RISPERIDON REPLEK FARM 2mg film tableta

Risperidon je indikovan za liječenje šizofrenije.

Risperidon je takođe indikovan za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda povezanih s bipolarnim poremećajem.

Risperidon je indikovan za kratkotrajno liječenje (do 6 nedjelja) perzistentne agresije kod bolesnika s umjerenom do teškom Achajmerovom demencijom bez odgovora na nefarmakološke metode liječenja kada postoji rizik da sebi ili drugima nanesu ozljede.

Risperidon je indikovan za kratkotrajno simptomatsko liječenje (do 6 nedjelja) perzistentne agresije kod djece uzrasta 5 godina i više i adolescenata s poremećajem ponašanja i ispodprosječnom intelektualnom funkcijom ili mentalnom retardacijom dijagnostikovanim prema DSM-IV kriterijima, kod kojih težina agresije ili drugi oblici poremećaja ponašanja zahtijevaju farmakološko liječenje. Farmakološko liječenje treba biti dio integralnog i sveobuhvatnog programa liječenja, uključujući psihosocijalnu i edukacijsku intervenciju.

Preporučuje se da liječenje risperidonom propisuje ljekar specijalista dječije neurologije ili dječije i adolescentne psihijatrije ili ljekar edukovan za liječenje poremećaja ponašanja djece i adolescenata.

Šizofrenija

Odrasli

Risperidon se može dati jedanput ili dvaput na dan.

Terapiju treba započeti s 2 mg risperidona dnevno. Doza se može drugoga dana terapije povećati na 4 mg/dan. Doza se dalje može održavati nepromijenjenom ili se ako je potrebno, dalje prilagođavati svakom pojedinom bolesniku. Većini će bolesnika najbolje odgovarati dnevna doza između 4 i 6 mg. Nekim pacijentima će biti potrebne niže početne doze i sporija titracija doza.

Doze više od 10 mg dnevno nisu se pokazale efikasnijim od nižih doza, a mogu uzrokovati ekstrapiramidalne simptome.

Kako neškodljivost doza većih od 16 mg nije ispitana, ne treba ih koristiti.

Starije osobe

Preporučuje se da početna doza bude 0,5 mg dva puta dnevno. Ova doza može se prilagođavati svakom pojedinom bolesniku uz povećanja doze od po 0,5 mg dva puta dnevno do konačne doze od 1 do 2 mg dva puta na dan.

Pedijatrijska populacija

Liječenje risperidonom se ne preporučuje za liječenje šizofrenije kod djece mlađe od 18 godina zbog nedostatka podataka o efikasnosti.

Manične epizode kod bipolarnog poremećaja

Odrasli

Risperidon treba primijeniti jednom dnevno s početnom dozom od 2 mg. Ukoliko je potrebno dozu treba prilagoditi tako da se poveća za 1 mg dnevno, ne češće od jednom u 24 sata.

Preporučeno doziranje je u rasponu od 1 mg do 6 mg dnevno. Dnevna doza lijeka viša od 6 mg risperidona nije ispitivana kod bolesnika s maničnim epizodama.

Kao kod većine simptomatskih ljekova, kontinuirano korišćenje risperidona potrebno je redovno pratiti i ocijeniti opravdanost liječenja.

Starije osobe

Preporučuje se početna doza od 0,5 mg dva puta dnevno. Doza se može prilagođavati svakom pojedinom bolesniku uz povećanja od po 0,5 mg dva puta dnevno do konačne doze od 1 do 2 mg dva puta dnevno. S obzirom na ograničeno kliničko iskustvo, kod starijih osoba potreban je oprez.

Pedijatrijska populacija

Liječenje risperidonom se ne preporučuje za liječenje bipolarne manije kod djece mlađe od 18 godina zbog nedostatka podataka o efikasnosti.

Perzistentna agresija kod bolesnika s umjerenom do teškom Alchajmerovom demencijom

Preporučuje se početna doza od 0,25 mg dva puta dnevno. Ova doza može se prilagođavati pojedinom bolesniku uz povećanja doze od po 0,25 mg dva puta dnevno, ne češće od svaki drugi dan, ukoliko je potrebno.

Za većinu bolesnika optimalna doza iznosi 0,5 mg dva puta dnevno. Nekim bolesnicima, međutim, može biti potrebna doza do 1 mg dva puta dnevno.

Bolesnici s perzistentnom agresijom kod Alchajmerove demencije ne bi smjeli uzimati risperidon duže od 6 nedjelja. Tokom liječenja, bolesnike je potrebno često i redovno procjenjivati, kao i potrebu za nastavkom liječenja.

Poremećaj ponašanja

Djeca i adolescenti u dobi od 5 do 18 godina

Za bolesnike sa i iznad 50 kg preporučuje se početna doza od 0,5 mg jedanput dnevno. Ukoliko je potrebno, doza lijeka može se individualno povisiti, ne češće od svaki drugi dan za 0,5 mg dnevno. Za većinu bolesnika optimalna doza iznosi 1 mg jedanput dnevno. Nekim bolesnicima dovoljna je doza od 0,5 mg jedanput dnevno, dok drugima može biti potrebno 1,5 mg jedanput dnevno. Za bolesnike do 50 kg preporučuje se početna doza od 0,25 mg jedanput dnevno. Ukoliko je potrebno, doza lijeka može se individualno povisiti, ne češće od svaki drugi dan za 0,25 mg dnevno. Za većinu bolesnika optimalna doza iznosi 0,5 mg jedanput dnevno. Nekim bolesnicima dovoljna je doza od 0,25 mg jedanput dnevno, dok drugima može biti potrebno 0,75 mg jedanput dnevno.

Kao i kod svakog simptomatskog liječenja, kontinuirano korišćenje risperidona potrebno je redovno pratiti i evaluirati.

Za liječenje ovog poremećaja kod djece mlađe od 5 godina nema dovoljno iskustva, stoga se ne preporučuje upotreba risperidona u navedenoj uzrasnoj grupi.

Oštećenje bubrega i jetre

Kod bolesnika s oštećenjem bubrega mogućnost eliminacije aktivne frakcije s antipsihotičnim učinkom je manja nego kod odraslih s normalnom funkcijom bubrega. Bolesnici s oštećenom jetrenom funkcijom imaju povišenu koncentraciju frakcije slobodnog risperidona u plazmi.

Bez obzira na indikaciju, početna i doza održavanja trebalo bi biti prepolovljena, a prilagođavanje doze trebalo bi se odvijati sporije kod bolesnika s oštećenjem bubrega ili jetre.

U ovoj grupi bolesnika risperidon treba koristiti uz oprez.

*Napomena: Najmanja doza risperidona koja se može postići primjenom RISPERIDON REPLEK FARM film tableta je 2 mg, stoga je za doze manje od 2 mg risperidona potrebno uzeti drugi lijek koji sadrži odgovarajuću količinu risperidona.

Način primjene

Risperidon se primjenjuje oralno. Hrana nema uticaja na resorpciju risperidona.

Kod prestanka liječenja, preporučuje se postupan prekid primjene lijeka. Veoma su rijetko prijavljeni akutni simptomi naglog prekida primjene lijeka, koji uključuju mučninu, povraćanje, znojenje i nesanicu, nakon naglog prekida uzimanja antipsihotika u visokim dozama (vidjeti dio 4.8.). Takođe, može doći do ponovnog javljanja psihotičnih simptoma, a prijavljena je i pojava nevoljnih pokreta (poput akatizije, distonije i diskinezije).

Prelazak sa drugih antipsihotika

Ukoliko je medicinski opravdano, tokom uvođenja risperidona u terapiju preporučuje se postupno ukidanje prethodne terapije. Takođe, ukoliko je medicinski opravdano, kada se depo oblici antipsihotika zamjenjuju risperidonom, treba ga početi primjenjivati u vrijeme kada je prema rasporedu red za sljedeću dozu. Potrebu za nastavkom dotadašnje primjene antiparkinsonika povremeno treba procijeniti.

Risperidon je kontraindikovan kod bolesnika s poznatom preosjetljivošću na risperidon ili neku od pomoćnih supstanci.

Stariji bolesnici s demencijom

Povećana stopa mortaliteta kod starijih bolesnika s demencijom

U metaanalizi koja je uključila 17 kontrolisanih kliničkih ispitivanja s atipičnim antipsihoticima, uključujući i risperidon, kod starijih bolesnika s demencijom primijećen je povećani mortalitet u odnosu na placebo. U placebo kontrolisanim ispitivanjima s risperidonom u spomenutoj populaciji, incidencija mortaliteta iznosila je 4,0% kod bolesnika liječenih risperidonom, u odnosu na 3,1% u liječenih placebom. Stepen vjerovatnoće, engl. Odds Ratio (OR), (95% interval pouzdanosti) iznosio je 1,21 (0,7; 2,1). Prosječna starost bolesnika koji su umrli bila je 86 godina (raspon od 67 do 100). Podaci iz dvaju velikih opservacijskih ispitivanja pokazali su da stariji ljudi s demencijom koji se liječe tipičnim antipsihoticima takođe imaju malo povećan rizik od smrti, u poređenju s onima koji se ne liječe. Ne postoji dovoljno podataka koji bi jasno utvrdili tačni opseg rizika, a uzrok povećanog rizika nije poznat. Opseg do kojeg ovi nalazi povećanog mortaliteta u opservacijskim ispitivanjima mogu biti pripisani antipsihotičkim ljekovima u odnosu na karakteristike bolesnika nije jasan.

Primjena u kombinaciji s furosemidom

U placebo kontrolisanim ispitivanjima sa risperidonom kod starijih bolesnika s demencijom, primijećena je veća incidencija mortaliteta kod bolesnika liječenih furosemidom u kombinaciji s risperidonom (7,3%; srednja dob 89 godina; raspon 75-97 godina), nego kod bolesnika liječenih samo risperidonom (3,1%; srednja dob 84 godina; raspon 70-96 godina) ili samo furosemidom (4,1%; srednja dob 80 godina; raspon 67-90 godina). Povećani mortalitet kod bolesnika liječenih furosemidom u kombinaciji s risperidonom primijećen je u dva od četiri klinička ispitivanja. Istovremena primjena risperidona i drugih diuretika (uglavnom tiazidnih diuretika korišćenih u nižim dozama) nije bila povezana sa sličnim rezultatima.

Nije pronađen patofiziološki mehanizam koji bi objasnio ove nalaze, kao ni konzistentnost u uzrocima smrti. Uprkos tome, prije odluke o primjeni terapije, neophodan je oprez, kao i procjena odnosa koristi i rizika ove kombinacije ljekova ili istovremene primjene risperidona s drugim potentnim diureticima. Nije primijećena povećana incidencija mortaliteta kod bolesnika koji su uzimali druge diuretike u kombinaciji s risperidonom. Nezavisno od vrste liječenja, dehidracija je bila faktor rizika za mortalitet, pa je stoga treba pažljivo izbjegavati kod starijih bolesnika s demencijom.

Cerebrovaskularni neželjeni događaji (CVAE)

U randomizovanim placebo kontrolisanim kliničkim ispitivanjima s nekim atipičnim antipsihoticima kod bolesnika s demencijom, primijećen je približno 3 puta veći rizik od cerebrovaskularnih neželjenih događaja. Zajednički podaci dobijeni iz šest placebo kontrolisanih ispitivanja s risperidonom kod pretežno starijih bolesnika (>65 godina) s demencijom pokazala su da su se CVAE (ozbiljni i oni koji to nisu, te kombinovani) pojavili kod 3,3% (33/1009) bolesnika liječenih risperidonom i u 1,2% (8/712) bolesnika liječenih placebom. Stepen vjerovatnoće, OR (95% interval pouzdanosti) iznosio je 2,96 (1,34; 7,50). Mehanizam nastanka ovog povećanog rizika nije poznat. Povećani rizik ne može biti isključen i za druge antipsihotike ili druge populacije bolesnika. Risperidon se treba s oprezom primjenjivati kod bolesnika s faktorima rizika za moždani udar.

Rizik od cerebrovaskularnih neželjenih događaja bio je značajno viši kod bolesnika s kombinovanom ili vaskularnom demencijom u poređenju s Alchajmerovom demencijom. S obzirom na navedeno, bolesnike s demencijom bilo kog drugog tipa osim Alchajmerove ne bi trebalo liječiti risperidonom.

Ljekarima se savjetuje da procijene odnos koristi i rizika primjene risperidona kod starijih bolesnika s demencijom, uzimajući u obzir druge faktore rizika za razvoj moždanog udara kod svakog pojedinačnog bolesnika. Bolesnike/njegovatelje trebalo bi upozoriti da odmah prijave znakove i simptome potencijalnih cerebrovaskularnih neželjenih događaja, kao što su iznenadna slabost ili obamrlost lica, ruku ili nogu i problemi s govorom ili vidom. Potrebno je, bez odlaganja, razmotriti sve mogućnosti liječenja, uključujući i prestanak primjene risperidona.

Risperidon treba primjenjivati samo kratkoročno za liječenje perzistentne agresije kod bolesnika s umjerenom do teškom Alchajmerovom demencijom, kao dodatak nefarmakološkim mjerama liječenja koje su bile neefikasne ili ograničeno efikasne i kada ne postoji rizik da bolesnici ozlijede sebe ili druge.

Bolesnike je potrebno redovito kontrolisati, kao i razmotriti potrebu za nastavkom liječenja.

Ortostatska hipotenzija

Usljed toga što djeluje kao alfa-blokator, risperidon može uzrokovati (ortostatsku) hipotenziju, naročito u početnom periodu titracije doze. Nakon stavljanja lijeka na tržište uočena je klinički značajna hipotenzija kod bolesnika koji su uz risperidon uzimali i antihipertenzive. Kod bolesnika s poznatim kardiovaskularnim bolestima (npr. srčana insuficijencija, infarkt miokarda, poremećaji sprovođenja, dehidracija, hipovolemija ili cerebrovaskularna bolest) risperidon treba koristiti s oprezom, a doziranje je potrebno postepeno titrirati (vidjeti dio 4.2.). Ukoliko dođe do hipotenzije, potrebno je razmotriti smanjenje doze.

Leukopenija, neutropenija i agranulocitoza

Leukopenija, neutropenija i agranulocitoza mogu da se jave tokom terapije antipsihoticima, uključujući risperidon. Agranulocitoza je zabilježena veoma rijetko (kod < 1 od 10000 pacijenata) tokom postmarketinškog praćenja. Pacijente s klinički značajnim smanjenjem broja bijelih krvnih zrnaca u anamnezi ili leukopenijom/neutropenijom uzrokovanom upotrebom ljekova, treba pratiti tokom prvih nekoliko mjeseci terapije. Ukoliko se javi klinički značajan pad broja bijelih krvnih zrnaca, a drugi faktori koji mogu dovesti do toga su isključeni, odmah treba razmotriti prekid terapije risperidonom.

Pacijente sa klinički značajnom neutropenijom treba pažljivo pratiti i odmah reagovati ukoliko se javi groznica ili neki drugi simptomi i znaci infekcije. Kod pacijenata sa teškom neutropenijom (apsolutni broj neutrofila < 1x109/L), treba prekinuti terapiju risperidonom i pratiti broj bijelih krvnih zrnaca do oporavka.

Tardivna diskinezija/Ekstrapiramidalni simptomi

Ljekovi koji imaju svojstva antagonista dopaminskih receptora povezani su s indukcijom tardivne diskinezije, koja se karakteriše ritmičnim nevoljnim pokretima, pretežno jezika i/ili lica.

Postoje izvještaji da pojava ekstrapiramidalnih simptoma predstavlja faktor rizika za razvoj tardivne diskinezije. Ukoliko se pojave znakovi i simptomi tardivne diskinezije, u obzir dolazi prekid primjene svih antipsihotičkih ljekova.

Maligni neuroleptički sindrom

Zabilježeno je da se uz primjenu antipsihotika može javiti maligni neuroleptički sindrom, koga karakterišu hipertermija, rigiditet muskulature, autonomna nestabilnost, izmijenjeno stanje svijesti i povišene vrijednosti serumske kreatin fosfokinaze (CPK). Dopunski znakovi mogu uključivati mioglobinuriju (rabdomiolizu) i akutnu insuficijenciju bubrega. U tom slučaju treba prekinuti primjenu svih antipsihotičkih ljekova, uključujući i risperidon.

Parkinsonova bolest i demencija s Lewyjevim tjelašcima

Ljekari bi trebalo da procijene odnos koristi i rizika kada propisuju antipsihotike, uključujući i risperidon, kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću ili demencijom sa Lewy-evim tjelašcima (''Lewy Bodies" DLB), jer obje grupe bolesnika mogu imati povećan rizik od razvoja malignog neuroleptičkog sindroma i mogu biti više osjetljivi na antipsihotike. Ove grupe pacijenata bile su isključene iz kliničkih ispitivanja. Primjena risperidona može dovesti do pogoršanja Parkinsonove bolesti. Povećana osjetljivost na antipsihotike može uključivati simptome poput konfuzije, stupora, posturalne nestabilnosti s čestim padovima, kao dodatak ekstrapiramidalnim simptomima.

Hiperglikemija i dijabetes melitus

Hiperglikemija, dijabetes melitus i egzacerbacija već postojećeg dijabetesa bili su prijavljeni tokom liječenja risperidonom. U nekim slučajevima, prijavljeno je prethodno povećanje tjelesne težine, što bi moglo biti predisponirajući faktor. Povezanost s ketoacidozom prijavljena je vrlo rijetko, a rijetko s dijabetičkom komom. Savjetuje se odgovarajuće kliničko praćenje u skladu sa uobičajenim smjernicama za primjenu antipsihotika. Bolesnike koji se liječe bilo kojim atipičnim antipsihotikom, uključujući risperidon, trebalo bi pratiti zbog moguće pojave simptoma hiperglikemije (kao što su polidipsija, poliurija, polifagija i slabost), a bolesnike s dijabetes melitusom trebalo bi redovno pratiti zbog mogućeg pogoršanja kontrole glukoze.

Povećanje tjelesne težine

Značajno povećanje tjelesne težine prijavljeno je pri uzimanju risperidona. Tjelesnu težinu potrebno je redovno kontrolisati.

Hiperprolaktinemija

Ispitivanja na kulturama ćelija upućuju na to da bi prolaktin mogao stimulisati rast ćelija tumora dojke kod ljudi. Iako jasna povezanost s primjenom antipsihotika do sada nije bila pokazana u kliničkim i epidemiološkim ispitivanjima, potreban je oprez kod bolesnika s relevantnom anamnezom. Risperidon treba primjenjivati s oprezom kod bolesnika kod kojih je već prisutna hiperprolaktinemija, te kod bolesnika s mogućim prolaktin zavisnim tumorom.

Produženje QT intervala

Produženje QT intervala vrlo je rijetko prijavljeno nakon stavljanja lijeka u promet. Kao kod drugih antipsihotika, potreban je oprez kada se risperidon propisuje bolesnicima koji u anamnezi imaju kardiovaskularne bolesti, kod bolesnika koji u porodičnoj anamnezi imaju produžen QT interval, kod bolesnika s bradikardijom ili poremećajem elektrolita (hipokalijemija, hipomagnezemija), jer sva navedena stanja mogu povećati rizik od aritmogenog učinka. Oprez je potreban i u slučaju istovremene primjene ljekova za koje je poznato da produžavaju QT interval.

Konvulzije

Risperidon je potrebno primjenjivati s oprezom kod bolesnika s konvulzijama u anamnezi ili s drugim stanjima koja potencijalno snižavaju konvulzivni prag.

Prijapizam

Zbog alfa adrenergičkog blokirajućeg učinka risperidon može uzrokovati prijapizam.

Regulacija tjelesne temperature

Antipsihotici mogu poremetiti sposobnost organizma da smanji tjelesnu temperaturu. Potreban je oprez kod propisivanja risperidona bolesnicima koji će biti izloženi uslovima koji doprinose povišenju tjelesne temperature, npr. intenzivno vježbanje, izlaganje visokoj temperaturi, istovremena primjena ljekova s antiholinergičnim djelovanjem ili bi mogli biti izloženi uslovima dehidracije.

Antiemetično dejstvo

Antiemetično dejstvo je primijećeno u pretkliničkim studijama sa risperidonom. Ukoliko se javi kod ljudi, ovo dejstvo može maskirati znake i simptome predoziranja određenim ljekovima ili simptome crijevne opstrukcije, Reyevog sindroma i tumora na mozgu.

Oštećenje bubrega i jetre

Pacijenti sa oštećenjem bubrega imaju smanjenu sposobnost eliminacije aktivne antipsihotične frakcije od odraslih osoba sa normalnom bubrežnom funkcijom. Pacijenti sa ošećenjem funkcije jetre imaju povećanu koncentraciju slobodne frakcije risperidona u plazmi (vidjeti dio 4.2).

Venska tromboembolija

Prijavljeni su slučajevi venske tromboembolije (VTE) kod bolesnika koji su liječeni antipsihoticima. Budući da bolesnici liječeni antipsihoticima često već imaju stečeni rizik za nastanak venske tromboembolije, potrebno je utvrditi sve moguće faktore rizika za vensku tromboemboliju prije ili tokom liječenja risperidonom i preduzeti preventivne mjere.

Intraoperatvni sindrom meke dužice

Intraoperatvni sindrom meke dužice (Intraoperative Floppy Iris Syndrome - IFIS) se javlja tokom operacije katarakte kod pacijenata koji su liječeni alpha 1a-adrenergičkim antagonistima, uključujući risperidon (vidjeti dio 4.8). IFIS dovodi do povećanja rizika od komplikacija tokom i nakon operacije oka. Potrebno je obavijestiti očnog hirurga da bolesnik uzima ili je uzimao alpha 1a-adrenergičkim antagoniste. Moguća korist od prestanka uzimanja terapije nije dokazana i potrebno je sagledati rizike koji bi nastali usljed prekida terapije.

Pedijatrijska populacija

Prije nego što se risperidon propiše djetetu ili adolescentu s poremećajem ponašanja, potrebno je procijeniti moguće tjelesne ili socijalne uzroke agresivnog ponašanja, kao što su bol ili neprimjereni zahtjevi okoline.

Sedativni učinak risperidona u ovoj populaciji potrebno je pomno pratiti zbog mogućih uticaja na sposobnost učenja. Promjena vremena primjene risperidona može poboljšati uticaj sedacije na pažnju tokom aktivnosti kod djece i adolescenata.

Risperidon je bio povezan sa srednjim povećanjem tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI). Preporučuje se mjerenje tjelesne težine prije i njeno redovno praćenje tokom terapije. Promjena visine u dugoročnim kliničkim, otvorenim, ekstenzivnim ispitivanja bila je unutar očekivanih normi, u skladu sa uzrasno prihvatljivim standardima. Uticaj dugotrajnog uzimanja risperidona na seksualno sazrijevanje i visinu nije bio odgovarajuće ispitivan.

S obzirom na potencijalni uticaj prolongirane hiperprolaktinemije na rast i seksualno sazrijevanje djece i adolescenata, potrebno je razmotriti redovnu kliničku procjenu endokrinološkog statusa, uključujući mjerenje visine, težine, seksualnog sazrijevanja, praćenje menstrualne funkcije i drugih učinaka potencijalno povezanih s prolaktinom.

Tokom liječenja risperidonom potrebno je redovno pratiti nastaju li ekstrapiramidalni simptomi ili drugi poremećaji pokreta.

Za ostale specifičnosti primjene kod djece i adolescenata vidjeti dio 4.2.

Pomoćne supstance

Ovaj lijek sadrži laktozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, nedostatkom Lapp laktaze ili glukoza-galaktoza malapsorpcijom ne bi trebalo da uzimaju ovaj lijek.

Risperidon Replek Farm film obložene tablete od 2 mg sadrže boju Sunset yellow (E110; sinonim Orange yellow S), koja može izazvati alergijske reakcije.

Kao i kod drugih antipsihotika, treba biti oprezan pri propisivanju lijeka pacijentima koji istovremeno uzimaju ljekove za koje se zna da produžavaju QT interval, npr. Ia grupa antiaritmika (npr. hinidin, dizopiramid, prokainamid), III grupa antiaritmika (npr. amjodaron, sotalol), triciklični antidepresivi (npr. amitriptilin), tetraciklični antidepresivi (npr. maprotilin), neki od antihistaminika, ostali antipsihotici, neki od antimalarika (npr. hinin, meflohin), ljekovi koji izazivaju elektrolitni disbalans (hipokalijemiju, hipomagnezemiju), bradikardiju ili ljekovi koji inhibiraju jetreni metabolizam risperidona. Lista ovih ljekova nije konačna.

Djelovanje risperidona na ostale ljekove

Treba biti oprezan ako se risperidon daje u kombinaciji sa drugim ljekovima sa djelovanjem na centralni nervni system (opijati, antihistaminici i benzodiazepini) ili alkoholom zbog povećanog rizika od sedacije.

Risperidon može antagonizovati dejstva levodope i drugih dopaminskih agonista. Ako se smatra da je istovremena upotreba ovih ljekova neophodna, naročito u posljednjem stadijumu Parkinsonove bolesti, treba propisati najnižu efektivnu dozu svake terapije.

Tokom zajedničke upotrebe risperidona i antihipertenzivne terapije primijećena je klinički značajna hipotenzija u postmarketinškom periodu.

Risperidon ne pokazuje klinički značajan efekat na farmakokinetiku litijuma, valproata, digoksina ili topiramata.

Uticaj drugih ljekova na efekte risperidona

Pokazano je da karbamazepin smanjuje koncentracije aktivne antipsihotičke frakcije risperidona u plazmi. Slični efekti se mogu zapaziti i prilikom primjene, na primjer, rifampicina, fenitoina i fenobarbitala koji su takođe induktori jetrenog CYP 3A4 kao i P-glikoproteina (P-gp). Prilikom započinjanja ili prekida terapije karbamazepinom ili drugim induktorima jetrenog CYP 3A4/P-glikoproteina, potrebno je razmotriti režim doziranja risperidona.

Fluoksetin i paroksetin, inhibitori CYP 2D6, povećavaju koncentraciju risperidona u plazmi, ali djeluju manje na aktivnu antipsihotičku frakciju. Smatra se da drugi inhibitori CYP 2D6, kao što je hinidin, mogu na sličan način djelovati na koncentraciju risperidona u plazmi. Kada se uvodi ili prekida istovremena terapija fluoksetinom ili paroksetinom, ljekar treba ponovo da razmotri režim doziranja risperidona.

Verapamil, inhibitor CYP 3A4 i P-gp, povećava koncentraciju risperidona u plazmi.

Galantamin i donepezil ne pokazuju klinički značajne efekte na farmakokinetiku risperidona i aktivne antipsihotičke frakcije.

Fenotiazini, triciklični antidepresivi i neki beta-blokatori mogu povećati koncentracije risperidona u plazmi, ali ne i njegove aktivne antipsihotičke frakcije. Amitriptilin ne utiče na farmakokinetiku risperidona, niti na aktivnu antipsihotičku frakciju. Cimetidin i ranitidin povećavaju bioraspoloživost risperidona, ali samo neznatno utiču na bioraspoloživost aktivne antipsihotičke frakcije. Eritromicin, inhibitor CYP 3A4, ne mijenja farmakokinetiku risperidona i aktivne antipsihotičke frakcije.

Istovremena upotreba psihostimulansa (npr. metilfenidat) sa risperidonom kod djece i adolescenata ne mijenja farmakokinetiku i efikasnost risperidona.

Vidjeti dio 4.4 u vezi sa pojavom povećane smrtnosti kod starijih pacijenata sa demencijom kod istovremene terapije sa furosemidom.

Istovremena upotreba risperidona sa paliperidonom se ne preporučuje jer je paliperidon aktivni metabolit risperidona. Istovremena upotreba ova dva lijeka može dovesti do dodatne izloženosti organizma aktivnoj antipsihotičnoj frakciji.

Pedijatrijska populacija

Studije o interakcijama sprovedene su samo kod odraslih.

Trudnoća

Ne postoje odgovarajući podaci o upotrebi risperidona kod trudnica. Risperidon nije bio teratogen prilikom ispitivanja na životinjama, ali su se javili drugi tipovi reproduktivne toksičnosti (vidjeti deo 5.3). Potencijalni rizik za ljude nije poznat.

Novorođenčad koja su izložena antipsihoticima (uključujući i risperidon) tokom posljednjeg trimestra trudnoće izložena su riziku od pojave neželjenih dejstava nakon rođenja koje uključuju ekstrapiramidalne simptome i simptome prekida terapije i koja mogu varirati po ozbiljnosti i dužini trajanja. Prijavljena je i pojava agitacije, hipertonije, hipotonije, tremora, somnolencije, respiratorni distres sindrom ili poremećaj hranjenja. Zato ovu novorođenčad treba pažljivo pratiti.

Risperidon ne treba koristiti tokom trudnoće, osim u slučajevima kada je to neophodno.

Ukoliko je prekid terapije tokom trudoće neophodan, terapiju ne treba prekinuti naglo.

Dojenje

U ispitivanjima na životinjama, pokazano je da se risperidon i 9-hidroksirisperidon izlučuju u mlijeko. Takođe je pokazano da se risperidon i 9-hidroksirisperidon u maloj količini izlučuju i u humano mlijeko. Ne postoje dostupni podaci o neželjenim dejstvima risperidona kod odojčadi. Stoga, risperidon treba primjenjivati u toku dojenja samo u slučaju da je korist od dojenja veća od potencijalnog rizika za odojče.

Plodnost

Kao i kod drugih ljekova koji antagonizuju dopamin D2 receptore, risperidon povećava nivo prolaktina. Koncentracija prolaktina može potisnuti hipotalamusni GnRH, što rezultira smanjenim izlučivanjem gonadotropina od strane hipofize. Ovo, zauzvrat, može spriječiti reproduktivnu funkciju, narušivanjem gonadalne steroidogeneze, kako kod ženskih, tako i kod muških pacijenata.

U pretkliničkim studijama nisu zabilježeni relevantni efekti.

Risperidon može imati mali do umjeren uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada na mašinama, s obzirom na potencijalno djelovanje na nervni sistem i vid (vidjeti dio 4.8.). Stoga bi bolesnicima trebalo savjetovati da ne voze i ne upravljaju mašinama sve dok njihova individualna reakcija na ovaj lijek nije poznata.

Najčešće prijavljena neželjena dejstva (sa incidencom ≥10%) su: parkinsonizam, sedacija/somnolencija, glavobolja i nesanica.

Neželjena dejstva koja su dozno zavisna uključuju parkinsonizam i akatiziju.

Slijede neželjena dejstva koja su prijavljena iz kliničkih ispitivanja i postmarketinškog praćenja risperidona. Neželjena dejstva su navedena prema organskim sistemima i po učestalosti. Primijenjeni su sljedeći termini za učestalost:: veoma često (≥1/10); često (≥1/100, <1/10); povremeno (≥1/1000, <1/100); rijetko (≥1/10000, <1/1000); veoma rijetko (<1/10000).

Unutar svake grupe učestalosti, neželjena dejstva su prikazana prema opadajućoj ozbiljnosti.

a U nekim slučajevima hiperprolaktinemija može dovesti do ginekomastije, poremećaja menstrualnog ciklusa, amenoreje, galaktoreje.

b U placebo kontrolisanim studijama, diabetes mellitus je bio prijavljen u 0,18 % pacijenata liječenih risperidonom u poređenju sa 0,11 % pacijenata tretiranih placebom. Ukupna incidenca iz svih kliničkih ispitivanja je bila 0,43 % kod svih pacijenata liječenih risperidonom.

c Nije primijećeno u kliničkim studijama, već tokom post-marketinške primjene risperidona.

d Ekstrapiramidalni poremećaji mogu se javiti u obliku: parkinsonizma (salivarna hipersekrecija, mišićno skeletna ukočenost, parkinsonizam, balavljenje, rigidnost mišića nalik zupčaniku, bradikinezija, hipokinezija, lice kao maska, ukočenost mišića, akinezija, ukočenost šije, rigidnost mišića, parkinsonov hod, poremećen glabelarni refleks, parkinsonov tremor u toku mirovanja), akatizija (akatizija, uznemirenost, hiperkinezija, sindrom nemirnih nogu), tremor, diskinezija (diskinezija, podrhtavanje mišića, horeoatetoza, atetoza i mioklonus), distonija.

Distonija obuhvata distoniju, hipertoniju, tortikolis, nevoljne kontrakcije mišića, kontrakturu mišića, blefarospazam, okulogiriju, paralizu jezika, facijalni spazam, laringospazam, miotoniju, opistotonus, orofaringealni spazam, pleurotonus, spazam jezika i trizmus. Treba naglasiti da širi spektar simptoma koji je uključen ne mora obavezno biti ekstrapiramidalnog porijekla. Insomnija obuhvata: inicijalnu insomniju, osrednju insomniju; Konvulzija obuhvata grand mal konvulziju; Menstrualni poremećaji obuhvataju: neregularne menstruacije, oligomenoreju; Edemi obuhvataju: generalizovane edeme, periferne edeme, tjestaste edeme.

Neželjena dejstva zabilježena kod paliperidonskih formulacijaPaliperidon je aktivni metabolit risperidona i iz tog razloga oba lijeka imaju isti profil neželjenih reakcija (odnosi se na oba farmaceutska oblika: oralni i injekcioni). U odnosu na gore navedena neželjena dejstva, može se očekivati pojava i sljedećih neželjenih dejstava prilikom primjene risperidona, a koja su zabilježena kod paliperidona:

Kardiološki poremećaji: sindrom posturalne ortostatske tahikardije.

Efekat grupe ljekova

Kao i kod drugih antipsihotika produženje QT intervala je prijavljivano veoma rijetko tokom postmarketinškog perioda. Drugi srčani poremećaji koji su prijavljeni pri davanju antipsihotika koji

produžavaju QT interval uključuju ventrikularnu aritmiju, vetrikularnu fibrilaciju, ventrikularnu tahikardiju, iznenadnu smrt, srčani zastoj i Torsades de Pointes.

Venski tromboembolizam

Prijavljeni su slučajevi venskog tromboembolizma, uključujući i slučajeve plućnog embolizma, kao i slučajevi duboke venske tromboze prilikom upotrebe antipsihotika (nepoznata učestalost pojavljivanja).

Povećanje tjelesne mase

U placebom kontrolisanim kliničkim ispitivanjima, u trajanju 6 do 8 nedjelja, u kojima su učestvovale dvije grupe pacijenata sa šizofrenijom, od kojih je jedna grupa liječena risperidonom a druga primala placebo, a prema kriterijumu povećanja tjelesne mase ≥ 7%, primijećena je statistički značajno veća incidenca dobijanja na tjelesnoj masi kod pacijenata liječenih risperidonom (18%) u odnosu na pacijente koji su primali placebo (9%). U placebom kontrolisanim kliničkim ispitivanjima, koja su trajala 3 nedjelje, u kojima su učestvovali odrasli pacijenti sa akutnom manijom, povećanje tjelesne mase od ≥ 7% je na kraju ispitivanja bilo uporedivo kod grupe koja je primala risperidon (2,5%) i grupe koja je primala placebo (2,4%), dok je kod aktivne kontrolne grupe uočeno blago povećanje (3,5%).

U populaciji djece i adolescenata sa poremećajem ponašanja, u dugotrajnim studijama, srednje povećanje tjelesne mase je iznosilo 7,3 kg nakon 12 mjeseci terapije. Očekivano povećanje

tjelesne mase kod djece od 5 do 12 godina je 3 do 5 kg tokom godinu dana. Dobijanje na masi u periodu od 12 do 16 godine je 3 do 5 kg godišnje kod djevojčica, dok dječaci dobijaju na masi 5 kg godišnje.

Dodatne informacije za posebne populacije

Neželjene reakcije lieka koje su prijavljene sa većom incidencom kod starih pacijenata sa demencijom ili pedijatrijskih pacijenata u odnosu na odraslu populaciju uključuju sljedeće:

Stariji pacijenti sa demencijom

Prolazni ishemijski napad i cerebrovaskularni insult su neželjene reakcije prijavljene u kliničkim ispitivanjima sa učestalošću 1,4% i 1,5%, kod starih pacijenata sa demencijom. Isto tako, sljedeća neželjena dejstva prijavljena su sa učestalošću >5% u starijih bolesnika sa demencijom i sa barem dvostruko većom učestalošću nego u ostale odrasle populacije: infekcija urinarnog trakta, periferni edem, letargija i kašalj.

Pedijatrijski pacijenti

Generalno, očekuje se da neželjene reakcije koje se javljaju kod djece budu slične onima koje su primijećene kod odraslih.

Sljedeća neželjena dejstva su prijavljena kod pedijatrijskih pacijenata (5 do 17 godina), sa učestalošću od ≥ 5%, što je najmanje dva puta češće u odnosu na klinička ispitivanja kod odrasle populacije: somnolencija/sedacija, zamor, glavobolja, povećan apetit, povraćanje, infekcije gornjeg respiratornog trakta, nazalna kongestija, abdominalni bol, vrtoglavica, kašalj, pireksija, tremor, dijareja i enureza.

Uticaj dugotrajne primjene risperidona na polno sazrijevanje i visinu nije adekvatno proučavan (vidjeti dio 4.4, podnaslov ”Djeca i adolescenti”).

Simptomi

Opisani znaci i simptomi, uglavnom su posljedica pojačanih farmakoloških svojstava lijeka koja su već poznata. Oni obuhvataju pospanost i sedaciju, tahikardiju i hipotenziju, kao i ekstrapiramidalne simptome. Prilikom predoziranja, zapaženi su slučajevi produženja QT intervala i konvulzije. Torsade de pointes su prijavljeni u slučaju kombinovanog predoziranja risperidonom i paroksetinom.

U slučaju akutnog predoziranja, treba uzeti u obzir i mogućnost uticaja istovremene upotrebe većeg broja ljekova.

Liječenje

Uspostaviti i održavati disajne puteve i osigurati adekvatnu oksigenaciju i ventilaciju. Treba razmotriti potrebu primjene gastrične lavaže (poslije intubacije, ako je pacijent bez svijesti) i primjenu aktivnog uglja zajedno sa laksativima, samo ukoliko je od uzimanja lijeka prošlo manje od sata. Praćenje kardiovaskularne funkcije treba započeti odmah, što podrazumijeva i kontinuirano praćenje EKG-a, kako bi se otkrile moguće aritmije.

Za risperidon nema specifičnog antidota. Stoga, treba primijeniti odgovarajuću suportivnu terapiju. Hipotenziju i cirkulatorni kolaps treba liječiti odgovarajućim mjerama, kao što je primjena intravenske infuzije tečnosti i/ili simpatikomimetika. U slučaju teških ekstrapiramidalnih simptoma, treba primijeniti antiholinergičku terapiju. Pacijenta treba pažljivo nadgledati i pratiti sve dok se ne oporavi.

Farmakoterapijska grupa: Ostali antipsihotici

ATC kod: N05AX08

Mehanizam djelovanja

Risperidon je selektivni monoaminski antagonist sa jedinstvenim karakteristikama. On posjeduje visok afinitet za serotoninske 5HT2 i dopaminske D2 receptore. Risperidon se takođe vezuje za alfa1-adrenergičke receptore i sa manjim afinitetom za H1-histaminske receptore i alfa-2 adrenergičke receptore. Risperidon nema afiniteta za acetilholinske receptore. Iako je risperidon snažan D2 antagonist, zbog čega se smatra da poboljšava pozitivne simptome šizofrenije, on manje izaziva depresiju motorne aktivnosti i indukciju katalepsije nego klasični neuroleptici. Balansiran centralni serotoninski i dopaminski antagonizam može smanjiti mogućnost za nastanak ekstrapiramidalnih neželjenih dejstava i proširiti terapijsku aktivnost na negativne i afektivne simptome šizofrenije.

Farmakodinamski efekti

Šizofrenija

Efikasnost risperidona, u kratkotrajnoj terapiji bolesnika sa šizofrenijom, utvrđena je u 4 ispitivanja koja su trajala 4 do 8 nedjelja i u kojima je učestvovalo 2500 pacijenta prema DSM IV klasifikaciji. Prema ukupnom skoru na Kratkoj skali za psihijatrijsku procjenu (Brief Psychiatric Rating - BPRS). dejstvo risperidona je bilo efikasnije od placeba u šestonedjeljnom placebo kontrolisanom ispitivanju u kome je doza risperidona veća od 10 mg/dan primjenjivana dva puta dnevno. U osmonedjeljnom, placebo kontrolisanom kliničkom ispitivanju 4 fiksne doze risperidona su primjenjivane 2 puta dnevno (2, 6, 10, 16 mg/dan) i u sve četiri grupe rezultati ispitivanja su bili bolji u odnosu na rezultate pacijenata koji su primali placebo prema ukupnom skoru PANSS (Positive and Negative Syndrome Scale) kriterijuma. U sljedećem komparativnom kliničkom ispitivanju u kome je upoređivano 5 fiksnih doza risperidona međusobno (1, 4, 8, 12, 16 mg/dan dva puta dnevno), rezultati ispitivanja sa dozama 4, 8 i 16 mg/dan su bili bolji u odnosu na rezultate sa primijenjenom dozom od 1 mg/dan prema ukupnom skoru PANSS kriterijuma. U četvoronedjeljnom placebo kontrolisanom uporednom kliničkom ispitivanju rezultati ispitivanja sa dvije fiksne doze risperidona (4 mg i 8 mg/dan jednom dnevno) bili su bolji u odnosu na rezultate grupe koja je primala placebo prema nekoliko PANSS kriterijuma, uključujući ukupni skor prema PANSS kriterijumima i kriterijum odgovora (>20% redukcije u PANSS ukupnom skoru). U dugotrajnom kliničkom ispitivanju u kome su učestvovali odrasli pacijenti sa šizofrenijom podijeljeni prema DSM IV kriterijumu za šizofreniju, koji su bili klinički stabilni najmanje 4 nedjelje zbog terapije drugim antipsihoticima, bili su podijeljeni u dvije grupe od kojih je jedna primala risperidon 2 mg do 8 mg jednom dnevno a druga grupa haloperidol, tokom 1 do 2 godine. Pacijenti koji su primali risperidon su imali značajno duže vrijeme do relapsa u odnosu na pacijente koji su primali haloperidol.

Manične epizode u bipolarnom paremećaju

Efikasnost monoterapije risperidonom u akutnom liječenju maničnih epizoda povezanih s bipolarnim poremećajem tipa I pokazana je u tri dvostruko slijepa, placebo kontrolisana klinička ispitivanja monoterapije kod približno 820 bolesnika s bipolarnim poremećajem tipa I prema DSM-IV klasifikaciji. U tri ispitivanja, liječenje risperidonom u dozi 1 mg do 6 mg dnevno (početna doza bila je 3 mg u dva ispitivanja, te 2 mg u jednom ispitivanju), pokazalo je značajno bolje rezultate u odnosu na placebo u prethodno definisanom primarnom ishodu, tj. promjeni ukupnog zbira prema Youngovoj skali vrednovanja manije (YMRS) u trećoj nedjelji u odnosu na početne vrijednosti. Sekundarni ishodi koji su procjenjivali efikasnost bili su konzistentni u odnosu na primarni ishod. Procenat bolesnika sa smanjenjem ≥50% ukupnog YMRS zbira u trećoj nedjelji u odnosu na početnu vrijednost bio je značajno viši u grupi na risperidonu nego na placebu. Jedno od tri klinička ispitivanja uključivalo je grupu sa haloperidolom, kao i 9-nedeljno dvostruko slijepu fazu održavanja. Efikasnost je bila održana tokom 9-nedjeljnog perioda terapije održavanja. Promjena u odnosu na početne vrijednosti YMRS pokazuje neprekidno poboljšanje, koje je bilo uporedivo kod risperidona i haloperidola u dvanaestoj nedjelji.

Efikasnost risperidona kao dodatka stabilizatorima raspoloženja u liječenju akutne manije pokazana je u jednom od dva dvostruko slijepa 3-nedjeljna klinička ispitivanja kod približno 300 pacijenata koji su zadovoljili DSM-IV kriterijum za bipolarni poremećaj tipa I. U prvom 3-nedjeljnom ispitivanju risperidona u dozi od 1 do 6 mg dnevno, s početnom dozom od 2 mg dnevno, kao dodatak litijumu ili

valproate, pokazao je bolji rezultat od monoterapije valproatom ili litijumom u prethodno definisanom primarnom ishodu, tj. promjeni ukupnog zbira YMRS u trećoj nedjelji u odnosu na početne vrijednosti.

U drugom 3-nedjeljnom ispitivanju, risperidon u dozi od 1 do 6 mg dnevno, s početnom dozom od 2 mg, kao dodatak litijumu, valproatu ili karbamazepinu, pokazao je rezultat koji nije bio bolji od monoterapije litijumom, valproatom ili karbamazepinom u sniženju ukupnog skora na YMRS skali. Moguće objašnjenje lošijeg rezultata u ovom ispitivanju je pojačani klirens risperidona i 9-hidroksi-risperidona zbog djelovanja karbamazepina, što dovodi do subterapijskih koncentracija risperidona i 9-hidroksi-risperidona. Kada je karbamazepinska grupa isključena iz post-hoc analize, risperidon u kombinaciji s litijumom ili valproatom pokazao je bolji rezultat od monoterapije litijumom ili valproatom u sniženju ukupnog YMRS zbira.

Perzistentna agresija u demenciji

Efikasnost risperidona u liječenju bihevioralnih i psiholoških simptoma demencije (BPSD), koji uključuju poremećaje ponašanja poput agresije, agitacije, psihoze, aktivnosti i afektivne poremećaje, prikazana je u tri dvostruko slijepa, placebo kontrolisana klinička ispitivanja kod 1150 starijih bolesnika s umjerenom do teškom demencijom. Jedno ispitivanje uključilo je nepromjenljive doze risperidona od 0,5; 1 i 2 mg dnevno. Dva klinička ispitivanja s promjenljivom dozom uključivala su grupe liječene risperidonom u rasponima od 0,5 do 4 mg dnevno, te 0,5 do 2 mg dnevno. Risperidon je pokazao statistički značajnu i klinički važnu efikasnost u liječenju agresije i manje konzistentnu u liječenju agitacije i psihoze kod starijih dementnih bolesnika (mjereno prema skali za mjerenje bihevioralne patologije u Alchajmerovoj bolesti [Behavioral Pathology in Alzheimer's Disease Rating Scale BEHAVE-AD] i Cohen-Mansfield Agitation Inventory [CMAI]). Učinak liječenja risperidonom bio je nezavisan od Mini-Mental State Examination (MMSE) zbira (i posljedično od težine demencije), sedativnog učinka risperidona, prisutnosti ili odsutnosti psihoze i od vrste demencije: Alchajmerove, vaskularne ili kombinovane (vidjeti dio 4.4.).

Pedijatrijska populacija

Poremećaji ponašanja

Efikasnost risperidona u kratkotrajnom liječenju poremećaja ponašanja ispitivana je u dva dvostruko slijepa placebo kontrolisana klinička ispitivanja kod 240 pacijenata starosti od 5 do 12 godina sa dijagnozom poremećaja ponašanja i intelektualnim sposobnostima ispod prosječnih ili blage, odnosno umjerene mentalne retardacije/poremećaja učenja, dijagnostikovanom u skladu sa kriterijumima DSM-IV. U dva ispitivanja, dejstvo risperidona, koji je primijenjen u dozi 0,02 do 0,06 mg/kg/dan, je bilo značajno bolje od dejstva placeba, prema prethodno određenom primarnom cilju ispitivanja, tj. promjene u odnosu na početne vrijednosti na Skali problema ophođenja (Conduct Problem subscale) koja je dio Nisonger-Child obrasca za ocjenu ponašanja (Nisoger-Child Behavior Rating Form N-CBRF)) kriterijumima u šestoj nedjelji.

Risperidon se metaboliše do 9-hidroksirisperidona, koji ima sličnu farmakološku aktivnost kao i risperidon (vidjeti dio Biotransformacija i eliminacija).

Resorpcija

Risperidon se kompletno resorbuje poslije oralne primjene, dostižući maksimalne koncentracije u plazmi u toku 1-2 sata. Apsolutna oralna bioraspoloživost risperidona je 70% (CV=25%). Relativna oralna bioraspoloživost risperidona iz tablete je 94% (CV=10%) u odnosu na rastvor. Hrana ne utiče na resorpciju, pa se risperidon može uzimati sa ili bez obroka. Ravnotežne koncentracije risperidona se postižu u toku jednog dana kod većine pacijenata. Ravnotežne koncentracije 9-hidroksirisperidona se dostižu za 4-5 dana.

Distribucija

Risperidon se brzo distribuira u organizmu. Volumen distribucije je 1-2 l/kg. U plazmi, risperidon se vezuje za albumin i alfa1-kiseli glikoprotein. Vezivanje risperidona za proteine plazme iznosi 90%, a 9-hidroksirisperidona 77%.

Biotransformacija i eliminacija

Risperidon se metaboliše preko CYP 2D6 do 9-hidroksirisperidona, koji ima sličnu farmakološku aktivnost kao i risperidon. Risperidon i 9-hidroksirisperidon čine zajedno aktivnu antipsihotičku frakciju. CYP 2D6 podložan je genetskom polimorfizmu. Ekstenzivni CYP 2D6 metabolizatori brzo razgrađuju risperidon do 9-hidroksi-risperidona, dok ga spori CYP2D6 prevode mnogo sporije. I pored toga što je u slučaju ekstenzivnih metabolizatora koncentracija risperidona u odnosu na 9-hidroksirisperidon niža, farmakokinetika risperidona i 9-hidroksi-risperidona zajedno (odnosno aktivne antipsihotičke frakcije), nakon primjene jedne i više doza, je slična kod ekstenzivnih i sporih CYP2D6 metabolizatora.

Drugi metabolički put risperidona je N-dealkilacija. In vitro ispitivanja na mikrozomima jetre ljudi pokazala su da klinički relevantna koncentracija risperidona ne inhibira značajnije metabolizam ljekova koji se odvija preko izoenzima citohroma P450, uključujući CYP1A2, CYP2A6, CYP2C8/9/10, CYP2D6, CYP2E1, CYP3A4 i CYP3A5. Sedam dana nakon primjene urinom se eliminiše oko 70%, a fecesom 14% od unete doze. U urinu, risperidon i 9-hidroksirisperidon čine 35-45%, a preostali dio neaktivni metaboliti. Nakon oralne primjene kod psihotičnih pacijenata, poluvrijeme eliminacije risperidona je oko 3 sata. Poluvrijeme eliminacije 9-hidroksi-risperidona i ukupne aktivne antipsihotičke frakcije je 24 sata.

Linearnost/Nelinearnost

Koncentracije risperidona u plazmi su dozno zavisne u rasponu terapijskih doza.

Starije osobe, bubrežna i jetrena insuficijencija

U kliničkom ispitivanju sa pojedinačnom dozom uočena je za 43% viša koncentracija aktivne antipsihotičke frakcije u plazmi, za 38% produženo poluvrijeme i niži klirens aktivne antipsihotičke frakcije za 30%, kod starijih osoba. Kod pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom uočena je veća koncentracija aktivne antipsihotičke frakcije u plazmi i smanjen klirens aktivne antipsihotičke frakcije za 60%. Koncentracije risperidona u plazmi pacijenata sa hepatičkom insuficijencijom bile su normalne, ali je prosječna vrijednost slobodne frakcije risperidona u plazmi bila uvećana za oko 35%.

Pedijatrijski pacijenti

Farmakokinetika risperidona, 9-hidroksirisperidona i aktivne antipsihotičke frakcije kod djece je slična kao i kod odraslih.

Pol, rasa, pušenje

Analiza populacione farmakokinetike nije otkrila vidljiv efekat pola, rase i pušenja na farmakokinetiku risperidona, kao ni na aktivnu antipsihotičku frakciju.

U (sub)hroničnim ispitivanjima toksičnosti, u kojima je doziranje započeto na polno nezrelim pacovima i psima, dozno-zavisni efekat je zapažen na muškim i ženskim polnim organima i mliječnim žlijezdama. Ovi efekti su dovedeni u vezu sa povećanim nivoom prolaktina u serumu, kao posljedice supresivnog djelovanja risperidona na dopaminske D2-receptore. Dodatno, ispitivanja sa kulturama tkiva ukazuju da je ćelijski rast tumora dojke kod ljudi možda stimulisan prolaktinom. Risperidon nije bilo teratogen kod pacova i kunića. Kod ispitivanja reprodukcije kod pacova neželjena dejstva risperidona su se ogledala u vidu izmjena reproduktivnog ponašanja roditelja, težini na rođenju i preživljavanja potomaka. Kod pacova, intrauterina izloženost risperidonu je bila udružena sa kognitivnim deficitima u odraslom dobu. Drugi dopaminski antagonisti, kada se primjenjuju kod skotnih životinja, izazvali su negativne efekte na učenje i motorni razvoj kod potomaka. U toksikološkoj studiji na mladim pacovima, uočeni su povećan mortalitet mladunčadi i usporen fizički razvoj. U četrdesetonedjeljnoj studiji na mladim psima, uočeno je usporeno seksualno sazrevanje. Na osnovu PIK, nije bilo uticaja na rast dugih kostiju kod pasa koji su bili izloženi 3,6 puta većim dozama od maksimalnih za humane adolescente (1,5 mg/dnevno); efekti na rast dugih kostiju i seksualno sazrevanje su uočeni pri 15 puta većim dozama od maksimalnih za humane adolescente (1,5 mg/dnevno).

Risperidon nije bio genotoksičan u primjenjivanim testovima. Kog kancerogenih ispitivanja sa oralnim risperidonom na miševima i pacovima, javilo se povećanje adenoma hipofize (miš), adenoma endokrinog pankreasa (pacov) i adenoma mliječnih žlijezda (obje vrste). Ovi tumori mogu biti povezani sa produženim dopamin D2 antagonizmom i hiperprolaktinemijom. Povezanost ovih nalaza između pacova i ljudi nije poznata. In vitro i in vivo, modeli na životinjama pokazuju da visoke doze risperidona mogu izazvati produženje QT intervala, što je teoretski bilo povezano sa povećanim rizikom od nastanka Torsade de pointes kod pacijenata.

Film tablete 2 mg

Pomoćne supstance: laktoza monohidrat, mikrokristalna celulozu, natrijum kroskarmeloza, silicijum dioksid, koloidni, bezvodni, magnezijumstearat, hipromeloza, makrogol 6000, talk, titan dioksid, boja Sunset yellow 85E 110.

Film tablete 3 mg

Pomoćne supstance: laktoza, monohidrat, mikrokristalna celuloza, natrijum kroskarmeloza, silicijum dioksid, koloidni bezvodni, magnezijumstearat, hipromeloza, makrogol 6000, talk, titan dioksid, boja Quinoline yellow 70 E 104.

Nije poznata ni jedna hemijska inkompatibilnost lijeka.

Dvije (2) godine.

Lijek Risperidon Replek Farm ne treba upotrebljavati nakon isteka roka upotrebe označenog na kutiji!

Čuva se na temperaturi do 25°C, u originalnom pakovanju.

Čuvati van domašaja djece!

Kutija sa 20 filmtableta od 2 mg (2x10) u blister pakovanju (PVC/PVDC/AL).

Kutija sa 20 film-tableta od 3 mg (2x10) u blister pakovanju (PVC/PVDC/AL).

U skladu sa zakonskim propisima.

Lijek Risperidon Replek Farm pripada grupi lijekova koji se nazivaju „antipsihotici“.

Lijek Risperidon Replek Farm se koristi u sljedećim oboljenjima:

- Šizofrenija, oboljenje kada možete vidjeti, čuti ili osjećate stvari koje ne postoje, vjerovati u stvari koje nisu istinite ili osjećate neuobičajenu sumnju ili konfuziju

- Manija, oboljenje kada se možete osjećati veoma uzbuđeno, ushićeno, uznemireno, možete biti izuzetno entuzijastični ili hiperaktivni. Manija se javlja u okviru oboljenja koje se zove „bipolarni poremećaji“.

- Kratkotrajna terapija (do 6 nedjelja) kod dugotrajne agresije kod osoba sa Alchajmerovom demencijom, koji povređuju sebe ili druge, a kod kojih je prethodno primjenjivana alternativna terapija (bez lijekova).

- Kratkotrajna terapija (do 6 nedjelja) kod dugotrajne agresije kod djece (starosti najmanje 5 godina) sa smanjenim intelektualnim sposobnostima i adolescenata sa poremećajem ponašanja.

Risperidon Replek Farm može da ublaži simptome Vaše bolesti ili da spiječi ponavljanje simptoma bolesti.

Lijek Risperidon Replek Farm ne smijete koristiti:

- ako ste alergični (preosjetljivi) na risperidon ili na bilo koji drugi sastojak lijeka (vidjeti odjeljak 6.)

Ako niste sigurni da li se nešto od navedenog odnosi na Vas, razgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom prije upotrebe ovog lijeka.

Kada uzimate lijek Risperidon Replek Farm, posebno vodite računa:

- ako imate srčanih problema, na primjer nepravilan rad srca ili ako ste skloni niskom krvnom pritisku, ili ako koristite ljekove za sniženje krvnog pritiska. Lijek Risperidon Replek Farm može sniziti Vaš krvni pritisak. Možda će biti potrebno da se Vaša doza koriguje.

- ako znate da imate bilo koje faktore rizika na nastanak šloga, kao što su visok krvni pritisak, kardiovaskularno oboljenje ili probleme sa krvnim sudovima mozga

- ako ste nekada imali nevoljne pokrete jezika, usta i lica

- ako ste nekada imali stanje sa simptomima kao što su visoka temperatura, mišićna ukočenost, preznojavanje ili smanjeni stepen svijesti (stanje takođe poznato kao „maligni neuroleptični sindrom“).

- ako imate Parkinsonovu bolest ili demenciju

- ako znate da ste nekada imali snižen broj bijelih krvnih zrnaca (čiji uzrok je mogla, ali i nije morala biti primjena drugih ljekova)

- ako imate dijabetes (šećernu bolest)

- ako imate epilepsiju

- ako ste muškarac i nekada u prošlosti ste imali produžene ili bolne erekcije

- ako imate problema sa kontrolom tjelesne temperature ili pregrijavanjem

- ako imate problema sa bubrezima

- ako imate problema sa jetrom

- ako imate izrazito visoke vrijednosti hormona prolaktina u krvi ili ako imate tumor, koji je možda zavistan od prolaktina

- ako ste Vi ili neko iz Vaše porodice nekada imali krvne ugruške, s obzirom da je primjena antipsihotika povezana sa stvaranjem krvnih ugrušaka.

Ako niste sigurni da li se nešto od navedenog odnosi na Vas, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom prije primjene lijeka Risperidon Replek Farm.

Veoma rijetko, kod pacijenta koji uzimaju Risperidon Replek Farm može da dođe do značajnog smanjenja broja bijelih krvnih zrnaca u krvi, koji su neophodni za borbu protiv infekcija. Vaš ljekar mora redovno vršiti kontrolu broja bijelih krvnih zrnaca u Vašoj krvi.

Lijek Risperidon Replek Farm može dovesti do povećanja tjelesne mase. Značajno povećanje tjelesne mase može negativno uticati na Vaše zdravlje. Vaš ljekar bi trebalo da redovno mjeri Vašu tjelesnu masu.

S obzirom da je dijabetes melitus (šećerna bolest) ili pogoršanje već postojećeg dijabetes melitusa zapažen kod pacijenata koji su uzimali risperidon, Vaš ljekar će provjeravati moguću pojavu znakova visokih vrijednosti šećera u krvi kod Vas. Kod pacijenata sa već postojećim dijabetes melitusom potrebno je redovno pratiti vrijednosti šećera u krvi.

Tokom operacije oka zbog zamućenosti sočiva (katarakta), zjenica (crni kružić u sredini oka) se možda neće proširiti koliko je potrebno. Takođe, iris (obojeni dio oka) može postati mlitav tokom hirurškog zahvata i dovesti do oštećenja oka. Ako planirate operaciju na oku, obavezno obavijestite Vašeg očnog ljekara da uzimate ovaj lijek.

Starije osobe sa demencijom

Kod starijih pacijenata sa demencijom, postoji povećan rizik za pojavu šloga. Ne bi trebalo da uzimate lijek

Risperidon Replek Farm ako imate demenciju koja je uzrokovana šlogom.

Tokom terapije lijekom Risperidon Replek Farm trebalo bi da često posjećujete ljekara.

Trebalo bi odmah da zatražite medicinsku pomoć ako Vi ili vaš staratelj primijetite iznenadne promjene Vašeg mentalnog stanja ili iznenadnu slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, posebno jedne strane tijela, ili nerazgovjetan govor, čak i ako traju kratko. Ovo mogu biti znaci šloga.

Djeca i adolescenti

Prije započinjanja terapije poremećaja ponašanja, potrebno je isključiti ostale uzroke agresivnog ponašanja.

Ako se tokom terapije risperidonom javi umor, promjena u vremenu primjene lijeka može poboljšati probleme sa pažnjom.

Prije početka terapije, mora da se odredi Vaša tjelesna masa ili tjelesna masa Vašeg djeteta i redovno prati tokom terapije.

Primjena drugih ljekova

Kažite svom ljekaru i farmaceutu ako uzimate ili ste do nedavno uzimali bilo koji drugi lijek, uključujući i one koji se mogu nabaviti bez ljekarskog recepta kao i biljne preparate.

Veoma je važno da razgovarate sa Vašim ljekarom ili farmaceutom ako uzimate bilo koji od navedenih lijekova:

- ljekovi koji djeluju na mozak kao što su lijekovi za smirenje (benzodiazepini) ili pojedini ljekovi protiv bolova (opijati), ljekovi za alergiju (pojedini antihistaminici), s obzirom da risperidon može pojačati sedativne efekte svih navedenih ljekova

- ljekovi koji mogu da mijenjaju električnu aktivnost srca, kao što su ljekovi za malariju, ljekovi za poremećaj srčanog ritma (kao što je hinidin), alergije (antihistaminici), neki antidepresivi ili ostali ljekovi za mentalne probleme

- ljekovi koji usporavaju srčani rad

- ljekovi koji uzrokuju niske vrijednosti kalijuma u krvi (npr. određeni diuretici)

- ljekovi za liječenje visokog krvnog pritiska. Lijek Risperidon Replek Farm može sniziti krvni pritisak

- ljekovi za Parkinsonovu bolest (kao što je levodopa)

- tablete za izbacivanje vode (diuretici) koje se kortiste kod srčanih problema ili oticanja određenih djelova tijela zbog prekomjernog nakupljanja tečnosti (kao što su furosemid ili hlorotiazid). Lijek Risperidon Replek Farm, kada se uzme sam ili sa furosemidom, može povećati rizik za pojavu šloga ili smrti, kod starijih ljudi sa demencijom.

Sljedeći ljekovi mogu smanjiti efekte risperidona:

- rifampicin (lijek za liječenje određenjih infekcija)

- karbamazepin, fenitoin (ljekovi za epilepsiju)

- fenobarbiton

Ako počinjete ili prestajete sa uzimanjem ovih ljekova, možda će Vam biti potrebna drugačija doza risperidona.

Sljedeći ljekovi mogu pojačati efekte risperidona:

- hinidin (koristi se kod određenih oblika oboljenja srca)

- antidepresivi kao što su paroksetin, fluoksetin, triciklični antidepresivi

- ljekovi poznati kao beta-blokatori (koriste se za liječenje visokog krvnog pritiska)

- fenotiazini (npr. koriste se za liječenje psihoze ili za smirenje)

- cimetidin, ranitidin (smanjuju kiselost u želucu)

Ako počinjete ili prestajete sa uzimanjem ovih lijekova, možda će Vam biti potrebna drugačija doza risperidona.

Ako niste sigurni da li se nešto od navedenog odnosi na Vas, razgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom prije upotrebe ovog lijeka.

Uzimanje lijeka Risperidon Replek Farm sa hranom ili pićima

Ovaj lijek možete uzimati sa ili bez hrane.

Trebalo bi da izbjegavate uzimanje alkohola tokom uzimanja lijeka Rispridon Replek Farm.

Primjena lijeka Risperidon Replek Farm u periodu trudnoće i dojenja

Prije nego što počnete da uzimate neki lijek, posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom. Vaš ljekar će donijeti odluku o tome da li treba da ga uzimate.

- Razgovarajte sa Vašim ljekarom ili farmaceutom prije uzimanja lijeka Risperidon Replek Farm, ako ste trudni, sumnjate na trudnoću, pokušavate da zatrudnite ili dojite. Vaš ljekar će odlučiti da li možete da uzimate ovaj lijek.

- Kod novorođenčadi majki koje su uzimale risperidon tokom posljednjeg trimestra trudnoće mogu da se jave: podrhtavanje, mišićna ukočenost i/ili slabost, pospanost, uznemirenost, problemi sa disanjem ili poteškoće pri hranjenju. Ako se kod Vaše bebe javi bilo koji od navedenih simptoma, potrebno je da se javite ljekaru.

- Tokom terapije lijekom Risperidon Replek Farm može doći do povećanja nivoa hormona „prolaktin“,

što može uticati na plodnost (vidjeti odjeljak 4. Moguća neželjena dejstva).

Uticaj lijeka Risperidon Replek Farm na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama

Ošamućenost, umor i problemi sa vidom se mogu javiti tokom terapije lijekom Risperidon Replek Farm. Nemojte voziti niti upravljati mašinama, a da prethodno niste porazgovarali sa Vašim ljekarom.

Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Risperidon Replek Farm

Ovaj lijek sadrži laktozu. U slučaju intolerancije na pojedine šećere, obratite se Vašem ljekaru prije upotrebe lijeka. Risperidon Replek Farm film tablete od 2mg sadrže boju „Sunset yellow 85E 110“, a Risperidon Replek Farm film tablete od 3mg sadrže boju „Quinoline yellow 70E 104“. Ove boje mogu da izazovu alergijske reakcije.

Lijek Risperidon Replek Farm uzimajte uvijek tačno onako kako vam je to objasnio Vaš ljekar. Ako niste sasvim sigurni, provjerite sa svojim ljekarom ili farmaceutom.

Liječenje šizofrenije Odrasli

- Uobičajena početna doza je 2 mg dnevno. Doza se može povećati do 4 mg dnevno drugog dana.

- Vaš ljekar može zatim prilagoditi dozu u zavisnosti od Vašeg odgovora na terapiju

- Većina ljudi se osjeća bolje primjenom doze od 4 do 6 mg dnevno

- Ova ukupna dnevna doza se može podijeliti na jednu ili dvije doze dnevno. Vaš ljekar će Vam reći šta je najbolje za Vas.

Starije osobe

- Vaša početna doza će uobičajeno biti 0.5 mg dva puta dnevno.

- Vaš ljekar može postepeno povećavati dozu do 1-2 mg dva puta dnevno

- Vaš ljekar će Vam reći šta je najbolje za Vas.

Liječenje manije

Odrasli

- Vaša početna doza će uobičajeno biti 2 mg jednom dnevno.

- Vaš ljekar može zatim prilagoditi dozu u zavisnosti od Vašeg odgovora na terapiju.

- Većina ljudi se oseća bolje primjenom doze od 1 do 6 mg dnevno

Starije osobe

- Vaša početna doza će uobičajeno biti 0.5 mg dva puta dnevno.

- Vaš ljekar može postepeno povećavati dozu do 1-2 mg dva puta dnevno u zavisnosti od Vašeg odgovora na terapiju

Liječenje dugotrajne agresije kod osoba sa Alchajmerovom demencijom

Odrasli (uključujući starije pacijente)

- Vaša početna doza će uobičajeno biti 0.25 mg dva puta dnevno.

- Vaš ljekar može postepeno povećavati dozu u zavisnosti od Vašeg odgovora na terapiju.

- Većina ljudi se osjeća bolje primjenom doze od 0.5 mg dva puta dnevno. Nekim pacijentima je potrebna doza od 1 mg dva puta dnevno.

- Terapija kod pacijenata sa Alchajmerovom demencijom ne treba da bude duža od 6 nedjelja.

Djeca i adolescenti

Kod djece i adolescenata mlađih od 18 godina ne treba primjenjivati lijek Risperidon Replek Farm u terapiji šizofrenije i manije.

Liječenje poremećaja ponašanja kod djece i adolescenata

Doza će zavisiti od tjelesne mase Vašeg djeteta:

Za djecu tjelesne mase manje od 50 kg

- Početna doza će uobičajeno biti 0.25 mg jednom dnevno.

- Doza se može povećavati svaki drugi dan u koracima od 0.25 mg na dan.

- Uobičajena doza održavanja je 0.25 mg do 0.75 mg jednom dnevno.

Za djecu tjelesne mase 50 kg ili više

- Početna doza će uobičajeno biti 0.5 mg jednom dnevno.

- Doza se može povećavati svaki drugi dan u koracima od 0.5 mg na dan.

- Uobičajena doza održavanja je 0.5 mg do 1.5 mg jednom dnevno.

Terapija kod pacijenata sa poremećajem ponašanja ne treba da bude duža od 6 nedjelja.

Kod djece mlađe od 5 godina lijek Risperidon Replek Farm ne treba primjenjivati u terapiji poremećaja ponašanja.

Pacijenti sa problemima sa bubrezima ili jetrom

Bez obzira koje oboljenje treba liječiti, sve početne doze i naredne doze risperidona treba prepoloviti. Povećanje doze treba da bude sporije kod ovih pacijenata.

Risperidon treba primjenjivati sa oprezom kod ove grupe pacijenata.

*Napomena: Najmanja doza risperidona koja se može postići primjenom RISPERIDON REPLEK FARM film tabletama je 2 mg, stoga je za doze manje od 2 mg risperidona potrebno uzeti drugi lijek koji sadrži odgovarajuću količinu risperidona.

Kako da uzmete lijek

Uvijek uzimajte lijek tačno onako kako Vam je ljekar rekao. Ako niste sigurni, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Vaš ljekar će Vam reći koju dozu i koliko često treba uzimate lijek. Ovo će zavisiti od Vašeg zdravstvenog stanja i razlikuje se od osobe do osobe. Količina lijeka koju treba da uzimate objašnjena je u delu „Kako se upotrebljava lijek Risperidon Replek Farme“.

Progutajte tabletu sa gutljajem vode.

Ako ste uzeli više lijeka Risperidon Replek Farm nego što je trebalo

- Odmah posjetite ljekara. Ponesite pakovanje lijeka sa sobom.

- U slučaju predoziranja možete se osjećati pospano ili umorno, ili možete imati nenormalne pokrete tijela, probleme sa stajanjem i hodanjem, možete osjećati ošamućenost zbog niskog krvnog pritiska, ili možete imati poremećaj srčanog ritma ili epileptične napade.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Risperidon Replek Farm

- Ako zaboravite da uzmete dozu lijeka, uzmite je čim se sjetite. Međutim, ako je uskoro vrijeme za narednu dozu, preskočite propuštenu dozu i nastavite da uzimate lijek prema prethodno utvrđenom rasporedu. Ako propustite dvije ili više doza, posavjetujte se sa ljekarom.

- Ne uzimajte duplu dozu da bi nadoknadili preskočenu dozu.

Ako naglo prestanete da uzimate lijek Risperidon Replek Farm

Nemojte prekidati sa uzimanjem ovog lijeka osim ako Vam ljekar tako ne kaže. Vaši simptomi se mogu ponovo javiti. Ako Vaš ljekar odluči da prestanete da uzimate ovaj lijek, dozu treba postepeno smanjivati tokom nekoliko dana.

Ako imate bilo kakvih dodatnih pitanja o primjeni ovog lijeka, obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.

Lijek Risperidon Replek Farm, kao i drugi ljekovi, može da ima neželjena dejstva, mada se ona ne moraju ispoljiti kod svih.

Odmah obavijestite ljekara ako:

- Kod Vas dođe do stvaranje krvnih ugrušaka u venama, naročito u nogama (simptomi su oticanje, bol i crvenilo noge), koji mogu putovati kroz krvne sudove do pluća i uzrokovati bol u grudima i otežano disanje. Ako primjetite neke od navedenih simptoma odmah potražite medicinsku pomoć.

- Imate demenciju i osjetite iznenadnu promjenu Vašeg mentalnog stanja ili iznenadnu slabost ili utrnulost lica, ruku ili nogu, naročito na jednoj strani, ili nerazgovjetan govor, čak i tokom kratkog perioda. Ovo mogu biti znaci šloga.

- Osjetite groznicu, mišićnu ukočenost, preznojavanje ili smanjeni stepen svijesti (poremećaj koji se zove

“maligni neuroleptički sindrom“). Neophodna je hitna medicinka pomoć.

- Ste muškarac i imate produženu ili bolnu erekciju. Ovaj poremećaj se naziva prijapizam. Neophodna je hitna medicinka pomoć.

- Osjetite nevoljne ritmične pokrete jezika, usta i lica. Može biti potreban prekid terapije risperidonom.

Mogu se javiti sljedeća neželjena dejstva:

Veoma česta neželjena dejstva (javljaju se više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

- teškoće sa uspavljivanjem ili spavanjem

- parkinsonizam: ovo stanje može uključiti: usporene ili poremećene pokrete, osjećaj ukočenosti ili zategnutosti mišića (čini Vaše pokrete grčevitim), i ponekad, čak i osjećaj ”zamrzavanja” i kasnije “odmrzavanja” pokreta. Drugi znaci parkinsonizma uključuju spori hod sa povlačenjem nogu, podrhtavanje u toku mirovanja, pojačano lučenje pljuvačke i/ili balavljenje, i bezizražajost lica

- pospanost, oslabljena pažnja

- glavobolja.

Česta neželjena dejstva (javljaju se kod 1-10 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):

- upala pluća (pneumonija), infekcija disajnih puteva (bronhitis), simptomi prehlade, infekcija sinusa, infekcija urinarnog trakta, infekcija uha, osjećaj kao da imate grip

- Risperidon Replek Farm može povećati nivoe hormona prolaktina u rezultatima analize krvi (koji može ali i ne mora izazvati simptome). Kada se ispolje, simptomi povišene vrijednosti prolaktina kod muškaraca mogu uključiti: oticanje dojki, poteškoće u postizanju ili održavanju erekcije, ili druge seksualne disfunkcije. Kod žena, ovi simptomi mogu uključiti: osjećaj nelagodnosti u grudima, curenje mlijeka iz dojki, izostanak menstruacije, ili druge poremećaje menstrualnog ciklusa

- povećanje tjelesne težine, povećan apetit, smanjen apetit

- poremećaj spavanja, razdražljivost, depresija, anksioznost, uznemirenost

- distonija: stanje koje uključuje usporene ili kontinuirane nevoljne kontrakcije mišića. Iako može zahvatiti bilo koji dio tijela (i rezultirati neprirodnim položajem), distonija najčešće zahvata mišiće lica, uključujući nevoljne pokrete očiju, usta, jezika i vilice

- vrtoglavica

- diskinezija: stanje koje uključuje nevoljne mišićne pokrete, može se manifestovati ponavljanim spastičnim pokretima, grčevima ili trzajima

- tremor (podrhtavanje)

- zamagljen vid, infekcija oka ili “ružičasto oko”

- ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, osjećaj nedostatka vazduha

- bol u grlu, kašalj, krvarenje iz nosa, zapušen nos

- abdominalni bol ili nelagodnost, povraćanje, mučnina, otežano pražnjenje crijeva (konstipacija), dijareja, loše varenje, suva usta, zubobolja

- osip, crvenilo kože

- spazam mišića, bolovi u kostima i mišićima, bol u leđima, bol u zglobovima

- inkontinencija urina (nemogućnost kontrole mokrenja)

- oticanje ruku i nogu, groznica, bol u grudima, slabost, umor, bol

- osjećaj iscrpljenosti.

Povremena neželjena dejstva (javljaju se kod 1-10 na 1 000 pacijenata koji uzimaju lijek):

- infekcija disajnih puteva, infekcija mokraćne bešike, infekcija oka, infekcija krajnika , gljivična infekcija noktiju, infekcija kože, infekcija ograničena na određeni dio kože ili tijela, virusna infekcija, zapaljenje kože uzrokovano grinjama

- smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca (uključujući one koji pomažu u zaštiti organizma od bakterijskih infekcija), smanjenje broja trombocita (ćelije krvi koje pomažu u zaustavljanju krvarenja), anemija, smanjenje broja crvenih krvnih zrnaca , porast broja eozinofila (određene vrste bijelih krvnih zrnaca)

- alergijske reakcije

- dijabetes ili pogoršanje dijabetesa, visoke vrijednosti šećera u krvi, prekomjerno unošenje vode

- gubitak tjelesne težine, gubitak apetita koji dovodi do malnutricije (neuhranjenosti) i niske tjelesne mase

- porast vrijednosti holesterola u krvi

- ushićeno raspoloženje (manija), konfuzija, smanjenje seksualne želje, nervoza, noćne more

- tardivna diskinezija (trzaji ili grčeviti nevoljni pokreti lica, jezika ili drugih djelova tijela). Obratite se Vašem ljekaru čim osjetite nevoljne ritmične pokrete jezika, usta i lica. Može biti neophodan prekid terapije.

- iznenadni prekid dotoka krvi u mozak (šlog ili “mini šlog”)

- nereagovanje na stimulaciju, gubitak svijesti, snižen nivo svijesti

- konvulzije (napadi), nesvjestica

- nekontrolisani pokreti tijela, poremećaj ravnoteže, nenormalna koordinacija, vrtoglavica nakon ustajanja, poremećaj pažnje, otežan govor, gubitak ili poremećen osjećaj ukusa, smanjena osjetljivost kože na bol i dodir, osjećaj peckanja, bockanja i utrnulosti kože

- preosjetljivost očiju na svjetlost, suvo oko, pojačano suzenje oka, crvenilo očiju

- osjećaj vrtoglavice (vertigo), zujanje u ušima, bol u ušima

- atrijalna fibrilacija (poremećaj srčanog ritma), prekid sprovodljivosti između gornjih i donjih djelova srca, poremećaj elektične sporovodljivosti kroz srce, produženje QT interval, usporen rad srca, promjene na EKG-u, podrhtavanje ili osjećaj lupanja srca (palpitacije)

- nizak krvni pritisak, pad krvnog pritiska nakon ustajanja (stoga neki ljudi tokom terapije mogu osjetiti malaksalost, vrtoglavicu ili se mogu onesvjestiti kada naglo ustanu ili sjednu), prolazno crvenilo

- infekcija pluća uzrokovana inhalacijom hrane u disajne organe (aspiraciona pneumonija), kongestija pluća, kongestija disajnih puteva, zvuk pucketanja u plućima , zvuk zviždanja u plućima tokom disanja, promuklost ili poremećaj glasa, poremećaji u disajnim putevima

- infekcija želuca ili crijeva, nemogućnost zadržavanja stolice, veoma tvrda stolica, otežano gutanje, gasovi

- urtikarija (koprivnjača), svrab, gubitak kose, zadebljanje kože, ekcem, suva koža, promjena boje kože, akne, perutanje kože,svrab glave ili kože, poremećaji na koži, lezije na koži

- porast kreatinin-fosfokinaze (CPK) u krvi, to je enzim koji se ponekad oslobađa kod oštećenja mišića

- nenormalan položaj tijela, ukočenost zglobova, oticanje zglobova, mišićna slabost, bol u vratu

- učestalo mokrenje, nemogućnost mokrenja, bol pri mokrenju

- erektilna disfunkcija, poremećaj ejakulacije

- gubitak menstruacije, izostanak menstruacije i drugi poremećaji menstrualnog ciklusa (kod žena)

- uvećanje dojki kod muškaraca, curenje mlijeka iz dojki, seksualna disfunkcija, osjećaj nelagodnosti i bola u grudima, vaginalni sekret

- oticanja lica, usta, očiju ili usana

- drhtavica, povećanje tjelesne temperature

- promjena u načinu hoda

- žeđ, osjećaj slabosti, osjećaj nelagodnosti u grudima, osjećaj “nepripadanja” i nelagodnosti

- porast vrijednosti transaminaza (enzima jetre) u krvi, porast vrijednosti enzima jetre GGT(gama glutamil transferaza) u krvi, porast enzima jetre u krvi

- bol prilikom terapijskih procedura.

Rijetka neželjena dejstva (javljaju se kod 1-10 na 10 000 pacijenata koji uzimaju lijek):

- infekcija

- neadekvatna sekrecija hormona koji kontroliše količinu izlučene mokraće

- šećer u urinu, niske vrijednosti šećera u krvi, porast vrijednosti triglicerida u krvi ( masti u krvi)

- nedostatak emocija, nemogućnost postizanja orgazma

- “maligni neuroleptički sindrom” (konfuzija, smanjena svijest ili gubitak svijesti, visoka temperatura, ozbiljna mišićna ukočenost)

- smanjenje protoka krvi u mozgu

- koma usljed nekontrolisanog dijabetesa

- podrhtavanje glave

- glaukom (povećan očni pritisak), problemi pokretljivosti očiju, kolutanje očiju, naslage na ivicama očnih kapaka

- oštećenje oka koje može nastati tokom operacije katarakte. U toku ove hirurške operacije, ukoliko uzimate lijek Risperidon Replek Farm, postoji rizik pojave intraoperativnog „floppy iris” sindroma (intraoperative floppy iris syndrome - IFIS). Ako planirate operaciju katarakte, obavezno obavijestite Vašeg očnog ljekara da uzimate ovaj lijek.

- značajno smanjenje broja određene vrste bijelih krvnih zrnaca, neophodnih u borbi protiv infekcija

- teške alergijske reakcije koje se ispoljavaju kao: groznica, otok usta, lica, usne ili jezika, otežano disanje, svrab, osip na koži i ponekad pad krvnog pritiska

- pretjerano unošenje vode

- nepravilan rad srca

- stvaranje krvnih ugrušaka u nogama, stvaranje krvnih ugrušaka u plućima

- teškoće sa disanjem tokom spavanja (“sleep apnea” sindrom) , ubrzano, plitko disanje

- upala pankreasa, opstrukcija crijeva

- otok jezika, ispucale usne, osip na koži

- perutanje

- propadanje mišićnih vlakana i bol u mišićima (rabdomioliza)

- poremećaj menstrualnog ciklusa, proširenja žlijezda u dojkama, povećanje dojki, iscjedak iz dojki

- povećanje nivoa insulina (hormona koji kontroliše nivo šećera u krvi)

- prijapizam (produžena bolna erekcija koja može zahtijevati hiruršku intervenciju)

- zadebljanje kože

- smanjenje telesne temperature, hladnoća ruku i nogu

- simptomi naglog prekida primjene lijeka

- žuta prebojenost kože i beonjača (žutica).

Veoma rijetka neželjena dejstva (javljaju se rjeđe od 1 na 10 000 pacijenata koji uzimaju lijek):

- životno ugrožavajuće komplikacije nekontrolisanog dijabetesa

- ozbiljne alergijske reakcije sa otokom koji zahvata grlo i može dovesti do otežanog disanja

Sljedeća neželjena dejstva su uočena kod primjene lijeka paliperidon koji je veoma sličan risperidonu pa se mogu očekovati i kod primjene lijeka Rrisperidon Replek Farm: ubrzan rad srca nakon ustajanja.

Dodatna neželjena dejstva kod djece i adolescenata:

Uglavnom, kod djece se očekuju slična neželjena dejstva kao kod odraslih. Sljedeća neželjena dejstva su prijavljena češće kod djece i adolescenata (od 5 do 17 godina), nego kod odraslih: pospanost, oslabljena pažnja, zamor, glavobolja, povećan apetit, povraćanje, simptomi prehlade, zapušen nos, bol u stomaku, vrtoglavica, kašalj, groznica, tremor (podrhtavanje), dijareja, i inkontinencija urina (nemogućnost kontrole mokrenja).

Ukoliko se javi bilo koje neželjeno dejstvo, molimo Vas da o tome obavijestite svog ljekara ili farmaceuta. Ovo obuhvata bilo koje moguće neželjeno dejstvo koje nije navedeno u ovom uputstvu.

Čuvati van domašaja i vidokruga djece.

Rok upotrebe

2 godine.

Nemojte koristiti lijek Risperidon Replek Farm poslije isteka roka upotrebe naznačenog na pakovanju ("Važi do:"). Rok upotrebe ističe posljednjeg dana navedenog mjeseca.

Čuvanje

Lijek čuvati na temperaturi do 25°C, u originalnom pakovanju.

Lijekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Pitajte svog farmaceuta kako da uklonite lijekove koji Vam više nisu potrebni. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine. Neupotrebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek Risperidon Replek Farm

Risperidon Replek Farm, film tablete, 2mg

Jedna film tableta sadrži: 2 mg risperidona.

Pomoćne supstance: laktoza monohidrat, mikrokristalna celuloza, natrijum kroskarmeloza, silicijum dioksid koloidni bezvodni, magnezijum-stearat, hipromeloza, makrogol 6000, talk, titan dioksid, boja Sunset yellow 85E 110.

Risperidon Replek Farm, film tablete, 3mg

Jedna film tableta sadrži: 3 mg risperidona.

Pomoćne supstance: laktoza monohidrat, mikrokristalna celuloza, natrijum kroskarmeloza, silicijum dioksid koloidni bezvodni, magnezijum-stearat, hipromeloza, makrogol 6000, talk, titan dioksid, boja Quinoline yellow 70 E 104.

Kako izgleda lijek Risperidon Replek Farm i sadržaj pakovanja

Risperidon Replek Farm, film tablete, 2mg su svijetlo narandžaste, ujednačene, okrugle, bikonveksne film tablete sa podionom linijom na jednoj strani. Podiona linija nije namijenjena za doziranje lijeka.

Kutija sa 20 film tableta od 2 mg u blister-pakovanju.

Risperidon Replek Farm, film tablete,3 mg su žute, ujednačene, okrugle, bikonveksne film tablete.

Kutija sa 20 film tablete od 3 mg u blister-pakovanju.

Proizvođač

REPLEK FARM Ltd-Skopje

Kozle 188, Skopje, Republika Makedonija

Nosilac dozvole

Alvogen d.o.o. Barice, dsd – Podgorica

Ulica 27 Marta Blok G 1/6, Podgorica, Republika Crna Gora

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Novembar, 2013

Režim izdavanja lijeka

Lijek se može izdavati samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

RISPERIDON REPLEK FARM, film tableta, 2 mg, blister (2x10): 2030/13/465 – 3700 od 21.11.2013

RISPERIDON REPLEK FARM, film tableta, 3 mg blister (2x10): 2030/13/466 – 3701od 21.11.2013