilne tablete sadrži aspartam, izvor fenilalanina, koji može biti štetan za osobe sa fenilketonurijom.
Posebne populacije pacijenata
Oštećenje funkcije jetre
Pacijenti sa stabilnim postojećim poremećajima funkcije jetre mogu uzimati lijek Neozapin, ali moraju redovno testirati funkcije jetre. Testove funkcije jetre treba sprovesti kod pacijenata koji tokom terapije lijekom Neozapin dobiju simptome moguće disfunkcije jetre, kao što su mučnina, povraćanje i/ili anoreksija.
Ukoliko su povišenja vrijednosti testova klinički značajna (više od 3 puta od gornje granice normalnih vrijednosti), ili se pojave simptomi žutice, terapija lijekom Neozapin se mora prekinuti. Terapija se može nastaviti (vidjeti „Ponovno uvođenje terapije“ u dijelu 4.2) samo ukoliko su rezultati funkcionalnih testova jetre normalni. U ovakvim slučajevima, funkciju jetre treba pažljivo pratiti i poslije ponovnog uvođenja lijeka Neozapin.
Pacijenti starosti 60 godina i više
Preporučuje se da se terapija kod pacijenata starosti 60 godina i više započne nižim dozama (vidjeti dio 4.2).
Ortostatska hipotenzija se može javiti kod terapije lijekom Neozapin, i postoje izvještaji o tahikardiji, koja može biti odložena. Pacijenti starosti 60 godina i više, naročito oni sa poremećajem kardiovaskularne funkcije, mogu biti osjetljiviji na pojavu ovih efekata.
Pacijenti starosti 60 godina i više mogu takođe biti naročito osjetljivi na antiholinergička dejstva lijeka Neozapin, kao što su urinarna retencija i konstipacija.
Povećan mortalitet kod starijih osoba sa demencijom:
Podaci iz dvije opsežne opservacione studije pokazuju da su starije osobe sa demencijom koje su na terapiji antipsihoticima pod malim povećanjem rizika od smrti u poređenju sa onima koji nijesu na terapiji.
Nema dovoljno podataka na osnovu kojih bi mogla da se pruži sigurna procjena obima rizika, a uzrok povišenog rizika nije poznat.
Lijek Neozapin nije odobren za terapiju pacijenata sa demencijom koja je povezana sa poremećajima ponašanja
Ljekovi koji su kontraindikovani za istovremenu upotrebu
Ljekovi za koje je poznato da imaju značajan potencijal da smanje funkciju koštane srži ne smiju se koristiti zajedno sa lijekom Neozapin (vidjeti dio 4.3).
Dugodjelujući depo oblici antipsihotika (koji imaju mijelosupresivni potencijal) ne smiju se koristiti zajedno sa lijekom Neozapin zato što ne mogu biti brzo eliminisani iz organizma u situacijama kada to može biti neophodno, npr. u slučaju neutropenije (vidjeti dio 4.3).
Alkohol ne treba konzumirati tokom terapije lijekom Neozapin zbog mogućeg pojačanja sedacije.
Mjere opreza uključujući prilagođavanje doze
Lijek Neozapin može pojačati centralne efekte CNS depresora, kao što su narkotici, antihistaminici i benzodiazepini. Savjetuje se poseban oprez kada se terapija lijekom Neozapin započinje kod pacijenata koji već uzimaju benzodiazepine ili neki drugi psihotropni lijek. Ovi pacijenti mogu imati povećan rizik od cirkulatornog kolapsa, koji u rijetkim slučajevima može biti ozbiljan i može dovesti do srčanog i/ili respiratornog zastoja. Nije jasno da li srčani i respiratorni zastoj mogu biti spriječeni prilagođavanjem doze.
Zbog mogućnosti aditivnog dejstva, neophodan je poseban oprez kod istovremene upotrebe ljekova koje imaju antiholinergičko, hipotenzivno dejstvo ili ljekova koji djeluju depresorno na respiraciju.
Zahvaljujući svojim anti-alfa-adrenergičkim osobinama, klozapin može smanjiti efekte norepinefrina ili drugih predominantno alfa-adrenergičkih ljekova na povećanje krvnog pritiska i može reverzno uticati na presorne efekte epinefrina.
Istovremena upotreba ljekova za koje se zna da inhibiraju aktivnost nekih citohrom P450 izozima može povećati koncentraciju klozapina u krvi, pa je moguće da će doza klozapina morati da bude smanjena da bi se spriječio nastanak neželjenih dejstava. Ovo je posebno važno za inhibitore CYP 1A2 kao što je kofein (vidjeti u nastavku teksta), perazin i selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina, fluvoksamin. Neki drugi inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina kao što su fluoksetin, paroksetin i u manjem stepenu, sertralin, su inhibitori CYP 2D6 i, kao posljedica toga, značajne farmakokinetičke interakcije sa klozapinom su manje vjerovatne. Slično, farmakokinetičke interakcije sa inhibitorima CYP 3A4 kao što su azolni antimikotici, cimetidin, eritromicin i inhibitori proteaze su malo vjerovatne, mada su prijavljeni pojedini slučajevi. Hormonski kontraceptivi (uključujući kombinaciju estrogena i progesterona ili samo progesteron) su inhibitori CYP 1A2, CYP 3A4 i CYP 2C19. Zbog toga, započinjanje ili prekid primjene hormonskih kontraceptiva, može zahtijevati prilagođavanje doze klozapina u zavisnosti od individualnih terapijskih potreba. Konzumiranje kofeina povećava koncentraciju klozapina u plazmi koja se nakon perioda od 5 dana bez kofeina smanjuje za skoro 50%, zbog čega može biti potrebno prilagođavanje doze kada dođe do promjene u navici konzumiranja napitaka koji sadrže kofein. U slučaju naglog prekida pušenja, može doći do porasta koncentracije klozapina, što povećava mogućnost nastanka neželjenih dejstava.
Prijavljeni su slučajevi interakcije između citaloprama i klozapina, koja može povećati rizik od nastanka neželjenih dejstava povezanih sa klozapinom. Priroda ove interakcije nije u potpunosti razjašnjena.
Istovremena upotreba ljekova za koje se zna da indukuju enzime citohroma P450 može smanjiti koncentraciju klozapina u plazmi, dovodeći do smanjenja efikasnosti lijeka. Ljekovi za koje je poznato da indukuju aktivnost enzima citohroma P450, a za koje su prijavljene interakcije sa klozapinom uključuju, npr. karbamazepin (ne smije se koristiti zajedno sa klozapinom zbog mijelosupresivnog potencijala), fenitoin i rifampicin.
Poznati induktori CYP1A2, kao što je omeprazol, mogu dovesti do smanjenja koncentracije klozapina. Kada se koristi u kombinaciji sa ovim ljekovima, treba razmotriti mogućnost smanjenja efikasnosti klozapina.
Ostalo
Istovremena upotreba litijuma ili drugih ljekova koji djeluju na CNS mogu povećati rizik od nastanka neuroleptičkog malignog sindroma (NMS).
Prijavljivani su rijetki ali ozbiljni slučajevi epileptičnih napada, uključujući i pojavu epileptičnog napada kod pacijenata koji nemaju epilepsiju, i izolovanih slučajeva delirijuma kod pacijenata kod kojih je klozapin upotrijebljen zajedno sa valproinskom kiselinom. Moguće je da su ovi efekti nastali usljed farmakodinamskih interakcija, čiji mehanizam još nije utvrđen.
Oprezno primjenjivati lijek kod pacijenata koji se istovremeno liječe ili inhibitorima ili induktorima citohrom P450 izoenzima. Do sada nijesu zapažene klinički značajne interakcije sa tricikličnim antidepresivnima fenotiazinima i antiaritmicima grupe 1C, za koje je poznato da se vezuju za citohrom P450 2D6.
Kao i u slučaju drugih antipsihotika, potrebno je oprezno propisivati klozapin sa ljekovima za koje je poznato da produžavaju QTc interval, ili da izazivaju poremećaj ravnoteže elektrolita.
U tabeli 2, ispod, dat je pregled interakcija lijeka Neozapin sa drugim ljekovima za koje se smatra da su od najvećeg značaja. Lista nije potpuna.
Tabela 2: Napomene o najčešćim interakcijama ljekova sa lijekom Neozapin
| Lijek | Interakcije | Komentari |
| Ljekovi koji izazivaju supresiju koštane srži (npr. karbamazapin, hloramfenikol), sulfonamidi (npr. kotrimoksazol), pirazolonski analgetici (npr. fenilbutazon), penicilamini, citotoksične supstance i dugodelujuće depo injekcije antipsihotika | Povećava se rizik i/ili ozbiljnost supresije koštane srži. | Lijek Neozapin se ne smije istovremeno uzimati sa drugim ljekovima koji imaju već dobro poznat potencijal da izazovu supresiju funkcije koštane srži (vidjeti dio 4.3). |
| Benzodiazepini | Istovremena upotreba može povećati rizik od cirkulatornog kolapsa, koji može voditi u srčani i/ili respiratorni zastoj. | Iako se rijetko javlja, savjetuje se oprez kod zajedničke upotrebe ovih ljekova. Prijave su pokazale da je vjerovatnije da će se depresija disanja i kolaps pojaviti na početku terapije ovom kombinacijom ljekova ili kada se lijek Neozapin dodaje na već ustanovljen režim davanja benzodiazepina. |
| Antiholinergici | Lijek Neozapin pojačava dejstvo ovih ljekova aditivnom anti-holinergičkim aktivnošću. | Pratiti pacijente zbog antiholinergičkih neželjenih dejstava, npr. konstipacija, naročito kada se ovi ljekovi koriste za kontrolu hipersalivacije. |
| Antihipertenzivi | Lijek Neozapin može potencirati hipotenzivne efekte ovih ljekova zbog svojih simpatomimetičkih antagonističkih efekata. | Neophodan je oprez pri istovremenoj upotrebi lijeka Neozapin sa antihipertenzivima. Treba posavjetovati pacijente da postoji rizik od nastanka hipotenzije, naročito tokom inicijalnog perioda titracije doze. |
| Alkohol, MAO inhibitori, depresori CNS-a, uključujući narkotike i benzodiazepine | Pojačavanje efekata na centralni nervni sistem. Dodatna depresija CNS-a i uticaj na kognitivne i motorne sposobnosti kada se koristi zajedno sa ovim ljekovima. | Savjetuje se oprez kada se lijek Neozapin koristi zajedno sa drugim ljekovima koji imaju dejstvo na CNS. Upozoriti pacijente na moguće dodatne sedativne efekte i savjetovati ih da ne voze niti da rukuju mašinama. |
| Ljekovi koji se u velikom procentu vezuju za proteine plazme (npr. varfarin i digoksin) | Lijek Neozapin može izazvati povećanje koncentracije ovih ljekova u plazmi usljed njihovog istiskivanja iz veze sa proteinima plazme. | Treba pažljivo pratiti pacijenta i obratiti pažnju na pojavu neželjenih dejstava povezanih sa ovim ljekovima i ukoliko je potrebno, prilagoditi doze ljekova koji se vezuju za proteine plazme. |
| Fenitoin | Dodavanje fenitoina tokom terapije lijekom Neozapin može izazvati smanjenje koncentracije klozapina u plazmi. | Ukoliko se fenitoin mora dati, stanje pacijenta treba pažljivo pratiti zbog pogoršanja ili ponovne pojave psihotičnih simptoma. |
| Litijum | Istovremena upotreba može povećati rizik od nastanka neuroleptičkog malignog sindroma (NMS). | Kod pacijenta treba obratiti pažnju na znake i simptome NMS-a. |
| Induktori CYP1A2 (npr. omeprazol) | Istovremena upotreba može smanjiti koncentraciju klozapina. | Obratiti pažnju na moguće smanjenje efikasnosti klozapina. |
| Supstance koje inhibiraju CYP 1A2 npr. fluvoksamin, kofein, ciprofloksacin, perazin ili hormonski kontraceptivi (CYP 1A2, CYP 3A4, CYP 2C19 ) | Istovremena primjena može da izazove povećanje koncentracije klozapina u plazmi. | Moguć je porast učestalosti neželjenih dejstava. Oprez je takođe potreban pri prekidanju istovremene primjene ljekova koji inhibiraju CYP 1A2 ili CYP 3A4 jer mogu da dovedu do smanjenja koncentracije klozapina. Efekat inhibicije CYP 2C19 može da bude minimalan. |
Trudnoća
Za klozapin, postoje samo ograničeni podaci o izloženosti tokom trudnoće. Studije na životinjama nijesu ukazivale na direktne ili indirektne štetne efekte na trudnoću, embrio/fetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj (vidjeti dio 5.3). Treba biti oprezan kod propisivanja lijeka trudnicama.
Novorođenčad koja su bila izložena antipsihotičkim ljekovima (uključujući lijek Neozapin) tokom trećeg trimestra trudnoće imaju rizik od pojave neželjenih reakcija, uključujući ekstrapiramidalne i/ili simptome obustave koji mogu varirati u težini i trajanju nakon porođaja. Postoje izvještaji o agitaciji, hipertoniji, hipotoniji, tremoru, somnolenciji, respiratornom distresu, ili poremećaju ishrane. Stoga, novorođenčad treba pažljivo pratiti.
Dojenje
Studije na životinjama ukazuju da se klozapin izlučuje u mlijeko i ima dejstvo na odojče; stoga, majke koje uzimaju lijek Neozapin ne treba da doje.
Plodnost
Dostupni podaci o uticaju klozapina na plodnost kod ljudi su ograničeni i nedovoljni za konačan zaključak.
Kod mužjaka i ženki pacova, klozapin nije imao uticaj na plodnost kada se primjenjivao u dozama do 40 mg/kg, što odgovora dozi kod ljudi od 6,4 mg/kg ili približno trećini maksimalne dozvoljene doze kod odraslih.
Žene u reproduktivnom periodu
Uspostavljanje normalnog menstrualnog ciklusa se može javiti kao rezultat prelaska sa drugog antipsihotika na lijek Neozapin.
Kod žena u reproduktivnom periodu moraju se primjenjivati odgovarajuće kontraceptivne mjere.
Pošto lijek Neozapin izaziva sedaciju i smanjuje granicu za izazivanje epileptičnih napada, treba izbjegavati aktivnosti poput upravljanja motornim vozilima i rada na mašinama, naročito u prvim nedjeljama primjene lijeka.
Sažetak bezbjednosnog profila
U najvećem dijelu, profil neželjenih događaja klozapina je predvidiv na osnovu njegovih farmakoloških svojstava. Važan izuzetak je sklonost klozapina da uzrokuje agranulocitozu (vidjeti dio 4.4). Zbog ovog rizika, njegova upotreba je ograničena na liječenje shizofrenije rezistentne na prethodnu terapiju i psihoze tokom Parkinsonove bolesti u slučajevima kada je standardno liječenje neuspješno. Dok je kontrola krvne slike suštinski dio brige o pacijentima koji primaju klozapin, ljekar treba da bude svjestan i drugih rijetkih, ali ozbiljnih neželjenih reakcija koje mogu biti dijagnostikovane u ranim fazama samo pažljivim posmatranjem i ispitivanjem pacijenta u cilju sprečavanja morbiditeta i mortaliteta.
Najozbiljnije neželjene reakcije koje su se javile sa upotrebom klozapina su agranulocitoza, epileptični napadi, kardiovaskularni efekti i groznica (vidjeti dio 4.4). Najčešći neželjeni efekti su pospanost/sedacija, vrtoglavica, tahikardija, konstipacija i hipersalivacija.
Podaci iz kliničkih istraživanja pokazuju promjenljiv udio pacijenata liječenih klozapinom (od 7,1 do 15,6%) koji su prekinuli terapiju usljed neželjenog događaja, uključujući samo one koje se mogu opravdano pripisati klozapinu. Najčešći događaji koji se smatraju uzrokom prekida liječenja su leukopenija, somnolencija, vrtoglavica (izuzimajući vertigo) i psihotički poremećaj.
Krv i limfni sistem
Razvoj granulocitopenije i agranulocitoze je nerazdvojiv rizik terapije lijekom Neozapin. Iako je u principu reverzibilna nakon prekida terapije, agranulocitoza može da dovede do sepse i smrtnog ishoda. Zbog potrebe za trenutnim prekidom terapije kako bi se spriječila po život opasna agranulocitoza, praćenje broja leukocita je obavezno (vidjeti dio 4.4). U tabeli 3 ispod sumirana je procijenjena učestalost agranulocitoze za svaki period terapije lijekom Neozapin.
Tabela 3: Procijenjena učestalost agranulocitoze1
| Period terapije | Učestalost agranulocitoze na 100000 osoba-nedjelja2 u toku posmatranja |
| Nedjelje 0-18 | 32,0 |
| Nedjelje 19-52 | 2,3 |
| Nedjelja 53 i kasnije | 1,8 |
1 Iz “UK Clozaril Patient Monitoring Service lifetime registry”, iskustva u periodu između 1989. i 2001.
2 Osoba-vrijeme je zbir pojedinačnih jedinica vremena u kom su pacijenti iz registra bili izloženi lijeku Neozapin prije nego što su dobili agranulocitozu. Na primjer, 100000 osoba-nedjelja je moglo biti posmatrano kod 1000 pacijenata koji su bili u registru tokom 100 nedjelja (100*1000=100000), ili kod 200 pacijenata tokom 500 nedjelja (200*500=100000) prije nego što su dobili agranulocitozu.
Kumulativna učestalost agranulocitoze u “UK Clozaril Patient Monitoring Service lifetime registry experience” (0-11,6 godina između 1989. i 2001.) je 0,78%. Većina slučajeva (približno 70%) se javlja tokom prvih 18 nedjelja terapije.
Poremećaji metabolizma i ishrane
Poremećaj tolerancije na glukozu i/ili razvoj ili egzacerbacija dijabetes melitusa su rijetko prijavljivani tokom terapije klozapinom. U veoma rijetkim slučajevima je prijavljivana teška hiperglikemija, koja je nekada dovodila do ketoacidoze/hiperosmolarne kome, tokom terapije lijekom Neozapin kod pacijenata bez hiperglikemije u anamnezi. Koncentracija glukoze se normalizovala kod većine pacijenata nakon ukidanja lijeka Neozapin, a u nekoliko slučajeva se hiperglikemija ponovo javila kada je terapija nastavljena. Iako je većina pacijenata imala faktore rizika za insulin-nezavisni dijabetes melitus, hiperglikemija je takođe dokumentovana kod pacijenata bez poznatih faktora rizika (vidjeti dio 4.4).
Poremećaji nervnog sistema
Veoma česte neželjene reakcije koje su uočene uključuju pospanost/sedaciju i vrtoglavicu.
Lijek Neozapin može izazvati EEG promjene, uključujući i pojavu šiljak i talas kompleksa. Snižava prag za epileptične napade na dozno-zavisan način i može indukovati mioklonične trzaje ili generalizovane napade. Vjerovatnije je da će se ovi simptomi pojaviti kod brzih povećanja doze i kod pacijenata sa već postojećom epilepsijom. U takvim slučajevima treba smanjiti dozu i, ukoliko je potrebno, uvesti antikonvulzivnu terapiju. Karbamazepin treba izbjegavati zbog njegovog potencijala da smanji funkciju koštane srži, a za ostale antikonvulzivne ljekove treba razmotriti mogućnost farmakokinetičke interakcije. U rijetkim slučajevima, kod pacijenata liječenih lijekom Neozapin, može doći do delirijuma.
Veoma rijetko, tardivna diskinezija je prijavljivana kod pacijenata na lijeku Neozapin koji su liječeni drugim antipsihoticima. Kod pacijenata kod kojih se javila tardivna diskinezija pri primjeni drugih antipsihotika stanje se poboljšalo sa lijekom Neozapin.
Kardiološki poremećaji
Tahikardija i posturalna hipotenzija sa sinkopom ili bez nje se mogu javiti, naročito u prvim nedjeljama terapije. Prevalenca i težina hipotenzije su pod uticajem brzine i opsega titracije doze. Cirkulatorni kolaps kao rezultat teške hipotenzije, naročito u vezi sa forsiranom titracijom, sa mogućim ozbiljnim posljedicama u vidu srčanog i plućnog zastoja, prijavljen je sa lijekom Neozapin.
Manji broj pacijenata liječenih lijekom Neozapin je imao EKG promjene slične onima koje su viđene i kod drugih antipsihotika, uključujući depresiju S-T segmenta i zaravnjivanje ili inverziju T talasa, koji su se normalizovali nakon ukidanja lijeka Neozapin. Klinički značaj ovih promjena nije razjašnjen. Međutim takve nepravilnosti su primijećene i kod pacijenata sa miokarditisom pa bi ih stoga trebalo razmotriti.
Prijavljeni su izolovani slučajevi srčanih aritmija, perikarditisa/perikardijalnog izliva i miokarditisa, od kojih su neki bili sa smrtnim ishodom. Većina slučajeva miokarditisa se javila tokom prva dva mjeseca od uvođenja terapije lijekom Neozapin. Kardiomiopatija se obično javljala kasnije u toku terapije.
Eozinofilija je bila prijavljivana zajedno sa nekim od slučajeva miokarditisa (približno 14%) i perikarditisa/perikardijalnog izliva; međutim nije poznato da li je eozinofilija pouzdan prediktor karditisa.
Znaci i simptomi miokarditisa ili kardiomiopatije uključuju perzistentnu tahikardiju u mirovanju, palpitacije, aritmije, bol u grudima i druge znake i simptome srčane insuficijencije (npr. neobjašnjiv umor, dispnea, tahipnea) ili simptome koji „imitiraju” infarkt miokarda. Drugi simptomi koji mogu biti prisutni uz gore navedene uključuju simptome slične gripu.
Poznato je da se iznenadna, neobjašnjiva smrt javlja među psihijatrijskim pacijentima koji primaju konvencionalne antipsihotike ali takođe i među neliječenim psihijatrijskim pacijentima. Takve smrti su veoma rijetko prijavljene kod pacijenata koji primaju lijek Neozapin.
Vaskularni poremećaj
Prijavljeni su rijetki slučajevi tromboembolije.
Respiratorni sistem
Respiratorna depresija ili zastoj su se javljali veoma rijetko, sa ili bez cirkulatornog kolapsa (vidjeti djelove 4.4 i 4.5).
Gastrointestinalni sistem
Konstipacija i hipersalivacija su zabilježeni veoma često, a mučnina i povraćanje često. Veoma rijetko se može javiti ileus (vidjeti dio 4.4). Terapija lijekom Neozapin rijetko može biti povezana sa disfagijom. Aspiracija unijete hrane se može javiti kod pacijenata sa disfagijom ili kao posljedica akutnog predoziranja.
Hepatobilijarni poremećaji
Mogu se javiti prolazna, asimptomatska povećanja vrijednosti enzima jetre i, rijetko, hepatitis i holestatska žutica. Veoma rijetko je prijavljena fulminantna nekroza jetre. Ukoliko se javi žutica treba obustaviti primjenu lijeka Neozapin (vidjeti dio 4.4). U rijetkim slučajevima je prijavljen akutni pankreatitis.
Bubrežni poremećaji
Prijavljeni su izolovani slučajevi akutnog intersticijalnog nefritisa povezanog sa terapijom lijekom Neozapin.
Poremećaji reproduktivnog sistema i dojki
Prijavljeni su veoma rijetki slučajevi prijapizma.
Opšti poremećaji
Slučajevi malignog neuroleptičkog sindroma su prijavljeni kod pacijenata koji su primali lijek Neozapin bilo sam ili u kombinaciji sa litijumom ili drugim ljekovima koji djeluju na CNS.
Prijavljene su reakcije akutnog sindroma obustave (vidjeti dio 4.4).
Tabelarni prikaz neželjenih reakcija:
U Tabeli 4 navedene su neželjene reakcije zabilježene spontanim prijavljivanjem i tokom kliničkih ispitivanja.
Tabela 4: Procjena učestalosti neželjenih dejstava tokom terapije na osnovu spontanih prijava i izveštaja iz kliničkih ispitivanja. Neželjene reakcije su navedene prema sljedećim kategorijama učestalosti: veoma česta (≥ 1/10), česta (≥ 1/100 do < 1/10), povremena (≥ 1/1000 do < 1/100), rijetka (≥ 1/10000 do < 1/1000), veoma rijetka (<1/10000), nepoznato (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka).
| Infekcije i infestacije | |
| Nepoznato | Sepsa* |
| Poremećaji krvi i limfnog sistema | |
| Često: | Leukopenija/smanjenje broja bijelih krvnih ćelija/neutropenija, eozinofilija, leukocitoza |
| Povremeno: | Agranulocitoza |
| Rijetko: | Anemija |
| Veoma rijetko: | Trombocitopenija, trombocitemija |
| Poremećaji imunog sistema | |
| Nepoznato: | Angioedem*, leukocitoklastični vaskulitis* |
| Endokrini poremećaji | |
| Nepoznato: | Pseudofeohromocitom* |
| Poremećaji metabolizma i ishrane | |
| Često: | Povećanje tjelesne mase |
| Rijetko: | Dijabetes melitus, poremećaj tolerancije glukoze, gojaznost* |
| Veoma rijetko: | Hiperosmolarna koma, ketoacidoza, teška hiperglikemija, hiperholesterolemija, hipertrigliceridemija |
| Psihijatrijski poremećaji | |
| Često: | Dizartrija |
| Povremeno: | Disfemija |
| Rijetko: | Agitacija, nemir |
| Poremećaji nervnog sistema | |
| Veoma često: | Pospanost/sedacija, vrtoglavica |
| Često: | Epileptični napadi/konvulzije/mioklonični trzaji, ekstrapiramidalni simptomi, akatizija, tremor, rigiditet, glavobolja |
| Povremeno: | Neuroleptički maligni sindrom |
| Rijetko: | Konfuzija, delirijum |
| Veoma rijetko: | Tardivna diskinezija, opsesivno-kompulsivni simptomi |
| Nepoznato: | Holinergički sindrom (nakon naglog prekida liječenja)*, EEG promjene*, pleurototonus*, sindrom nemirnih nogu* |
| Poremećaji oka | |
| Često: | Zamućen vid |
| Kardiološki poremećaji | |
| Veoma često: | Tahikardija |
| Često: | EKG promene |
| Rijetko: | Cirkulatorni kolaps, aritmije, miokarditis, perikarditis/perikardijalni izliv |
| Veoma rijetko: | Kardiomiopatija, srčani zastoj |
| Nepoznato: | Infarkt miokarda, ponekad sa fatalnim ishodom*, miokarditis, ponekad sa fatalnim ishodom*, bol u grudima/angina pektoris*, atrijalna fibrilacija*, palpitacije*, poremećaj funkcije mitralne valvule povezan sa kardiomiopatijom uzrokovanom klozapinom* |
| Vaskularni poremećaji | |
| Često: | Sinkopa, posturalna hipotenzija, hipertenzija |
| Rijetko: | Tromboembolizam |
| Nepoznato: | Hipotenzija*, venski tromboembolizam |
| Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji | |
| Rijetko: | Aspiracija unijete hrane, pneumonija i infekcije donjeg dijela respiratornog trakta koje mogu biti sa smrtnim ishodom, sindrom apneje u snu* |
| Veoma rijetko: | Respiratorna depresija/zastoj |
| Nepoznato: | Plućni izliv*, nazalna kongestija* |
| Gastrointestinalni poremećaji | |
| Veoma često: | Konstipacija, hipersalivacija |
| Često: | Mučnina, povraćanje, anoreksija, suva usta |
| Rijetko: | Disfagija |
| Veoma rijetko: | Intestinalna opstrukcija/paralitički ileus/fekalna impakcija, uvećanje parotidne žlijezde |
| Nepoznato: | Megakolon, ponekad sa fatalnim ishodom*, intestinalni infarkt/ishemija, ponekad sa fatalnim ishodom*, dijareja*, nelagodnost u trbuhu/gorušica/dispepsija*, kolitis* |
| Hepatobilijarni poremećaji | |
| Često: | Povećanje vrijednosti enzima jetre |
| Rijetko: | Pankreatitis, hepatitis, holestatska žutica |
| Veoma rijetko: | Fulminantna hepatička nekroza |
| Nepoznato: | Steatoza jetre*, nekroza jetre*, hepatotoksičnost*, fibroza jetre*, ciroza jetre*, poremećaji jetre uključujući i ona stanja jetre koja dovode do posljedica opasnih po život kao što je oštećenje jetre (hepatično, holestatsko i mješovito), insuficijencija jetre koja može biti sa smrtnim ishodom i transplantacija jetre*. |
| Poremećaji kože i potkožnog tkiva | |
| Veoma rijetko: | Kožne reakcije |
| Nepoznato: | Poremećaji pigmentacije* |
| Poremećaji mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva | |
| Nepoznato: | Rabdomioloza*, slabost mišića*, mišićni spazmi*, bol u mišićima*, sistemski eritemski lupus* |
| Poremećaji bubrega i urinarnog sistema | |
| Često: | Urinarna retencija, urinarna inkontinencija |
| Veoma rijetko: | Tubulointersticijalni nefritis |
| Nepoznato: | Bubrežna insuficijencija*, noćno mokrenje* |
| Trudnoća, puerperijum i perinatalna stanja | |
| Nepoznato: | Neonatalni sindrom obustave (vidjeti dio 4.6) |
| Poremećaji reproduktivnog sistema i dojki | |
| Veoma rijetko: | Prijapizam |
| Nepoznato: | Retrogradna ejakulacija* |
| Opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene | |
| Često: | Benigna hipertermija, poremećaji znojenja/regulacije tjelesne temperature, groznica, zamor |
| Veoma rijetko: | Iznenadna neobjašnjiva smrt |
| Nepoznato | Poliserozitis* |
| Ispitivanja | |
| Rijetko: | Povećanje kreatin fosfokinaze |
| Povrede, trovanja i proceduralne komplikacije | |
| Povremeno | Padovi (povezani sa klozapinom-uzrokovanim epileptičnim napadima, somnolencija, posturalna hipotenzija, motorna i senzorna nestabilnost)* |
* Neželjene reakcije na lijek iz postmarketinškog iskustva dobijene spontanim prijavljivanjem slučajeva neželjenih reakcija i slučajeva iz literature
Zabilježeni su veoma rijetki slučajevi ventrikularnih tahikardija i produženja QT intervala što može biti povezano sa torsade de pointes, iako nije potvrđena uzročno-posljedična povezanost sa primjenom ovog lijeka.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
putem IS zdravstvene zaštite
Na osnovu do sada dostupnih podataka o slučajevima akutnog namjernog ili slučajnog predoziranja klozapinom, mortalitet je oko 12%. Većina smrtnih ishoda je povezana sa srčanom insuficijencijom ili pneumonijom uzrokovanom aspiracijom i javljala se pri dozama većim od 2000 mg. Bilo je izvještaja o oporavku od predoziranja sa preko 10000 mg. Ipak, kod nekoliko odraslih osoba, koji primarno nijesu prethodno bili izloženi lijeku Neozapin, ingestija doza nižih od 400 mg je dovela do životno ugrožavajućeg komatoznog stanja i, u jednom slučaju do smrti. Kod mlađe djece, uzimanje 50 mg do 200 mg je dovelo do jake sedacije ili kome bez smrtnog ishoda.
Znaci i simptomi
Pospanost, letargija, arefleksija, koma, konfuzija, halucinacije, agitacija, delirijum, ekstrapiramidalni simptomi, hiperrefleksija, konvulzije, hipersalivacija, midrijaza, zamućen vid, termolabilnost, hipotenzija, kolaps, tahikardija, srčane aritmije, aspiraciona pneumonija, dispnea, respiratorna depresija ili insuficijencija.
Terapija
Ne postoji specifičan antidot za klozapin.
Lavaža želuca i/ili primjena aktivnog uglja u toku prvih 6 sati nakon ingestije lijeka Neozapin. Djelotvornost peritonealne dijalize i hemodijalize je malo vjerovatna. Simptomatska terapija, uz kontinuirano kardiološko praćenje, nadzor respiracije, praćenje elektrolita i acidobazne ravnoteže. Upotrebu adrenalina treba izbjegavati u liječenju hipotenzije, zbog mogućnosti pojave reverznog adrenalinskog efekta.
Pažljiv medicinski nadzor neophodan je tokom najmanje 5 dana zbog mogućih odloženih reakcija.
Farmakoterapijska grupa: Antipsihotici; Diazepini, oksazepini i tiazepini
ATC kod: N05AH02
Mehanizam delovanja
Klozapin je antipsihotik koji se razlikuje od ostalih klasičnih antipsihotika.
U farmakološkim eksperimentima, aktivna supstanca ne indukuje katalepsiju niti inhibira apomorfinom ili amfetaminom indukovano stereotipno ponašanje. Klozapin ima samo slabu antagonističku aktivnost na dopaminskim D1, D2, D3 i D5 receptorima, ali pokazuje visoki afinitet za D4 receptore.
Farmakodinamsko dejstvo
Klozapin ispoljava snažno anti-alfa-adrenergičko, antiholinergičko, antihistaminsko dejstvo i ispoljava inhibitorno dejstvo na nadražajne reakcije („arousal“ reakcije). Takođe, pokazalo se da poseduje i antiserotoninergičku aktivnost.
Klinička efikasnost i bezbjednost
Klinički, klozapin izaziva brzu i značajnu sedaciju i ima antipsihotično djelovanje kod pacijenata sa shizofrenijom rezistentnom na druge antipsihotične ljekove. U ovakvim slučajevima, klozapin se pokazao efikasnim u otklanjanju i pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije, većinom u kratkotrajnim kliničkim studijama. U otvorenoj kliničkoj studiji, sprovedenoj na 319 pacijenata rezistentnih na terapiju, u trajanju od 12 mjeseci, klinički značajno poboljšanje uočeno je kod 37% pacijenata tokom prve nedjelje liječenja i kod dodatnih 44% pacijenata nakon 12 mjeseci, odnosno na kraju studije. Poboljšanje je bilo definisano kao redukcija od 20% u skoru BPRS skale u odnosu na početak terapije (engl. Brief Pscyhiatric Rating Scale Score). Pored toga, opisano je i poboljšanje u pojedinim aspektima kognitivne disfunkcije.
U poređenju sa klasičnim antipsihoticima, klozapin manje izaziva značajne ekstrapiramidalne reakcije kao što su akutna distonija, neželjena dejstva nalik na parkinsonizam i akatiziju. Za razliku od klasičnih antipsihotika, klozapin u maloj mjeri izaziva povećanje koncentracije prolaktina u krvi ili je uopšte ne povećava, tako da ne dovodi do neželjenih dejstava kao što su ginekomastija, amenoreja, galaktoreja i impotencija.
Potencijalno ozbiljne neželjene reakcije izazvane terapijom klozapinom su granulocitopenija i agranulocitoza koje se javljaju sa procijenjenom incidencom od 3% i 0,7%, redom. S obzirom na ovaj rizik, primjena klozapina treba da bude ograničena na pacijente koji su rezistentni na druge antipsihotike ili na pacijente sa psihozom u Parkinsonovoj bolesti u slučajevima kada je standardno liječenje neuspješno (pogledati dio 4.1) i kod kojih se redovno mogu pratiti hematološki parametri (pogledati dio 4.4 i 4.8).
Resorpcija
Resorpcija oralno primijenjenog klozapina iznosi 90 do 95%; hrana ne utiče na brzinu i stepen resorpcije.
Klozapin podleže umjerenom metabolizmu prvog prolaska kroz jetru, što čini da je apsolutna bioraspoloživost od 50-60%.
Distribucija
U ravnotežnom stanju, kada se primjenjuje dva puta dnevno, maksimalne koncentracije u krvi javljaju se u prosjeku nakon 2,1 sat (opseg 0,4 do 4,2 sata). Volumen distribucije je 1,6 l/kg. Procenat vezivanja klozapina za proteine plazme je 95%.
Biotransformacija/metabolizam
Klozapin se prije izlučivanja skoro u potpunosti metaboliše pomoću enzima CYP1A2 i CYP3A4, i u određenoj mjeri putem CYP2C19 i CYP2D6. Od glavnih metabolita jedino je za demetil metabolit utvrđeno da je aktivan. Njegova farmakološka aktivnost liči na farmakološku aktivnost klozapina, ali je značajno manja i kraćeg trajanja.
Eliminacija
Eliminacija je bifazna, sa prosječnim terminalnim poluvremenom eliminacije od 12 sati (opseg 6 do 26 sati).
Nakon primjene jedne doze od 75 mg prosječno terminalno poluvrijeme eliminacije bilo je 7,9 sati; ono je povećano na 14,2 sata kada je ravnotežno stanje postignuto primjenom dnevnih doza od 75 mg tokom najmanje 7 dana.
U urinu i fecesu je detektovan neizmijenjen lijek samo u tragovima, pri čemu se, u obliku metabolita u urinu izlučuje oko 50% primijenjene doze, a u fecesu oko 30%.
Linearnost/nelinearnost
Pokazano je da povećanje doze od 37,5 mg na 75 mg i 150 mg, dva puta dnevno, dovodi tokom ravnotežnog stanja do linearnog dozno-proporcionalnog povećanja površine ispod krive koncentracije lijeka u plazmi u funkciji vremena (PIK), i maksimalnih i minimalnih koncentracija u plazmi.
Pretklinički podaci ne ukazuju na posebnu opasnost za ljude, na osnovu konvencionalnih studija bezbjednosne farmakologije, toksičnosti ponovljenih doza, genotoksičnosti i kancerogenog potencijala (za reproduktivnu toksičnost, vidjeti dio 4.6).
Manitol (E 421);
Celuloza, mikrokristalna;
Silicijum dioksid, koloidni, bezvodni;
Krospovidon tip A;
Aspartam (E 951);
Aroma peperminta (sadrži maltodekstrin, skrob natrijum oktenil sukcinat (E 1450) i gliceril triacetat (E 1518));
Gvožđe oksid, žuti (E 172);
Magnezijum stearat.
Nije primjenjivo.
2 godine.
Lijek ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.
Unutrašnje pakovanje je PVC/PVDC/Al blister djeljiv na pojedinačne doze koji sadrži 10 oralno disperzibilnih tableta.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadrži 5 blistera sa po 10 oralno disperzibilnih tableta (ukupno 50 oralno disperzibilnih tableta) i Uputstvo za lijek.
Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa
važećim propisima.
Aktivna supstanca lijeka Neozapin je klozapin koji pripada grupi ljekova koji se nazivaju antipsihotici (ljekovi koji se koriste u terapiji mentalnih poremećaja kao što je psihoza).
Lijek Neozapin se koristi u terapiji osoba sa shizofrenijom kod kojih terapija drugim ljekovima nije imala dejstvo (shizofrenija rezistentna na terapiju). Shizofrenija je mentalna bolest koja utiče na mišljenje, osjećanja i ponašanje. Ovaj lijek bi trebalo da koristite samo u slučaju da prethodna primjena najmanje dva lijeka za liječenje shizofrenije, uključujući i one iz grupe novih, atipičnih antipsihotika, nije pokazala dejstvo ili je uzrokovala teška neželjena dejstva koja nije bilo moguće liječiti.
Lijek Neozapin se takođe upotrebljava za terapiju teških poremećaja mišljenja, emocija i ponašanja (psihotičnih poremećaja) osoba sa Parkinsonovom bolešću kod kojih je druga terapija bila neuspješna.
Lijek Neozapin ne smijete koristiti:
Ako se nešto od gore navedenog odnosi na Vas, obavijestite Vašeg ljekara jer u tom slučaju ne smijete uzimati lijek Neozapin.
Lijek Neozapin se ne smije dati osobi koja je bez svijesti ili u komi.
Upozorenja i mjere opreza:
Bezbjednosne mjere navedene u ovom dijelu su veoma važne. Morate se pridržavati navedenih mjera da biste smanjili rizik od teških životno ugrožavajućih neželjenih dejstava.
Prije nego što započnete terapiju lijekom Neozapin, recite svom ljekaru ako imate ili ste nekada imali:
Recite odmah svom ljekaru prije uzimanja sljedeće tablete lijeka Neozapin:
Ljekarski pregledi i analize krvi
Prije započinjanja terapije lijekom Neozapin, Vaš ljekar će Vas pitati od čega ste Vi ili članovi Vaše porodice bolovali i uraditi testove krvi kako bi bio siguran da imate normalan broj bijelih krvnih zrnaca. Ovo je veoma važno utvrditi, s obzirom na to da je za adekvatnu odbranu Vašeg organizma od infekcije neophodan normalan broj bijelih krvnih zrnaca.
Veoma je važno da redovno kontrolišete krv prije započinjanja terapije, tokom terapije i nakon prekida terapije lijekom Neozapin
Vaš lijekar će Vam tačno reći kada i gdje treba da uradite ove analize. Lijek Neozapin možete uzimati samo ako imate normalan broj krvnih ćelija.
Vaš ljekar će takođe uraditi fizikalni pregled prije početka liječenja. Ako je zaista neophodno ili ako ste zabrinuti zbog Vašeg zdravstvenog stanja, Vaš ljekar može uraditi EKG (elektrokardiogram), radi provjere funkcije Vašeg srca.
Ako imate poremećaj funkcije jetre imaćete redovne kontrole funkcije jetre dokle god uzimate lijek Neozapin.
Ako patite od povišenog nivoa šećera u krvi (dijabetesa) ljekar može redovno provjeravati nivo šećera u krvi.
Lijek Neozapin može da izazove promjenu nivoa masnoća (lipida) u krvi. Lijek Neozapin može prouzrokovati porast tjelesne mase. Ljekar će pratiti Vašu tjelesnu masu i nivo masnoća u krvi.
Ako od lijeka Neozapin imate ošamućenost, vrtoglavicu ili nesvjesticu, budite oprezni pri ustajanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja, jer je povećan rizik od pada.
Ako morate da se podvrgnete operaciji ili ako iz nekog razloga ne možete da hodate tokom dužeg vremenskog perioda, porazgovarajte sa Vašim ljekarom o upotrebi lijeka Neozapin. Postoji rizik od pojave tromboze (zgrušavanje krvi u venama).
Djeca i adolescenti
Lijek Neozapin nije namijenjen djeci i adolescentima uzrasta ispod 16 godina, jer nema dovoljno podataka o primjeni lijeka u ovoj starosnoj grupi.
Stariji pacijenti (starosti 60 godina i više)
Vjerovatnije je da se kod starijih pacijenata (starosti 60 godina i više) jave sljedeća neželjena dejstva tokom terapije lijekom Neozapin: nesvjestica ili ošamućenost nakon promjene položaja tijela, vrtoglavica, ubrzan srčani rad, otežano mokrenje i otežano pražnjenje crijeva (zatvor).
Recite svom ljekaru ili farmaceutu ako bolujete od stanja koje se zove demencija.
Primjena drugih ljekova
Prije početka uzimanja lijeka Neozapin, kažite svom ljekaru ako uzimate ili ćete možda uzimati ili ste donedavno uzimali bilo koje druge ljekove. Ovo uključuje i ljekove koje ste nabavili bez ljekarskog recepta i biljne ljekove. Možda će Vam biti potrebna drugačija doza Vašeg lijeka ili će vam biti potreban drugi lijek.
Ne smijete uzimati lijek Neozapin zajedno sa ljekovima koji sprečavaju normalan rad koštane srži i/ili smanjuju broj bijelih krvnih ćelija proizvedenih u tijelu, kao što su:
Ovi ljekovi povećavaju rizik od razvoja agranulocitoze (nedostatak bijelih krvnih ćelija).
Uzimanje lijeka Neozapin istovremeno sa drugim lijekom, može uticati na djelovanje lijeka Neozapin i/ili drugog lijeka. Recite svom ljekaru ako planirate da uzmete, ako uzimate (iako se uskoro završava terapija) ili ako ste nedavno morali da prekinete sa uzimanjem nekih od sljedećih ljekova:
Ova lista nije kompletna. Vaš ljekar i farmaceut imaju više informacija o ljekovima sa kojima je potrebno biti oprezan ili koje treba izbjegavati za vrijeme uzimanja lijeka Neozapin. Takođe će znati ako lijek koji uzimate pripada navedenim grupama. Zato je važno da se obratite Vašem ljekaru ili farmaceutu.
Uzimanje lijeka Neozapin sa hranom ili pićem
Nemojte konzumirati alkohol tokom terapije lijekom Neozapin.
Recite svom ljekaru ako pušite i koliko često konzumirate napitke koji sadrže kofein (kafa, čaj, kola). Iznenadne promjene u navici pušenja ili konzumiranja napitaka sa kofeinom mogu takođe uticati na dejstvo lijeka Neozapin.
Plodnost, trudnoća i dojenje
Obavijestite ljekara ako ste trudni ili dojite, mislite da ste trudni ili planirate trudnoću. Vaš ljekar će porazgovarati sa Vama o koristi i mogućim rizicima primjene lijeka tokom trudnoće. Odmah obavijestite ljekara ako ostanete trudni tokom terapije lijekom Neozapin.
Sljedeći simptomi se mogu javiti kod novorođenih beba majki koje su uzimale Neozapin tokom posljednjeg trimestra (posljednja tri mjeseca trudnoće): drhtavica, ukočenost i/ili slabost mišića, pospanost, uznemirenost, problemi sa disanjem, i teškoće sa ishranom. Ako se kod Vaše bebe pojavi bilo koji od ovih simptoma potrebno je da se obratite ljekaru.
Pojedine žene koje uzimaju neke ljekove za liječenje mentalnih oboljenja imaju neredovne menstrualne cikluse, ili ih uopšte nemaju. Ako se ovo odnosi na Vas, Vaši ciklusi se mogu normalizovati kada pređete na terapiju lijekom Neozapin. Ovo znači da bi trebalo da primjenjujete odgovarajuće mjere kontracepcije.
Nemojte dojiti Vaše dijete tokom uzimanja lijeka Neozapin. Klozapin, aktivna supstanca lijeka Neozapin, može se izlučiti u majčino mlijeko i uticati na odojče.
Uticaj lijeka Neozapin na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Lijek Neozapin može izazvati umor, ošamućenost i epileptične napade, naročito na početku terapije. Nemojte upravljati vozilima i rukovati mašinama dok imate ove simptome.
Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Neozapin
Lijek Neozapin sadrži aspartam (E 951) supstancu sa potvrđenim dejstvom. Aspartam je izvor fenilalanina. Može biti štetan za osobe sa fenilketonurijom (rijedak genetski poremećaj u kojem se fenilalanin nakuplja jer ga organizam ne može pravilno eliminisati).
Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.
Kako bi se smanjio rizik od niskog krvnog pritiska, epileptičnih napada i pospanosti potrebno je da Vaš ljekar postepeno povećava dozu.
Nemojte mijenjati dozu lijeka ili prekidati terapiju lijekom Neozapin, bez prethodnog savjetovanja sa svojim ljekarom. Uzimajte lijek onoliko dugo koliko Vam je ljekar propisao. Ako imate 60 godina ili više, Vaš ljekar može započeti terapiju nižom dozom i povećavati je postepeno, jer se time smanjuje vjerovatnoća razvoja nekih neželjenih dejstava (vidjeti dio 2. Upozorenja i mjere opreza).
Ako se doza koja Vam je propisana ne može postići ovim jačinama tablete, dostupne su druge jačine ovog lijeka kojima se može postići željena doza!
Terapija shizofrenije
Uobičajena početna doza je 12,5 mg jednom ili dva puta prvog dana, a zatim 25 mg jednom ili dva puta drugog dana.
Nemojte otvarati blister dok ne budete spremni za primjenu. Odmah nakon otvaranja blistera, koristeći suve ruke, izvadite tabletu i postavite je na jezik. U kontaktu sa pljuvačkom dolazi do brzog raspadanja tablete. Tabletu možete uzimati sa ili bez vode.
Ako dobro podnosite lijek, Vaš ljekar će nastaviti da postepeno povećava dozu lijeka u koracima od 25-50 mg tokom naredne 2-3 nedjelje do postizanja doze od 300 mg dnevno. Zatim, ako je potrebno, dnevna doza se može povećati u koracima od 50 do 100 mg dva puta nedjeljno, ili još bolje, jednom nedjeljno.
Efektivna dnevna doza je obično između 200 mg i 450 mg, podijeljeno u nekoliko pojedinačnih doza tokom dana. Kod nekih pacijenata je potrebna veća doza. Dozvoljena je dnevna doza do 900 mg. Može doći do porasta neželjenih dejstava (posebno epileptičkih napada) pri primjeni dnevnih doza većih od 450 mg. Uvijek uzimajte najmanju efektivnu dozu za Vas. Većina osoba uzima dio dnevne doze ujutro, a dio uveče. Vaš ljekar će Vam tačno reći kako da podijelite Vašu dnevnu dozu. Ako je Vaša dnevna doza samo 200 mg, možete je uzeti jednom dnevno, uveče. Kada se jednom postignu uspješni rezultati primjenom lijeka Neozapin tokom određenog perioda, ljekar Vam može smanjiti dozu. Ovaj lijek je potrebno da uzimate najmanje 6 mjeseci.
Terapija teških poremećaja mišljenja kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću
Uobičajena početna doza je 12,5 mg, uveče.
Nemojte otvarati blister dok ne budete spremni za primjenu. Odmah nakon otvaranja blistera, koristeći suve ruke, izvadite tabletu i postavite je na jezik. U kontaktu sa pljuvačkom dolazi do brzog raspadanja tablete. Tabletu možete uzimati sa ili bez vode.
Vaš ljekar će zatim postepeno povećavati dozu u koracima od 12,5 mg, ne više od dva puta nedjeljno, do maksimalne doze od 50 mg do kraja druge nedjelje. Povećanje doze treba prekinuti ili odložiti ako imate nesvjesticu, ošamućenost ili ste konfuzni. Da bi se izbjegli ovi simptomi, ljekar će Vam tokom prvih nekoliko nedjelja terapije mijeriti krvni pritisak.
Uobičajena efektivna dnevna doza je između 25 mg i 37,5 mg, uzeta jednom dnevno, uveče. Samo u posebnim okolnostima mogu se premašiti dnevne doze od 50 mg. Maksimalna dnevna doza je 100 mg. Uvijek uzimajte najnižu efektivnu dozu.
Ako ste uzeli više lijeka Neozapin nego što je trebalo
Ako mislite da ste uzeli previše tableta, ili ako je neko drugi uzeo Vaše tablete, odmah kontaktirajte ljekara ili pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi predoziranja su: pospanost, umor, nedostatak energije, besvjesno stanje, koma, konfuzija, halucinacije, uznemirenost, nepovezan govor, ukočenost udova, drhtanje ruku, grčevi (napadi), povećana produkcija pljuvačke, proširenje zjenica, zamagljen vid, nizak krvni pritisak, kolaps, ubrzan ili nepravilan rad srca, plitko ili otežano disanje.
Ako ste zaboravili da uzmete lijek Neozapin
Ako ste zaboravili da uzmete dozu, uzmite drugu čim se sjetite. Ipak ako je vrijeme za sljedeću dozu, izostavite zaboravljenu dozu i uzmite sljedeću u pravo vrijeme. Nemojte uzimati duplu dozu da biste nadoknadili zaboravljenu. Pozovite svog ljekara što prije, ako nijeste uzeli lijek Neozapin duže od 2 dana.
Ako prestanete da uzimate lijek Neozapin
Nemojte prestajati sa uzimanjem lijeka Neozapin prije nego što pitate Vašeg ljekara, jer ćete možda dobiti reakcije sindroma obustave. Ove reakcije uključuju: znojenje, glavobolju, mučninu, povraćanje i proliv. Ako imate bilo koji od navedenih znakova, odmah obavijestite svog ljekara. Ove znake mogu da prate ozbiljnija neželjena dejstva, ukoliko se odmah ne liječe. Vaši prvobitni simptomi se mogu vratiti. Ako morate da obustavite terapiju, preporučuje se postepeno smanjenje doze u koracima od 12,5 mg tokom jedne do dvije nedjelje. Vaš ljekar će Vas posavjetovati kako da smanjite dnevnu dozu. Ako morate naglo da prekinete sa terapijom lijekom Neozapin, morate otići na pregled kod ljekara. Ako ljekar odluči da Vam ponovo započne terapiju lijekom Neozapin i Vaša posljednja doza je bila prije dva dana, početna doza će biti 12,5 mg.
Ako imate bilo koja druga pitanja o upotrebi ovog lijeka, pitajte Vašeg ljekara ili farmaceuta.
Kao i svi ljekovi i lijek Neozapin može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.
Neka neželjena dejstva mogu biti ozbiljna i zahtijevaju urgentnu medicinsku pažnju. Odmah recite svom ljekaru prije uzimanja sljedeće tablete lijeka Neozapin ako Vam se javi neko od sljedećih neželjenih dejstava:
Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):
Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):
Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):
Rijetka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek):
Rijetka (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek) ili veoma rijetka (mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lijek):
Veoma rijetka (mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lijek):
Nepoznata učestalost (učestalost se ne može odrediti na osnovu dostupnih podataka):
Ukoliko se bilo što od gore navedenog odnosi na Vas, odmah obavijestite Vašeg ljekara, prije nego uzmete sljedeću tabletu lijeka Neozapin.
Ostala neželjena dejstva:
Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):
Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):
Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):
Rijetka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek):
Veoma rijetka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lijek):
Nepoznata učestalost (učestalost se ne može procijeniti na osnovu dostupnih podataka):
Kod starijih osoba sa demencijom (postepeni gubitak mentalne sposobnosti), prijavljeno je blago povećanje broja umrlih pacijenata koji su bili na terapiji antipsihoticima u odnosu na one koji nijesu uzimali antipsihotike.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
putem IS zdravstvene zaštite
Lijek čuvati van pogleda i domašaja djece.
Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na kutiji i blisteru. Rok upotrebe odnosi se na poslednji dan navedenog mjeseca.
Lijek ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.
Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
Šta sadrži lijek Neozapin
Aktivna supstanca je:
Neozapin 25 mg, oralna disperzibilna tableta
Jedna oralna disperzibilna tableta sadrži 25 mg klozapina.
Neozapin 100 mg, oralna disperzibilna tableta.
Jedna oralna disperzibilna tableta sadrži 100 mg klozapina.
Neozapin 200 mg, oralna disperzibilna tableta.
Jedna oralna disperzibilna tableta sadrži 200 mg klozapina.
Pomoćne supstance su:
Manitol (E421); celuloza, mikrokristalna; silicijum dioksid, koloidni, bezvodni; krospovidon tip A; aspartam (E 951); aroma peperminta (sadrži maltodekstrin, skrob natrijum oktenil sukcinat (E 1450) i gliceril triacetat (E 1518)); gvožđe oksid žuti (E 172); magnezijum stearat.
Kako izgleda lijek Neozapin i sadržaj pakovanja
Izgled:
Neozapin 25 mg, oralna disperzibilna tableta
Žute, okrugle, ravne tablete prečnika približno 8 mm. Tablete imaju utisnutu oznaku „C7PN“ na jednoj i „25“ na drugoj strani.
Neozapin 100 mg, oralna disperzibilna tableta
Žute, okrugle, ravne tablete prečnika približno 13 mm. Tablete imaju utisnutu oznaku „C7PN“ na jednoj i „100“ na drugoj strani.
Neozapin 200 mg, oralna disperzibilna tableta
Žute, okrugle, ravne tablete prečnika približno 16 mm. Tablete imaju utisnutu oznaku „C7PN“ na jednoj i „200“ na drugoj strani.
Pakovanje:
Unutrašnje pakovanje je PVC/ PVDC/Al blister djeljiv na pojedinačne doze sa 10 oralno disperzibilnih tableta.
Spoljnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja sadrži 5 blistera sa po 10 oralno disperzibilnih tableta (ukupno 50 oralno disperzibilnih tableta) i Uputstvo za lijek.
Nosilac dozvole i proizvođač
Nosilac dozvole:
GLK pharma, ul. Svetozara Markovića br. 46, 81000 Podgorica, Crna Gora
Proizvođači:
Synthon Hispania, SL, c/ Castelló, 1, 08830 Sant Boi de Llobregat (Barcelona), Španija
Synthon BV, Microweg 22, 6545 CM, Nijmegen, Holandija
Režim izdavanja lijeka:
Ograničen recept.
Broj i datum dozvole:
Neozapin, oralna disperzibilna tableta, 25 mg, blister, 50 oralnih disperzibilnih tableta: 2030/23/535 – 8138 od 07.02.2023. godine
Neozapin, oralna disperzibilna tableta, 100 mg, blister, 50 oralnih disperzibilnih tableta: 2030/23/536 – 8140 od 07.02.2023. godine
Neozapin, oralna disperzibilna tableta, 200 mg, blister, 50 oralnih disperzibilnih tableta: 2030/23/537 – 8139 od 07.02.2023. godine
Ovo uputstvo je posljednji put odobreno
Februar, 2023. godine