Alprazolam Krka 0,5 mg tablete

Alprazolam je indiciran za kratkotrajno simptomatsko liječenje anksioznosti u odraslih osoba.

Primjena alprazolama indicirana je samo kada je poremećaj teţak, onesposobljujući za osobu ili je podvrgava iznimnoj patnji.

60492641294824.2 Doziranje i način primjene

60492649817100

Doziranje

Trajanje liječenja

Potrebno je primijeniti najniţu moguću učinkovitu dozu alprazolama tijekom najkraćeg mogućeg razdoblja od najdulje 2 – 4 tjedna. Potrebu za nastavkom liječenja treba učestalo iznova procjenjivati. Ne preporučuje se dugotrajno liječenje. Rizik od ovisnosti se moţe povećati s povećanjem doze i trajanja liječenja (vidjeti dio 4.4).

Za optimalan učinak doziranje treba biti individualno prilagoĎeno na temelju teţine simptoma i odgovora bolesnika.

Potreban je oprez u bolesnika koji zahtijevaju povećanje doze kako bi se izbjegle moguće nuspojave.

Liječenje anksioznosti lijekovima mora uvijek biti adjuvantno.

Ako je moguće, liječenje treba započeti, pratiti i završiti isti liječnik.

Anksiozni poremećaj

Početna doza je 0,25 mg do 0,5 mg, 3 puta dnevno. Dozu je potrebno individualno prilagoĎavati. Doza odrţavanja je 0,5 mg do 3 mg dnevno, podijeljena u nekoliko doza.

Starije osobe i bolesnici osjetljivi na sedativne učinke alprazolama

Početna doza je 0,25 mg, 2-3 puta dnevno u liječenju anksioznog poremećaja i moţe se po potrebi postupno povećavati.

Ako se korite previsoke doze u starijih bolesnika, moţe doći do konfuzije.

Oštećenje funkcije jetre

Oprez se preporučuje kod liječenja bolesnika s oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 4.4). Alprazolam je kontraindiciran kod teškog oštećenja funkcije jetre (vidjeti dio 4.3).

Oštećenje funkcije bubrega

Savjetuje se oprez kod liječenja bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega (vidjeti dio 4.4).

Pedijatrijska populacija

Sigurnost i djelotvornost alprazolama u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina nisu još ustanovljene; stoga se primjena alprazolama ne preporučuje.

Prekid liječenja

Dozu treba postupno smanjivati kako bi se izbjegli simptomi ustezanja (vidjeti dio 4.4).

U slučajevima naglog prekida uzimanja benzodiazepina, mogu se pojaviti parestezija, poremećaji percepcije i depersonalizacija tijekom jednog ili više tjedana.

U slučajevima naglog prekida uzimanja benzodiazepina, takoĎer su zabiljeţeni simptomi apstinencije u obliku blage disforije i nesanice, kao i grčevi u ţelucu i mišićima, povraćanje, znojenje i tremor. U nekim slučajevima zabiljeţeni su i napadaji (vidjeti dio 4.8).

Način primjene

Za primjenu kroz usta.

Tablete se mogu uzimati s hranom ili bez nje i trebaju se progutati s malom količinom tekućine.

- Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. - Miastenija gravis.

- Teška respiratorna insuficijencija. - Sindrom apneje u spavanju.

- Teška insuficijencija jetre.

- Akutno trovanje alkoholom ili drugim depresorima SŢS.

Trajanje liječenja

Trajanje liječenja mora biti što kraće i ne dulje od 2 – 4 tjedna (vidjeti dio 4.2). Primjena dulja od ovog razdoblja zahtijeva ponovnu procjenu stanja bolesnika.

Bilo bi korisno informirati bolesnika na početku liječenja o ograničenoj duljini liječenja i precizno objasniti kako će doza biti progresivno smanjivana. Postoje dokazi da se, u slučaju kratkodjelujućih benzodiazepina, simptomi ustezanja mogu pojaviti pri terapijskim dozama, osobito pri višim dozama. Kada se primjenjuju dugodjelujući benzodiazepini vaţno je upozoriti da se ne zamjenjuju s kratkodjelujućim benzodiazepinima jer moţe doći do pojave simptoma ustezanja.

Posebne skupine bolesnika

Pedijatrijska populacija

Sigurnost i djelotvornost alprazolama u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina nisu još ustanovljene; stoga se primjena alprazolama ne preporučuje.

Oštećenje funkcije bubrega i jetre

Oprez se preporučuje kod liječenja bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega ili blagom do umjerenom insuficijencijom jetre. Budući da benzodiazepini mogu pospješiti razvoj encefalopatije, alprazolam je kontraindiciran u liječenju bolesnika s teškom insuficijencijom jetre.

Starije osobe i oslabljeni bolesnici

U starijih se bolesnika benzodiazepini i srodni lijekovi moraju koristiti s oprezom zbog rizika od pojave sedacije i/ili mišićno-koštane slabosti, zbog čega moţe doći do padova koji u toj populaciji često imaju ozbiljne posljedice. U starijih i/ili oslabljenih bolesnika preporučljivo je primijeniti najniţu djelotvornu dozu da se spriječi razvoj ataksije ili pretjerane sedacije (vidjeti dio 4.2).

Respiratorna insuficijencija

U bolesnika s kroničnom respiratornom insuficijencijom takoĎer se preporučuju niţe doze, zbog rizika od respiratorne depresije.

Povijest zlouporabe alkohola ili lijekova

Benzodiazepini se moraju primjenjivati s posebnim oprezom u bolesnika koji su skloni zlouporabi alkohola ili lijekova (vidjeti dio 4.5).

Depresija/suicidalno ponašanje

Benzodiazepini i benzodiazepinima slični lijekovi ne smiju se primjenjivati sami za liječenje depresije jer mogu ubrzati ili povećati rizik od suicida. Zbog toga se alprazolam mora koristiti s oprezom, a propisivanje treba biti ograničeno u bolesnika sa znakovima i simptomima depresivnog poremećaja ili sklonostima suicidu.

Zabiljeţeni su slučajevi epizoda hipomanije i manije povezanih s primjenom alprazolama u bolesnika s depresijom.

Psihoze

Benzodiazepini se ne preporučuju za primarno liječenje psihotične bolesti.

Rizik pri istodobnoj primjeni s opioidima

6049264469984Istodobna primjena alprazolama i opioida moţe dovesti do sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti. Zbog tih se rizika sedativi poput benzodiazepina ili srodnih lijekova kao što je alprazolam s opioidima trebaju propisivati samo bolesnicima za koje nema drugih načina liječenja. Ako se donese

odluka o propisivanju alprazolama istodobno s opioidima treba primijeniti najniţu učinkovitu dozu, a trajanje liječenja treba biti što kraće (vidjeti takoĎer opću preporuku za doziranje u dijelu 4.2). Bolesnike treba paţljivo pratiti zbog znakova i simptoma respiratorne depresije i sedacije. U tom se smislu preporučuje obavijestiti bolesnike i njihove skrbnike (gdje je to moguće), kako bi bili svjesni tih simptoma (vidjeti dio 4.5).

Tolerancija

Nakon ponavljane primjene tijekom nekoliko tjedana moţe doći do smanjenja hipnotičkog učinka benzodiazepina.

Ovisnost

Primjena benzodiazepina moţe dovesti do razvoja fizičke i psihičke ovisnosti na te lijekove. Rizik se povećava s dozom i trajanjem liječenja te je takoĎer veći u bolesnika koji su skloni zlouporabi lijekova te u alkoholičara. Ovisnost o lijeku moţe se pojaviti pri terapijskim dozama i/ili u bolesnika bez rizičnih faktora. Postoji povećan rizik od ovisnosti o lijeku pri kombiniranoj primjeni nekoliko benzodiazepina bez obzira na anksiolitičku ili hipnotičku indikaciju.

Simptomi ustezanja

Kad se razvije ovisnost, nagli prekid liječenja moţe biti praćen simptomima ustezanja. Oni se mogu sastojati od glavobolje, bolova u mišićima, izrazite anksioznosti, napetosti, nemira, smetenosti, nesanice, razdraţljivosti i disforije. U teţim slučajevima mogu nastati sljedeći simptomi: nesposobnost shvaćanja (derealizacija), depersonalizacija, hiperakuzija, obamrlost i trnci u ekstremitetima, grčevi u mišićima i abdomenu, povraćanje, znojenje, tremor, preosjetljivost na svjetlost, buku i fizički dodir, halucinacije i epileptički napadaji. Simptomi ustezanja mogu se razviti nekoliko dana nakon prekida liječenja. Dozu treba postupno smanjivati nakon prestanka terapije alprazolamom.

Zlouporaba lijeka

Zlouporaba lijeka je poznati rizik za alprazolam i druge benzodiazepine te je sukladno tome potrebno pratiti bolesnike pri uzimanju alprazolama. Postoji i rizik od diverzije s ovim lijekom. Prijavljeni su smrtni slučajevi povezani s predoziranjem prilikom zlouporabe alprazolama s ostalim depresorima središnjeg ţivčanog sustava, uključujući opioide, druge benzodiazepine i alkohol. Ti se rizici trebaju uzeti u obzir prilikom propisivanja ili izdavanja alprazolama, a da bi se smanjili potrebno je koristiti najmanju odgovarajuću dozu i savjetovati bolesnike o pravilnom čuvanju i zbrinjavanju neiskorištenog lijeka (vidjeti dijelove 4.2, 4.8 i 4.9).

Povratna anksioznost i nesanica

Povratna anksioznost je prolazni sindrom koji moţe nastati prilikom prestanka primjene lijeka, pri čemu se simptomi koji su doveli do liječenja benzodiazepinima vraćaju u pojačanom obliku. Moguće su i druge reakcije, uključujući promjene raspoloţenja, anksioznost ili poremećaji spavanja i nemir. Budući da je rizik od simptoma ustezanja/povratnog učinka („rebound“) veći nakon naglog prekida liječenja, preporučuje se postupno smanjivanje doze (vidjeti dio 4.2).

Vaţno je obavijestiti bolesnika da se simptomi ustezanja/povratnog učinka mogu pojaviti nakon prestanka liječenja kako bi se bolesnikov osjećaj nelagode što je više moguće smanjio. Naglim prestankom uzimanja benzodiazepina moţe doći do parestezije, promjena percepcije i preosjetljivosti tijekom jednog ili više tjedana. U nekim slučajevima zabiljeţene su konvulzije.

Psihijatrijske i paradoksalne reakcije

Tijekom primjene benzodiazepina moguće reakcije kao što su nemir, uznemirenost, razdraţljivost, agresivnost, deluzije, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje i drugi neprikladni oblici ponašanja. Ako se to dogodi, potrebno je prekinuti primjenu lijeka. Vjerojatnije je da će se pojaviti u djece i starijih bolesnika. Oprez je potreban u propisivanju benzodiazepina bolesnicima s graničnim ili antisocijalnim poremećajem osobnosti.

Amnezija

6049264149047Benzodiazepini mogu izazvati anterogradnu amneziju. To se stanje obično javlja nekoliko sati nakon

uzimanja lijeka te bi zbog smanjivanja rizika bolesnik trebao biti siguran da će imati 7–8 sati neprekinutog sna (vidjeti dio 4.8).

Dekstropropoksifen

Istodobno liječenje dekstropropoksifenom potrebno je izbjegavati zbog rizika od respiratorne depresije.

Posebna upozorenja o pomoćnim tvarima

Alprazolam Krka sadrţi laktozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi smjeli uzimati ovaj lijek.

Farmakodinamičke interakcije Psihotropni lijekovi

Budući da se moţe javiti pojačan središnji depresivni učinak, potreban je oprez u slučaju istodobne primjene alprazolama s drugim lijekovima koji imaju depresivni učinak na središnji ţivčani sustav (SŢS), kao što su antipsihotici (neuroleptici), hipnotici, sedativi, neki antidepresivi, narkotički analgetici, antiepileptici, anestetici i sedirajući antihistaminici. Pri istodobnoj primjeni s narkotičkim analgeticima, moţe se javiti pojačana euforija koja moţe dovesti do povećane psihičke ovisnosti.

Alkohol

Ne preporučuje se istodobna primjena lijeka s alkoholom. Kombinacija s alkoholom pojačava sedativni učinak alprazolama.

Opioidi

Istodobna primjena sedativa kao što su benzodiazepini ili srodni lijekovi kao što je alprazolam s opioidima povećava rizik za pojavu sedacije, respiratorne depresije, kome i smrti zbog aditivnog depresivnog učinka na središnji ţivčani sustav. Doziranje i trajanje istodobne primjene mora se ograničiti (vidjeti dio 4.4.).

Klozapin

Istodobna primjena s klozapinom moţe dovesti do povećanog rizika od respiratornog i/ili srčanog aresta.

Farmakokinetičke interakcije Inhibitori CYP3A4

S obzirom na to da se alprazolam metabolizira putem CYP3A4 enzima u jetri, inhibitori ovih enzima mogu povećati učinak i koncentraciju alprazolama. Alprazolam se stoga mora primjenjivati s oprezom u bolesnika koji uzimaju inhibitore enzima CYP3A4 te moţe biti potrebno smanjenje doze.

Podaci iz kliničkih ispitivanja s alprazolamom, in vitro ispitivanja i klinička ispitivanja s lijekovima koji se metaboliziraju uz isti enzim dokazali su različite stupnjeve interakcija i moguće interakcije izmeĎu brojnih lijekova i alprazolama.

Itrakonazol, snaţni CYP3A4 inhibitor povećava bioraspoloţivost te produljuje poluvrijeme eliminacije alprazolama. U studiji na zdravim dobrovoljcima, koji su primili 200 mg itrakonazola na dan i 0,8 mg alprazolama, bioraspoloţivost je porasla 2 do 3 puta, a poluvrijeme eliminacije produljilo se na otprilike 40 sati. Uočene su promjene psihomotoričkih funkcija uzrokovanih alprazolamom. Itrakonazol moţe pojačati učinak alprazolama na depresiju SŢS te se nakon prekida uzimanja itrakonazola moţe smanjiti učinak alprazolama.

6049264467747Ne preporučuje se istodobna primjena sa snaţnim CYP3A4 inhibitorima, poput itrakonazola, ketokonazola, vorikonazola i inhibitora HIV proteaze. Ako je istodobna primjena alprazolama i snaţnog CYP3A4 inhibitora neophodna, doza alprazolama se mora smanjiti na jednu polovinu ili

jednu trećinu.

Fluvoksamin produljuje poluţivot alprazolama za 20 do 34 sati i udvostručuje vrijednosti alprazolama u plazmi. Pri istodobnoj primjeni s alprazolamom preporučuje se smanjenje doze alprazolama na polovinu.

Fluoksetin ima umjereni inhibicijski učinak na metabolizam alprazolama, što rezultira povećanjem koncentracija u plazmi. Pri istodobnoj primjeni pojačavaju se psihomotorički učinci alprazolama, što moţe dovesti do prilagoĎavanja doze.

Eritromicin inhibira metabolizam alprazolama te povećava koncentracije alprazolama u plazmi za pribliţno 50% , što moţe dovesti do prilagoĎavanja doze.

Drugi CYP3A4 inhibitori koji mogu povisiti koncentracije alprazolama u plazmi su: klaritromicin, telitromicin, diltiazem i flukonazol. Moţe biti potrebno prilagoĎavanje doze.

Cimetidin smanjuje klirens alprazolama što moţe pojačati njegov učinak. Klinički značaj ove interakcije još nije utvrĎen.

Induktori CYP3A4

Budući da se alprazolam metabolizira pomoću CYP3A4, induktori tog enzima mogu pojačati metabolizam alprazolama.

Interakcije koje uključuju inhibitor HIV proteaze (ritonavir) i alprazolam su kompleksne i ovisne o vremenu. Kratkoročno, niske doze ritonavira rezultiraju većim smanjenjem klirensa alprazolama, produljenjem poluvijeka njegove eliminacije i pojačanim kliničkim učincima. Ipak, nakon produljene izloţenosti ritonaviru, indukcija CYP3A djeluje kao protuteţa toj inhibiciji. Ova interakcija moţe zahtijevati prilagodbu doze ili prekid liječenja alprazolamom.

Bolesnici koji istodobno uzimaju alprazolam i teofilin imaju značajno niţe koncentracije alprazolama u plazmi od bolesnika koji uzimaju alprazolam kao monoterapiju, vjerojatno uzrokovano indukcijom metabolizma. Još nije utvrĎen klinički značaj ove interakcije.

Pokazalo se da karbamazepin inducira metabolizam alprazolama, što dovodi do njegovog smanjenog učinka. Još nije utvrĎen klinički značaj ove interakcije. Slični učinci mogu se očekivati kod istodobne primjene s rifampicinom ili gospinom travom.

Učinak alprazolama na farmakokinetiku drugih lijekova

Povećane koncentracije digoksina u plazmi zabiljeţene su pri istodobnoj primjeni 1 mg alprazolama, posebno u starijih bolesnika (>65 godina starosti). Stoga je u bolesnika koji istodobno uzimaju alprazolam i digoksin potrebno pomno pratiti znakove i simptome povezane s toksičnosti digoksina.

Potrebno je pripremiti bolesnike na pojačani učinak miorelaksansa (rizik od padova) pri istodobnoj primjeni s alprazolamom, osobito na početku liječenja.

Sljedeće kombinacije treba izbjegavati

Dekstropropoksifen moţe inhibirati metabolizam ili smanjiti klirens alprazolama s posljedičnim povećanjem vrijednosti alprazolama u plazmi, što uzrokuje pojačani učinak alprazolama. Treba izbjegavati istodobnu primjenu s dekstropropoksifenom.

Sljedeće kombinacije mogu zahtijevati prilagođavanje doze

Na početku liječenja alprazolamom, imipramin i njegov metabolit desmetilimipramin mogu dosegnuti 30% više koncentracije u plazmi zbog inhibicije metabolizma.

6049264310281Nefazodon inhibira oksidaciju alprazolama putem sustava CYP3A4, što rezultira udvostručenjem koncentracija u plazmi i pojačanim učinkom alprazolama. Potrebno je razmotriti smanjenje doze

alprazolama na jednu polovicu.

Interakcije koje treba razmotriti pri prilagođavanju doze

Kontraceptivi: Kontraceptivi mogu inhibirati metabolizam benzodiazepina i oksidaciju alprazolama što dovodi do povećanja vrijednosti alprazolama u plazmi i pojačanog učinka alprazolama.

Omeprazol moţe inhibirati metabolizam alprazolama što dovodi do povećanja koncentracija alprazolama u plazmi i pojačanog učinka alprazolama.

8827004360Trudnoća

Velika količina podataka na temelju kohortnih studija ukazuju da izlaganje benzodiazepinu tijekom prvog tromjesečja nije povezano s povećanim rizikom od teških oštećenja ploda. MeĎutim, neka ranija epidemiološka ispitivanja kontrole slučajeva pokazala su da postoji povećani rizik od rascjepa nepca. Podaci pokazuju da je rizik od roĎenja djeteta s rascjepom nepca nakon izlaganja majke benzodiazepinima tijekom trudnoće manji od 2/1000 u usporedbi s pojavnošću u općoj populaciji (1/1000).

Primjena visokih doza benzodiazepina tijekom drugog i/ili trećeg tromjesečja trudnoće povezuje se sa smanjenjem aktivnih pokreta fetusa te varijabilnosti fetalnog srčanog ritma.

Kada je medicinski indicirana primjena benzodiazepina tijekom posljednjeg razdoblja trudnoće, čak i pri niskim dozama, moguća je pojava sindrom mlohavog dojenčeta (engl. floppy infant syndrome) kao što je aksijalna hipotonija, te oslabljeno sisanje uz smanjen prirast teţine. Ovi simptomi su reverzibilni, ali mogu potrajati 1 do 3 tjedna, uzimajući u obzir poluvijek lijeka. Pri visokim dozama moguća je pojava respiratorne depresije ili apneje i hipotermije u novoroĎenčeta. Nekoliko dana nakon roĎenja moguće je primijetiti neonatalne simptome ustezanja s hiperekscitabilnošću, agitacijom i tremorom, čak i kada nije prisutan sindrom mlohavog djeteta. Pojava simptoma ustezanja ovisi o poluvijeku lijeka.

Uzimajući u obzir navedene podatke, primjena alprazolama tijekom trudnoće moţe se razmotriti samo ako se strogo poštuju odobrene indikacije i doziranje lijeka, odnosno ako je liječenje apsolutno neophodno. Liječnici koji propisuju alprazolam ţenama u reproduktivnoj dobi trebaju upozoriti svoje bolesnice da im se obrate ako misle da su trudne ili planiraju trudnoću, kako bi prekinule liječenje.

S obzirom na svoj farmakološki učinak, alprazolam moţe dovesti do hipotermije, hipotonije i umjerene respiratorne depresije u novoroĎenčeta. Stoga je primjena alprazolama tijekom trudnoće dopuštena samo u slučaju kritične indikacije. Nadalje, djeca majki koje su redovito uzimale benzodiazepine pri kraju trudnoće, mogu pokazati znakove ustezanja za vrijeme postnatalnog razdoblja.

Ako je neophodno liječenje alprazolamom tijekom posljednjeg razdoblja trudnoće, potrebno je izbjegavati visoke doze te pratiti simptome ustezanja i/ili pojavu sindroma mlohavog djeteta u novoroĎenčadi.

Ako se alprazolam koristio u trudnoći ili ako je bolesnica ostala u drugom stanju tijekom uzimanja alprazolama, bolesnicu treba upozoriti na moguće nuspojave u novoroĎenčeta.

Dojenje

Alprazolam se u malim količinama izlučuje u majčino mlijeko. MeĎutim, alprazolam se ne preporučuje tijekom dojenja. Potrebno je odlučiti da li prekinuti dojenje ili prekinuti liječenje/suzdrţati se od liječenja alprazolamom uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist liječenja za ţenu.

Alprazolam Krka umjereno utječe na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima.

6049264149213Sedacija, amnezija, poremećaj koncentracije i mišićne funkcije mogu imati negativan učinak na

sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Ako bolesnik ne odspava dovoljno dugo, smanjena pozornost moţe biti jače izraţena. Bolesnike treba upozoriti na ovu opasnost i savjetovati im da ne voze ili rade sa strojevima za vrijeme liječenja. Ovi se učinci mogu pojačati konzumacijom alkohola (vidjeti dio 4.5).

Tijekom liječenja alprazolamom zabiljeţene su sljedeće nuspojave sa sljedećim učestalostima: - Vrlo često ( 1/10)

- Često ( 1/100 i < 1/10)

- Manje često ( 1/1000 i < 1/100) - Rijetko ( 1/10 000 i < 1/1000)

- Vrlo rijetko (< 1/10 000)

- Nepoznato (ne moţe se procijeniti iz dostupnih podataka

835152-1830994Klasifikacija organskih sustava (MedDRA) Učestalost Nuspojave Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki Često seksualna disfunkcija* Manje često neredoviti menstrualni ciklusi* Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene Vrlo često umor, razdraţljivost Nepoznato periferni odem* Pretrage Često gubitak tjelesne teţine, porast tjelesne teţine Nepoznato povišen intraokularni tlak* *nuspojave prijavljene u razdoblju nakon stavljanja lijeka u promet

Depresija

Za vrijeme liječenja benzodiazepinima, prethodno nezapaţena depresija moţe u sklonih pojedinaca postati očita.

Psihijatrijske i paradoksalne reakcije

Tijekom liječenja benzodiazepinom, osobito u starijih bolesnika, moguće su reakcije kao što su nemir, uznemirenost, razdraţljivost, neosjetljivost, deluzije, bijes, noćne more, halucinacije, psihoze, neprikladno ponašanje te drugi učinci na ponašanje.

Ovisnost

Primjena (čak i u terapijskim dozama) moţe dovesti do razvoja fizičke ovisnosti: prekid terapije moţe dovesti do simptoma ustezanja ili povratnog („rebound“) učinka (vidjeti dio 4.4). Moţe doći i do psihičke ovisnosti. Prijavljeni su i slučajevi zlouporabe lijeka.

Amnezija

Moţe se javiti anterogradna amnezija primjenom terapijskih doza, a rizik se povećava pri višim dozama. Amnezijski učinci mogu biti povezani s neprikladnim ponašanjem (vidjeti dio 4.4).

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

5865241323973900988485517Nakon dobivanja odobrenja lijeka, vaţno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika se traţi da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava: navedenog u

Kao i kod ostalih benzodiazepina, predoziranje ne bi smjelo predstavljati ţivotnu prijetnju osim u slučaju kombinacije s drugim depresorima SŢS-a (uključujući alkohol).

U slučaju predoziranja s bilo kojim lijekom, uvijek treba imati na umu mogućnost da je bolesnik uzeo više lijekova.

Simptomi

Predoziranje benzodiazepinima obično se manifestira kao depresija središnjeg ţivčanog sustava u različitim stupnjevima, od omamljenosti do kome. U blagim slučajevima, simptomi su omamljenost, mentalna smetenost i letargija, a u ozbiljnijim slučajevima simptomi mogu uključivati ataksiju, omaglicu, dizartriju, slabost mišića, hipotoniju, hipotenziju, respiratornu depresiju, paradoksalne reakcije kao što su uznemirenost, agresivnost i halucinacije. Mogu se pojaviti midrijaza i mioza. Koma se rijetko dogodi, a vrlo rijetko moţe doći do smrti.

Anksioznost i halucinacije se češće javljaju tijekom liječenja alprazolamom u usporedbi s drugim benzodiazepinima. Više doze alprazolama mogu uzrokovati depresiju disanja i hipotenziju. Alprazolam moţe uzrokovati napadaje i učinke na srce poput tahikardije. TakoĎer se mogu javiti i

Toksičnost

25 mg do 50 mg alprazolama u kombinaciji s alkoholom (2 ‰ u krvi) je u odrasle osobe uzrokovalo letalnu intoksikaciju. U osmogodišnjaka je 0,3 mg/kg alprazolama uzrokovalo umjereno tešku intoksikaciju, kao i 10 mg alprazolama u trinaestogodišnjaka. U odrasle je osobe doza od 15 mg (uz alkohol) uzrokovala tešku intoksikaciju, dok je doza od 20 mg do 40 mg, takoĎer u odrasle osobe, uzrokovala srednje tešku intoksikaciju.

Liječenje

Bolesnici sa slabim znakovima trovanja trebaju, uz nadzor liječnika, odspavati. U teškim slučajevima trovanja s oralnim benzodiazepinima, preporučuje se ispiranje ţeluca uz zaštitu dišnih putova intubacijom, ako bolesnik nije pri svijesti. Ako je bolesnik pri svijesti, preporučuje se izazivanje povraćanja (unutar jednog sata). Potrebno je dati aktivni ugljen za smanjenje apsorpcije, kao i potporne mjere za respiratorne i kardiovaskularne funkcije.

U teškim slučajevima intoksikacije treba razmotriti liječenje antagonistima benzodiazepina (npr. flumazenil) zajedno s kontinuiranom infuzijom s obzirom na produljeni učinak benzodiazepina, (pogledajte saţetak opisa svojstava lijeka flumazenila za podatke o doziranju). Flumazenil moţe povećati rizik od konvulzija. Forsirana dijaliza i hemodijaliza nemaju učinka.

Farmakoterapijska skupina: anksiolitici, derivati benzodiazepina, ATK oznaka: N05BA12

Mehanizam djelovanja

Alprazolam je benzodiazepin s triazolnim prstenom u strukturi. Alprazolam se veţe na benzodiazepinske receptore i tako potencira GABA sustav.

Klinička djelotvornost i sigurnost

Lijek ima brz nastup djelovanja na uobičajene simptome anksioznosti poput agitacije, nemira i napetosti. U terapijskim dozama omaglica je manje česta. U anksiolitičkim dozama alprazolam ne uzrokuje mišićnu slabost ili moţe uzrokovati samo blagu mišićnu slabost.

Alprazolam uzrokuje smanjenje REM spavanja i prolongaciju REM latencije ovisno o dozi.

Primijećen je razvoj tolerancije u odnosu na sedativni učinak, no ne i na anksiolitički učinak alprazolama.

Apsorpcija

Bioraspoloţivost alprazolama iznosi oko 90%. Istodobno uzimanje hrane odgaĎa apsorpciju alprazolama bez učinka na apsorbiranu količinu. Vršna koncentracija alprazolama u plazmi postiţe se 1 do 2 sata nakon peroralne primjene lijeka. Koncentracija alprazolama u plazmi proporcionalna je primijenjenoj dozi.

Distribucija

Stupanj vezanja alprazolama na proteine u serumu je 70%. Klirens je oko 1 ml/min/kg, a volumen distribucije je oko 1 l/kg.

Biotransformacija

6049264470841Alprazolam ne uzrokuje indukciju enzima ili uzrokuje samo slabu indukciju enzima. Alprazolam se ekstenzivno metabolizira u jetri, uglavnom putem hidroksilacije u alfa-hidroksialprazolam i 4-hidroksialprazolam metabolite koji se glukoroniziraju prije izlučivanja urinom.

Eliminacija

Poluvijek eliminacije alprazolama je oko 12 sati. Metaboliti alprazolama su biološki aktivni. Njihovo poluvrijeme eliminacije slično je onom u alprazolama, ali zbog njihove niske koncentracije u plazmi ne pridonose farmakološkom učinku.

Genotoksičnost i mutagenost

Alprazolam se nije pokazao mutagenim u in vitro Amesovom testu. Alprazolam nije uzrokovao kromosomske aberacije u in vivo mikronukleusnom testu na štakorima do najviše ispitane doze od 100 mg/kg, koja je 500 puta viša od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan.

Kronična toksičnost i kancerogenost

Nije zabiljeţen kancerogeni potencijal u 2-godišnjim biološkim ispitivanjima alprazolama u štakora u dozama do 30 mg/kg/dan (150 puta od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan) i u miševa u dozama do 10 mg/kg/dan (50 puta najveća preporučena dnevna doza za ljude od 10 mg/dan).

Kada su štakori tretirani s 3, 10 i 30 mg/kg/dan alprazolama oralno (od 15 do 150 puta veće od maksimalne preporučene dnevne doze za ljude) tijekom 2 godine, uočena je o dozi ovisna tendencija povećanja učestalosti pojave katarakte (ţenke) i vaskularizacije roţnice (muţjaci). Ta se oštećenja nisu pojavila sve do nakon 11 mjeseci liječenja.

Reproduktivna i razvojna toksičnost

Alprazolam nije narušio plodnost u muţjaka štakora do najviših ispitivanih doza od 5 mg/kg/dan, što je 25 puta veće od najveće preporučene dnevne doze za ljude od 10 mg/dan. Nakon izlaganja skotnih ţenki štakora istoj dozi zabiljeţeno je blago smanjenje postpartalnog preţivljavanja mladunčadi.

Vrlo visoke doze alprazolama u skotnih ţenki štakora i kunića povezane su s povećanom incidencijom fetalne smrti, malformacija skeleta i zaostajanja u razvoju potomstva.

Jedna tableta od 0,25 mg sadrži: laktoza hidrat

kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25

magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Jedna tableta od 0,5 mg sadrži: laktoza hidrat

kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25

boja Carmine (E120) magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Jedna tableta od 1 mg sadrži: laktoza hidrat

6049264309624kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A)

povidon K 25

boja Patent blue V (E131) magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Jedna tableta od 2 mg sadrži: laktoza hidrat

kukuruzni škrob krospovidon (vrsta A) povidon K 25

magnezijev stearat (E470b) polisorbat 80

Nije primjenjivo.

3 godine

Ne čuvati na temperaturi iznad 30 C.

Čuvati u originalnom pakiranju radi zaštite od vlage.

Blister (PVC/PE/PVDC//Al folija): 10, 20, 30, 50, 60 i 100 tableta, u kutiji.

Perforirani blister s jediničnom dozom (PVC/PE/PVDC//Al folija): 10 x 1, 20 x 1, 30 x 1, 50 x 1, 60 x 1 i 100 x 1 tableta, u kutiji.

Na trţištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nema posebnih zahtjeva za zbrinjavanje.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal valja zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.

Alprazolam Krka sadrži djelatnu tvar alprazolam. On pripada skupini lijekova nazvanih benzodiazepini (lijekovi za ublažavanje tjeskobe).

Alprazolam Krka se primjenjuje u odraslih osoba za liječenje simptoma tjeskobe koji su teški, onesposobljavajući ili bolesniku uzrokuju veliku duševnu bol. Ovaj lijek je namijenjen samo za kratkotrajnu primjenu.

Nemojte uzimati Alprazolam Krka

- ako ste alergični na alprazolam ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.) - ako bolujete od mijastenije gravis (uzrokuje slabost mišića).

- ako imate ozbiljnih poteškoća s disanjem (npr. kronični bronhitis ili emfizem). - ako bolujete od apneje u snu (pauze u disanju koje nastaju tijekom spavanja). - ako imate teško oštećenje jetre.

- ako imate akutno trovanje alkoholom ili drugim lijekovima koji utječu na središnji živčani sustav.

Upozorenja i mjere opreza

Obratite se svom liječniku ili ljekarniku prije nego uzmete Alprazolam Krka: - ako imate oštećenu funkciju bubrega.

- ako imate oštećenu funkciju jetre. - ako ste općeg lošeg stanja.

- ako uzimate druge lijekove za liječenje psihičkih bolesti.

- ako uzimate lijekove protiv bolova koji sadrže dekstropropoksifen. Ta kombinacijse mora

- ako ste se osjećali tako depresivno da ste razmišljali o oduzimanju vlastitog života.

- ako ste u prošlosti zlorabili opojne droge ili alkohol ili Vam je bilo teško prestati uzimati lijekove, piti alkohol ili uzimati opojne droge (vidi takoĎer dio

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao liječnik ili ljekarnik. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.

Vaš će liječnik odrediti najprikladniju dozu lijeka Alprazolam Krka za Vas, na temelju znakova bolesti i tolerancije. Poželjno je da liječenje započne, nadzire i završi isti liječnik. Liječenje obično počinje nižom dozom koja se po potrebi postupno povećava, u skladu s liječničkim receptom. Potrebno je 1-

2 sata da tablete počnu djelovati. Ako dobijete teške nuspojave nakon prve doze, Vaša se doza mora smanjiti. Nemojte mijenjati doziranje bez savjetovanja s liječnikom.

Liječenje anksioznosti (tjeskobe)

Preporučena početna doza: uzmite 0,25 – 0,5 mg tri puta na dan. Ako je potrebno, liječnik Vam može povećati dozu.

Preporučena doza održavanja je 0,5 mg do 3 mg na dan, podijeljeno u nekoliko doza.

Starije osobe i bolesnici osjetljivi na sedativne učinke alprazolama

Početna doza je 0,25 mg dva ili tri puta na dan u liječenju anksioznih poremećaja. Vaš liječnik može prilagoditi dozu prema potrebi.

Trajanje liječenja

Rizik od ovisnosti i zlouporabe može se povećati s dozom i trajanjem liječenja. Liječnik će stoga propisati najmanju moguću učinkovitu dozu i trajanje liječenja, te će često ponovno procjenjivati potrebu za nastavkom liječenja (pogledajte dio 2. „Upozorenja i mjere opreza“).

Maksimalno trajanje liječenja ne smije biti dulje od 2-4 tjedna. Ne preporučuje se dugotrajno liječenje. Može doći do smanjenog učinka lijeka ako se koristi dulje od nekoliko tjedana.

Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete ako imate poteškoće s gutanjem cijele tablete.

Primjena u djece i adolescenata

Sigurnost i djelotvornost nisu utvrĎene za bolesnike mlaĎe od 18 godina. Stoga se uporaba alprazolama ne preporučuje.

Ako uzmete više lijeka Alprazolam Krka nego što ste trebali

Ako uzmete više tableta nego što je propisao Vaš liječnik (ili ako netko drugi uzima Vaše tablete), potražite liječničku pomoć ili idite u najbližu bolnicu. Uzmite kutiju ovog lijeka sa sobom. Simptomi predoziranja mogu uključivati:

- omaglicu, - pospanost,

- probleme s disanjem, - smetenost,

- nesvjesticu,

- slabost mišića,

- poteškoće u koordinaciji pokreta tijela (ataksija), - osjećaj hladnoće,

- pad krvnog tlaka,

- reakcije poput agresivnosti, halucinacije, uznemirenost i nemir.

Ako ste zaboravili uzeti Alprazolam Krka

Ako ste zaboravili uzeti dozu, uzmite ju čim se sjetite, osim ako nije već vrijeme za sljedeću dozu. Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu dozu. Uzmite svoju sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme.

Ako prestanete uzimati Alprazolam Krka

Uvijek se savjetujte sa svojim liječnikom prije nego što prestanete uzimati lijek Alprazolam Krka jer se doza treba postupno smanjivati. U slučaju naglog prekida liječenja, mogu se javiti simptomi ustezanja, kao što su glavobolja, bolovi u mišićima, jaka tjeskoba, nemir, smetenost, razdražljivost i poremećaj spavanja. U težim slučajevima mogu se javiti sljedeći simptomi: promjena percepcije stvarnosti, promjena stanja svijesti (osjećaj odvojenosti od vlastitog tijela), ukočenost i trnci u rukama i nogama, preosjetljivost na svjetlo, buku i fizički kontakt, halucinacije ili epileptički napadi (konvulzije). Ovi se simptomi mogu pojaviti nekoliko dana nakon što ste prestali uzimati tablete. Kada se liječenje ovim lijekom prekine, simptomi koji su zahtijevali primjenu ovog lijeka mogu se vratiti s većim intenzitetom nego prije. Osim gore navedenih simptoma, može se javiti i promjena raspoloženja.

Stoga će Vaš liječnik postupno smanjivati dozu prilikom prekida liječenja. Smanjenje doze je prilagoĎeno individualnim potrebama i ovisi o nekoliko čimbenika (kao što je duljina trajanja liječenja i Vaša dnevna doza). Ako ste zabrinuti, Vaš liječnik će Vam reći više o tome.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku ili ljekarniku.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga.

Ako dobijete bilo koju od sljedećih nuspojava, odmah se obratite Vašem liječniku jer će Vam se liječenje morati prekinuti:

- iznenadno piskanje, poteškoće s gutanjem ili disanjem, oticanje očnih kapaka, lica ili usana, osip ili svrbež (osobito ako je zahvaćeno cijelo tijelo).

Ako dobijete bilo koji od sljedećih simptoma, što prije se obratite Vašem liječniku jer će možda biti potrebno promijeniti dozu lijeka ili liječenje:

- žuta boja kože i bjeloočnica (žutica).

- povremeno, liječenje ovim lijekom može uzrokovati ozbiljne učinke na ponašanje i psihijatrijske učinke – npr. uznemirenost, nemir, agresivnost, razdražljivost, nasilan bijes, lažna uvjerenja, noćne more i halucinacije ili drugo neprikladno ponašanje. Ove se reakcije češće javljaju u starijih osoba.

- depresija/depresivne misli.

Ostale moguće nuspojave koje se mogu javiti su:

Vrlo često: mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba - depresija

- pospanost i omamljenost

- grčeviti ili nekontrolirani pokreti (ataksija) - nemogućnost pamćenja podataka

- nerazgovjetan govor (dizartrija) - omaglica, ošamućenost

- glavobolja - zatvor

- suha usta - umor

- razdražljivost

Često: mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba - smanjen apetit

- smetenost

- dezorijentacija

- promjene spolnog nagona (smanjen libido, povećan libido) - osjećaj nervoze ili anksioznosti (tjeskobe)

- nesanica (nemogućnost spavanja ili poremećaj spavanja)

- poremećaj ravnoteže i nestabilnost (slično osjećaju opijenosti) osobito tijekom dana - poteškoće u koordinaciji

- gubitak budnosti ili koncentracije

- nemogućnost održavanja budnosti, osjećaj tromosti - tresenje ili drhtanje

- zamućen vid - mučnina

- kožna upala (dermatitis) - seksualna disfunkcija

- promjene tjelesne težine

Manje često: mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba - osjećaj ushićenja ili previše uzbuĎenja (manija)

- halucinacije (vidna ili slušna priviĎenja stvari koje ne postoje) - osjećaj uznemirenosti ili ljutnje

- gubitak pamćenja (amnezija) - povraćanje, proljev

- mišićna slabost

- nemogućnost kontroliranja mokrenja (inkontinencija) - poremećaj menstrualnog ciklusa

- ovisnost o lijeku

- simptomi ustezanja lijeka

Nepoznato: učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka

- u žena, neredovite menstruacije ili proizvodnja previše prolaktina (hormon koji potiče proizvodnju mlijeka)

- povećan apetit

- gubitak apetita (anoreksija) - hipomanija

- neprijateljsko ili agresivno ponašanje - abnormalne misli

- hiperaktivnost

- neravnoteža žičanog sustava. Simptomi mogu uključivati: brzi otkucaji srca i nestabilan krvni tlak (osjećaj omaglice, ošamućenosti ili nesvjestice).

- uvijajući ili trzajni pokreti (distonija) - probavne smetnje

- otežano gutanje

- upala jetre (hepatitis)

- poteškoće s funkcijom jetre (vidi se u krvnim testovima) - žuta boja kože i bjeloočnica (žutica)

- teška alergijska reakcija koja uzrokuje oticanje lica ili grla

- kožna reakcija uzrokovana osjetljivošću na sunčevu svjetlost - otežano mokrenje ili poteškoće s kontrolom mjehura

- oticanje gležnjeva, stopala ili prstiju

- povećan tlak u očima, što može utjecati na vid - zlouporaba lijeka

Ranije uočena depresija može postati izraženija kod osjetljivih osoba.

Ovisnost i simptomi ustezanja

Moguće je postati ovisan o lijekovima kao što je Alprazolam Krka dok ih uzimate što povećava vjerojatnost dobivanja simptoma ustezanja kada prekinete s liječenjem.

Simptomi ustezanja su češći ako: - iznenada prekinete liječenje

- uzimate visoke doze ovog lijeka - uzimate ovaj lijek dulje vrijeme

- imate u povijesti bolesti zlouporabu alkohola ili lijekova.

To može uzrokovati učinke kao što su glavobolja, bolovi u mišićima, jake tjeskobe, napetosti, nemira, smetenost, promjene raspoloženja, poteškoće sa spavanjem i razdražljivost. U teškim slučajevima simptoma ustezanja možete dobiti i sljedeće simptome: osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti, neuobičajena osjetljivost na zvuk, svjetlost ili fizički kontakt, obamrlost i trnci stopala i ruku, halucinacije (gledanje ili slušanje stvari koje ne postoje dok ste budni), tremor ili epileptički napadaji. Obavijestite svog liječnika ako se simptomi ustezanja pogoršaju ili ne prestaju.

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: . Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na kutiji iza oznake EXP. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.

Ne čuvati na temperaturi iznad 30 C.

Čuvati u originalnom pakiranju radi zaštite od vlage.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Alprazolam Krka sadrži

- Djelatna tvar je alprazolam. Jedna tableta sadrži 0,25 mg, 0,5 mg, 1 mg ili 2 mg alprazolama. - Drugi sastojci 0,25 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A),

povidon K 25, magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.

- Drugi sastojci 0,5 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, boja carmine (E120), magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.

- Drugi sastojci 1 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, boja patent blue V (E131), magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.

- Drugi sastojci 2 mg tableta su laktoza hidrat, kukuruzni škrob, krospovidon (vrsta A), povidon K 25, magnezijev stearat (E470b), polisorbat 80.

- Pogledajte dio 2: „Alprazolam Krka sadrži laktozu“.

Kako Alprazolam Krka izgleda i sadržaj pakiranja

- 0,25 mg tablete: bijele do gotovo bijele, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 0.25 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.

- 0,5 mg tablete: blijedo ružičaste, mramorirane, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 0.5 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.

- 1 mg tablete: blijedo zelenkasto plave do blijedo plave, mramorirane, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima. Tablete imaju urez na jednoj strani i utisnutu oznaku 1 na drugoj strani, promjera 7 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.

- 2 mg tablete: bijele do gotovo bijele, okrugle, bikonveksne tablete s ukošenim rubovima i urezom na obje strane. Tablete na obje strane imaju utisnutu oznaku 2 s jedne strane ureza, promjera 9 mm. Urez služi samo kako bi se olakšalo lomljenje tablete radi lakšeg gutanja, a ne da bi se podijelila na jednake doze.

Alprazolam Krka je dostupan u kutijama s 10, 20, 30, 50, 60 i 100 tableta u blisterima. Alprazolam Krka je dostupan u kutijama s 10 x 1, 20 x 1, 30 x 1, 50 x 1, 60 x 1 i 100 x 1 tableta u perforiranim blisterima s jediničnom dozom.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet

KRKA, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

ProizvoĎači

KRKA, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija TAD Pharma GmbH, Heinz-Lohmann-Straße 5, 27472 Cuxhaven, Njemačka

Predstavnik nositelja odobrenja za Republiku Hrvatsku

KRKA - FARMA d.o.o., Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb, Hrvatska Telefon: 01 631 21 01

Ovaj lijek odobren je u državama članicama Europskog gospodarskog prostora pod sljedećim nazivima:

Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je zadnji puta revidirana u kolovozu 2022.