Prevencija Rh (D) imunizacije kod Rh (D) negativnih žena u reproduktivnom periodu
Prenatalna profilaksa
- Planirana prenatalna profilaksa
‒ Prenatalna profilaksa nakon komplikacija u trudnoći, koje uključuju:
abortus/preteći abortus, ektopičnu trudnoću ili hidatiformne mole, intrauterinu smrt fetusa (engl. intrauterine fetal death, IUFD), transplacentalnu hemoragiju (TPH) koja je posledica prepartalne
hemoragije (engl. ante-partum haemorrhage, APH), amniocentezu, horionsku biopsiju, akušerske manipulativne postupke npr. eksternu verziju, invazivne intervencije, kordocenteze, tupu abdominalnu traumu ili terapijske intervencije na fetusu.
Postnatalna profilaksa
- Rođenje Rh(D) pozitivne (D, Dslabo, Dparcijalno) bebe.
Terapija Rh (D) negativnih žena u reproduktivnom periodu nakon inkompatibilnih transfuzija Rh(D) pozitivne krvi ili primene drugih proizvoda koji sadrže eritrocite npr. koncentrati trombocita.
Doziranje
Dozu anti-D imunoglobulina treba odrediti prema nivou izloženosti Rh (D) pozitivnim eritrocitima i na osnovu poznavanja činjenice da se 0,5 mL koncentrovanih Rh (D) pozitivnih eritrocita ili 1 mL Rh (D) pozitivne krvi neutrališe sa približno 10 mikrograma (50 i.j.) anti-D imunoglobulina.
Preporučuju se sledeće doze na osnovu kliničkih studija koje su sprovedene sa lekom Rhesonativ.
Prevencija Rh (D) imunizacije kod Rh(D) negativnih žena
Prenatalna profilaksa: Prema opšteprihvaćenim preporukama, opseg doza koje se trenutno primenjuju kreće se u rasponu od 50-330 mikrograma ili 250-1650 i.j.
• Planirana prenatalna profilaksa:
Pojedinačna doza (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j.) između 28. i 30. nedelje trudnoće ili dve doze u 28. i 34. nedelji.
• Prenatalna profilaksa nakon komplikacija u trudnoći:
Pojedinačnu dozu (npr. 125 mikrograma ili 625 i.j. pre 12. nedelje trudnoće) (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j. posle 12. nedelje trudnoće) treba primeniti što je pre moguće i u roku od 72 sata i ukoliko je potrebno treba je ponoviti u intervalima od 6 do 12 nedelja u toku trajanja trudnoće.
Posle amniocenteze i horionske biopsije treba primeniti pojedinačnu dozu (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j.).
Postnatalna profilaksa: Prema opšteprihvaćenim preporukama, opseg doza koje se trenutno primenjuju se kreće od 100-300 mikrograma ili 500-1500 i.j. Za specifične detalje iz studije videti odeljak 5.1. Ukoliko se primenjuju manje doze (100 mikrograma ili 500 i.j.) treba sprovesti ispitivanje obima fetomaternalne hemoragije.
Standardna doza je 1250 i.j. (250 mikrograma).
Kod postnatalne upotrebe, ovaj lek treba primeniti majci što je pre moguće, u roku od 72 sata posle rođenja Rh pozitivnog (D, Dslabo, Dparcijalno) novorođenčeta. Ukoliko je prošlo više od 72 sata, primenu ovog leka ne treba izostaviti, već ga treba primeniti čim to bude moguće.
Postnatalnu dozu treba primeniti čak iako je primenjena prenatalna profilaksa, pa čak iako se rezidualna aktivnost posle prenatalne profilakse može dokazati u serumu majke.
Ukoliko se sumnja na obilnu fetomaternalnu hemoragiju (> 4 mL (kod 0,7%-0,8% žena)), npr. u slučaju fetalne/neonatalne anemije ili intrauterine smrti fetusa, njen obim potrebno je odrediti odgovarajućom
metodom, npr. Kleihauer-Betke testom eluacije kiselina, kako bi se utvrdio fetalni HbF ili uz pomoć protočne citometrije koja specifično identifikuje Rh D pozitivne ćelije. Dodatne doze anti-D imunoglobulina treba primenjivati u skladu sa rezultatima (10 mikrograma ili 50 i.j.) na 0,5 mL eritrocita fetusa.
Inkompatibilna transfuzija eritrocita
Preporučena doza je 20 mikrograma (100 i.j.) anti-D imunoglobulina na 2 mL Rh(D) pozitivne krvi primljene transfuzijom ili na 1 mL koncentrata eritrocita. Preporučuje se konsultacija sa specijalistom transfuziologom kako bi se procenila izvodljivost procedure izmene eritrocita kako bi se smanjilo opterećenje D pozitivnim eritrocitima u cirkulaciji i odredila doza anti-D imunoglobulina koja je potrebna za supresiju imunizacije. Kontrolne testove za D pozitivne eritrocite treba obavljati na svakih 48 sati i dalje primenjivati anti-D sve dok D pozitivni eritrociti ne postanu nedetektabilni u cirkulaciji. U svakom slučaju, zbog mogućeg rizika od hemolize, prekoračenje maksimalne doze od 3000 mikrograma (15000 i.j.) nije preporučljivo.
Primena drugog intravenskog leka se preporučuje kako bi se odmah dostigle adekvatne koncentracije u plazmi. Ukoliko nije dostupan bilo koji intravenski lek, treba primeniti veoma veliku dozu intramuskularno tokom perioda od nekoliko dana (videti odeljak 4.4).
Pedijatrijska populacija
Bezbednost i efikasnost kod dece još uvek nisu ustanovljene.
Pacijenti sa prekomernom telesnom masom
Kod pacijenata sa prekomernom telesnom masom/gojaznih pacijenata treba razmotriti primenu intravenskog anti-D leka (videti odeljak 4.4)
Način primene
Intramuskularna upotreba.
Ukoliko je potreban veliki volumen (>2 mL kod dece ili >5 mL kod odraslih), preporučuje se primena u podeljenim dozama na različita mesta.
Ukoliko je intramuskularna primena kontraindikovana (u slučaju poremećaja krvarenja), treba primeniti drugi intravenski lek. Ukoliko lek za intravensku primenu nije dostupan, injekcija se može primeniti supkutano. Nakon primene injekcije, potrebno je rukom pažljivo pritisnuti mesto primene pomoću komprese.
Preosetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1. Preosetljivost na humane imunoglobuline, naročito kod pacijenata sa antitelima na IgA.
Sledljivost
U cilju poboljšanja praćenja bioloških lekova, ime i broj serije primenjenog leka treba jasno evidentirati.
Osigurati da lek Rhesonativ nije primenjen u krvni sud, zbog rizika od pojave šoka. Injekcije se moraju primeniti intramuskularno, i treba voditi računa da se pre injekcije klip šprica povuče unazad kako bi se potvrdilo da se igla ne nalazi u krvnom sudu.
U slučaju postnatalne upotrebe ovaj lek je namenjen za primenu kod majke. Ne treba ga davati novorođenčetu.
Ovaj lek nije namenjen za primenu kod Rh(D) pozitivnih osoba niti kod osoba koje su već imunizovane Rh(D) antigenom.
Pacijente treba posmatrati najmanje 20 minuta nakon primene i najmanje 1 sat posle slučajne intravenske injekcije.
Preosetljivost
Prave reakcije preosetljivosti su retke, ali odgovori alergijskog tipa na anti-D imunoglobulin mogu da se jave. Pacijente treba obavestiti o ranim znacima reakcije preosetljivosti, uključujući urtikariju, generalizovanu urtikariju, stezanje u grudima, zviždanje u grudima, hipotenziju i anafilaksu. Potrebno lečenje zavisi od prirode i težine neželjenih dejstava.
Lek Rhesonativ sadrži malu količinu IgA. Iako se anti-D imunoglobulin sa uspehom koristio kod određenih osoba sa deficijencijom IgA, osobe sa deficijencijom IgA imaju potencijal za razvoj antitela na IgA i mogu imati anafilaktičke reakcije posle primene lekova dobijenih iz krvne plazme koji sadrže IgA. Lekar stoga mora da proceni korist terapije lekom Rhesonativ u odnosu na mogući rizik od nastanka reakcije preosetljivosti.
Retko, humani anti-D imunoglobulin može da izazove pad krvnog pritiska sa anafilaktičkom reakcijom, čak i kod pacijenata koji su dobro podneli prethodnu terapiju humanim imunoglobulinom.
Sumnja na alergijsku ili anafilaktičku reakciju zahteva neodložan prekid primene injekcije. U slučaju šoka, treba preduzeti standardnu medicinsku terapiju za šok.
Hemolitičke reakcije
Pacijente, koji su primili inkompatibilnu transfuziju, koji primaju velike količine anti-D imunoglobulina, treba klinički pratiti i na osnovu bioloških parametara, zbog rizika od hemolitičkih reakcija.
Tromboembolija
Arterijski i venski tromboembolijski događaji, koji uključuju infarkt miokarda, moždani udar, trombozu dubokih vena i plućnu emboliju, povezani su sa upotrebom imunoglobulina. Iako tromboembolijski događaji nisu uočeni za lek Rhesonativ, pacijenti treba da budu dovoljno hidrirani pre upotrebe imunoglobulina. Potreban je oprez kod pacijenata sa postojećim faktorima rizika za trombotične događaje (kao što su hipertenzija, dijabetes melitus i vaskularne bolesti ili trombotične epizode u anamnezi, pacijenti sa stečenim ili urođenim trombofiličnim poremećajima, pacijenti sa produženim periodima imobilizacije, pacijenti sa teškom hipovolemijom, pacijenti sa bolestima koje povećavaju viskozitet krvi) posebno kada su propisane veće doze leka Rhesonativ.
Pacijenti treba da budu informisani o prvim simptomima tromboembolijskih događaja, uključujući nedostatak vazduha, bol i oticanje ekstremiteta, fokalne neurološke deficite i bol u grudima, pa ih treba savetovati da obaveste svog lekara odmah po pojavljivanju simptoma.
Uticaj na serološke analize
Posle primene injekcije imunoglobulina, prolazno povećanje koncentracije različitih antitela pasivno prenetih u krv pacijenta može da dovede do lažno pozitivnih rezultata seroloških testova.
Pasivno prenošenje antitela na antigene eritrocita, npr. A, B, D može da utiče na neke serološke testove na antitela eritrocita, npr. na antiglobulinski test (Coombs-ov test), posebno kod Rh(D) pozitivne novorođenčadi čije su majke primile prenatalnu profilaksu.
Pacijenti sa prekomerenom telesnom masom/gojazni pacijenti
Kod pacijenata sa prekomerenom telesnom masom/gojaznih pacijenata, usled mogućeg nedostatka efikasnosti u slučaju intramuskularne primene, preporučuje se intravenska primena anti-D imunoglobulina.
Prenosivi agensi
Standardne mere za prevenciju infekcija, koje su posledica primene lekova pripremljenih od humane krvi ili plazme, uključuju selekciju donora, ispitivanje prisutnosti specifičnih markera infekcije u pojedinačnim
donacijama i sveukupnoj prikupljenoj plazmi, kao i uvođenje efektivnih proizvodnih koraka za inaktivaciju i uklanjanje virusa. Uprkos ovome, kada se primenjuju lekovi proizvedeni iz humane krvi ili plazme, mogućnost prenosa infektivnih agenasa se ne može u potpunosti isključiti. Ovo se takođe odnosi na nepoznate ili novootkrivene viruse i druge patogene.
Preduzete mere se smatraju efikasnim kod virusa sa omotačem kao što su virus humane imunodeficijencije (HIV), hepatitis B virus (HBV) i hepatitis C virus (HCV), i za virus bez omotača hepatitis A virus (HAV).
Ove preduzete mere mogu biti ograničene kod virusa bez omotača kao što je parvovirus B19.
Postoji ohrabrujuće kliničko iskustvo u vezi neprenošenja hepatitis A ili parvovirusa B19 imunoglobulinima, a takođe se pretpostavlja da sadržaj antitela značajno doprinosi bezbednosti od virusa.
Strogo se preporučuje da se svaki put kada pacijent primi lek Rhesonativ zabeleži ime i broj serije primenjenog leka, kako bi se održala veza između pacijenta i serije primenjenog leka.
Lek Rhesonativ sadrži natrijum
Ovaj lek sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po 1 mL rastvora za injekcije (625 i.j.), tj. suštinski je „bez natrijuma“.
Atenuisane žive virusne vakcine
Aktivnu imunizaciju živim virusnim vakcinama (npr. morbili, parotitis ili rubela) treba odložiti za 3 meseca posle poslednje primene anti-D imunoglobulina, s obzirom na to da efikasnost živih virusnih vakcina može biti smanjena.
Ukoliko je neophodna primena anti-D imunoglobulina u roku od 2-4 nedelje posle primene živih virusnih vakcina, u tom slučaju efikasnost vakcinacije može biti umanjena.
Trudnoća
Ovaj lek je namenjen za upotrebu u toku trudnoće.
Dojenje
Ovaj lek se može koristiti tokom dojenja.
Imunoglobulini se izlučuju u humano mleko. Nisu zabeležene neželjene reakcije povezane sa primenom leka kod dece više od 450 žena, koje su primale lek Rhesonativ u postpartalnom periodu.
Plodnost
Nisu sprovedena ispitivanja uticaja leka Rhesonativ na plodnost na životinjama. Klinička iskustva sa humanim anti-D imunoglobulinom ukazuju da ne treba očekivati štetne efekte na plodnost.
Lek Rhesonativ nema uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.
Sažetak bezbednosnog profila
Povremeno se mogu javiti neželjene reakcije poput drhtavice, glavobolje, vrtoglavice, groznice (povišene telesne temperature), povraćanja, alergijskih reakcija, mučnine, artralgije, niskog krvnog pritiska i umerenog bola u donjem delu leđa.
Retko, humani imunoglobulini mogu prouzrokovati iznenadan pad krvnog pritiska i, u izolovanim slučajevima, anafilaktički šok, čak i kada pacijent nije ispoljio preosetljivost prilikom prethodne primene leka.
Lokalne reakcije na mestima primene injekcije: oticanje, bol, crvenilo, induracija, lokalna toplota, svrab, modrice, lokalni bol, osetljivost na dodir i osip; neke od ovih reakcija se mogu sprečiti podelom većih doza na nekoliko mesta primene injekcije.
Za informacije o bezbednosti u odnosu na prenosive agense, videti odeljak 4.4.
Nema preciznih podataka o učestalosti neželjenih reakcija iz kliničkih studija. Prijavljene su sledeće neželjene reakcije:
Tabela data u nastavku je u skladu sa MedDRA klasifikacijom sistema organa (SOC i Preferred Term Level). Učestalosti su procenjene u skladu sa sledećom konvencijom: veoma često (≥1/10); često (≥1/100 do < 1/10); povremeno (≥1/1000 do < 1/100); retko (≥1/10000 do < 1/1000); veoma retko (< 1/10000), nepoznato (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka).
| MedDRA klasa sistema organa | Neželjene reakcije | Učestalost |
| Poremećaji krvi i limfnog sistema | Hemolitička reakcija | nepoznato |
| Poremećaji imunskog sistema | Anafilaktički šok, anafilaktička/anafilaktoidna reakcija, preosetljivost | nepoznato |
| Poremećaji nervnog sistema | Glavobolja | nepoznato |
| Kardiološki poremećaji | Tahikardija | nepoznato |
| Vaskularni poremećaji | Hipotenzija | nepoznato |
| Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji | Zviždanje u grudima (wheezing) | nepoznato |
| Gastrointestinalni poremećaji | Povraćanje, mučnina | nepoznato |
| Poremećaji kože i potkožnog tkiva | Reakcije na koži, eritem, | nepoznato |
| Poremećaji mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva | Atralgija | nepoznato |
| Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene | Pireksija, | nepoznato |
Prijavljivanje neželjenih reakcija
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd
Republika Srbija
fax: +381 11 39 51 131 website: www.alims.gov.rs
e-mail: [email protected]
Posledice predoziranja nisu poznate. Pacijente koji su primili inkompatibilnu transfuziju, koji primaju veoma velike količine anti-D imunoglobulina, treba klinički pratiti i na osnovu bioloških parametara, zbog rizika od hemolitičkih reakcija.
Kod drugih Rh(D) negativnih osoba, predoziranje ne bi trebalo da dovede do češćih ili težih neželjenih dejstava nego uobičajena doza.
Farmakoterapijska grupa: Imunoserumi i imunoglobulini, imunoglobulini, specifični
ATC šifra: J06BB01
Anti-D imunoglobulin sadrži specifična antitela (IgG) protiv D (Rh) antigena humanih eritrocita.
Tokom trudnoće, a posebno tokom samog porođaja, eritrociti fetusa mogu ući u cirkulaciju majke. Kada je žena Rh(D)-negativna a fetus Rh(D)-pozitivan, kod žene može doći do imunizacije Rh(D) antigenom i proizvodnje anti-Rh(D) antitela koja prolaze kroz placentu i mogu da izazovu hemolitičku bolest novorođenčeta. Pasivna imunizacija anti-D imunoglobulinom sprečava Rh(D) imunizaciju kod više od 99% slučajeva pod uslovom da je primenjena dovoljna doza anti-D imunoglobulina dovoljno brzo posle izlaganja Rh(D)-pozitivnim eritrocitima fetusa.
Nije poznat mehanizam kojim anti-D imunoglobulin suprimira imunizaciju Rh(D)-pozitivnim eritrocitima. Supresija može da bude povezana sa klirensom eritrocita iz cirkulacije pre nego što oni dođu do imunokompetentnih mesta ili može da bude rezultat kompleksnijih mehanizama koji uključuju prepoznavanje stranog antigena i prezentaciju antigena od strane odgovarajućih ćelija na odgovarajućim mestima u prisustvu ili odsustvu antitela.
Studije sprovedene kod pacijenata sa postpartalnom profilaksom (Studija 1-6) i kod pacijenata sa prenatalnom profilaksom (Studija 7)
Kliničke studije sprovedene sa lekom Rhesonativ su započete sa ciljem da se procene efikasnost i bezbednost ovog leka. U sledećoj tabeli je prikazan pregled najznačajnijih nalaza koji se odnose na efikasnost:
PPP: Postpartalna profilaksa; ANP: prenatalna profilaksa (engl. antenatal prophylaxis) * 6-8 nedelja pre očekivanog porođaja
Na osnovu ovih studija racionalno se može zaključiti da se terapijom lekom Rhesonativ postiže efikasna anti-D profilaksa.
Ispitivanje transfuzije Rh-inkompatibilnih krvnih komponenata
Studija 8 je procenjivala efikasnost leka Rhesonativ kod 21 Rh-negativnog dobrovoljca kojima su ubrizgani Rh-pozitivni, ABO-kompatibilni eritrociti fetusa u količinama koje su odgovarale 10 mL krvi iz pupčane vrpce (1 slučaj), 25 mL (10 slučajeva) i 50 mL (10 slučajeva). Dva do tri dana kasnije 260 mikrograma leka Rhesonativ je primenjeno intramuskularno. Šest meseci nakon početka ove studije (u jednom slučaju 9 meseci), ni kod jedne osobe nisu nađeni nikakvi serološki dokazi o Rh-imunizaciji. Šest meseci do 2,5 godine kasnije, 8 ispitanika iz grupe koja je primila 25 mL i svih 10 ispitanika iz grupe koja je primila 50 mL primilo je 5 mL Rh-pozitivne, ABO kompatibilne krvi iz pupčane vrpce. Posle 2-3 dana, ubrizgano im je 260, odnosno 333 mikrograma leka Rhesonativ. Nakon još 6 meseci (u jednom slučaju nakon 8 meseci), Rh-antitela nisu utvrđena ni kod jednog ispitanika.
Na osnovu ovih eksperimentalnih nalaza utvrđeno je da je Rh-profilaksa postignuta sa 10 mikrograma anti-D imunoglobulina po mL krvi fetusa. Zaključeno je da, što se tiče Rh-imunizacije kod fetomaternalne hemoragije na kraju trudnoće, doza leka Rhesonativ od 260 mikrograma sprečava serološki detektabilnu Rh-imunizaciju kod najmanje 998 od 1000 Rh-negativnih majki.
Farmakokinetička studija sa lekom Rhesonativ
Ispitivana je osnovna farmakokinetika i promet leka Rhesonativ kod 15 Rh-negativnih trudnica koje su lek Rhesonativ primile intramuskularno u 28. nedelji gestacije. 8 žena je primilo dozu od 125 mikrograma a 7 je primilo dozu od 250 mikrograma. Pored toga, tri Rh-negativne žene koje nisu bile trudne primile su manje doze.
Biološko poluvreme eliminacije anti-D IgG posle intramuskularne primene injekcije od 125 mikrograma kod ovih žena bilo je u skladu sa onim što se očekivalo na osnovu podataka iz literature (videti odeljak 5.2).
Humani anti-D imunoglobulin za intramuskularnu primenu se sporo resorbuje u cirkulaciju primaoca i dostiže maksimum tek nakon 2-3 dana.
Humani anti-D imunoglobulin ima poluvreme eliminacije od oko 3-4 nedelje. Ovo poluvreme eliminacije može da varira od pacijenta do pacijenta.
IgG i IgG kompleksi se razgrađuju u ćelijama retikuloendotelnog sistema.
Ne postoje pretklinički podaci o bezbednosti primene humanog anti-D imunoglobulina.
Glicin Natrijum-hlorid Natrijum-acetat Polisorbat 80
Voda za injekcije
U odsustvu ispitivanja kompatibilnosti, ovaj lek se ne sme mešati sa drugim lekovima.
30 meseci.
Sadržaj otvorene ampule treba odmah upotrebiti.
Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2C do 8C). Ne zamrzavati. Ampulu čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od svetlosti.
Lek se za vreme roka upotrebe može čuvati do 1 meseca na temperaturi do 25°C, bez ponovnog vraćanja u frižider tokom ovog perioda, i mora se uništiti ukoliko se nakon isteka tog vremena ne upotrebi.
Za uslove čuvanja nakon prvog otvaranja leka, videti odeljak 6.3.
Unutrašnje pakovanje je ampula od stakla tip I koja sadrži 2 mL rastvora za injekciju.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi jedna ampula u plastičnom ulošku i Uputstvo za lek.
Ovaj lek treba pre upotrebe zagrejati do sobne ili temperature tela.
Boja rastvora može varirati od bezbojne do svetlo žute pa do svetlo smeđe. Nemojte koristiti rastvore koji su zamućeni ili sadrže talog.
Svu neiskorišćenu količinu leka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.
Aktivna supstanca leka Rhesonativ je imunoglobulin koji sadrži antitela na Rezus faktor (anti-D (Rho) imunoglobulin, humani). Ukoliko trudnica, čijim crvenim krvnim zrncima nedostaje Rezus faktor (Rh-negativna), nosi dete koje ima Rezus faktor (Rh-pozitivan), njen imunski odbrambeni sistem može biti stimulisan da stvara antitela na Rezus faktor. Ova antitela mogu da naškode njenom nerođenom detetu, posebno tokom narednih trudnoća.
Lek Rhesonativ se koristi za zaštitu Rh-negativne žene od imunizacije tokom trudnoće i porođaja čime se mogu sprečiti štetna dejstva na nerođeno dete.
Lek Rhesonativ se koristi kod Rh-negativnih žena u slučaju:
- Anti-D preventivnog lečenja trudnica koje su Rh-negativne - Rađanja Rh-pozitivnog deteta
- Abortusa/pretećeg abortusa (pobačaj/preteći pobačaj)
- Vanmaterične trudnoće, određenih izraslina u materici (mole), ili krvarenje ploda u normalno odvojeni krvotok majke ili smrti ploda u kasnoj fazi trudnoće
- Invazivnih procedura tokom trudnoće, kao što su uzimanje amnionske tečnosti pomoću šprica (tj. amniocenteza), ili uzimanje uzorka krvi ploda iz pupčane vene, biopsija ili akušerski manipulativni zahvati npr. zahvati kojima se rukom okreće dete u ispravan položaj u materici, ili povreda stomaka, hirurški zahvat na nerođenom detetu unutar materice.
Rhesonativ se takođe može primenjivati kod Rh-negativnih osoba koje su slučajno primile transfuziju Rh-pozitivne krvi.
Lek Rhesonativ ne smete primati:
Ukoliko ste alergični (preosetljivi) na anti-D (Rho) imunoglobulin, humani, ili druge humane imunoglobuline, ili na bilo koju od pomoćnih supstanci ovog leka (navedene u odeljku 6).
Upozorenja i mere opreza
Razgovarajte sa svojim lekarom, farmaceutom ili medicinskom sestrom pre nego što primite lek Rhesonativ.
Obavestite svog lekara ukoliko bolujete od bilo koje druge bolesti.
Lek Rhesonativ nije namenjen za primenu kod Rh(D) pozitivnih osoba kao ni kod osoba koje su već imunizovane Rh(D) antigenom.
Prave reakcije preosetljivosti (alergijske reakcije) su retke, ali ipak se mogu pojaviti.
Ukoliko postoji sumnja na alergiju ili ozbiljnu alergijsku reakciju (anafilaktička reakcija), odmah treba o tome da obavestite svog lekara ili medicinsku sestru. Simptomi su, na primer, vrtoglavica, lupanje srca, pad krvnog pritiska, otežano disanje i gutanje, stezanje u grudima, svrab, generalizovana urtikarija (koprivnjača), otok lica, jezika ili grla, kolaps i osip. Bilo koje od ovih stanja zahteva trenutno lečenje.
Ukoliko osetite simptome kao što su nedostatak vazduha, bol i oticanje ekstremiteta, bol u grudima, odmah se
obratite svom lekaru ili medicinskoj sestri, jer to mogu biti znaci stvaranja krvnog ugruška.
Kada dajete krv na analizu, obavestite svog lekara da primate imunoglobulin, budući da ovo lečenje može da utiče na rezultate.
Deca
Nema raspoloživih podataka o upotrebi kod dece.
Pacijenti sa prekomernom telesnom masom
Kod pacijenata sa prekomernom telesnom masom/gojaznih pacijenata treba razmotriti primenu intravenskog anti-D leka.
Bezbednost od virusa
Kada se lekovi dobijaju iz humane krvi ili plazme preduzimaju se određene mere kako bi se sprečio
prenos infekcija na pacijente. Mere uključuju:
- pažljiv odabir davalaca krvi i plazme, kako bi se osiguralo da su osobe koje predstavljaju rizik za prenos infekcija isključene,
- ispitivanje svake donacije i pulova plazme na prisustvo virusa/infekcija,
- uključivanje koraka u obradi krvi ili plazme koji mogu da inaktiviraju ili uklone viruse.
Uprkos ovim merama, kada se koriste lekovi proizvedeni iz humane krvi ili plazme, mogućnost prenosa infekcije se ne može u potpunosti isključiti. Ovo se takođe odnosi na nepoznate ili novootkrivene viruse ili druge vrste infekcija.
Preduzete mere se smatraju efikasnim kod virusa sa omotačem, kao što su virus humane imunodeficijencije (HIV), hepatitis B virus (HBV) i hepatitis C virus (HCV), i za virus bez omotača hepatitis A virus (HAV).
Ove preduzete mere mogu biti ograničene kod virusa bez omotača kao što je parvovirus B19.
Imunoglobulini nisu povezani sa prenošenjem hepatitisa A ili parvovirusa B19 infekcija, moguće zbog antitela protiv ovih infekcija, koja se nalaze u leku.
Strogo se preporučuje da se, svaki put kada se primeni doza leka Rhesonativ, zabeleži ime i broj serije leka kako bi postojala evidencija o serijama leka koje ste primili.
Drugi lekovi i lek Rhesonativ
Obavestite Vašeg lekara ili farmaceuta ukoliko uzimate, donedavno ste uzimali ili ćete možda uzimati bilo koje druge lekove.
Lek Rhesonativ može da oslabi dejstvo vakcina kao što su vakcine protiv morbila, rubele, zauški i malih boginja. Ovo se odnosi na vakcine primenjene 2-4 nedelje pre primene injekcije anti-D antitela, kao i na vakcinacije nakon toga. Posle primene leka Rhesonativ treba sačekati da prođe tri meseca pre nego što primite neku od ovih vakcina. Stoga je veoma važno da lekar koji sprovodi vakcinaciju bude upoznat sa činjenicom da se lečite ili ste se lečili lekom Rhesonativ.
Trudnoća, dojenje i plodnost
Lek Rhesonativ je namenjen za primenu u trudnoći i može se koristiti tokom dojenja.
Upravljanje vozilima i rukovanje mašinama
Nije zabeležen uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.
Lek Rhesonativ sadrži natrijum
Ovaj lek sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po 1 mL rastvora za injekcije (625 i.j.), tj. suštinski je „bez natrijuma“.
Vaš lekar će odlučiti o tome da li Vam je potreban lek Rhesonativ i u kojoj dozi. Lek Rhesonativ će Vam primeniti zdravstveni radnik u vidu intramuskularne injekcije (u mišić).
Ovaj lek treba pre upotrebe zagrejati do sobne ili temperature tela.
Nemojte koristiti rastvore koji su zamućeni ili sadrže talog.
Sadržaj otvorene ampule treba upotrebiti odmah. Svu neiskorišćenu količinu leka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.
Lek Rhesonativ se primenjuje intramuskularno i potrebno je voditi računa da se pre primene klip šprica povuče unazad kako bi se potvrdilo da se igla ne nalazi u krvnom sudu.
Ukoliko je intramuskularna primena kontraindikovana (u slučaju poremećaja krvarenja), injekcija se može primeniti supkutano ukoliko intravenski lek nije dostupan. Nakon primene injekcije, potrebno je rukom pažljivo pritisnuti mesto primene pomoću komprese.
Ukoliko je potreban veliki volumen (>2 mL kod dece ili >5 mL kod odraslih), preporučuje se primena u podeljenim dozama na različita mesta.
Ovaj lek se ne sme mešati sa drugim lekovima.
Kod pacijenata sa prekomerenom telesnom masom/gojaznih pacijenata, usled mogućeg nedostatka efikasnosti u slučaju intramuskularne primene, preporučuje se primena intravenskog anti-D leka.
Ako imate dodatnih pitanja o primeni ovog leka, obratite se svom lekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri.
Kao i svi lekovi, ovaj lek može da prouzrokuje neželjena dejstva, iako ona ne moraju da se jave kod svih pacijenata koji uzimaju ovaj lek.
Učestalost sledećih neželjenih dejstava je nepoznata (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka): glavobolja, ubrzan rad srca, nizak krvni pritisak, zviždanje u grudima, povraćanje, mučnina, kožne reakcije (crvenilo, svrab, koprivnača), bol u zglobovima, bol u donjem delu leđa, vrtoglavica, groznica (povišena telesna temperatura), osećaj nelagodnosti uključujući nelagodnost u grudima, drhtavica, lokalne reakcije na mestu injekcije kao što su otok i bol, razgradnja crvenih krvnih zrnaca i teške alergijske reakcije uključujući anafilaktički šok.
Ukoliko primetite bilo koje simptome anafilaktičke reakcije kao što su vrtoglavica, mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku, kašalj, otežano disanje i gutanje, plava prebojenost kože, svrab, koprivnjača, osip, lupanje srca, nizak krvni pritisak, otok lica, jezika ili grla, kolaps ili bol u grudima, odmah se obratite svom lekaru jer bilo koje od ovih stanja zahteva trenutno lečenje.
Prijavljivanje neželjenih reakcija
Ukoliko Vam se ispolji bilo koja neželjena reakcija, potrebno je da o tome obavestite lekara, farmaceuta ili medicinsku sestru. Ovo uključuje i svaku moguću neželjenu reakciju koja nije navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih reakcija možete da pomognete u proceni bezbednosti ovog leka. Sumnju na neželjene reakcije možete da prijavite Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd
Republika Srbija
website: www.alims.gov.rs
e-mail: [email protected]
Čuvati lek van vidokruga i domašaja dece.
Ne smete koristit lek Rhesonativ posle isteka roka upotrebe naznačenog na spoljašnjem i unutrašnjem pakovanju nakon ,,Važi do:”. Datum isteka roka upotrebe se odnosi na poslednji dan navedenog meseca.
Čuvati u frižideru (2C - 8C). Ne zamrzavati. Ampulu čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od svetlosti.
Lek se za vreme roka upotrebe može čuvati do 1 meseca na temperaturi do 25°C, bez ponovnog vraćanja u frižider tokom ovog perioda, i mora se uništiti ukoliko se nakon isteka tog vremena ne upotrebi.
Sadržaj otvorene ampule treba odmah upotrebiti.
Neupotrebljivi lekovi se predaju apoteci u kojoj je istaknuto obaveštenje da se u toj apoteci prikupljaju neupotrebljivi lekovi od građana. Neupotrebljivi lekovi se ne smeju bacati u kanalizaciju ili zajedno sa komunalnim otpadom. Ove mere će pomoći u zaštiti životne sredine.
Šta sadrži lek Rhesonativ
• Aktivna supstanca je anti-D (Rho) imunoglobulin, humani.
1 mL rastvora za injekciju sadrži 625 i.j. (125 mikrograma) anti-D (Rho) imunoglobulina, humanog. Jedna ampula od 2 mL sadrži 1250 i.j. (250 mikrograma) anti-D (Rho) imunoglobulina, humanog.
Sadržaj humanih proteina je 165 mg/mL, od čega najmanje 95% predstavlja imunoglobulin G.
• Pomoćne supstance su: glicin; natrijum-hlorid; natrijum-acetat; polisorbat 80; voda za injekcije.
Kako izgleda lek Rhesonativ i sadržaj pakovanja Rastvor za injekciju
Bistar ili blago opalescentan rastvor, bezbojan ili bledožute ili svetlo smeđe boje; tokom čuvanja može se pojaviti blago zamućenje ili male količine vidljivih čestica.
Unutrašnje pakovanje je ampula od stakla tip I koja sadrži 2 mL rastvora za injekciju.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi jedna ampula u plastičnom ulošku (1 x 2 mL) i Uputstvo za lek.
Nosilac dozvole i proizvođač
Nosilac dozvole:
PREDSTAVNIŠTVO OCTAPHARMA AG BEOGRAD-VOŽDOVAC
Koste Jovanovića 53, Beograd
Proizvođač: OCTAPHARMA AB
Lars Forssells gata 23, Stockholm, Švedska
Ovo uputstvo je poslednji put odobreno
Jun, 2022.
Režim izdavanja leka:
Lek se može upotrebljavati samo u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi.
Broj i datum dozvole:
515-01-03729-21-001 od 07.06.2022.
------------------------------------------------------------------------------------------------
SLEDEĆE INFORMACIJE NAMENJENE SU ISKLJUČIVO ZDRAVSTVENIM STRUČNJACIMA:
Terapijske indikacije
Prevencija Rh (D) imunizacije kod Rh (D) negativnih žena u reproduktivnom periodu
Prenatalna profilaksa
- Planirana prenatalna profilaksa
‒ Prenatalna profilaksa nakon komplikacija u trudnoći, koje uključuju:
abortus/preteći abortus, ektopičnu trudnoću ili hidatiformne mole, intrauterinu smrt fetusa (engl. intrauterine fetal death, IUFD), transplacentalnu hemoragiju (TPH) koja je posledica prepartalne hemoragije (engl. ante-partum haemorrhage, APH), amniocentezu, horionsku biopsiju, akušerske manipulativne postupke npr. eksternu verziju, invazivne intervencije, kordocenteze, tupu abdominalnu traumu ili terapijske intervencije na fetusu.
Postnatalna profilaksa
- Rođenje Rh(D) pozitivne (D, Dslabo, Dparcijalno) bebe.
Terapija Rh (D) negativnih žena u reproduktivnom periodu nakon inkompatibilnih transfuzija Rh(D) pozitivne krvi ili primene drugih proizvoda koji sadrže eritrocite npr. koncentrati trombocita.
Doziranje i način primene
Doziranje
Dozu anti-D imunoglobulina treba odrediti prema nivou izloženosti Rh (D) pozitivnim eritrocitima i na osnovu poznavanja činjenice da se 0,5 mL koncentrovanih Rh (D) pozitivnih eritrocita ili 1 mL Rh (D) pozitivne krvi neutrališe sa približno 10 mikrograma (50 i.j.) anti-D imunoglobulina.
Preporučuju se sledeće doze na osnovu kliničkih studija koje su sprovedene sa lekom Rhesonativ.
Prevencija Rh (D) imunizacije kod Rh(D) negativnih žena
Prenatalna profilaksa: Prema opšteprihvaćenim preporukama, opseg doza koje se trenutno primenjuju kreće se u rasponu od 50-330 mikrograma ili 250-1650 i.j.
• Planirana prenatalna profilaksa:
Pojedinačna doza (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j.) između 28. i 30. nedelje trudnoće ili dve doze u 28. i 34. nedelji.
• Prenatalna profilaksa nakon komplikacija u trudnoći:
Pojedinačnu dozu (npr. 125 mikrograma ili 625 i.j. pre 12. nedelje trudnoće) (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j. posle 12. nedelje trudnoće) treba primeniti što je pre moguće i u roku od 72 sata i ukoliko je potrebno treba je ponoviti u intervalima od 6 do 12 nedelja u toku trajanja trudnoće.
Posle amniocenteze i horionske biopsije treba primeniti pojedinačnu dozu (npr. 250 mikrograma ili 1250 i.j.).
Postnatalna profilaksa: Prema opšteprihvaćenim preporukama, opseg doza koje se trenutno primenjuju se kreće od 100-300 mikrograma ili 500-1500 i.j. Za specifične detalje iz studije videti odeljak „Farmakodinamski podaci” u Sažetku karakteristika leka. Ukoliko se primenjuju manje doze (100 mikrograma ili 500 i.j.) treba sprovesti ispitivanje obima fetomaternalne hemoragije.
Standardna doza je 1250 i.j. (250 mikrograma).
Kod postnatalne upotrebe, ovaj lek treba primeniti majci što je pre moguće, u roku od 72 sata posle rođenja Rh pozitivnog (D, Dslabo, Dparcijalno) novorođenčeta. Ukoliko je prošlo više od 72 sata, primenu ovog leka ne treba izostaviti, već ga treba primeniti čim to bude moguće.
Postnatalnu dozu treba primeniti čak iako je primenjena prenatalna profilaksa, pa čak iako se rezidualna aktivnost posle prenatalne profilakse može dokazati u serumu majke.
Ukoliko se sumnja na obilnu fetomaternalnu hemoragiju (> 4 mL (kod 0,7%-0,8% žena)), npr. u slučaju fetalne/neonatalne anemije ili intrauterine smrti fetusa, njen obim potrebno je odrediti odgovarajućom metodom, npr. Kleihauer-Betke testom eluacije kiselina, kako bi se utvrdio fetalni HbF ili uz pomoć protočne citometrije koja specifično identifikuje Rh D pozitivne ćelije. Dodatne doze anti-D imunoglobulina treba primenjivati u skladu sa rezultatima (10 mikrograma ili 50 i.j.) na 0,5 mL eritrocita fetusa.
Inkompatibilna transfuzija eritrocita
Preporučena doza je 20 mikrograma (100 i.j.) anti-D imunoglobulina na 2 mL Rh(D) pozitivne krvi primljene transfuzijom ili na 1 mL koncentrata eritrocita. Preporučuje se konsultacija sa specijalistom transfuziologom kako bi se procenila izvodljivost procedure izmene eritrocita kako bi se smanjilo opterećenje D pozitivnim eritrocitima u cirkulaciji i odredila doza anti-D imunoglobulina koja je potrebna za supresiju imunizacije. Kontrolne testove za D pozitivne eritrocite treba obavljati na svakih 48 sati i dalje primenjivati anti-D sve dok D pozitivni eritrociti ne postanu nedetektabilni u cirkulaciji. U svakom slučaju, zbog mogućeg rizika od hemolize, prekoračenje maksimalne doze od 3000 mikrograma (15000 i.j.) nije preporučljivo.
Primena drugog intravenskog leka se preporučuje kako bi se odmah dostigle adekvatne koncentracije u plazmi. Ukoliko nije dostupan bilo koji intravenski lek, treba primeniti veoma veliku dozu intramuskularno tokom perioda od nekoliko dana (videti odeljak „Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka” u Sažetku karakteristika leka).
Pedijatrijska populacija
Bezbednost i efikasnost kod dece još uvek nisu ustanovljene.
Pacijenti sa prekomernom telesnom masom
Kod pacijenata sa prekomernom telesnom masom/gojaznih pacijenata treba razmotriti primenu intravenskog anti-D leka (videti odeljak „Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka” u Sažetku karakteristika leka).
Način primene
Intramuskularna upotreba.
Ukoliko je potreban veliki volumen (>2 mL kod dece ili >5 mL kod odraslih), preporučuje se primena u podeljenim dozama na različita mesta.
Ukoliko je intramuskularna primena kontraindikovana (u slučaju poremećaja krvarenja), treba primeniti drugi intravenski lek. Ukoliko lek za intravensku primenu nije dostupan, injekcija se može primeniti supkutano. Nakon primene injekcije, potrebno je rukom pažljivo pritisnuti mesto primene pomoću komprese.
Lista pomoćnih supstanci
Glicin Natrijum-hlorid Natrijum-acetat Polisorbat 80
Voda za injekcije
Inkompatibilnost
U odsustvu ispitivanja kompatibilnosti, ovaj lek se ne sme mešati sa drugim lekovima.
Rok upotrebe
30 meseci.
Sadržaj otvorene ampule treba odmah upotrebiti.
Posebne mere opreza pri čuvanju
Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2C do 8C). Ne zamrzavati. Ampulu čuvati u originalnom pakovanju, radi zaštite od svetlosti.
Lek se za vreme roka upotrebe može čuvati do 1 meseca na temperaturi do 25°C, bez ponovnog vraćanja u frižider tokom ovog perioda, i mora se uništiti ukoliko se nakon isteka tog vremena ne upotrebi.
Za uslove čuvanja nakon prvog otvaranja leka, videti odeljak „Rok upotrebe”.
Priroda i sadržaj pakovanja
Unutrašnje pakovanje je ampula od stakla tip I koja sadrži 2 mL rastvora za injekciju.
Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi jedna ampula u plastičnom ulošku i Uputstvo za lek.
Posebne mere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti nakon primene leka (i druga uputstva za rukovanje lekom)
Ovaj lek treba pre upotrebe zagrejati do sobne ili temperature tela.
Boja rastvora može varirati od bezbojne do svetlo žute pa do svetlo smeđe. Nemojte koristiti rastvore koji su zamućeni ili sadrže talog.
Svu neiskorišćenu količinu leka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.