Noaldis 50 mg filmom obložene tablete

Eplerenon se primjenjuje:

- kao dodatak standardnoj terapiji uključujući beta-blokatore, radi smanjenja rizika od kardiovaskularnog (KV) mortaliteta i morbiditeta u stabilnih bolesnika s disfunkcijom lijeve klijetke (LVEF ≤ 40%) i kliničkim znacima zatajenja srca nakon nedavno preboljenog infarkta miokarda (IM).

- kao dodatak standardnoj optimalnoj terapiji u svrhu smanjenja rizika od KV mortaliteta i morbiditeta u odraslih bolesnika sa (kroničnim) zatajenjem srca NYHA (New York Heart Association) klase II i sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke (LVEF ≤30%) (vidjeti dio 5.1.).

Doziranje

U svrhu individualnog prilagoĎavanja doze, dostupne su tablete od 25 mg i 50 mg. Maksimalna doza je 50 mg na dan.

Za bolesnike sa zatajenjem srca nakon IM-a:

Preporučena doza održavanja eplerenona je 50 mg jednom na dan. Liječenje se mora započeti dozom od 25 mg jednom na dan te je titrirati, po mogućnosti unutar 4 tjedna, do ciljane doze od 50 mg jednom na dan, uzimajući u obzir razinu kalija u serumu (vidjeti Tablicu 1). Liječenje eplerenonom obično treba započeti unutar 3-14 dana nakon akutnog IM-a.

Za bolesnike s (kroničnim) zatajenjem srca NYHA klase II:

Za bolesnike s kroničnim zatajenjem srca NYHA klase II liječenje se mora započeti dozom od 25 mg jedanput na dan i titrirati do ciljane doze od 50 mg jednom dnevno po mogućnosti unutar 4 tjedna; uzimajući u obzir razinu kalija u serumu (vidjeti Tablicu 1 i dio 4.4.).

Bolesnici čija je serumska vrijednost kalija >5,0 mmol/L ne smiju započeti liječenje eplerenonom (vidjeti dio 4.3.).

Razina kalija u serumu mora se odrediti prije početka liječenja eplerenonom, unutar prvog tjedna liječenja te mjesec dana nakon početka liječenja ili prilagodbe doze. Nakon toga, serumske vrijednosti kalija moraju se procijeniti povremeno, prema potrebi.

Nakon početka liječenja, doza se treba prilagoditi prema razini kalija u serumu, kako je prikazano u Tablici 1.

Tablica 1: Tablica prilagoĎavanja doze nakon početka liječenja

997000-1630991Kalij u serumu (mmol/L) Djelovanje PrilagoĎavanje doze < 5,0 Povećavanje 25 mg svaki drugi dan do 25 mg jednom na dan 25 mg jednom na dan do 50 mg jednom na dan 5,0 – 5,4 Održavanje Bez prilagoĎavanja doze 5,5 – 5,9 Smanjivanje 50 mg jednom na dan do 25 mg jednom na dan 25 mg jednom na dan do 25 mg svaki drugi dan 25 mg svaki drugi dan do prekida ≥ 6,0 Prekid -

Nakon prekida primjene eplerenona zbog serumske vrijednosti kalija ≥ 6,0 mmol/L, eplerenon se ponovno može početi primjenjivati u dozi od 25 mg svaki drugi dan kad vrijednosti kalija padnu ispod 5,0 mmol/L.

Pedijatrijska populacija

Sigurnost i djelotvornost eplerenona u djece i adolescenata nije utvrĎena. Trenutno dostupni podaci opisani su u dijelovima 5.1. i 5.2.

Starije osobe

U starijih osoba nije potrebno prilagoĎavanje početne doze. U starijih bolesnika povećan je rizik od hiperkalijemije zbog s dobi povezanog smanjenja funkcije bubrega. Taj se rizik može dodatno povećati uz komorbiditet povezan s povećanom sustavnom izloženošću lijeku, posebice blago do umjereno oštećenje funkcije jetre. Preporuča se povremeno praćenje kalija u serumu (vidjeti dio 4.4.).

Oštećenje funkcije bubrega

U bolesnika s blagim oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagoĎavanje početne doze. Preporuča se povremeno praćenje kalija u serumu s prilagoĎavanjem doze prema Tablici 1.

U bolesnika s umjerenim oštećenjem funkcije bubrega (CrCl 30-60 ml/min) mora se započeti s dozom od 25 mg svaki drugi dan i doza se mora prilagoditi prema razini kalija (vidjeti Tablicu 1). Preporuča se povremeno praćenje kalija u serumu (vidjeti dio 4.4.).

Nema iskustva u bolesnika sa CrCl <50 ml/min sa srčanim zatajenjem nakon infarkta miokarda. U tih

Doze iznad 25 mg dnevno nisu ispitivane u bolesnika s CrCl <50 ml/min.

Kod primjene u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije bubrega (CrCl <30 ml/min) eplerenon je kontraindiciran (vidjeti dio 4.3.). Eplerenon se ne može dijalizirati.

Oštećenje funkcije jetre

U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre prilagoĎavanje početne doze nije potrebno. Zbog povećane sustavne izloženosti eplerenonu u bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre, preporuča se često i redovito praćenje kalija u serumu u tih bolesnika, posebice u starijih (vidjeti dio 4.4.).

Istodobno liječenje

U slučaju istodobnog liječenja blagim do umjerenim CYP3A4 inhibitorima, npr. amiodaronom, diltiazemom i verapamilom, liječenje se može započeti dozom od 25 mg jednom na dan. Maksimalna doza ne smije biti veća od 25 mg jednom na dan (vidjeti dio 4.5.).

Način primjene

Eplerenon se može uzimati s ili bez hrane (vidjeti dio 5.2.).

- Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. - Bolesnici s vrijednostima kalija u serumu >5,0 mmol/l na početku liječenja.

- Bolesnici s teškom bubrežnom insuficijencijom (eGFR <30 mL po minuti na 1,73 m2). - Bolesnici s teškom insuficijencijom jetre (Child-Pugh stupanj C).

- Bolesnici koji uzimaju diuretike koji štede kalij ili jake inhibitore CYP3A4 (npr. itrakonazol, ketokonazol, ritonavir, nelfinavir, klaritromicin, telitromicin i nefazodon) (vidjeti dio 4.5.).

- Kombinacija inhibitora angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitora) i blokatora angiotenzinskih receptora (ARB) s eplerenonom.

Hiperkalijemija

Sukladno njegovu mehanizmu djelovanja, pri primjeni eplerenona može doći do hiperkalijemije. U svih bolesnika moraju se pratiti serumske vrijednosti kalija na početku liječenja i pri promjeni u doziranju. Nakon toga, preporuča se povremeno praćenje, posebice u bolesnika u kojih postoji rizik od razvoja hiperkalijemije, kao što su stariji bolesnici, bolesnici s bubrežnom insuficijencijom (vidjeti dio 4.2.) i dijabetičari. Po započetom liječenju eplerenonom ne preporuča se primjena nadomjestaka kalija, radi povećanog rizika od hiperkalijemije. Pokazalo se da sniženje doze eplerenona uzrokuje smanjenje vrijednosti kalija u serumu. Jedno je ispitivanje pokazalo da se dodavanjem hidroklorotiazida eplerenonu neutralizira porast kalija u serumu.

Rizik od hiperkalijemije može se povećati kad se eplerenon koristi u kombinaciji s inhibitorom ACE i/ili ARB. Kombinacija inhibitora ACE i blokatora ARB s eplerenonom ne smije se koristiti (vidjeti dijelove 4.3. i 4.5.).

Oštećenje funkcije bubrega

Moraju se redovito pratiti vrijednosti kalija u bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega, uključujući dijabetičku mikroalbuminuriju. Rizik od hiperkalijemije raste smanjivanjem funkcije bubrega. Iako su podaci dobiveni u Eplerenone Post-acute Myocardial Infarction Heart failure Efficacy and Survival Study (EPHESUS) studiji, koji se odnose na bolesnike s dijabetesom tipa 2 i mikroalbuminurijom, ograničeni, u ovog je malog broja bolesnika uočena povećana pojava hiperkalijemije. Stoga ovi bolesnici moraju biti liječeni uz oprez. Eplerenon se ne uklanja hemodijalizom.

Oštećenje funkcije jetre 60492649817100

U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre (Child Pugh stupanj A i B) nije uočen porast kalija u serumu iznad 5,5 mmol/l. U tih bolesnika moraju se pratiti razine elektrolita. Budući da primjena eplerenona u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre nije ispitivana, u njih je primjena eplerenona kontraindicirana (vidjeti dijelove 4.2. i 4.3.).

Induktori CYP3A4

Ne preporuča se istodobna primjena eplerenona i jakih CYP3A4 induktora (vidjeti dio 4.5.).

Litij, ciklosporin i takrolimus moraju se izbjegavati za vrijeme liječenja eplerenonom (vidjeti dio 4.5.).

Laktoza

Ovaj lijek sadrži laktozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi smijeli uzimati ovaj lijek.

Natrij

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrija po tableti tj. zanemarive količine natrija.

Farmakodinamičke interakcije

Diuretici koji štede kalij i nadomjesci kalija

Eplerenon se ne smije primjenjivati u bolesnika koji se liječe diureticima koji štede kalij i nadomjescima kalija, radi povećanog rizika od hiperkalijemije (vidjeti dio 4.3.). Diuretici koji štede kalij mogu takoĎer pojačati učinak antihipertenziva i drugih diuretika.

ACE inhibitori, ARB

Rizik od hiperkalijemije može se povećati kad se eplerenon koristi u kombinaciji s inhibitorom ACE i/ili blokatorom angiotenzinskih receptora (ARB). Preporuča se pomno praćenje kalija u serumu i funkcije bubrega, posebice u bolesnika u kojih postoji rizik od oštećenja funkcije bubrega, npr. u starijih osoba. Trostruka kombinacija inhibitora ACE i ARB s eplerenonom ne smije se koristiti (vidjeti dijelove 4.3. i 4.4.).

Litij

Nisu provedena ispitivanja interakcija eplerenona i litija. MeĎutim, toksičnost litija zabilježena je u bolesnika istodobno liječenih litijem i diureticima te ACE inhibitorima (vidjeti dio 4.4.). Mora se izbjegavati istodobna primjena eplerenona i litija. Ako je ova kombinacija nužna, moraju se pratiti plazmatske koncentracije litija (vidjeti dio 4.4.).

Ciklosporin, takrolimus

Ciklosporin i takrolimus mogu izazvati oštećenje funkcije bubrega i tako povećati rizik od hiperkalijemije. Mora se izbjegavati istodobna primjena eplerenona i ciklosporina ili takrolimusa. U slučaju potrebe primjene ciklosporina i takrolimusa tijekom liječenja eplerenonom, preporučuje se pomno pratiti kalij u serumu te funkciju bubrega (vidjeti dio 4.4.).

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR)

Liječenje ovim lijekovima može izazvati akutno zatajenje bubrega zbog njihova direktnog djelovanja na glomerularnu filtraciju, posebice u rizičnih bolesnika (starijih i/ili dehidriranih). Bolesnike koji primaju eplerenon i nesteroidne protuupalne lijekove mora se adekvatno hidrirati te pratiti njihovu bubrežnu funkciju prije početka liječenja.

Trimetoprim

Istodobna primjena trimetoprima i eplerenona povećava rizik od hiperkalijemije. Stoga se mora pratiti kalij u serumu kao i funkcija bubrega, posebice u bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega te u starijih

osoba.

Alfa-1 blokatori (npr. prazosin, alfuzosin)

U slučaju kombinacije eplerenona i alfa-1 blokatora postoji mogućnost pojačanog hipotenzivnog učinka i/ili posturalne hipotenzije. Preporuča se klinički nadzor zbog mogućnosti posturalne hipotenzije tijekom istodobne primjene alfa-1 blokatora.

Triciklički antidepresivi, neuroleptici, amifostin, baklofen

Istodobna primjena ovih lijekova i eplerenona može pojačati antihipertenzivne učinke i povećati rizik od posturalne hipotenzije.

Glukokortikoidi, tetrakozaktid

Istodobna primjena ovih lijekova i eplerenona može umanjiti antihipertenzivne učinke (retencija natrija i tekućine).

Farmakokinetičke interakcije

In vitro ispitivanja ukazuju da eplerenon nije inhibitor izozima CYP1A2, CYP2C19, CYP2C9, CYP2D6 ili CYP3A4. Eplerenon nije ni supstrat niti inhibitor P-glikoproteina.

Digoksin

Sustavna izloženost (AUC - površina ispod krivulje) digoksinu raste za 16% (90% CI: 4% -30%) u slučaju istodobne primjene s eplerenonom. Nužan je oprez u slučajevima kad je doza digoksina blizu gornje granice terapijskog raspona.

Varfarin

Nisu zapažene klinički značajne farmakokinetičke interakcije s varfarinom. Nužan je oprez u slučajevima kad je doza varfarina blizu gornje granice terapijskog raspona.

Supstrati CYP3A4

Rezultati farmakokinetičkih ispitivanja s ciljnim supstratima CYP3A4, midazolamom i cisapridom, nisu pokazali značajne farmakokinetičke interakcije u slučaju primjene tih lijekova istodobno s eplerenonom.

Inhibitori CYP3A4:

- Jaki inhibitori CYP3A4: Istodobnom primjenom eplerenona i lijekova koji inhibiraju enzim CYP3A4 može doći do značajnih farmakokinetičkih interakcija. Jaki CYP3A4 inhibitor (ketokonazol 200 mg 2 x na dan) izazvao je povećanje AUC (površine ispod krivulje) eplerenona za 441% (vidjeti dio 4.3.). Kontraindicirana je istodobna primjena eplerenona i jakih inhibitora CYP3A4 poput ketokonazola, itrakonazola, ritonavira, nelfinavira, klaritromicina, telitromicina i nefazodona (vidjeti dio 4.3.).

- Blagi do umjereni inhibitori CYP3A4: Istodobna primjena s eritromicinom, sakvinavirom, amiodaronom, diltiazemom, verapamilom ili flukonazolom dovela je do značajnih farmakokinetičkih interakcija, uz proporcionalno povećanje AUC (površine ispod krivulje) od 98% do 187%. Stoga doza eplerenona ne smije biti viša od 25 mg dnevno kad se primjenjuje istodobno s blagim do umjerenim inhibitorima CYP3A4 (vidjeti dio 4.2.).

Induktori CYP3A4

Istodobna primjena gospine trave (jaki induktor CYP3A4) i eplerenona uzrokovala je smanjenje AUC (površine ispod krivulje) eplerenona od 30%. Do izraženijeg smanjenja AUC (površine ispod krivulje) eplerenona može doći primjenom jačih induktora CYP3A4, poput rifampicina. Zbog rizika smanjene djelotvornosti eplerenona, ne preporuča se istodobna primjena jakih induktora CYP3A4 (rifampicina, karbamazepina, fenitoina, fenobarbitala, gospine trave) i eplerenona (vidjeti dio 4.4.).

Antacidi

Temeljem rezultata jednog farmakokinetičkog kliničkog ispitivanja, ne očekuje se značajna interakcija kad se antacidi primjenjuju istodobno s eplerenonom.

6049264105061

Trudnoća

Ne postoje odgovarajući podaci o primjeni eplerenona u trudnica.

Ispitivanja na životinjama nisu ukazala na izravne ili neizravne štetne učinke na graviditet, embriofetalni razvoj, porod te postnatalni razvoj (vidjeti dio 5.3.). Nužan je oprez pri propisivanju eplerenona trudnicama.

Dojenje

Nije poznato izlučuje li se eplerenon u majčino mlijeko nakon peroralne primjene. MeĎutim, pretklinički podaci pokazuju da su eplerenon i/ili metaboliti prisutni u majčinom mlijeku u štakora, te da se mladunčad štakora izložena eplerenonu tim putem razvija normalno. Budući da nije poznato postoji li mogućnost nastanka nuspojava u dojenčeta, mora se donijeti odluka treba li prekinuti dojenje ili liječenje eplerenonom, uzimajući u obzir važnost lijeka za majku.

Plodnost

Nema dostupnih podataka o plodnosti u ljudi.

Nisu provedena ispitivanja o utjecaju eplerenona na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Iako eplerenon ne izaziva omamljenost ili slabljenje kognitivnih funkcija, pri upravljanju vozilima ili strojevima mora se uzeti u obzir da tijekom liječenja može doći do omaglice.

U dva ispitivanja (EPHESUS i Eplerenone in Mild Patients Hospitalisation and Survival Study in Heart Failure [EMPHASIS-HF]), cjelokupna incidencija štetnih dogaĎaja zabilježenih s eplerenonom bila je slična placebu.

Niže navedene nuspojave su one za koje se sumnja da su povezane s liječenjem te su se javile češće nego u skupini bolesnika koji su dobivali placebo ili su ozbiljne i javile su se značajno češće nego u skupini bolesnika koji su dobivali placebo ili su bile uočene tijekom praćenja nakon stavljanja lijeka na tržište.

Nuspojave su navedene prema organskim sustavima i apsolutnoj učestalosti. Učestalost je definirana kao:

Vrlo često (≥1/10) Često (≥1/100 i <1/10)

Manje često (≥1/1000 i <1/100) Rijetko (≥1/10 000 i <1/1000) Vrlo rijetko (<1/10 000)

Nepoznato (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka).

Tablica 2: Učestalost nuspojava u placebo kontroliranim studijama eplerenona

60492649817100

832104-4615815sustava Manje često Hipoestezija Srčani poremećaji Često Zatajenje lijevog ventrikula, fibrilacija atrija Manje često Tahikardija Krvožilni poremećaji Često Hipotenzija Manje često Tromboza perifernih arterija, ortostatska hipotenzija Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja Često Kašalj Poremećaji probavnog sustava Često Proljev, mučnina, konstipacija, povraćanje Manje često Nadutost Poremećaji kože i potkožnog tkiva Često Osip, svrbež Manje često Angioedema, hiperhidroza Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva Često Mišićni spazam, bol u leĎima Manje često Bolovi u mišićima i kostima Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava Često Oštećenje funkcije bubrega (vidjeti dijelove 4.4. i 4.5.) Poremećaji jetre i žuči Manje često Kolecistitis Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki Manje često Ginekomastija Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene Često Astenija Manje često Malaksalost Pretrage Često Povišena razina uree u krvi, povišena razina kreatinina u krvi Manje često Smanjena razina receptora epidermalnog faktora rasta, povišena razina glukoze u krvi

U ispitivanju EPHESUS, zabilježen je veći broj slučajeva moždanog udara u jako starijoj dobnoj skupini (≥ 75 godina starosti). MeĎutim, nije bilo statistički značajne razlike u pojavi moždanog udara izmeĎu skupine koja je dobivala eplerenon (30) i skupine na placebu (22).

U EMPHASIS-HF, broj slučajeva moždanog udara u jako starijih osoba (≥ 75 godina) bio je 9 u grupi s eplerenonom te 8 u grupi s placebo.

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

5947918325578900988485598Nakon dobivanja odobrenja lijeka važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava: navedenog u

Nisu zabilježeni slučajevi štetnih dogaĎaja povezani s predoziranjem eplerenonom u ljudi. Može se pretpostaviti da će se predoziranje u ljudi najvjerojatnije očitovati hipotenzijom ili hiperkalijemijom. Eplerenon se ne može ukloniti hemodijalizom. Pokazalo se da se eplerenon u velikoj mjeri veže na aktivni ugljen. U slučaju pojave simptomatske hipotenzije, treba započeti suportivno liječenje. U slučaju razvoja hiperkalijemije, treba započeti standardno liječenje.

Farmakoterapijska skupina: Diuretici; Antagonisti aldosterona, ATK oznaka: C03DA04.

7

Mehanizam djelovanja

Eplerenon je relativno selektivan u vezanju na rekombinantne ljudske mineralokortikoidne receptore u usporedbi s njegovim vezanjem na rekombinantne ljudske glukokortikoidne, progesteronske i androgenske receptore. Eplerenon sprječava vezanje aldosterona, ključnog hormona u sustavu reninangiotenzin-aldosteron (RAAS), koji ima ulogu u regulaciji krvnog tlaka kao i u patofiziologiji KV bolesti.

Farmakodinamički učinci

Pokazalo se da eplerenon izaziva održivi porast renina u plazmi te aldosterona u serumu, što je u skladu s inhibicijom negativne regulatorne povratne sprege aldosterona na izlučivanje renina. Posljedični porast reninske aktivnosti u plazmi te razine cirkulirajućeg aldosterona ne nadjačava učinke eplerenona.

U ispitivanjima odreĎivanja doza u kroničnom zatajenju srca (NYHA klasifikacija II-IV), dodavanje eplerenona standardnom liječenju rezultiralo je očekivanim, o dozi ovisnim, porastom aldosterona. Slično, u kardiorenalnoj podstudiji u okviru kliničkog ispitivanja EPHESUS, liječenje eplerenonom izazvalo je značajni porast aldosterona. Ti rezultati potvrĎuju blokadu mineralokortikoidnih receptora u tim skupinama.

Eplerenon je ispitivan u okviru EPHESUS studije. EPHESUS studija je bila dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje u trajanju od 3 godine, provedeno na 6632 subjekata s akutnim IM-om, disfunkcijom lijeve klijetke (izraženom ejekcijskom frakcijom lijeve klijetke [LVEF] ≤ 40%) te kliničkim znacima zatajenja srca. Unutar 3 do 14 dana (u prosjeku 7 dana) nakon akutnog IM-a, subjektima je dodatno primjenjivan eplerenon ili placebo uz standardno liječenje, u početnoj dozi od 25 mg jednom na dan, uz titraciju do ciljne doze od 50 mg jednom na dan nakon 4 tjedna, pod uvjetom da je kalij u serumu bio < 5,0 mmol/L. Za vrijeme ispitivanja subjekti su dobivali standardnu terapiju, uključujući acetilsalicilatnu kiselinu (92%), ACE inhibitore (90%), beta-blokatore (83%), nitrate (72%), diuretike Henleove petlje (66%) ili inhibitore HMG CoA reduktaze (60%).

U kliničkom ispitivanju EPHESUS, dodatni primarni ishodi bili su smrtnost od bilo kojeg uzroka te kombinirani ishod kardiovaskularne smrti ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih razloga; 14,4% subjekata na eplerenonu i 16,7% subjekata na placebu umrlo je uslijed različitih uzroka, dok je 26,7% subjekata ne eplerenonu i 30% subjekata na placebu dostiglo kombinirani primarni ishod kardiovaskularne smrti ili hospitalizacije. Tako je u EPHESUS ispitivanju eplerenon umanjio rizik od smrti od bilo kojeg uzroka za 15% (RR 0,85; 95% CI, 0,75-0,96; p = 0,008) u usporedbi s placebom, uglavnom zahvaljujući smanjenju KV smrtnosti. Rizik kardiovaskularne smrti ili hospitalizacije zbog kardiovaskularnih razloga u skupini koja je uzimala eplerenon smanjen je za 13% (RR 0,87; 95% CI, 0,79-0,95; p = 0,002). Apsolutno smanjenje rizika za ishod smrti od bilo kojeg uzroka iznosilo je 2,3%, a kardiovaskularne smrtnosti/hospitalizacije 3,3%. Klinička djelotvornost eplerenona prvenstveno se pokazala u bolesnika mlaĎih od 75 godina. Korist terapije u subjekata starijih od 75 godina nije potpuno razjašnjena. U subjekata koji su dobivali eplerenon došlo je do poboljšanja NYHA funkcionalne klasifikacije ili je ona ostala ista u statistički značajno većem udjelu nego u bolesnika na placebu. Incidencija hiperkalijemije iznosila je 3,4% u skupini na eplerenonu u odnosu na 2,0% u skupini na placebu (p < 0,001). Incidencija hipokalijemije iznosila je 0,5% u skupini na eplerenonu u odnosu na 1,5% u skupini na placebu (p < 0,001).

Nisu zabilježeni dosljedni učinci eplerenona na frekvenciju srca, trajanje QRS intervala te PR ili QT intervale u 147 zdravih ispitanika koji su sudjelovali u farmakokinetičkim ispitivanjima u kojima su se ispitivale elektrokardiografske promjene.

U EMPHASIS-HF ispitivanju ispitivan je učinak eplerenona kao dodatka standardnoj terapiji na kliničke ishode u subjekata sa sistoličkim zatajenjem srca i blagim simptomima (NYHA funkcijska klasa II).

Subjekti su bili uključeni ako su imali barem 55 godina, ako su imali LVEF ≤ 30% ili LVEF ≤ 35%,

6049264105351uz trajanje QRS od > 130 msec, i bili su hospitalizirani zbog KV razloga 6 mjeseci prije uključivanja

ili su imali razinu natriuretskog peptida B-tipa (BNP) u plazmi od barem 250 pg/ml ili razinu N-terminalnog pro-BNP-a u plazmi od barem 500 pg/ml u muškaraca (750 pg/ml u žena). Eplerenon se počeo primjenjivati u dozi od 25 mg jednom dnevno i povećan je nakon 4 tjedna na dozu od 50 mg jednom dnevno ako je razina kalija u serumu bila < 5,0 mmol/L. U drugom slučaju, ako je procijenjena stopa glomerularne filtracije (GFR) bila 30-49 ml/min/1,73 m2, eplerenon se počeo primjenjivati u dozi od 25 mg svaki drugi dan, te se povećao na 25 mg jednom dnevno.

Sveukupno je randomizirano 2737 subjekata (dvostruko slijepo) na liječenje eplerenonom ili placebom uključujući osnovnu terapiju diureticima (85%), ACE inhibitorima (78%), blokatorima angiotenzinskih II receptora (19%), beta blokatorima (87%), antitromboticima (88%), te lijekovima za snižavanje lipida (63%) i glikozidima digitalisa (27%). Srednja vrijednost LVEF bila je ~26%, a prosječno trajanje QRS bilo je ~122 msec. Većina subjekata (83,4 %) prethodno je bila hospitalizirana zbog KV razloga unutar 6 mjeseci od randomizacije, od kojih je oko 50% bilo zbog zatajenja srca. Oko 20% subjekata imalo je ugraĎene defibrilatore ili su liječeni resinkronizacijom srca.

Primarni ishod, smrt zbog KV uzroka ili hospitalizacija radi zatajenja srca dogodila se u 249 subjekata (18,3%) u grupi liječenoj eplerenonom te 356 subjekata (25,9%) u grupi liječenoj placebom (RR 0,63, 95% CI, 0,54-0,74; p<0,001). Učinak eplerenona na primarni konačni ishod bio je dosljedan u svim prethodno utvrĎenim podgrupama.

Sekundarni ishod, smrtnost svih uzroka, dogodio se u 171 subjekata (12,5%) u grupi liječenoj eplerenonom te 213 subjekata (15,5%) u grupi liječenoj placebom (RR 0,76; 95% CI, 0,62-0,93; p = 0,008). Smrt od KV uzroka zabilježena je u 147 subjekata (10,8%) u grupi liječenoj eplerenonom te 185 (13,5%) subjekata liječenih placebom (RR 0,76; 95% CI, 0,61-0,94; p = 0,01).

Tijekom ispitivanja, hiperkalijemija (razina kalija u serumu > 5,5 mmol/L) zabilježena je u 158 subjekata (11,8%) u grupi liječenoj eplerenonom te 96 subjekata (7,2%) u grupi liječenoj placebom (p < 0,001). Hipokalijemija, koja je definirana kao razina kalija u serumu < 4,0 mmol/L, bila je statistički niža s eplerenonom u usporedbi s placebom (38,9% za eplerenon u usporedbi s 48,4% za placebo, p<0,0001).

Pedijatrijska populacija

Eplerenon nije ispitivan u pedijatrijskih subjekata sa zatajenjem srca.

U 10-tjednoj studiji pedijatrijskih subjekata s hipertenzijom (dobnog raspona od 4 do 16 godina, n=304), eplerenon, u dozama (od 25 mg do 100 mg dnevno) koje su stvarale izloženost sličnu onoj u odraslih, nije učinkovito smanjivao krvi tlak. U ovoj studiji te u 1-godišnjoj pedijatrijskoj studiji o sigurnosti na 149 subjekata (u dobi od 5 do 17 godina), sigurnosni profil bio je sličan sigurnosnom profilu u odraslih. Eplerenon nije ispitivan u subjekata s hipertenzijom koji su mlaĎi od 4 godine jer je studija u starijih pedijatrijskih subjekata pokazala nedostatak učinkovitosti (vidjeti dio 4.2.).

Nikakav (dugoročni) učinak na hormonalni status u pedijatrijskih subjekata nije ispitivan.

Apsorpcija

Apsolutna bioraspoloživost eplerenona je 69% nakon primjene 100 mg peroralnih tableta. Maksimalne koncentracije u plazmi postižu se nakon otprilike 1,5 do 2 sata. Vršna koncentracija u plazmi (Cmax) kao i površina ispod krivulje (AUC) proporcionalne su dozi za doze u rasponu od 10 mg do 100 mg, a manje nego proporcionalne za doze iznad 100 mg. Stanje dinamičke ravnoteže postiže se unutar 2 dana. Hrana ne utječe na apsorpciju.

Distribucija

Vezanje eplerenona na proteine u plazmi iznosi oko 50% pri čemu se on prvenstveno veže na alfa 1- kisele glikoproteine. Prividni volumen distribucije u stanju dinamičke ravnoteže procjenjuje se na 42 - 90L. Eplerenon se ne veže pretežno na eritrocite.

6049264104520

Biotransformacija

Metabolizam eplerenona uglavnom se odvija putem CYP3A4. U ljudskoj plazmi nisu identificirani aktivni metaboliti eplerenona.

Eliminacija

Manje od 5% doze eplerenona izlučuje se u urinu i fecesu u nepromijenjenom obliku.

Nakon jednokratne peroralne doze radioaktivno obilježenog eplerenona utvrĎeno je da se približno 32% doze izlučilo u fecesu, a približno 67% u urinu. Poluvijek eliminacije eplerenona iznosi približno 3 do 6 sati. Prividni plazmatski klirens iznosi približno 10 L/sat.

Posebne skupine bolesnika Dob, spol i rasa

Farmakokinetika eplerenona u dozi od 100 mg jednom na dan ispitivala se u starijih osoba (≥ 65 godina starosti), muškaraca i žena, te u osoba crne rase. Nisu utvrĎene značajne razlike u farmakokinetici eplerenona izmeĎu muškaraca i žena. U stanju dinamičke ravnoteže u starijih je ispitanika utvrĎen porast Cmax (22%) i AUC (45%) u usporedbi s mlaĎim ispitanicima (18 do 45 godina). U ispitanika crne rase, u stanju dinamičke ravnoteže vrijednosti Cmax bile su niže za 19%, a AUC za 26% (vidjeti dio 4.2.).

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetički model populacije za koncentracije eplerenona iz dvije studije u 51 pedijatrijskog subjekta s hipertenzijom u dobi od 4 do 16 godina pokazao je da tjelesna masa bolesnika statistički značajno utječe na volumen distribucije eplerenona, ali ne i na njegovu eliminaciju. Procjenjuje se da su volumen distribucije eplerenona i vršne vrijednosti izlaganja u težih pedijatrijskih pacijenata slični onima u odraslih slične tjelesne mase; u lakših pacijenata mase 45 kg, volumen distribucije iznosi oko 40% manje, a procjenjuje se da su vršne vrijednosti izlaganja više od onih u tipičnih odraslih pacijenata. Liječenje eplerenonom započeto je s 25 mg jednom dnevno u pedijatrijskih pacijenata te je doza povećana na 25 mg dva puta dnevno nakon 2 tjedna, a s vremenom na 50 mg dva puta dnevno, u slučaju kliničke indikacije. Pri tim dozama, najviše uočene koncentracije eplerenona u pedijatrijskih subjekata nisu bile značajno više od onih u odraslih koje su započete s 50 mg jednom dnevno.

Bubrežna insuficijencija

Farmakokinetika eplerenona ispitivala se u bolesnika s različitim stupnjem bubrežne insuficijencije te u bolesnika na hemodijalizi. U usporedbi s kontrolnim ispitanicima, vrijednosti AUC i Cmax u stanju dinamičke ravnoteže porasle su za 38% odnosno 24% u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije bubrega, a u bolesnika na hemodijalizi smanjile su se za 26% odnosno 3%. Korelacija izmeĎu plazmatskog klirensa eplerenona i klirensa kreatinina nije uočena. Eplerenon se ne uklanja hemodijalizom (vidjeti dio 4.4.).

Insuficijencija jetre

Farmakokinetika eplerenona u dozi od 400 mg ispitivala se u bolesnika s umjerenim (Child-Pugh stupanj B) oštećenjem funkcije jetre i usporeĎivala sa zdravim ispitanicima. U stanju dinamičke ravnoteže vrijednosti Cmax i AUC eplerenona porasle su za 3,6% odnosno 42% (vidjeti dio 4.2.). Budući da primjena eplerenona u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre nije ispitivana, njegova je primjena u toj skupini bolesnika kontraindicirana (vidjeti dio 4.3.).

Zatajenje srca

Farmakokinetika eplerenona u dozi od 50 mg ispitivala se u bolesnika sa zatajenjem srca (NYHA klasifikacija II-IV). U usporedbi sa zdravim ispitanicima odgovarajuće dobi, težine i spola, u stanju dinamičke ravnoteže vrijednosti AUC i Cmax eplerenona bile su 38% odnosno 30% više u bolesnika sa zatajenjem srca. Sukladno tim rezultatima, populacijska farmakokinetička analiza eplerenona, koja se temelji na podskupini bolesnika iz kliničkog ispitivanja EPHESUS, ukazuje da je klirens eplerenona u bolesnika sa zatajenjem srca sličan onomu u zdravih starijih ispitanika.

Neklinički podaci ne ukazuju na poseban rizik za ljude na temelju konvencionalnih ispitivanja sigurnosne farmakologije, genotoksičnosti, kancerogenog potencijala te reproduktivne toksičnosti. 60492649817100

U ispitivanjima toksičnosti ponovljenih doza, u štakora i pasa uočena je atrofija prostate pri razinama izloženosti nešto većima od kliničkih razina izloženosti. Promjene u prostati nisu bile povezane sa štetnim funkcionalnim posljedicama. Nije poznat klinički značaj tih rezultata.

Jezgra tablete: laktoza hidrat

celuloza, mikrokristalična natrijev laurilsulfat karmelozanatrij, umrežena hipromeloza (E464)

talk

magnezijev stearat

Ovojnica tablete: Opadry yellow: hipromeloza (E464) titanijev dioksid (E171) makrogol (E1521) polisorbat 80 (E433)

željezov oksid, žuti (E172) željezov oksid, crveni (E172)

Nije primjenjivo.

36 mjeseci.

Nisu potrebne posebne mjere opreza pri čuvanju.

30 tableta u bijelom, neprozirnom blister pakiranju (PVC/Al).

Nema posebnih zahtjeva.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal potrebno je zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.

Noaldis sadrži djelatnu tvar eplerenon, koja je lijek iz skupine selektivnih blokatora aldosterona. Ti blokatori sprječavaju djelovanje aldosterona, tvari koja se proizvodi u tijelu, a koja regulira Vaš krvni tlak i funkciju srca. Visoka razina aldosterona može prouzročiti promjene u Vašem tijelu koje dovode do zatajenja srca.

Noaldis se koristi za liječenje zatajenja srca kako bi se spriječilo pogoršanje i smanjila potreba za hospitalizacijom ako:

- ste nedavno imali srčani udar, u kombinaciji s ostalim lijekovima koji se koriste za liječenje zatajenja srca ili

- imate trajne, blage simptome unatoč liječenju koje ste do sada primali.

Nemojte uzimati Noaldis

- ako ste alergični na eplerenon ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.), - ako imate povišenu vrijednost kalija u krvi (hiperkalijemiju),

- ako primjenjujete određenu vrstu lijekova koji pomažu da se izluči prekomjerna količina tekućine iz tijela (diuretici koji štede kalij),

- ako bolujete od teške bolesti bubrega, - ako bolujete od teške bolesti jetre,

- ako primjenjujete neki od lijekova za liječenje gljivičnih infekcija (itrakonazol ili ketokonazol), - ako primjenjujete protuvirusne lijekove za liječenje HIV-infekcije (nelfinavir ili ritonavir),

- ako primjenjujete neki od antibiotika za liječenje bakterijskih infekcija (klaritromicin ili telitromicin),

- ako primjenjujete nefazodon (lijek koji se primjenjuje za liječenje depresije),

- ako zajedno uzimate lijekove za liječenje određenih srčanih stanja ili hipertenzije (tzv. inhibitore konvertaze angiotenzina (ACE inhibitore) i blokatore angiotenzinskih receptora (ARB)).

Upozorenja i mjere opreza

Obratite se svom liječniku ili ljekarniku prije nego uzmete Noaldis. Budite posebno oprezni s lijekom Noaldis

- ako imate bolest jetre ili bubrega (vidjeti također “Nemojte uzimati Noaldis“),

- ako uzimate litij (obično se primjenjuje za manično-depresivni poremećaj, koji se još naziva i bipolarni poremećaj),

- ako uzimate takrolimus ili ciklosporin (primjenjuju se za liječenje kožnih bolesti kao što su psorijaza ili ekcem i za sprječavanje reakcije odbacivanja nakon presađivanja organa).

Djeca i adolescenti

Sigurnost i djelotvornost ovog lijeka u djece i adolescenata nije utvrđena.

Drugi lijekovi i Noaldis

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove.

- Itrakonazol ili ketokonazol (primjenjuju se za liječenje gljivičnih infekcija), ritonavir, nelfinavir (antivirusni lijekovi za liječenje HIV-infekcije), klaritromicin, telitromicin (lijekovi za liječenje bakterijskih infekcija) ili nefazodon (lijek koji se primjenjuje za liječenje depresije), zbog toga što ti lijekovi smanjuju razgradnju lijeka Noaldis, te na taj način produljuju njegov učinak na organizam.

- Diuretici koji štede kalij (lijekovi koji pomažu da se izluči prekomjerna količina tjelesne tekućine) te nadomjesci za kalij (tablete soli) zbog toga što ti lijekovi povećavaju rizik visoke razine kalija u krvi.

- Inhibitori konvertaze angiotenzina (ACE inhibitori) i blokatori angiotenzinskih receptora (ARB) zajedno (koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti ili određenih stanja bubrega) budući da ti lijekovi mogu povećati rizik od povišene razine kalija u krvi.

- Litij (obično se primjenjuje za liječenje manično-depresivnog poremećaja koji se još naziva i bipolarni poremećaj); pokazalo se da primjena litija istodobno s diureticima i ACE inhibitorima (lijekovi koji se primjenjuju za liječenje povišenog krvnog tlaka i bolesti srca) dovodi do toga da razina litija u krvi postane previsoka, što može uzrokovati nuspojave kao što su: gubitak apetita, oštećenje vida, umor, slabost mišića, trzanje mišića.

- Ciklosporin ili takrolimus (lijekovi za liječenje kožnih bolesti kao što su psorijaza ili ekcem i za sprječavanje reakcije odbacivanja nakon presađivanja organa); ti lijekovi mogu prouzročiti probleme s bubrezima i time povećati rizik od visoke razine kalija u krvi.

- Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL – određeni lijekovi protiv bolova kao što je ibuprofen, koji se primjenjuju za ublažavanje bolova, ukočenosti i upale). Ti lijekovi mogu izazvati probleme s bubrezima te na taj način povećati rizik od povišene razine kalija u krvi.

- Trimetoprim (primjenjuje se za liječenje bakterijskih infekcija), koji može povećati rizik od povišene razine kalija u krvi.

- Alfa-1 blokatori, kao što su prazosin ili alfuzosin (lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka i određenih stanja prostate), jer oni mogu dovesti do pada krvnog tlaka te omaglice nakon ustajanja.

- Triciklički antidepresivi kao što su amitriptilin ili amoksapin (za liječenje depresije), antipsihotici (također poznati i kao neuroleptici) kao što su klorpromazin ili haloperidol (za liječenje psihičkih poremećaja), amifostin (primjenjuje se tijekom kemoterapije raka) i baklofen (primjenjuje se za liječenje mišićnih grčeva). Ti lijekovi mogu dovesti do pada krvnog tlaka i omaglice pri ustajanju.

- Glukokortikoidi, kao što su hidrokortizon ili prednizon (primjenjuju se za liječenje upala i određenih stanja kože) te tetrakozaktid (većinom se primjenjuje za dijagnosticiranje i liječenje poremećaja kore nadbubrežne žlijezde), jer oni mogu smanjiti učinak lijeka Noaldis na sniženje

krvnog tlaka.

- Digoksin (primjenjuje se za liječenje srčanih bolesti). Razine digoksina u krvi mogu se povećati pri istodobnoj primjeni s lijekom Noaldis.

- Varfarin (lijek protiv zgrušavanja krvi): nužan je oprez pri primjeni varfarina zbog toga što visoke razine tog lijeka u krvi mogu uzrokovati promjene učinka lijeka Noaldis na organizam.

- Eritromicin (primjenjuje se za liječenje bakterijskih infekcija), sakvinavir (antivirusni lijek za liječenje HIV-infekcije), flukonazol (primjenjuje se za liječenje gljivičnih infekcija), amiodaron, diltiazem i verapamil (za liječenje srčanih bolesti i povišenog krvnog tlaka) jer oni smanjuju razgradnju lijeka Noaldis, produljujući na taj način njegove učinke na organizam.

- Gospina trava (biljni lijek), rifampicin (primjenjuje se za liječenje bakterijskih infekcija), karbamazepin, fenitoin i fenobarbital (primjenjuju se, između ostalog, za liječenje epilepsije), mogu povećati razgradnju lijeka Noaldis i na taj način smanjiti njegove učinke.

Noaldis s hranom i pićem

Noaldis se može primjenjivati s hranom ili bez nje.

Trudnoća i dojenje

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate imati dijete, obratite se svom liječniku ili ljekarniku za savjet prije nego uzmete ovaj lijek.

Učinak eplerenona u trudnoći nije ispitivan.

Nije poznato izlučuje li se eplerenon u majčino mlijeko. U dogovoru s liječnikom mora se donijeti odluka, da li prekinuti dojenje ili primjenu lijeka.

Upravljanje vozilima i strojevima

Možete osjećati omaglicu nakon primjene lijeka Noaldis. Ako do toga dođe, nemojte voziti niti koristiti strojeve.

Noaldis sadrži laktozu

Ako Vam je liječnik rekao da ne podnosite neke šećere, savjetujte se sa svojim liječnikom prije uzimanja ovog lijeka.

Noaldis sadrži natrij

Noaldis sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrija po tableti, tj. zanemarive količine natrija.

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao liječnik. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.

Noaldis tablete smiju se uzimati s hranom ili na prazan želudac. Progutajte tablete cijele, s dosta vode.

Noaldis se obično primjenjuje zajedno s drugim lijekovima za liječenje zatajenja srca, npr. beta-blokatorima. Uobičajena početna doza je jedna tableta od 25 mg jednom na dan, a može se povećati nakon otprilike 4 tjedna na 50 mg jednom na dan (bilo kao jedna tableta od 50 mg ili 2 tablete od 25 mg). Maksimalna doza je 50 mg dnevno.

Razina kalija u krvi mora se izmjeriti prije početka liječenja lijekom Noaldis, unutar prvog tjedna te mjesec dana nakon početka primjene ili nakon promjene doze. Liječnik Vam može prilagoditi dozu, ovisno o razini kalija u krvi.

Ako imate blagu bolest bubrega, morate početi s jednom tabletom od 25 mg svaki dan. Ako imate umjerenu bolest bubrega, morate početi s jednom tabletom od 25 mg svaki drugi dan. Te doze mogu se prilagoditi prema preporuci liječnika i prema Vašoj razini kalija u krvi. Noaldis se ne preporučuje u bolesnika s teškom bolesti bubrega.

U bolesnika s blagom do umjerenom bolešću jetre nije potrebno prilagođavanje početne doze lijeka. Ako imate probleme s bubrezima ili jetrom, možda će Vam biti potrebna češća kontrola razine kalija u krvi (vidjeti također dio 2. „Nemojte uzimati Noaldis“).

U starijih bolesnika nije potrebno prilagođavanje početne doze lijeka.

Primjena u djece i adolescenata

Primjena lijeka Noaldis u djece i adolescenata se ne preporučuje.

Ako uzmete više lijeka Noaldis nego što ste trebali

Ako uzmete više lijeka Noaldis nego što ste trebali, odmah se javite svom liječniku ili ljekarniku. Ako ste uzeli preveliku dozu lijeka, najvjerojatniji simptomi bit će niski krvni tlak (što se očituje kao osjećaj ošamućenosti u glavi, omaglica, zamagljen vid, slabost, iznenadni gubitak svijesti) ili hiperkalijemija, tj. visoka razina kalija u krvi (što se očituje kao grčevi u mišićima, proljev, mučnina, omaglica ili glavobolja).

Ako ste zaboravili uzeti Noaldis

Ako je ubrzo vrijeme da uzmete sljedeću tabletu, preskočite propuštenu tabletu i uzmite sljedeću u uobičajeno vrijeme.

Ako to nije slučaj, uzmite tabletu čim se sjetite, vodeći računa o tome da to mora biti najmanje 12 sati prije vremena kad morate uzeti sljedeću tabletu. Nakon toga nastavite primjenjivati lijek kao što je uobičajeno.

Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu tabletu.

Ako prestanete uzimati Noaldis

Važno je da uzimate Noaldis kako Vam je propisano, sve dok Vam liječnik ne kaže da prekinete s primjenom.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku, ljekarniku ili medicinskoj sestri.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga.

Ako iskusite nešto od sljedećeg morate odmah potražiti liječničku pomoć: - oticanje lica, jezika ili grla

- poteškoće s gutanjem

- koprivnjača i otežano disanje

To su simptomi angioneurotskog edema, manje česte nuspojave (može se javiti u manje od 1 na 100 osoba).

Ostale prijavljene nuspojave uključuju:

Česte nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba)

- povišena razina kalija u krvi (simptomi uključuju grčeve u mišićima, proljev, mučninu, omaglicu ili glavobolju)

-

-

-

-

-

-

-

nesvjestica omaglica

povišena razina kolesterola u krvi nesanica (poteškoće sa spavanjem) glavobolja

poteškoće sa srcem, npr. nepravilni otkucaji srca, ubrzani otkucaji srca i zatajenje srca

kašalj

- zatvor

- nizak krvni tlak - proljev

- mučnina

- povraćanje

- poremećena funkcija bubrega - osip

- svrbež

- bolovi u leđima - osjećaj slabosti

- grčevi u mišićima

- povišena razina ureje u krvi

- povišena razina kreatinina u krvi, što može ukazivati na probleme s bubrezima

Manje česte nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba) - upala

- eozinofilija (porast određene vrste bijelih krvnih stanica) - povišena razina triglicerida (masnoća) u krvi

- niska razina natrija u krvi - dehidracija

- brzi otkucaji srca

- upala žučnog mjehura

- snižen krvni tlak koji može uzrokovati omaglicu pri ustajanju - tromboza (stvaranje krvnih ugrušaka) u nogama

- grlobolja - vjetrovi

- smanjena aktivnost štitnjače - povišena glukoza u krvi

- smanjeni osjećaj dodira - pojačano znojenje

- bol u leđima

- opće loše osjećanje - upala bubrega

- povećanje grudi kod muškaraca

- promjene u rezultatima nekih krvnih pretraga

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: .

Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Lijek čuvajte izvan dohvata i pogleda djece. Lijek ne zahtjeva posebne uvjete čuvanja.

Noaldis se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na kutiji ili blisteru iza oznake „EXP“. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Noaldis sadrži

Djelatna tvar Noaldis filmom obloženih tableta je eplerenon. Jedna tableta sadrži 25 mg ili 50 mg eplerenona.

Pomoćne tvari su: laktoza hidrat, mikrokristalična celuloza, natrijev laurilsulfat, umrežena karmelozanatrij, hipromeloza (E464), talk i magnezijev stearat.

Ovojnica tablete sadržava: hipromelozu (E464), titanijev dioksid (E171), makrogol (E1521), polisorbat 80 (E433), žuti željezov oksid (E172) i crveni željezov oksid (E172).

Kako Noaldis izgleda i sadržaj pakiranja

Noaldis 25 mg tableta je svijetložuta, okrugla, bikonveksna filmom obložena tableta promjera približno 6,0 mm i debljine 3,0 mm s utisnutim „V” na jednoj strani i „68” na drugoj strani.

Noaldis 50 mg tableta je svijetložuta, okrugla, bikonveksna filmom obložena tableta promjera približno 8,0 mm i debljine 3,5 mm s utisnutim „V” na jednoj strani i „67” na drugoj strani.

Noaldis 25 mg i 50 mg filmom obložene tablete dostupne su u bijelom, neprozirnom blister pakiranju (PVC/Al) s 30 tableta.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet i proizvoĎač

Nositelj odobrenja:

JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ d.d., Svilno 20, 51000 Rijeka

ProizvoĎač:

Pharmadox Healthcare Ltd., KW20A Kordin Industrial Park, Paola PLA 3000,

Malta

Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je posljednji put revidirana u lipnju 2025.