KSALOL 0.5mg tableta

Ksalol je indikovan za kratkotrajnu terapiju anksioznosti kod odraslih osoba.

Primjena lijeka Ksalol je indikovana samo u slučajevima prisustva teških oblika bolesti koje onesposobljavaju pacijenta i koje ga dovode do izražene uznemirenosti.

Doziranje

Dužina liječenja

Ksalol treba primjenjivati u najnižoj efektivnoj dozi, što je moguće kraće, a najduže 2 do 4 nedjelje. Potrebu za nastavkom liječenja treba često procjenjivati. Ne preporučuje se dugotrajna primjena lijeka. Sa porastom doze i dužine primjene lijeka, raste i rizik od pojave zavisnosti (vidjeti dio 4.4)

Terapija anksioznosti

Liječenje se sprovodi primjenom doze od 0,25 mg do 0,5 mg, tri puta dnevno. Ukoliko je potrebno, doza se može povećati do maksimalnih 3 mg dnevno.

Upotreba kod starijih pacijenata i pacijenata sa iscrpljujućim oboljenjima

Kod starijih pacijenata ili pacijenata sa iscrpljujućim oboljenjima uobičajena početna doza iznosi 0,25 mg, 2 do 3 puta dnevno. Ukoliko je neophodno i ukoliko pacijent podnosi, ova doza se može povećati.

Ukoliko se pojave neželjena dejstva, preporučuje se smanjenje doze.

Preporuka je da se liječenje redovno procjenjuje i da se prekine sa primjenom lijeka što je prije moguće. U slučaju da je potrebna duža primjena lijeka, treba razmotriti mogućnost intermitentne primjene, kako bi se smanjio rizik od pojave zavisnosti.

Pedijatrijska populacija

Ne preporučuje se primjena alprazolama kod adolescenata i djece, s obzirom da bezbjednost i efikasnost kod mlađih od 18 godina nije utvrđena.

Način primjene

Za oralnu primjenu.

Optimalnu dozu lijeka Ksalol treba individualno odrediti u zavisnosti od težine simptoma i odgovora svakog pojedinačnog pacijenta. Potrebno je koristiti najnižu efektivnu dozu. Doziranje treba periodično procjenjivati. Uobičajena doza navedena je u dijelu iznad. Kod manjeg broja pacijenata kojima je potrebna veća doza, dozu lijeka treba pažljivo povećati kako bi se izbjegle neželjene reakcije. U ovim slučajevima savjetuje se da se prvo poveća večernja doza lijeka, pa tek onda dnevna.

Pacijentima koji nikada nisu uzimali psihotropne ljekove uglavnom će biti potrebne manje doze u poređenju sa pacijentima koji su prethodno uzimali anksiolitike, sedative, antidepresive ili hipnotike, ili pacijentima sa hroničnim alkoholizmom.

Dozu treba pažljivo smanjivati kako bi se izbjegao sindrom obustave lijeka (vidjeti dio 4.4).

Stariji pacijenti

Kod starijih pacijenata postoji smanjen klirens lijeka, kao povećana senzitivnost na alprazolam, kao i druge benzodiazepine. Vidjeti dio 5.2

• Preosjetljivost na alprazolam, druge benzodiazepine ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1
• Miastenija gravis
• Teška respiratorna insuficijencija
• Teška insuficijencija jetre
• Sindrom apneje pri spavanju

Dužina trajanja terapije

Trajanje terapije treba da bude što je moguće kraće (vidjeti dio 4.2) ali ne treba da traje duže od 2 do 4 nedjelje. Dalje produženje terapije izvan ovih okvira dozvoljeno je isključivo nakon ponovne procjene kliničkog stanja.

Savjetuje se da pacijent na početku liječenja dobije informaciju o ograničenom trajanju terapije i da mu se objasne pojedinosti o postepenom isključivanju terapije. Postoje dokazi koji ukazuju da se mogu pojaviti apstinencijalni simptomi u intervalu između dvije doze kod primjene benzodiazepina sa kratkim dejstvom, posebno kod primjene visokih doza.

Ukoliko se koriste benzodiazepini sa dugim dejstvom, važno je naglasiti da se ne prelazi na benzodiazepine sa kratkim dejstvom jer može doći do pojave apstinencijalnih simptoma.

Pacijenti sa poremećajem funkcije bubrega ili jetre

Opreznost se preporučuje prilikom liječenja pacijenata sa oštećenom funkcijom bubrega ili blagom do umjerenom insuficijencijom jetre.

Depresija/anksioznost

Benzodiazepine i benzodiazepinima slične ljekove ne treba propisivati kao jedine ljekove u terapiji depresije, jer mogu da povećaju rizik od suicida. Stoga, alprazolam se mora koristiti sa oprezom i količina propisanog lijeka treba da je ograničena kod pacijenata sa znacima i simptomima depresije ili suicidalnim tendencijama.

Pedijatrijska populacija

Bezbjednost i efikasnost primjene alprazolama nije utvrđena kod djece i adolescenata uzrasta do 18 godina, te se zbog toga primjena alprazolama ne preporučuje kod ove populacije.

Starije osobe

Benzodiazepine i slične ljekove treba koristiti sa oprezom kod starijih osoba, zbog rizika od sedacije i/ili mišićnoskeletne slabosti što može da dovede do padova, često sa teškim posljedicama kod ove grupe pacijenata.

Preporučuje se da se slijedi opšti princip o primjeni najniže efikasne doze kod starijih i/ili iscrpljenih pacijenata, kako bi se spriječio razvoj ataksije ili prekomjerna sedacija (vidjeti dio 4.2). Niža doza se preporučuje i pacijentima sa hroničnom respiratornom insuficijencijom zbog rizika od respiratorne depresije.

Benzodiazepine treba primjenjivati sa izuzetnim oprezom kod pacijenata sa ranijom zavisnošću od alkohola ili droga (vidjeti dio 4.5).

Rizik od istovremene primjene sa opioidima

Istovremena primjena lijeka Ksalol i opioida može dovesti do sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti. Usljed ovih rizika, istovremeno propisivanje sedativnih ljekova poput benzodiazepina ili sličnih ljekova kao što je alprazolam sa opioidima treba rezervisati za pacijente kod kojih alterativne terapijske opcije nisu moguće.

Ukoliko je donijeta odluka o propisivanju alprazolama istovremeno sa opioidima, treba primjenjivati najnižu efektivnu dozu i trajanje terapije treba da bude što kraće (vidjeti i opšte preporuke doziranja u dijelu 4.2).

Pacijente treba pažljivo pratiti u cilju prepoznavanja znakova i simptoma respiratorne depresije i sedacije. Zbog toga se preporučuje informisanje pacijenata i njihovog okruženja o značajnosti prepoznavanja ovih simptoma (vidjeti dio 4.5).

Zavisnost

Upotreba benzodiazepina može da dovede do psihičke i fizičke zavisnosti od ovih ljekova. Rizik od nastanka zavisnosti raste sa povećanjem doze i dužine trajanja terapije. Rizik je veći kod pacijenata koji su skloni zloupotrebi ljekova ili alkohola.

Zavisnost se može javiti pri terapijskim dozama i/ili kod pacijenata koji nemaju individualne faktore rizika. Rizik od nastanka zavisnosti je povećan pri istovremenoj upotrebi nekoliko vrsta benzodiazepina koji se koriste, nezavisno od indikacije (za liječenje anksioznosti ili poremećaja spavanja). Takođe su prijavljivani slučajevi zloupotrebe. Alprazolam može biti predmet razonode. Prijavljene su smrti usljed predoziranja prilikom zloupotrebe alprazolama u kombinaciji sa depresorima centralnog nervnog sistema (CNS) uključujući opioide, druge benzodiazepine i alkohol. Ove rizike treba razmotriti prilikom propisivanja ili izdavanja alprazolama. Kako bi se ovi rizici smanjili, treba koristiti što nižu dozu lijeka i informisati pacijente o pravilnom skladištenju i odlaganju neupotrijebljenog lijeka (vidjeti djelove 4.2, 4.8. i 4.9).

Sindrom obustave: Kada se fizička zavisnost jednom razvije, naglo obustavljanje terapije biće praćeno apstinencijalnim simptomima, koji mogu da obuhvataju: glavobolju, bol u mišićima, ekstremnu anksioznost, napetost, nemir, konfuziju, razdražljivost i insomniju. U teškim slučajevima mogu da se jave sljedeći simptomi: derealizacija, depersonalizacija, hiperakuzija, utrnulost i bockanje u ekstremitetima, preosjetljivost na svjetlost, buku i fizički kontakt, halucinacije ili epileptični napadi. Dozu lijeka treba postepeno smanjivati kako bi se izbjegao sindrom obustave (vidjeti djelove 4.2 i 4.8).

Povratna insomnija i anksioznost (rebound fenomen): Prilikom obustavljanja terapije može da se razvije prolazni sindrom u kome se simptomi zbog kojih je uvedena terapija benzodiazepinima vraćaju u pojačanom obliku (rebound fenomen). Ova pojava može da bude praćena drugim reakcijama uključujući promjene raspoloženja, anksioznost, nemir ili poremećaj sna. Pošto je rizik od apstinencijalnih simptoma, odnosno povratnih simptoma veći poslije naglog obustavljanja terapije, preporučuje se da se doza smanjuje postepeno kako bi se izbjegli ovi simptomi (vidjeti dio 4.2).

Amnezija

Benzodiazepini mogu da indukuju anterogradnu amneziju. Ona se najčešće javlja nekoliko sati poslije uzimanja lijeka. Da bi se smanjio rizik pacijenti treba da osiguraju period od 7 do 8 sati neprekinutog sna (vidjeti dio 4.8).

Psihijatrijske i paradoksalne reakcije

Kod primjene benzodiazepina mogu da se jave reakcije kao što su nemir, agitiranost, razdražljivost, agresivnost, sumanute misli, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje i druge neželjene bihejvioralne reakcije. Ukoliko se ove rekacije pojave, primjenu lijeka treba obustaviti. Ove reakcije češće se javljaju kod djece i starijih osoba.

Tolerancija

Poslije ponavljane primjene tokom nekoliko nedjelja može doći do određenog gubitka hipnotičkog dejstva benzodiazepina.

Prijavljene su epizode hipomanije i manije vezane za primjenu alprazolama kod pacijenata sa depresijom.

Benzodiazepini se ne preporučuju kao prva linija terapije psihotičnih oboljenja.

Pomoćne supstance sa poznatim efektom

Lijek Ksalol sadrži laktozu. Pacijenti sa rijetkim nasljednim oboljenjem intolerancije na galaktozu, nedostatkom Lapp laktaze ili glukozno-galaktoznom malapsorpcijom ne smiju koristiti ovaj lijek.

Tablete lijeka Ksalol, jačine 0,5 mg, sadrže boju Sunset Yellow Lake (E110). Mogu izavati alergijske reakcije.

Opioidi

Istovremena primjena sedativnih ljekova kao što su benzodiazepini ili slični ljekovi kao što je Ksalol, i opioida povećava rizik od sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti, zbog aditivnog depresornog dejstva na CNS. Dozu i dužinu istovremene terapije potrebno je ograničiti (vidjeti dio 4.4). Ne preporučuje se istovremena primjena sa alkoholom.

Alprazolam treba koristiti sa oprezom pri istovremenoj upotrebi sa ljekovima koji mogu da izazovu depresiju CNS.

Depresivni efekat na CNS pojačava se istovremenom primjenom sa antipsihoticima (neurolepticima), hipnotičkim ljekovima, anksioliticima/sedativima, antidepresivima, narkotičkim analgeticima, antiepilepticima, anesteticima i sedativnim H1-antihistaminicima. U slučaju narkotičkih analgetika, može se javiti pojačana euforija koja vodi ka porastu psihičke zavisnosti.

Farmakokinetičke interakcije mogu da se jave kada se alprazolam primjenjuje zajedno sa ljekovima koji utiču na njegov metabolizam.

Inhibitori CYP3A4

Supstance koje inhibiraju određene enzime jetre (naročito citohrom P450 3A4) mogu da dovedu do povećanja koncentracije alprazolama i pojačaju njegovo dejstvo. Rezultati kliničkih studija sa alprazolamom, in vitro studija sa alprazolamom i kliničkih studija sa ljekovima čiji je metabolizam sličan metabolizmu alprazolama, pružaju dokaze o različitim stepenima interakcija i o mogućim interakcijama alprazolama i velikog broja ljekova. Na osnovu stepena interakcije i vrste raspoloživih podataka, došlo se do sljedećih preporuka:

• Ne preporučuje se istovremena primjena alprazolama i ketokonazola, itrakonazola ili nekih drugih azolnih antimikotika;
• Istovremena primjena nefazodona ili fluvoksamina povećava PIK alprazolama oko dva puta. Ako se alprazolam primjenjuje zajedno sa nefazodonom, fluvoksaminom i cimetidinom, preporučuje se oprez i razmatranje smanjenja doze alprazolama;
• Preporučuje se oprez prilikom istovremene primjene alprazolama i fluoksetina, propoksifena, oralnih kontraceptiva, sertralina, diltiazema ili makrolidnih antibiotika kao što su eritromicin, klaritromicin i troleandomicin.

Induktori CYP3A4

S obzirom na to da je metabolizam alprazolama posredovan CYP3A4 enzimom, induktori ovog enzima mogu da pojačaju metabolizam alprazolama. Interakcije između inhibitora HIV proteaze (npr. ritonavir) i alprazolama su složene i vremenski zavisne. Kratkotrajna primjena niskih doza ritonavira dovodi do velikog poremećaja klirensa alprazolama, produženja njegovog poluvremena eliminacije i pojačanih kliničkih efekata, ali nakon duže izloženosti ritonaviru, indukcija CYP3A kompenzuje ovu inhibiciju. Kod ove interakcije, potrebno je prilagoditi dozu alprazolama ili obustaviti terapiju.

Digoksin

Povećane koncentracije digoksina prijavljene su kod primjene alprazolama, naročito kod starijih osoba (preko 65 godina). Iz tog razloga, kod pacijenata koji istovremeno primaju alprazolam i digoksin, treba pratiti znake i simptome koji ukazuju na toksičnost digoksina.

Trudnoća

Podaci o teratogenosti i efektima na postnatalni razvoj i ponašanje nakon terapije benzodiazepinima su nekonzistentni.

Veliki broj podataka iz kohortnih studija ukazuje da izloženost benzodiazepinima u toku prvog trimestra nije povezana sa povećanjem rizika od velikih malformacija. Međutim, kod nekoliko prvih slučaj-kontrola epidemioloških studija pokazano je dvostruko povećanje vjerovatnoće rascjepa usana i nepca.

Liječenje visokim dozama benzodiazepina tokom drugog i/ili trećeg trimestra trudnoće bilo je povezano sa smanjenjem aktivnih pokreta fetusa i promjenama u srčanom ritmu fetusa.

Ako je liječenje zbog ozbiljnih medicinskih razloga neophodno u posljednjoj fazi trudnoće, čak i u malim dozama, kod novorođenčeta se mogu javiti simptomi sindroma mlitavog djeteta, kao što su aksijalna hipotonija i problemi prilikom sisanja koji mogu dovesti do smanjenja tjelesne mase. Ovi simptomi su reverzibilni, ali mogu trajati od 1 do 3 nedjelje, u skladu sa poluvremenom eliminacije lijeka. Ako se lijek primjenjuje u visokim dozama, kod novorođenčadi se mogu javiti efekti respiratorne depresije ili apneja i hipotermija. Takođe, neonatalni apstinencijalni simptomi, kao što su hiperekscitabilnost, agitacija i tremor se mogu javiti nekoliko dana poslije rođenja, čak i kada sindrom mlitavog djeteta nije opserviran. Pojava apstinecijalnih simptoma poslije rođenja zavisi od poluvremena eliminacije lijeka.

Alprazolam se ne smije koristiti tokom trudnoće, izuzev kada kliničko stanje žene zahtijeva liječenje alprazolamom. Ukoliko se alprazolam primjenjuje tokom trudnoće ili pacijentkinja otkrije da je zatrudnjela tokom terapije alprazolamom, pacijentkinju je potrebno informisati o potencijalnoj opasnosti po fetus.

Ukoliko je neophodno liječenje alprazolamom tokom posljednjeg perioda trudnoće, treba izbjegavati primjenu visokih doza, a novorođenčad treba pratiti u cilju detekcije apstinencijalnih simptoma i/ili sindroma mlitavog djeteta.

Dojenje

Alprazolam se izlučuje u mlijeko dojilje u malom stepenu. Ipak, ne preporučuje se primjena alprazolama tokom dojenja.

Sedacija, amnezija, smanjenje koncentracije i poremećaj mišićnih funkcija mogu štetno da utiču na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama. Ukoliko pacijent ne spava dovoljno, veća je vjerovatnoća da dođe do poremećaja opreznosti (vidjeti dio 4.5).

Ovi efekti se pojačavaju pod dejstvom alkohola (vidjeti dio 4.5).

Pacijente treba upozoriti da ne obavljaju aktivnosti kao što su upravljanje vozilima ili rukovanje opasnim mašinama ili da ne učestvuju u drugim aktivnostima koje zahtijevaju potpunu koncentraciju sve dok se u potpunosti ne isključe nedostatak pažnje i refleksa koje prate uzimanje lijeka.

Neželjena dejstva, ukoliko se jave, uglavnom se zapažaju na početku terapije i obično nestaju tokom dalje primjene ili usljed smanjenja doze lijeka.

Sljedeća neželjena dejstva uočena su i zabilježena tokom liječenja alprazolamom, sa kategorijama učestalosti ispoljavanja: veoma često (1/10), često (1/100 do <1/10), povremeno (1/1000 do <1/100), rijetko (1/10000 do <1/1000), veoma rijetko (<1/10000), nepoznato (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka).

* neželjene reakcije koje su zabilježene nakon stavljanja lijeka u promet

Apstinencijalni simptomi

Apstinencijalni simptomi se javljaju poslije brzog smanjivanja doze ili naglog prekida terapije benzodiazepinima, uključujući i alprazolam. Mogu se javiti u rasponu od blage disforije i nesanice do teškog sindroma koji uključuje abdominalne i mišićne grčeve, povraćanje, znojenje, tremor i konvulzije. Dodatno, nakon brzog smanjenja doze ili naglog prekida terapije može doći i do pojave konvulzija u sklopu apstinencijalnog sindroma.

Amnezija

Anterogradna amnezija se može javiti pri terapijskim dozama, a rizik se povećava pri primjeni većih doza. Amnezija može da bude udružena sa neprikladnim ponašanjem (vidjeti dio 4.4).

Depresija

Za vrijeme liječenja benzodiazepinima, prethodno nezapažena depresija može da postane očita.

Psihijatrijske i paradoksalne reakcije

Poznato je da se tokom primjene benzodiazepina i ljekova sličnih benzodiazepinima javljaju reakcije kao što su nemir, agitiranost, razdražljivost, agresivnost, sumanute misli, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje i druge neželjene bihejvioralne reakcije. Takve reakcije se kod ovog lijeka mogu javiti u veoma teškom obliku. Češće se javljaju kod djece i starijih osoba.

U mnogim spontanim prijavama slučajeva neželjenih bihejvioralnih reakcija, navodi se da su pacijenti istovremeno upotrebljavali i neke druge CNS ljekove i/ili su imali već postojeće psihijatrijsko oboljenje. Pacijenti sa graničnim poremećajem ličnosti, postojećom istorijom nasilnog ili agresivnog ponašanja ili zloupotrebe alkohola i ljekova, mogu da budu pod rizikom od ispoljavanja ovih reakcija. Prilikom obustavljanja terapije alprazolamom kod pacijenata sa postraumatskim stresnim poremećajem, zabilježeni su razdražljivost, neprijateljsko ponašanje i prisilne misli.

Zloupotreba, zavisnost i obustava lijeka

Upotreba benzodiazepina (čak i u terapijskim dozama) može da dovede do razvoja fizičke zavisnosti: prekid terapije može da dovede do javljanja apstinencijalnih simptoma ili rebound fenomena (vidjeti dio 4.4). Može se javiti psihička zavisnost. Zabilježena je i zloupotreba benzodiazepina.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

Kao i sa drugim benzodiazepinima, predoziranje ne bi trebalo da predstavlja opasnost po život, osim ako se ne kombinuju sa drugim depresorima CNS-a (uključujući alkohol). Prilikom liječenja predoziranja bilo kojim lijekom treba imati na umu mogućnost da je istovremeno uzeto više ljekova.

Poslije oralnog predoziranja benzodiazepinima treba izazvati povraćanje (u roku od sat vremena) ukoliko je pacijent svjestan, ili gastričnu lavažu ukoliko je bez svijesti, pri čemu se mora obezbijediti prohodnost disajnih puteva. Ukoliko pražnjenje želuca ne dovede do poboljšanja, potrebno je dati aktivni ugalj da bi se smanjila resorpcija lijeka.

Posebnu pažnju u intenzivnoj njezi treba posvetiti respiratornoj i kardiovaskularnoj funkciji.

Predoziranje benzodiazepinima obično se manifestuje u vidu depresije centralnog nervnog sistema različitog stepena, od pospanosti do kome. U blagim slučajevima mogu se javiti simptomi kao što su pospanost, mentalna konfuzija i letargija, a u težim slučajeva simptomi su ataksija, hipotonija, hipotenzija, respiratorna depresija, rijeđe koma i u vrlo rijetkim slučajevima, smrt.

Flumazenil se može koristiti kao antidot.

Farmakoterapijska grupa: Anksiolitici; derivati benzodiazepina

ATC kod: N05BA12

Alprazolam, kao i drugi benzodiazepini, ima veliki afinitet za benzodiazepinska vezujuća mjesta u mozgu. Olakšava inhibitorno dejstvo neurotransmitera, gama-aminobuterne kiseline, koja posreduje u pre- i post-sinaptičkoj inhibiciji centralnog nervnog sistema.

Poslije oralnog uzimanja alprazolam se brzo resorbuje, a maksimalne koncentracije u plazmi se dostižu 1 do 2 sata poslije uzimanja lijeka.

Prosječno poluvrijeme eliminacije alprazolama je od 12 do 15 sati. Ponovljene doze mogu dovesti do akumulacije lijeka, što treba imati u vidu prilikom primjene kod starijih osoba i pacijenata sa oštećenom funkcijom jetre i bubrega. Alprazolam i njegovi metaboliti se uglavnom izlučuju urinom.

Oko 80% alprazolama in vitro vezano je za proteine u serumu.

Mutagenost, karcinogenost

Konvencionalne studije genotoksičnosti i kancerogenosti nisu pokazale specifičan rizik za ljude.

Okularni efekti

Kod pacova koji su alprazolam primali oralno tokom 2 godine, uočena je tendencija dozno zavisnog povećanja u broju opaženih katarakti kod ženki i kornealnih vaskularizacija kod mužjaka. Ove lezije nisu uočene do 11mjeseci nakon započinjanja terapije.

Plodnost

U reporduktivnim studijama toksičnosti, primjena alprazolama kod pacova i zečeva, u veoma visokim dozama, bila je povezana sa zaostajanjem u razvoju i povećanom incidencom fetalne smrti i skeletnih malformacija. U studijama plodnosti, primjena visokih doza kod mužjaka neposredno prije parenja dovela je do smanjenja procenta začetih mladunaca.

Efekti anestetika i sedativa

Pretklinička ispitivanja su pokazala da primjena anestetika i sedativa koji blokiraju NMDA receptore i/ili potenciraju GABA aktivnost, može povećati smrt nervnih ćelija mozga i dovesti do dugotrajnog deficita u kogniciji i ponašanju kod mladunčadi ukoliko im je lijek primjenjivan u periodu najintenzivnijeg razvoja mozga. Na osnovu poređenja među životinjskim vrstama, vjeruje se da period najveće osjetljivosti mozga na ove efekte odgovara izloženosti kod čoveka od trećeg trimestra trudnoće do kraja prve godine života, mada se može produžiti do približno 3 godine života. Iako nema mnogo informacija o ovom efektu alprazolama, imajući u vidu da mehanizam dejstva uključuje potenciranje GABA efekta, može doći do sličnog dejstva. Nije poznat značaj ovih pretkliničkih nalaza za primjenu kod ljudi.

Ksalol, 0,25 mg, tableta:

laktoza, monohidrat;

skrob, kukuruzni;

povidon;

celuloza, mikrokristalna;

magnezijum stearat.

Ksalol, 0,5 mg, tableta:

laktoza, monohidrat;

skrob, kukuruzni;

povidon;

boja Sunset Yellow Lake (E110);

celuloza, mikrokristalna;

magnezijum stearat.

Ksalol, 1 mg, tableta:

laktoza, monohidrat;

skrob, kukuruzni;

povidon;

boja Indigotine Lake (E132);

celuloza, mikrokristalna;

magnezijum stearat.

Nije primjenljivo.

Tri (3) godine.

Čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od svjetlosti i vlage.

Unutrašnje pakovanje je blistera od ALU/PVC trake i tvrde PVC trake koji sadrži 15 tableta.

Spoljnje pakovanje je složiva kartonska kutija koja u kojoj se nalaze dva blistera sa po 15 tableta (ukupno 30 tableta) i Uputstvo za lijek.

Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.

Lijek Ksalol sadrži aktivnu supstancu alprazolam. Alprazolam pripada grupi ljekova koji se nazivaju benzodiazepini, koji djeluju tako što smanjuju anksioznost (uznemirenost).

Lijek Ksalol je namijenjen za liječenje u slučajevima prisustva teških oblika anksioznosti (uznemirenosti) koje onesposobljavaju pacijenta i koje ga dovode do izražene uznemirenosti .

Ovaj lijek je namijenjen za kratkotrajnu primjenu.

U slučaju da se ne osjećate bolje ili se osjećate lošije obratite se svom ljekaru.

Lijek Ksalol ne smijete koristiti:

• ako ste alergični (preosjetljivi) na alprazolam, druge benzodiazepine ili na bilo koju od pomoćnih supstanci ovog lijeka (navedene u dijelu 6);
• ako imate miasteniju gravis (bolest koju karakteriše izrazita slabost mišića i lako zamaranje);
• ako imate teške probleme sa disanjem (hronični bronhitis ili emfizem);
• ako imate stanje pod nazivom apneja u snu (kratkotrajni zastoj disanja tokom sna)
• ako imate teško oboljenje jetre;
• ako ste trudni, mislite da ste trudni, planirate trudnoću ili ako dojite (vidjeti dio Plodnost, trudnoća i dojenje)

Upozorenja i mjere opreza:

Razgovarajte sa Vašim ljekarom ili farmaceutom prije nego što uzmete Ksalol:

• ako ste se ikada bili toliko depresivni da ste razmišljali da sebi oduzmete život,
• ako ste ikada bolovali od bilo koje mentalne bolesti, koja je zahtijevala bolničko liječenje,
• ako imate oboljenje bubrega, jetre ili pluća,
• ako imate ili ste u prošlosti imali problema sa zloupotrebom ili zavisnošću od alkohola, droge ili ljekova. Ukoliko treba da prestanete sa upotrebom lijeka Ksalol, moguće je da će Vam ljekar ponuditi posebnu pomoć. Prijavljeni su slučajevi sa smrtnim ishodom pri zloupotrebi lijeka sa alkoholom, ljekovima koji se propisuju na recept i uličnim drogama.
• ako ste ranije uzimali ljekove za teške oblike anksioznosti, može doći do izostanka dejstva lijeka, jer se Vaš organizam može brzo navići na ovu vrstu ljekova.

Benzodiazepine i slične ljekove treba koristiti sa oprezom kod starijih osoba, zbog rizika od sedacije i / ili slabosti u mišićima i kostima koji mogu izazvati padove, često sa ozbiljnim posljedicama u ovoj populaciji.

Djeca i adolescenti

Lijek Ksalol nemojte davati djeci i adolescentima.

Bezbjednost i efikasnost primjene lijeka Ksalol kod djece i adolescenata mlađih od 18 godina nije utvrđena.

Primjena drugih ljekova

Obavijestite Vašeg ljekara ili farmaceuta ukoliko uzimate, donedavno ste uzimali ili ćete možda uzimati bilo koje druge ljekove, posebno ljekove navedene u nastavku, jer dejstvo lijeka Ksalol ili nekog od dolje pomenutih ljekova pri istovremenoj primjeni može biti drugačije.

Potreban je oprez kada se lijek Ksalol uzima istovremeno sa sljedećim ljekovima:

• Druge ljekove koji se koriste u liječenju anksioznosti ili depresije ili nesanice (npr.nefazodon, fluvoksamin, fluoksetin).
• Ljekovi za liječenje bolova jakog intenziteta (npr. opioidi kao što su morfin, kodein ili propoksifen).
• Antipsihotici, ljekovi za liječenje određenih mentalnih poremećaja, poput šizofrenije.
• Ljekovi za liječenje epilepsije.
• Antihistaminici, ljekovi za ublažavanje simptoma alergija.
• Ljekovi za liječenje gljivičnih infekcija (npr. ketokonazol).
• Oralni kontraceptivi (ljekovi za sprečavanje začeća).
• Određeni antibiotici (npr.eritromicin).
• Cimetidin, lijek protiv kisjeline u želucu.
• Diltiazem, lijek koji se koristi za liječenje povišenog krvnog pritiska i bolesti srca.
• Digoksin (lijek se primjenjuje u liječenju različitih srčanih oboljenja).
• Ritonavir ili drugi slični ljekovi koji se koriste kod liječenja HIV infekcije.

Ako treba da se podvrgnete operaciji pod opštom anestezijom, obavijestite Vašeg ljekara ili anesteziologa da uzimate lijek Ksalol.

Istovremena primjena lijeka Ksalol i opioida (ljekovi za liječenje bolova jakog intentziteta, ljekovi za supstitucionu terapiju i pojedini ljekovi za kašalj) povećava rizik od pojave pospanosti, otežanog disanja (respiratorne depresije), kome i može biti životno ugrožavajuća. Zbog toga, istovremenu primjenu treba razmotriti samo ako druge opcije liječenja nisu moguće. Međutim ako Vam ljekar propiše lijek Ksalol istovremeno sa opioidima, odrediće graničnu dozu i dužinu trajanja istovremene terapije. Obavijestite svog ljekara o svim opioidnim ljekovima koje uzimate i strogo se pridržavajte preporuka doziranja dobijenih od svog ljekara. Bilo bi korisno obavijestiti prijatelje ili rodbinu da budu svjesni gore pomenutih znakova i simptoma. Obratite se svom ljekaru ako Vam se pojave takvi simptomi.

Uzimanje lijeka Ksalol sa alkoholom

Ne smijete konzumirati alkohol dok ste na terapiji lijekom Ksalol, jer alkohol pojačava dejstvo ovog lijeka (vidjeti dio 3).

Plodnost, trudnoća i dojenje

Ukoliko ste trudni ili dojite, mislite da ste trudni ili planirate trudnoću, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu za savjet prije nego što uzmete ovaj lijek.

Dojenje

Lijek prolazi u majčino mlijeko i ne preporučuje se primjena lijeka Ksalol tokom dojenja.

Uticaj lijeka Ksalol na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama

Lijek Ksalol može da izazove pospanost, ošamućenost i pad koncentracije, pa je veoma važno da ne rukujete mašinama dok ne vidite kako lijek Ksalol djeluje na Vas.

Lijek Ksalol može uticati na Vašu sposobnost da upravljate vozilima, jer može izazvati pospanost ili vrtoglavicu.

• Nemojte voziti dok ne vidite kako lijek Ksalol djeluje na Vas.
• Činite prekršaj ako upravljate vozilom, a lijek Ksalol djeluje na Vašu sposobnost upravljanja.
• Međutim, ne činite prekršaj ako je:
• lijek propisan za liječenje medicinskog ili stomatološkog problema i
• ako ste ga uzeli prema uputstvu koje ste dobili od ljekara ili u skladu sa uputsvom koje ste dobili uz lijek i ako lijek nije uticao na Vašu sposobnost upravljanja vozilom.
• Razgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni da li je bezbjedno da vozite dok koristite lijek Ksalol.

Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Ksalol

Lijek Ksalol sadrži laktozu (mliječni šećer)

U slučaju intolerancije na pojedine šećere, obratite se Vašem ljekaru prije upotrebe ovog lijeka.

Lijek Ksalol, 0,5 mg, tablete sadrži boju Sunset Yellow Lake (E110)

Kod upotrebe Ksalol tablete, jačine 0,5 mg, mogu se javiti alergijske reakcije jer sadrži boju Sunset Yellow Lake (E110).

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.

Nemojte uzimati tablete sa alkoholnim pićem.

Odrasli

Preporučena početna doza je 0,25 mg do 0,5 mg, tri puta dnevno. Ovo čini ukupnu dozu od 0,75 mg do 1,5 mg svakog dana.

Ukoliko je neophodno, Vaš ljekar može postepeno povećati dozu lijeka. Obično se prvo povećava večernja doza, da bi se održala budnost tokom dana. Ako se pojave neželjene reakcije, obratite se svom ljekaru, jer on može smanjiti dozu lijeka.

Stariji pacijenti

Kod starijih pacijenata, pacijenata sa poremećajem funkcije jetre i bubrega i iscrpljenih pacijenata potrebna je niža doza, najčešće preporučena početna doza je 0,25 mg, 2 do 3 puta dnevno. Ako je potrebno i ako pacijent nema neželjene reakcije na lijek, doza lijeka se može postepeno povećavati.

Primjena kod djece i adolescenata

Alprazolam se ne preporučuje djeci i adolescentima mlađim od 18 godina.

Način primjene

Za oralnu upotrebu

Trajanje terapije

Rizik od zavisnosti i zloupotrebe se može povećati u zavisnosti od doze i trajanja liječenja. Ljekar će Vam propisati najmanju dozu kojom se postiže željeni efekat i što je moguće kraće trajanje terapije i često će ponovo procjenjivati potrebu za nastavkom liječenja (vidjeti dio 2 – Upozorenje i mjere opreza).

Maksimalno trajanje terapije ne bi trebalo da bude duže od 2 do 4 nedjelje. Dugotrajno liječenje se ne preporučuje.

Vaš ljekar će Vam propisati najmanju dozu kojom se postiže željeni efekat i što je moguće kraće trajanje terapije i često će ponovo procjenjivati potrebu za Vašim nastavkom liječenja. Smanjeno dejstvo lijeka se može javiti pri upotrebi dužoj od nekoliko nedjelja.

Ako ste uzeli više lijeka Ksalol nego što je trebalo

Važno je da ne uzimate više tableta nego što Vam je rečeno. Ako slučajno uzmete više tableta, možete osjetiti pospanost, konfuziju, osjećaj hladnoće, nejasan govor, pad krvnog pritiska i otežano disanje.

Ukoliko slučajno uzmete previše tableta, odmah se javite ljekaru ili idite do najbližeg odjeljenja hitne pomoći.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Ksalol

Ako ste zaboravili da uzmete propisanu dozu lijeka, odmah uzmite propuštenu dozu, osim ako nije blizu vrijeme za sljedeću dozu. Ne uzimajte duplu dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu.

Ako prestanete da uzimate lijek Ksalol

Obavezno obavijestite Vašeg ljekara prije nego što odlučite da prestanete sa upotrebom lijeka Ksalol, jer je potrebno postepeno smanjenje doze ovog lijeka. Ako prestanete sa upotrebom lijeka ili naglo smanjite dozu, može se javiti povratni efekat, koji može prouzrokovati pojavu privremene anksioznosti, uznemirenosti ili problema sa spavanjem. U zavisnosti od sposobnosti ponovnog prilagođavanja Vašeg organizma, ovi simptomi će se povući. Ako ste zabrinuti, razgovarajte sa Vašim ljekarom, Vaš ljekar će postepeno smanjivati dozu nakon završetka terapije. Smanjenje doze se vrši prema individualnim potrebama pacijenta, jer postepeni prekid terapije zavisi od nekoliko faktora (trajanja terapije i dnevne doze). Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako da postepeno smanjite dozu lijeka.

Ako imate dodatnih pitanja o primjeni ovog lijeka, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu.

Kao i svi ljekovi i lijek Ksalol može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Odmah se javite ljekaru ako primijetite bilo koji od sljedećih neželjenih efekata, jer može biti neophodno da se terapija lijekom Ksalol prekine.

• povremeno liječenje lijekom Ksalol može izazvati ozbiljan uticaj na ponašanje ili psihijatrijske efekte – npr.uznemirenost, nemir, agresivnost, razdražljivost, nekontrolisan bijes, zablude, noćne more, halucinacije (kada vidite ili čujete stvari kojih nema) i druga neprikladna ponašanja.
• iznenadno zviždanje tokom disanja, otežano gutanje ili disanje, oticanje očnih kapaka, lica ili usana, osip ili svrab (naročito ako je zahvaćana cijela površina tijela)

Odmah se javite ljekaru ako primijetite bilo koje od sledećih simptoma, jer je možda neophodna promjena doze ili terapije:

• gubitak pamćenja (amnezija)
• žuta prebojenost kože i beonjača (žutica)

Zloupotreba, zavisnost i simptomi obustave lijeka

Tokom primjene lijeka Ksalol, postoji mogućnost pojave zavisnosti od lijeka, što povećava vjerovatnoću pojave simptoma obustave nakon prestanka liječenja.

Simptomi obustave su češći:

• ako naglo prekinete liječenje;
• ako ste uzimali velike doze lijeka;
• ako ste duži period uzimali ovaj lijek;
• kod pacijenata koji zloupotrebljavaju ili su zloupotrebljavali alkohol i/ili droge.

Ovo može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, bol u mišićima, ekstremna anksioznost, napetost, nemir, konfuzija (zbunjenost), promjene raspoloženja, poremećaje spavanja i razdražljivost.

U težim slučajevima, mogu se javiti: mučnina, povraćanje, znojenje, grčevi u stomaku, grčevi u mišićima, nerealan osjećaj odvojenosti od sebe samog, neuobičajena osjetljivost na zvuk, svjetlost ili fizički kontakt, utrnulost ili peckanje stopala i šaka, halucinacije (kada vidite ili čujete stvari kojih nema), tremor ili epileptični napadi.

Lijek Ksalol treba da koriste samo pacijenti kojima je lijek propisan. Nemojte nikom davati lijek.

Prekomjerna upotreba i zloupotreba mogu dovesti do predoziranja i/ili smrti.

Druga neželjena dejstva koja se mogu javiti:

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

• depresija
• pospanost
• nemogućnost izvođenja preciznih i koordinisanih pokreta
• poremećaj pamćenja
• poremećaj govora (nerazgovjetan govor)
• vrtoglavica
• glavobolja
• zatvor
• suva usta
• zamor
• razdražljivost

Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

• smanjenje apetita
• zbunjenost, dezorijentacija
• povećan seksualni nagon (kod muškaraca i žena), poremećaj seksualne funkcije (erektilna disfunkcija)
• nervoza ili osjećaj anksioznosti (uznemirenosti)
• nesanica (nemogućnost spavanja ili poremećen san)
• poremećaj ravnoteže, nekoordinisani pokreti (slično osjećaju nestabilnosti kao kod pijanstva) posebno tokom dana
• smanjenje budnosti ili poremećaj pažnje
• pospanost tokom dana (nemogućnost održavanja budnosti), osjećaj tromosti (usporenosti)
• tremor (nevoljno drhtanje) ili treperenje
• dvostruki ili zamagljen vid
• osjećaj mučnine
• kožne reakcije
• promjene u tjelesnoj težini

Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):

• osjećaj pretjeranog ushićenja ili uzbuđenosti, što prouzrokuje neobično ponašanje
• halucinacije (kada vidite ili čujete stvari kojih nema)
• osjećaj ljutnje ili unutrašnja napetost
• inkontinencija (nemogućnost zadržavanja) urina
• grčeviti bolovi u donjem dijelu leđa ili u butinama, koji mogu ukazivati na poremećaje menstrualnog ciklusa kod žena
• mišićni grčevi ili slabost
• zavisnost od lijeka
• simptomi obustave lijeka

Nepoznata učestalost neželjenih dejstava (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka):

• neredovne menstruacije ili povećane vrijednosti prolaktina (hormona koji stimuliše lučenje mlijeka) kod žena
• neprijateljsko ponašanje ili agresija
• abnormalne misli
• pokreti uvrtanja ili trzanja, nevoljni pokreti mišića koji zahtijevaju zauzimanje neprirodnog položaja
• hiperaktivnost
• stomačne tegobe
• poremećaj funkcije jetre (primjetno u laboratorijskim analizama krvi), zapaljenjenski procesi u jetri (hepatitis)
• poremećaj nervnog sistema. Simptomi mogu uključivati: ubrzan rad srca i nestabilan krvni pritisak (osjećaj okretanja, vrtoglavice ili nesvjestice)
• teška alergijska reakcija sa oticanjem lica ili guše
• otok članaka, šaka i stopala
• kožne rakcije izazvane osjetljivošću na sunčevu svjetlost
• poteškoće sa mokrenjem ili problemi sa kontrolom bešike
• povećan očni pritisak, koji može uticati na Vaš vid
• zloupotreba lijeka.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

Čuvati lijek van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na kutiji. Rok upotrebe odnosi se na poslednji dan navedenog mjeseca.

Čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od svjetlosti i vlage.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek Ksalol

Aktivna supstanca je alprazolam.

Ksalol, 0,25 mg, tableta

Jedna tableta sadrži 0,25 mg alprazolama

Ksalol, 0,5 mg, tableta

Jedna tableta sadrži 0,5 mg alprazolama

Ksalol, 1 mg, tableta

Jedna tableta sadrži 1 mg alprazolama

Pomoćne supstance su:

Ksalol, 0,25 mg, tableta: laktoza, monohidrat; skrob, kukuruzni; povidon; celuloza, mikrokristalna; magnezijum stearat.

Ksalol, 0,5 mg, tableta: laktoza, monohidrat; skrob, kukuruzni; povidon; boja Sunset Yellow Lake (E110); celuloza, mikrokristalna; magnezijum stearat.

Ksalol, 1 mg, tableta: laktoza, monohidrat; skrob, kukuruzni; povidon; boja Indigotine Lake (E132); celuloza, mikrokristalna; magnezijum stearat.

Kako izgleda lijek Ksalol i sadržaj pakovanja

Tableta.

Ksalol, 0,25 mg, tableta:

Okrugle bikonveksne tablete bijele do žućkastobijele boje.

Ksalol, 0,5 mg, tableta:

Okrugle bikonveksne tablete svijetlonarandžaste boje.

Ksalol, 1 mg, tableta:

Okrugle bikonveksne tablete svijetloplave boje.

Unutrašnje pakovanje je blister od ALU/PVC trake i tvrde PVC trake koji sadrži 15 tableta.

Spoljnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalaze dva blistera sa po 15 tableta (ukupno 30 tableta) i Uputstvo za lijek.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole:

GLK pharma d.o.o., ul. Svetozara Markovića, br.46, 81000 Podgorica, Crna Gora

Proizvođač:

Galenika a.d., Batajnički drum bb, Beograd, Srbija

Režim izdavanja lijeka:

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole:

Ksalol, tableta, 0,25 mg, 30 tableta: 2030/24/903 - 8126od 22.02.2024. godine

Ksalol, tableta,0,5 mg,30 tableta: 2030/24/902 - 8127 od 22.02.2024. godine

Ksalol, tableta, 1 mg, 30 tableta: 2030/24/904 - 8128 od 22.02.2024. godine

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Februar, 2024. godine