PREGALIX 75mg kapsula, tvrda

Neuropatski bol

Lijek Pregalix je indikovan u terapiji perifernog i centralnog neuropatskog bola kod odraslih.

Epilepsija

Lijek Pregalix se primjenjuje kao adjuvantna terapija parcijalnih konvulzija kod odraslih, sa ili bez sekundarne generalizacije.

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)

Lijek Pregalix je indikovan u terapiji generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP) kod odraslih.

Doziranje

Doza se kreće od 150 mg do 600 mg dnevno, podijeljena u dvije ili tri pojedinačne doze.

Neuropatski bol

Terapija pregabalinom se može započeti dozom od 150 mg dnevno, podijeljenom u dvije ili tri pojedinačne doze. Zavisno od individualnog odgovora svakog pacijenta kao i podnošljivosti lijeka, doza se može povećavati na 300 mg dnevno poslije perioda od 3 do 7 dana, a ukoliko je potrebno, do maksimalne doze od 600 mg dnevno poslije dodatnog intervala od 7 dana.

Epilepsija

Terapija pregabalinom se može započeti dozom od 150 mg dnevno, podijeljenom u dvije ili tri pojedinačne doze. Zavisno od individualnog odgovora svakog pacijenta kao i podnošljivosti lijeka, doza se može povećavati na 300 mg dnevno poslije perioda od nedjelju dana. Maksimalna doza od 600 mg dnevno može se postići nakon dodatnih nedjelju dana.

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)

Dozni opseg iznosi od 150 do 600 mg dnevno, podijeljen u dvije ili tri pojedinačne doze. Potrebu za terapijom treba redovno procjenjivati.

Terapija pregabalinom se može započeti dozom od 150 mg dnevno. Zavisno od individualnog odgovora svakog pacijenata kao i podnošljivosti lijeka, doza se može povećavati na 300 mg dnevno nakon perioda od nedjelju dana. Nakon perioda od još jedne nedjelje, doza se može povećati na 450 mg dnevno. Maksimalna doza od 600 mg dnevno može se postići nakon dodatnih nedjelju dana.

Prekid primjene pregabalina

U skladu sa trenutnom kliničkom praksom, ukoliko je neophodan prekid terapije pregabalinom, preporučuje se postepeno ukidanje u toku najmanje 1 nedjelje nezavisno od indikacije (vidjeti djelove 4.4 i 4.8).

Oštećenje funkcije bubrega

Pregabalin se eliminiše iz sistemske cirkulacije primarno putem renalne ekskrecije u nepromijenjenom obliku. Pošto je klirens pregabalina direktno proporcionalan klirensu kreatinina (vidjeti dio 5.2), smanjenje doze kod pacijenata sa kompromitovanom funkcijom bubrega mora biti individualizovano prema vrijednostima klirensa kreatinina (CLcr), kao što je navedeno u Tabeli 1, uz pomoć sljedeće formule:

Pregabalin se efikasno uklanja iz plazme hemodijalizom (50% aktivne supstance za 4 sata). Za pacijente na hemodijalizi, dnevnu dozu pregabalina treba prilagoditi na osnovu funkcije bubrega. Kao dodatak na dnevnu dozu, dodatnu dozu treba dati odmah nakon četvoročasovnog postupka hemodijalize (vidjeti Tabelu 1).

Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1.

Pacijenti sa dijabetesom

U skladu sa trenutnom kliničkom praksom, pojedinim pacijentima sa dijabetesom kod kojih dolazi do povećanja tjelesne mase tokom liječenja pregabalinom, može biti potrebno prilagoditi terapiju hipoglikemijskim ljekovima.

Reakcije preosjetljivosti

Ima podataka dobijenih iz postmarketinškog praćenja pregabalina o pojavi reakcija preosjetljivosti, uključujući slučajeve angioedema. Upotrebu pregabalina treba odmah prekinuti ukoliko se pojave simptomi angioedema, kao što su oticanje lica, područja oko usta ili gornjih disajnih puteva.

Teške kožne neželjene reakcije (Severe cutaneous adverse reactions, SCARs)

Teške kožne neželjene reakcije uključujući Stevens-Johnson-ov sindrom (SJS) i toksičnu epidermalnu nekrolizu (TEN) koje mogu biti životno ugrožavajuće ili fatalne, su rijetko prijavljene u kombinaciji sa terapijom pregabalinom. Tokom propisivanja pacijente bi trebalo upoznati sa znacima i simptomima i pažljivo pratiti zbog kožnih reakcija. Ukoliko se jave znaci i simptomi povezani za ovim reakcijama, potrebno je odmah prekinuti terapiju pregabalinom i razmotriti alternativnu terapiju.

Vrtoglavica, pospanost, gubitak svijesti, konfuzija i mentalni poremećaji

Tokom terapije pregabalinom javljaju se vrtoglavica i pospanost, što može povećati pojavu slučajnih povreda (padova) kod starije populacije. U postmarketinškim studijama prijavljeni su slučajevi gubitka svijesti, konfuzije i mentalnih poremećaja. Zbog toga, pacijente treba savjetovati da budu oprezni sve dok se ne upoznaju sa potencijalnim dejstvima lijeka.

Dejstva povezana sa vidom

U kontrolisanim ispitivanjima, pojava zamućenog vida prijavljena je češće kod pacijenata liječenih pregabalinom u odnosu na pacijente koji su primali placebo i u većini slučajeva je prolazila sa nastavkom terapije. U kliničkim studijama u kojima su sprovedena oftalmološka testiranja, učestalost pojave smanjene oštrine vida i promjene vidnog polja bila je veća kod pacijenata liječenih pregabalinom u odnosu na pacijente koji su primali placebo; učestalost pojavljivanja promjena na očnom dnu bila je veća kod pacijenata koji su primali placebo (vidjeti dio 5.1).

Tokom postmarketinškog praćenja, prijavljena je takođe pojava neželjenih reakcija na čulo vida koje obuhvataju gubitak vida, zamućenje vida ili druge promjene oštrine vida, od kojih su mnoge bile prolazne. Prekid terapije pregabalinom može dovesti do povlačenja ili poboljšanja tih simptoma.

Bubrežna insuficijencija

Prijavljeni su slučajevi bubrežne insuficijencije a prekid terapije pregabalinom je u nekim slučajevima pokazao da su ove neželjene reakcije reverzibilne.

Obustavljanje istovremene primjene drugih antiepileptika

Nema dovoljno podataka o obustavljanju istovremene primjene drugih antiepileptika, poslije postizanja kontrole epileptičnih napada sa pregabalinom kao dodatnim lijekom, u cilju prelaska na monoterapiju pregabalinom.

Kongestivna srčana insuficijencija

U postmarketinškom praćenju pregabalina bilo je prijava kongestivne srčane insuficijencije kod nekih pacijenata koji su primali pregabalin. Ove reakcije su najčešće primijećene kod starijih, kardiovaskularno kompromitovanih pacijenata tokom terapije pregabalinom za indikaciju neuropatskog bola. Kod ovih pacijenata, pregabalin treba koristiti sa oprezom. Prekid primjene pregabalina može dovesti do povlačenja ovih reakcija.

Terapija centralnog neuropatskog bola koji je posljedica povrede kičmene moždine

Kod terapije centralnog neuropatskog bola, kao posljedice povrede kičmene moždine, učestalost neželjenih reakcija uopšte, neželjenih reakcija centralnog nervnog sistema i naročito pospanost je povećana. To se može pripisati aditivnom dejstvu zbog istovremene primjene drugih ljekova (npr. spazmolitika) koji su potrebni za terapiju ovog stanja. To treba uzeti u obzir kod propisivanja pregabalina kod ovog stanja.

Respiratorna depresija

Postoje izvještaji o teškoj respiratornoj depresiji u vezi sa upotrebom pregabalina. Pacijenti sa oštećenom respiratornom funkcijom, respiratornim ili neurološkim oboljenjem, oštećenjem funkcije bubrega, istovremenom upotrebom depresora CNS-a i stariji ljudi mogu biti izloženi većem riziku od pojave ove ozbiljne neželjene reakcije. Kod ovih pacijenata može biti potrebno prilagođavanje doze (vidjeti dio 4.2).

Suicidalne ideje i ponašanje

Suicidalne ideje i ponašanje prijavljeni su kod pacijenata liječenih antiepileptičnim ljekovima za nekoliko indikacija. Meta analiza randomizovanih placebo kontrolisanih studija sa antiepileptičnim ljekovima takođe je pokazala malo povećan rizik od pojave suicidalnih ideja i ponašanja. Nije poznat mehanizam ovog rizika. U postmarketinškom periodu primijećeni su slučajevi suicidalnih ideja i ponašanja kod pacijenata liječenih pregabalinom (vidjeti dio 4.8). Epidemiološka studija, po dizajnu studija samokontrole (self-controlled study) u kojoj je urađeno poređenje između perioda sa i bez terapije kod istog pacijenta, je dokazala povećan rizik od novog ispoljavanja suicidalnog ponašanja i smrti od suicida kod pacijenata liječenih pregabalinom.

Zbog toga treba da se prati pojava znakova suicidalnih ideja i ponašanja kod pacijenata i da se razmotri primjena odgovarajuće terapije. Savjetuje se pacijentima (kao i onima koji se o njima brinu) da potraže medicinski savjet ukoliko se pojave znaci suicidalnih ideja ili ponašanja. Obustava primjene lijeka treba da se razmotri u slučaju ispoljavanja suicidalnih ideja i ponašanja.

Smanjenje funkcije donjeg dijela gastrointestinalnog trakta

U toku postmarketinškog perioda prijavljeni su događaji povezani sa smanjenjem funkcije donjeg dijela gastrointestinalnog trakta (npr. opstrukcija crijeva, paralitički ileus, opstipacija) prilikom istovremene primjene pregabalina sa ljekovima koji mogu da izazovu opstipaciju, kao što su opioidni analgetici. Kada se pregabalin i opioidi primjenjuju u kombinaciji, mogu se razmotriti mjere za sprečavanje pojave opstipacije (posebno kod žena i starijih osoba).

Istovremena primjena sa opioidima

Savjetuje se oprez prilikom propisivanja pregabalina istovremeno sa opioidima jer postoji rizik od depresije CNS-a (vidjeti dio 4.5). U studiji slučajeva i kontrola (engl. case-control study) kod pacijenata koji su primjenjivali opioide zabilježen je povećan rizik od smrtnog ishoda povezanog sa opioidima kod pacijenata koji su istovremeno uzimali i pregabalin u odnosu na pacijente koji su primjenjivali samo opioide (prilagođeni odnos vjerovatnoća (engl. adjusted odds ratio, aOR) 1,68 [95% CI, 1,19 – 2,36]). Ovaj povećan rizik zabilježen je prilikom primjene malih doza pregabalina (≤ 300 mg, aOR 1,52 [95% CI, 1,04 – 2,22]) i uočen je trend porasta rizika prilikom primjene visokih doza pregabalina (> 300 mg, aOR 2,51 [95% CI 1,24 – 5,06]).

Pogrešna upotreba, potencijal za zloupotrebu ili zavisnost

Pregabalin može izazvati zavisnost, koja se može ispoljiti i nakon primjene terapijskih doza. Prijavljeni su slučajevi zloupotrebe i pogrešne upotrebe lijeka. Pacijenti sa istorijom zloupotrebe lijeka mogu biti u većem riziku od pogrešne upotrebe, zloupotrebe ili zavisnosti i pregabalin treba sa oprezom primjenjivati kod takvih pacijenata. Prije propisivanja pregabalina, rizik od pogrešne primjene, zloupotrebe i zavisnosti treba pažljivo procijeniti.

Pacijente na terapiji pregabalinom treba pratiti zbog moguće pojave simptoma pogrešne primjene, zloupotrebe i zavisnosti, poput razvoja tolerancije, povećanja doze, kompulzivne potrebe za lijekom.

Simptomi obustave

Nakon prekida kratkotrajne i dugotrajne terapije pregabalinom, uočeni su simptomi obustave (engl. withdrawal symptoms) kod određenih pacijenata. Sljedeći simptomi su prijavljeni: nesanica, glavobolja, mučnina, uznemirenost, dijareja, grip, nervoza, depresija, bol, konvulzije, pojačano znojenje i vrtoglavica, koji ukazuju na postojanje fizičke zavisnosti (vidjeti dio 4.8). Pacijent treba da bude informisan o ovome na početku terapije. Ukoliko je neophodno prekinuti terapiju pregabalinom, preporuka je da to bude postepeno, tokom minimum jedne nedjelje, nezavisno od indikacije (vidjeti dio 4.2).

Moguća je pojava konvulzija, uključujući status epilepticus i grand mal konvulzije, u toku upotrebe ili ubrzo nakon prekida terapije pregabalinom.

Što se tiče prekida dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci ukazuju da učestalost i težina simptoma obustave terapije mogu biti povezani sa dozom.

Encefalopatija

Prijavljeni su slučajevi encefalopatije, uglavnom kod pacijenata sa postojećim stanjima koja mogu da precipitiraju encefalopatiju.

Žene u reproduktivnom periodu/kontracepcija

Upotreba lijeka Pregalix u prvom trimestru trudnoće može uzrokovati velike urođene defekte kod nerođenog djeteta.

Pregabalin ne bi trebalo koristiti tokom trudnoće osim ako je korist za majku veća od rizika za fetus. Žene u reproduktivnom periodu bi trebalo da koriste efikasnu kontracepciju tokom terapije (vidjeti dio 4.6).

Budući da se pregabalin pretežno izlučuje nepromijenjen u urinu, da je metabolizam ovog lijeka kod ljudi zanemarljiv (<2% doze se otkriva u urinu u obliku metabolita), da ne inhibira metabolizam ljekova in vitro, a ne vezuju se ni za proteine plazme, malo je vjerovatno da može izazvati ili biti podložan farmakokinetičkim interakcijama.

In vivo studije i populaciona farmakokinetička analiza

U skladu sa gore navedenim, u in vivo studijama nisu zapažene klinički značajne farmakokinetičke interakcije između pregabalina i fenitoina, karbamazepina, valproinske kiseline, lamotrigina, gabapentina, lorazepama, oksikodona ili etanola. Populaciona farmakokinetička analiza ukazuje da oralni antidijabetici, diuretici, insulin, fenobarbital, tiagabin i topiramat nemaju klinički značajan uticaj na klirens pregabalina.

Oralni kontraceptivi, noretisteron i/ili etinilestradiol

Istovremena primjena pregabalina sa oralnim kontraceptivima noretisteronom i/ili etinilestradiolom ne mijenja farmakokinetiku obje supstance u stanju ravnoteže.

Ljekovi koji djeluju na centralni nervni sistem

Pregabalin može da potencira dejstva etanola i lorazepama.

Tokom postmarketinškog praćenja, prijavljene su pojave respiratorne insuficijencije, kome i smrti kod pacijenata koji su istovremeno uzimali pregabalin i opioide i/ili druge depresore centralnog nervnog sistema (CNS-a). Izgleda da pregabalin ima aditivno dejstvo na oštećenje kognitivne i grube motorne funkcije izazvane oksikodonom.

Interakcije kod starijih

Nijesu sprovedene specifične studije farmakodinamskih interakcija kod starijih dobrovoljaca. Studije interakcija su sprovedene samo kod odraslih.

Žene u reproduktivnom periodu/Kontracepcija kod muškaraca i žena

Žene u reproduktivnom periodu moraju da koriste efikasnu kontracepciju (vidjeti dio 4.4).

Trudnoća

Studije na životinjama su pokazale reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3).

Pokazano je da pregabalin prolazi placentu kod pacova (vidjeti dio 5.2). Pregabalin može proći placentu kod ljudi.

Velike kongenitalne malformacije

Podaci iz nordijske opservacione studije kod više od 2700 trudnoća izloženih pregabalinu u

prvom trimestru su ukazali na veću prevalenciju velikih kongenitalnih malformacija (major congenital malformations, MCM) među pedijatrijskom populacijom (živom ili mrtvorođenom) izloženih pregabalinu u poređenju sa neizloženom populacijom (5,9% naspram 4,1%).

Rizik od MCM među pedijatrijskom populacijom izloženoj pregabalinu u prvom trimestru bio je

nešto veći u poređenju sa neizloženom populacijom (prilagođeni odnos prevalencije i 95% interval pouzdanosti: 1,14 (0,96-1,35)), i u poređenju sa populacijom izloženoj lamotriginu (1,29 (1,01–1,65)) ili duloksetinu (1,39 (1,07–1,82)).

Analize specifičnih malformacija su pokazale veći rizik od malformacija nervnog sistema, oka, orofacijalnih rascjepa, urinarnih malformacija i genitalnih malformacija, ali su brojke bile male i procjene neprecizne.

Lijek Pregalix ne bi trebalo koristiti tokom trudnoće osim ako je to neophodno (ako je korist za majku jasno veća od potencijalnog rizika za fetus).

Dojenje

Pregabalin se izlučuje u majčino mlijeko (vidjeti dio 5.2). Dejstvo pregabalina na novorođenče/odojče nije poznato. Potrebno je donijeti odluku da li da se prekine dojenje ili da se prekine terapija pregabalinom uzimajući u obzir korist od dojenja za dijete i korist od terapije za ženu.

Plodnost

Nijesu dostupni klinički podaci o uticaju pregabalina na plodnost žena.

U kliničkim ispitivanjima koja su procenjivala uticaj pregabalina na pokretljivost spermatozoida, zdravi muški ispitanici su bili izloženi dozama pregabalina od 600 mg na dan. Nakon 3 meseca terapije, nije uočen uticaj na pokretljivost spermatozoida.

Jedna studija plodnosti na ženkama pacova pokazala je neželjena dejstva na reprodukciju. Studije plodnosti na mužjacima pacova pokazale su neželjena dejstva na reprodukciju i razvoj. Klinički značaj ovih nalaza nije poznat (vidjeti dio 5.3).

Lijek Pregalix može da ima neznatan ili umjeren uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama. Lijek Pregalix može da izazove vrtoglavicu i pospanost te samim tim može da utiče na sposobnost upravljanja vozilima ili rukovanja mašinama. Pacijentima se savjetuje da ne upravljaju vozilima, rukuju složenim mašinama, niti da se bave potencijalno opasnim aktivnostima sve dok se ne utvrdi da li ovaj lijek utiče na njihove sposobnosti da obavljaju ove poslove.

Kliničkim programom ispitivanja pregabalina obuhvaćeno je preko 8900 pacijenata koji su izloženi pregabalinu, od kojih je preko 5600 učestvovalo u dvostruko slijepim, kontrolisanim studijama uz primjenu placeba. Najčešće prijavljene neželjene reakcije bile su vrtoglavica i pospanost. Neželjene reakcije su obično bile blagog do umjerenog intenziteta. U svim kontrolisanim studijama, učestalost prekida terapije usled neželjenih reakcija iznosila je 12% za pacijente koji su dobijali pregabalin i 5% za pacijente koji su primali placebo. Najčešće neželjene reakcije koje su dovodile do prekida terapije kod pacijenata u grupi koji su liječeni pregabalinom bile su vrtoglavica i pospanost.

U tabeli 2 u nastavku, navedene su sve neželjene reakcije koje su se javile sa većom učestalošću u odnosu na placebo kod više od jednog pacijenta, klasifikovane prema organskim sistemima i učestalosti: veoma česte (≥1/10), česte (≥1/100 do <1/10), povremene (≥1/1000 do <1/100), rijetke (≥1/10000 do <1/1000), veoma rijetke (<1/10000), nepoznata učestalost (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka). Unutar svake grupe učestalosti, neželjena dejstva navedena su prema opadajućem stepenu ozbiljnosti.

Navedene neželjene reakcije takođe mogu biti povezane sa postojećim oboljenjem i/ili istovremeno primijenjenom terapijom.

Kod terapije centralnog neuropatskog bola, kao posljedice povrede kičmene moždine, povećana je učestalost neželjenih reakcija uopšte, neželjenih reakcija na CNS i naročito pospanosti (vidjeti dio 4.4).

Dodatne reakcije prijavljene iz postmarketinškog iskustva su uključene u tabeli u nastavku kao italic.

Tokom postmarketinškog praćenja, najčešće prijavljene neželjene reakcije kod predoziranja pregabalinom uključuju somnolenciju, stanje konfuzije, agitaciju i nemir. Takođe su prijavljeni i epileptični napadi.

U rijetkim slučajevima, prijavljeni su slučajevi kome.

Terapija predoziranja pregabalinom treba da obuhvati opšte suportivne mjere i može da uključi hemodijalizu ukoliko je to potrebno (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Farmakoterapijska grupa: Antiepileptici; ostali antiepileptici.

ATC kod: N03AX16

Aktivna supstanca, pregabalin, je analog gama-aminobuterne kiseline (GABA) [(S)-3-(aminometil)-5-metil heksanoična kiselina].

Mehanizam dejstva

Pregabalin se vezuje za pomoćnu subjedinicu (α2-δ protein) voltažno-zavisnih kalcijumovih kanala u centralnom nervnom sistemu.

Klinička efikasnost i bezbjednost

Neuropatski bol

Efikasnost je pokazana u ispitivanjima kod pacijenata sa dijabetesnom neuropatijom, postherpetičnom neuralgijom i povredom kičmene moždine.

Efikasnost nije ispitivana kod drugih modela neuropatskog bola.

Pregabalin je ispitivan u 10 kontrolisanih kliničkih ispitivanja u kojima je primjenjivan 2 puta dnevno, najviše do 13 nedjelja ili tri puta dnevno, najviše do 8 nedjelja. Sveukupno, profili bezbjednosti i efikasnosti za režime doziranja dva puta ili tri puta dnevno bili su slični.

U kliničkim ispitivanjima koja su trajala do 12 nedjelja, i za periferni i za centralni neuropatski bol, smanjenje bola zapaženo je u toku prve nedjelje i održavalo se tokom čitavog perioda terapije.

U kontrolisanim kliničkim ispitivanjima za periferni neuropatski bol 35% pacijenata liječenih pregabalinom i 18% pacijenata koji su primali placebo imalo je poboljšanje od 50% na skali procjene bola. Za pacijente koji nijesu osjetili pospanost, ovo poboljšanje zapaženo je kod 33% pacijenata liječenih pregabalinom i kod 18% pacijenata koji su primali placebo. Za pacijente koji su osjetili pospanost, procenat onih koji su odgovorili na terapiju je bio 48% u grupi koja je primala pregabalin i 16% u grupi koja je primala placebo.

U kontrolisanom kliničkom ispitivanju koje je ispitivalo centralni neuropatski bol, 22% pacijenata liječenih pregabalinom i 7% pacijenata koji su primali placebo je imalo poboljšanje od 50% na skali procjene bola.

Epilepsija

Dodatna terapija

Pregabalin je ispitivan u 3 kontrolisana klinička ispitivanja u trajanju od 12 nedjelja, u kojima je ukupna dnevna doza lijeka bila podijeljena u dvije ili tri dnevne doze. Sveukupno, profili bezbjednosti i efikasnosti za režime doziranja dva puta ili tri puta dnevno bili su slični.

Smanjenje učestalosti konvulzija zapaženo je od prve nedjelje.

Pedijatrijska populacija

Efikasnost i bezbjednost pregabalina kao dodatne terapije za epilepsiju kod pedijatrijskih pacijenata mlađih od 12 godina i adolescenata nisu ustanovljene. Neželjeni događaji zapaženi u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti koje je uključivalo pacijente uzrasta od 3 mjeseca do 16 godina (n=65) sa parcijalnim napadima bili su slični onima zapaženim kod odraslih. Rezultati dvanaestonedjeljnog placebo kontrolisanog ispitivanja koje je sprovedeno sa 295 pedijatrijskih pacijena uzrasta od 4 do 16 godina i četrnaestodnevnog placebo kontrolisanog ispitivanja koje je sprovedeno sa 175 pedijatrijskih pacijenata uzrasta od 1 mjeseca do mlađih od 4 godine radi procjene efikasnosti i bezbjednosti pregabalina kao dodatne terapije za liječenje parcijalnih napada i dva jednogodišnja otvorena ispitivanja bezbjednosti sa 54 i 431 pedijatrijska pacijenta uzrasta od 3 mjeseca do 16 godina sa epilepsijom ukazuju da su neželjeni događaji pireksija i infekcije gornjih disajnih puteva zabilježeni češće nego u ispitivanjima sa odraslim pacijentima sa epilepsijom (vidjeti djelove 4.2, 4.8 i 5.2).

U dvanaestonedjeljnom placebo kontrolisanom ispitivanju, pedijatrijski pacijenti (uzrasta od 4 do 16 godina) su primali pregabalin u dozi od 2,5 mg/kg na dan (maksimalno 150 mg na dan), pregabalin 10 mg/kg na dan (maksimalno 600 mg na dan) ili placebo. Najmanje 50%-tno smanjenje parcijalnih napada od početka ispitivanja je zabilježeno kod 40,6% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 10 mg/kg na dan (p=0,0068 naspram placeba), 29,1% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 2,5 mg/kg na dan (p=0,2600 naspram placeba) i 22,6% onih koji su primali placebo.

U četrnaestodnevnom placebo kontrolisanom ispitivanju, pedijatrijski pacijenti (uzrasta od 1 mjeseca do mlađih od 4 godine) su primali pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan ili placebo. Medijana učestalosti napada tokom 24 sata na početku ispitivanja i pri poslednjoj posjeti je iznosila 4,7 i 3,8 za pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, 5,4 i 1,4 za pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan i 2,9 i 2,3 za placebo. Primjena pregabalina u dozi od 14 mg/kg na dan značajno je smanjila logaritamski transformisanu učestalost parcijalnih napada u odnosu na placebo (p=0,0223); primjena pregabalina u dozi od 7 mg/kg na dan nije dovela do poboljšanja u poređenju sa placebom.

U placebom kontrolisanom ispitivanju u trajanju od 12 nedjelja kod ispitanika sa primarno generalizovanim toničko-kloničkim napadima, 219 ispitanika (uzrasta od 5 do 65 godina, od kojih je njih 66 bilo uzrasta od 5 do 16 godina) dobijalo je pregabalin u dozi od 5 mg/kg na dan (maksimalno 300 mg na dan), 10 mg/kg na dan (maksimalno 600 mg na dan) ili placebo kao dodatnu terapiju. Postotak ispitanika sa najmanje 50%-tnim smanjenjem stope primarno generaliziranih toničko-kloničkih napada iznosio je 41,3% za pregabalin primijenjen u dozi od 5 mg/kg na dan, 38,9% za pregabalin primijenjen u dozi od 10 mg/kg na dan i placebo, odnosno 41,7% za placebo.

Monoterapija (novodijagnostikovani pacijenti)

Pregabalin je ispitan u jednom kontrolisanom kliničkom ispitivanju u trajanju od 56 nedjelja, sa režimom doziranja dva puta na dan. Pregabalin nije pokazao neinferiornost u odnosu na lamotrigin u odnosu na parametar efikasnosti: postizanje šestomjesečnog perioda bez napada. Pregabalin i lamotrigin su pokazali sličan profil bezbjednosti i podnošljivosti.

Generalizovani anksiozni poremećaj

Pregabalin je ispitivan u 6 kontrolisanih ispitivanja, koja su trajala 4-6 nedjelja, u jednom ispitivanju kod starijih pacijenata u trajanju od 8 nedjelja i jednom dugotrajnom dvostruko slijepom ispitivanju prevencije relapsa sa dvostruko slijepom fazom, u trajanju od 6 mjeseci.

Ublažavanje simptoma GAP-a prema skali HAM-A (engl. Hamilton Anxiety Rating Scale) zapaženo je u toku prve nedjelje.

U kontrolisanim kliničkim ispitivanjima (trajanje 4-8 nedjelja) 52% pacijenata liječenih pregabalinom i 38% pacijenata koji su primali placebo je imalo poboljšanje za najmanje 50% prema HAM-A ukupnom skoru od početka liječenja do kraja terapije.

U kontrolisanim ispitivanjima, pojava zamućenog vida prijavljena je češće kod pacijenata liječenih pregabalinom u odnosu na pacijente koji su primali placebo i u većini slučajeva je prolazila nastavljanjem terapije. Oftalmološkim ispitivanjem (uključujući testiranje oštrine vida, vidnog polja i pregled dilatiranog očnog dna) bilo je obuhvaćeno preko 3600 pacijenata podvrgnutih kontrolisanim kliničkim ispitivanjima. Kod ovih pacijenata, smanjenje oštrine vida zabilježeno je kod 6,5% pacijenata liječenih pregabalinom i kod 4,8% pacijenata koji su primali placebo. Promjene vidnog polja zabilježene su kod 12,4% pacijenata liječenih pregabalinom i kod 11,7% pacijenata koji su primali placebo. Promjene na očnom dnu primjećene su kod 1,7% pacijenata liječenih pregabalinom i kod 2,1% pacijenata koji su primali placebo.

Farmakokinetika pregabalina u stanju ravnoteže slična je kod zdravih dobrovoljaca, kod pacijenata sa epilepsijom koji primaju antiepileptike i kod pacijenata sa hroničnim bolom.

Resorpcija

Pregabalin se brzo resorbuje kada se primijeni u stanju gladovanja, i dostiže maksimalne koncentracije u plazmi u roku od jednog sata, poslije primjene jedne ili više doza lijeka. Bioraspoloživost pregabalina poslije oralne primjene je jednaka ili veća od 90% i ne zavisi od primijenjene doze. Poslije ponovljene primjene, stanje ravnoteže postiže se u roku od 24 do 48 sati. Kada se pregabalin uzima sa hranom smanjuje se stepen resorpcije što rezultuje u smanjenju Cmax za oko 25-30% i odlaže tmax za oko 2,5 sati. Primjena pregabalina sa hranom, međutim, nema klinički značajan uticaj na stepen resorpcije pregabalina.

Distribucija

U pretkliničkim studijama pokazano je da pregabalin prolazi krvno-moždanu barijeru kod miševa, pacova i majmuna. Pregabalin prolazi kroz placentu kod pacova, a takođe je prisutan i u mlijeku pacova u laktaciji.

Volumen distribucije pregabalina kod ljudi poslije oralne primjene iznosi oko 0,56 L/kg. Pregabalin se ne vezuje za proteine plazme.

Metabolizam

Metabolizam pregabalina kod ljudi je zanemarljiv. Poslije doze pregabalina obilježenog radioaktivnim izotopom, približno 98% radioaktivnosti otkrivene u urinu poticalo je od nepromijenjenog pregabalina. Glavni metabolit pregabalina, N-metil derivat pregabalina, glavni metabolit pregabalina, nađen je u urinu i predstavlja 0,9% primijenjene doze. U pretkliničkim studijama nije bilo dokaza o racemizaciji S-enantiomera u R-enantiomer pregabalina.

Eliminacija

Pregabalin se eliminiše iz sistemske cirkulacije uglavnom putem bubrega u nepromjenjenom obliku. Poluvrijeme eliminacije iznosi 6,3 sati. Klirens u plazmi i bubrežni klirens pregabalina su u direktnoj srazmeri sa klirensom kreatinina (videti dio 5.2 “Oštećenje funkcije bubrega”).

Neophodno je prilagođavanje doze kod svih pacijenata sa smanjenom bubrežnom funkcijom ili kod pacijenata na hemodijalizi (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Linearnost/nelinearnost

Farmakokinetika pregabalina je linearna u okviru opsega preporučenih dnevnih doza. Interindividualna varijabilnost farmakokinetike pregabalina je mala (<20%). Iz podataka dobijenih na osnovu primjene jednokratne doze može se predvidjeti farmakokinetika višestrukih doza. Dakle, nema potrebe za rutinskim praćenjem koncentracija pregabalina u plazmi.

Pol

Klinička ispitivanja ukazuju da pol nema klinički značajan uticaj na koncentracije pregabalina u plazmi.

Oštećenje funkcije bubrega

Klirens pregabalina je direktno srazmjeran klirensu kreatinina. Osim toga, pregabalin se efikasno uklanja iz plazme pomoću hemodijalize (nakon 4 sata hemodijalize, terapijske koncentracije pregabalina u plazmi smanjuju se za oko 50%). Zbog toga što je eliminacija putem bubrega glavni put eliminacije, kod pacijenata sa oštećenjem funkcije bubrega potrebno je smanjiti dozu i dopuniti dozu odmah nakon hemodijalize, ukoliko je to neophodno (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Oštećenje funkcije jetre

Ne postoje specifične farmakokinetičke studije sprovedene kod pacijenata sa oštećenom funkcijom jetre. Pošto se pregabalin samo neznatno metaboliše i pretežno se izlučuje nepromijenjen u urinu, ne očekuje se da oštećenje funkcije jetre može značajno da promijeni koncentracije pregabalina u plazmi.

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetika pregabalina procijenjena je kod pedijatrijskih pacijenata sa epilepsijom (uzrasne grupe: od 1 do 23 mjeseca, od 2 do 6 godina, od 7 do 11 godina i od 12 do 16 godina) pri rasponu doza od 2,5, 5, 10 i 15 mg/kg/dan u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti primjene.

Nakon oralne primjene pregabalina kod pedijatrijskih pacijenata natašte, vrijeme do maksimalne koncentracije u plazmi bilo je generalno slično u svim uzrasnim grupama, a nastupilo je 0,5 do 2 sata nakon primjene doze.

Parametri Cmax i PIK pregabalina povećavali su se linearno sa povećanjem doze unutar svake uzrasne grupe. PIK je bio manji za 30% kod pedijatrijskih pacijenata tjelesne mase manje od 30 kg zbog povećanog klirensa prilagođenog tjelesnoj masi od 43% za te pacijente u odnosu na pacijente sa tjelesnom masom ≥ 30 kg.

Terminalno poluvrijeme eliminacije pregabalina bilo je u prosjeku 3 do 4 sata kod pedijatrijskih pacijenata uzrasta do 6 godina, a 4 do 6 sati kod pacijenata uzrasta 7 godina i starijih.

Populaciona farmakokinetička analiza pokazala je da je klirens kreatinina bio značajna kovarijabla oralnog klirensa pregabalina, tjelesna masa bila je značajna kovarijabla prividnog oralnog volumena distribucije pregabalina, a ti odnosi su bili slični kod pedijatrijskih i odraslih pacijenata.

Farmakokinetika pregabalina kod pacijenata mlađih od 3 mjeseca nije ispitivana (vidjeti djelove 4.2, 4.8 i 5.1).

Starije osobe

Sa starenjem se klirens pregabalina smanjuje. Ovo smanjenje klirensa pregabalina primijenjenog oralno

podudara se sa smanjenjem klirensa kreatinina do koga dolazi sa starenjem. Smanjenje doza pregabalina može biti neophodno kod starijih pacijenata kod kojih je bubrežna funkcija kompromitovana usled starosti (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Majke koje doje

Farmakokinetika pregabalina u dozi od 150 mg svakih 12 sati (dnevna doza od 300 mg) ispitana je kod 10 žena u periodu dojenja najmanje 12 nedjelja nakon porođaja. Dojenje je imalo mali do neznatan uticaj na farmakokinetiku pregabalina. Pregabalin se izlučivao u majčino mlijeko u srednjim koncentracijama stanja dinamičke ravnoteže koje su iznosile oko 76% onih u majčinoj plazmi. Procijenjena doza koju bi odojče dobijalo iz mlijeka (uzimajući u obzir srednju konzumaciju mlijeka od oko 150 mL/kg/dan) žene koja prima 300 mg/dan ili maksimalnu dozu od 600 mg/dan iznosila bi 0,31 odnosno 0,62 mg/kg/dan. Te procijenjene doze iznose oko 7% ukupne dnevne doze majke na osnovu mg/kg.

U konvencionalnim farmakološkim studijama bezbjednosti na životinjama, pregabalin se dobro podnosio u klinički relevantnim dozama. U studijama toksičnosti ponavljanih doza kod pacova i majmuna uočeni su efekti na CNS, uključujući hipoaktivnost, hiperaktivnost i ataksiju. Često je zapažen i porast učestalosti atrofije retine kod starih albino pacova poslije dugotrajne izloženosti pregabalinu, i to pri izloženosti ≥5 puta u odnosu na srednju izloženost kod ljudi pri maksimalnim preporučenim kliničkim dozama.

Pregabalin nije pokazao teratogeno dejstvo kod miševa, pacova ili kunića. Fetalna toksičnost kod pacova i kunića desila se samo kod izlaganja znatno većim dozama od onih koje se koriste kod ljudi. U studijama prenatalne/postnatalne toksičnosti, pregabalin je izazvao poremećaje u razvoju mladunaca pacova pri dozama koje su 2 puta veće od maksimalne preporučene izloženosti kod ljudi.

Neželjena dejstva na plodnost mužjaka i ženki pacova zapažena su tek pri dozama koje značajno prevazilaze terapijsku izloženost. Neželjena dejstva na reproduktivne organe mužjaka i parametre sperme bila su reverzibilna i javljala su se tek pri dozama koje značajno prevazilaze terapijsku izloženost ili su bila povezana sa spontanim degenerativnim procesima na muškim reproduktivnim organima kod pacova. Zato se smatra da ova dejstva imaju mali ili nikakav klinički značaj.

Na osnovu rezultata niza in vitro i in vivo testova pokazano je da pregabalin nije genotoksičan.

Karcinogeni potencijal pregabalina ispitivan je u dvogodišnjim studijama sprovedenim na pacovima i miševima. Nije zapažena pojava tumora kod pacova pri izloženosti do 24 puta većoj od srednje izloženosti kod ljudi pri maksimalnim preporučenim kliničkim dozama od 600 mg/dnevno. Kod miševa, nije nađena povećana učestalost tumora pri izloženosti sličnoj kao kod srednje izloženosti kod ljudi, mada je zapažen porast učestalosti hemangiosarkoma pri izloženosti visokim dozama. Stvaranje negenotoksičnih tumora indukovano pregabalinom kod miševa obuhvata promjene na trombocitima i sa tim udruženu proliferaciju ćelija endotela. Ni u kratkotrajnim ni u ograničenim dugotrajnim studijama ovakve promjene trombocita nijesu prisutne kod pacova, kao ni kod ljudi. Nema dokaza koji ukazuju na posledični rizik za ljude.

Kod mladih pacova vrste toksičnosti ne razlikuju se kvalitativno od onih zapaženih kod odraslih pacova. Ipak, mladi pacovi su osjetljiviji. Pri izlaganju terapijskim dozama, postojali su klinički dokazi promjena u CNS-u u smislu hiperaktivnosti, škripanja zubi i izvjesnih promjena u rastu (prolazne supresije porasta tjelesne mase). Zapaženi su i efekti na menstrualni ciklus pri dozama koje su 5 puta veće od terapijskih doza kod ljudi. Smanjen odgovor na akustički nadražaj uočen je kod mladih pacova nakon 1-2 nedjelje izlaganja dozama koje su >2 puta u odnosu na terapijsku izloženost kod ljudi. Devet nedjelja nakon izlaganja, to dejstvo više nije bilo uočljivo.

Pregalix, 50 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule:

manitol sušen raspršivanjem,

skrob, preželatinizovani,

talk

Omotač kapsule:

titan dioksid (E171),

želatin

Boja za štampu:

šelak

propilenglikol (E1520),

amonijum hidroksid (E527),

gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Pregalix, 75 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule:

manitol sušen raspršivanjem,

skrob, preželatinizovani,

talk

Omotač kapsule:

titan dioksid (E171),

želatin,

gvožđe (III) oksid, crveni (E172)

Boja za štampu:

šelak,

propilenglikol (E1520),

amonijum hidroksid (E527),

gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Pregalix, 150 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule:

manitol sušen raspršivanjem,

skrob, preželatinizovani

talk

Omotač kapsule:

titan dioksid (E171), želatin

Boja za štampu:

šelak,

propilenglikol (E1520),

amonijum hidroksid (E527),

gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Nije primjenljivo.

3 godine.

Lijek ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.

Unutrašnje pakovanje je PVC - aluminijumski blister u kome se nalazi 14 kapsula, tvrdih.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalaze 4 blistera sa po 14 kapsula, tvrdih (ukupno 56 kapsula, tvrdih) i Uputstvo za lijek.

Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.

Lijek Pregalix spada u grupu ljekova koji se koriste za liječenje epilepsije, neuropatskog bola i generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP) kod odraslih.

Periferni i centralni neuropatski bol: Lijek Pregalix se koristi za liječenje dugotrajnog bola izazvanog oštećenjem nerava. Veliki broj oboljenja može izazvati periferni neuropatski bol, kao što su dijabetes ili herpes zoster. Senzacije bola mogu se opisati kao osjećaj toplote, žarenja, žiganja, probadanja, bockanja, grčeva, stalnog tupog bola, mravinjanja, utrnulosti i „trnci i žmarci“. Periferni i centralni neuropatski bol može takođe biti povezan sa promjenama raspoloženja, poremećajem sna, zamorom (iscrpljenošću) i može imati uticaja na fizičke i društvene aktivnosti, kao i na sveukupni kvalitet života.

Epilepsija: Lijek Pregalix se koristi za liječenje nekih oblika epilepsije (parcijalne konvulzije sa ili bez sekundarne generalizacije) kod odraslih. Vaš ljekar će Vam propisati lijek Pregalix za liječenje epilepsije ukoliko Vaše stanje nije pod kontrolom sa postojećom terapijom. Lijek Pregalix se uzima kao dodatak uz Vašu postojeću terapiju. Lijek Pregalix nije predviđen da se koristi sam, već se uvijek koristi u kombinaciji sa drugim antiepilepticima.

Generalizovani anksiozni poremećaj: Lijek Pregalix se koristi za liječenje generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP). Simptomi generalizovanog anksioznog poremećaja su produžena prenaglašena uznemirenost (anksioznost) i zabrinutost koje je teško kontrolisati. Generalizovani anksiozni poremećaj može takođe da prouzrokuje nemir ili osjećaj da je osoba na ivici izdržljivosti, da se lako zamara, da ima probleme sa koncentracijom ili prisjećanjem, razdražljivost, napetost u mišićima ili poremećaj sna. Ove reakcije se razlikuju od stresova i napetosti u svakodnevnom životu.

Lijek PREGALIX ne smijete koristiti:

ukoliko ste alergični (preosjetljivi) na pregabalin ili na bilo koju od pomoćnih supstanci ovog lijeka (navedene u dijelu 6).

Upozorenja i mjere opreza:

Razgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom prije nego što uzmete lijek Pregalix.

• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pregalix prijavljeni su simptomi koji ukazuju na alergijsku reakciju. Ti simptomi obuhvataju oticanje lica, usana, jezika i grla, kao i rašireni kožni osip. Ukoliko osjetite neki od navedenih simptoma, potrebno je da odmah potražite pomoć Vašeg ljekara.
• Prijavljeni su ozbiljni kožni osipi koji uključuju Stevens-Johnsono-ov sindrom, toksičnu epidermalnu nekrolizu povezani sa upotrebom pregabalina. Ukoliko primjetite neki od ovih simptoma koji su povezani sa ozbiljnim kožnim reakcijama opisanim u dijelu 4, odmah prekinite sa upotrebom pregabalina i potražite hitnu medicinsku pomoć.
• Pregabalin se povezuje sa pojavom vrtoglavice i pospanosti, što može povećati pojavu slučajnih povreda (padova) kod starijih pacijenata. Zbog toga bi trebalo da budete obazrivi dok se ne naviknete na dejstva koja bi lijek mogao da ispolji.
• Lijek Pregalix može da izazove pojavu zamućenog vida ili gubitak vida ili druge poremećaje vida, od kojih je većina prolazna. Ukoliko primijetite bilo koji poremećaj vida, odmah obavijestite Vašeg ljekara.
• Pojedinim pacijentima sa dijabetesom kod kojih dolazi do povećanja tjelesne mase dok uzimaju pregabalin, možda će biti potrebna promjena terapije za dijabetes.
• Određena neželjena dejstva mogu biti češća, kao što je pospanost, pošto pacijenti sa povredom kičmene moždine mogu da uzimaju druge ljekove za liječenje, na primjer, bola ili ukočenosti, koji imaju slična neželjena dejstva kao pregabalin, tako da težina ovih neželjenih dejstava može biti povećana kada se uzimaju zajedno.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali pregabalin, uglavnom starijih sa kardiovaskularnim poremećajima, prijavljeni su slučajevi srčane insuficijencije (slabosti). Prije nego što počnete da uzimate lijek Pregalix, obavijestite Vašeg ljekara ako bolujete od neke bolesti srca.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pregalix prijavljeni su slučajevi slabosti bubrega. Ukoliko primijetite da je u toku uzimanja lijeka Pregalix došlo do smanjenog izlučivanja mokraće, obavijestite o tome Vašeg ljekara, zato što prekid terapije može da rezultira poboljšanjem stanja.
• Kod malog broja osoba liječenih antiepileptičkim ljekovima kao što je pregabalin, pojavile su se misli o samopovređivanju ili o samoubistvu. Ukoliko Vam se u bilo kom trenutku pojave takve misli, odmah obavijestite Vašeg ljekara.
• Ukoliko se lijek Pregalix uzima sa drugim ljekovima koji mogu da izazovu opstipaciju (kao što su neki ljekovi za liječenje bola), moguća je pojava gastrointestinalnih problema (npr. otežano pražnjenje, blokada ili paraliza crijeva). Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko imate opstipaciju, naročito ukoliko ste skloni tom zdravstvenom problemu.
• Prije uzimanja ovog lijeka obavijestite Vašeg ljekara ukoliko ste imali problema sa zloupotrebom ili zavisnošću od alkohola, ljekova ili narkotika. Možete biti u većem riziku od razvoja zavisnosti na lijek Pregalix.
• Prijavljeni su slučajevi pojave konvulzija u toku ili ubrzo poslije prekida liječenja lijekom Pregalix. Ukoliko vam se jave konvulzije, odmah kontaktirajte Vašeg ljekara.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pregalix dok su se liječili od nekih drugih bolesti, prijavljeni su slučajevi smanjenja moždane funkcije (encefalopatija). Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko ste imali bilo koju ozbiljnu bolest, uključujući bolesti jetre ili bubrega.
• Prijavljeni su slučajevi pojave poteškoća u disanju. Ako imate poremećaje nervnog sistema, respiratorne poremećaje, oštećenje bubrega ili ste stariji od 65 godina, ljekar vam može propisati drugačiji režim doziranja. Obratite se svom ljekaru ako imate problema sa disanjem ili plitkim udisanjem.

Zavisnost

Neki ljudi mogu postati zavisni od lijeka Pregalix (potreba da nastave da uzimaju lijek). Mogu imati efekte nagle obustave kada prestanu da koriste lijek Pregalix (pogledajte dio 3, „Kako uzimati lijek Pregalix i „Ako prestanete da uzimate lijek Pregalix”). Ako ste zabrinuti da biste mogli postati zavisni od lijeka Pregalix, važno je da se konsultujete sa svojim ljekarom.

Ako primjetite bilo koji od sljedećih znakova dok uzimate lijek Pregalix to može biti znak da ste postali zavisni:

• Morate da uzimate lijek duže nego što vam je preporučio Vaš ljekar
• Osjećate da treba da uzmete više od preporučene doze
• Koristite lijek zbog razloga drugačijih od razloga zbog kojih Vam je propisan lijek
• Napravili ste ponovljene, neuspješne pokušaje da prestanete ili kontrolišete upotrebu lijeka
• Kada prestanete da uzimate lijek, osjećate se loše i osjećate se bolje kada ga uzmete opet

Ako primjetite bilo šta od ovoga, razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste razgovarali o najboljem načinu liječenja za Vas, uključujući kada je prikladno prestati sa uzimanjem lijeka i kako to učiniti bezbjedno.

Djeca i adolescenti

Bezbjednost i efikasnost kod djece i adolescenata (mlađih od 18 godina) nije ustanovljena, pa iz tog razloga pregabalin ne treba koristiti kod ove uzrasne grupe.

Primjena drugih ljekova

Obavijestite Vašeg ljekara ili farmaceuta ukoliko uzimate, donedavno ste uzimali ili ćete možda uzimati bilo koje druge ljekove.

Lijek Pregalix i neki drugi ljekovi mogu uticati jedni na druge (interakcija). Kada se uzima istovremeno sa nekim drugim ljekovima a koji imaju sedativna dejstva (uključujući opioide), lijek Pregalix može pojačati ova dejstva i dovesti do slabosti funkcije disajnih organa, kome i smrti. Stepen vrtoglavice, pospanosti i pad koncentracije mogu biti pojačani ukoliko se lijek Pregalix uzima zajedno sa drugim ljekovima koji sadrže:

Oksikodon (upotrebljava se protiv jakih bolova)

Lorazepam (koristi se za liječenje uznemirenosti)

Alkohol

Lijek Pregalix se može uzimati sa oralnim kontraceptivima.

Uzimanje lijeka PREGALIX sa hranom ili pićem

Lijek Pregalix se može uzimati sa hranom ili bez hrane.

Savjetuje se da ne pijete alkohol, dok uzimate lijek Pregalix.

Plodnost, trudnoća i dojenje

Lijek Pregalix ne treba uzimati tokom trudnoće ili dojenja, osim ako vam ljekar ne kaže drugačije. Upotreba pregabalina tokom prva 3 mjeseca trudnoće može izazvati urođene mane kod nerođenog djeteta koje zahtjevaju medicinski tretman. U studiji koja je pregledala podatke žena u nordijskim zemljama koje su uzimale pregabalin u prva 3 mjeseca trudnoće, 6 beba na svakih 100 imalo je takve urođene mane. Ovo se upoređuje sa 4 bebe na svakih 100 rođenih od žena koje nijesu liječene pregabalinom u studiji. Prijavljene su abnormalnosti lica (orofacijalne pukotine), očiju, nervnog sistema (uključujući mozak), bubrega i genitalija.

Žene u reproduktivnom periodu moraju da koriste efikasnu kontracepciju. Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, pitajte svog ljekara ili farmaceuta za savjet prije nego što uzmete ovaj lijek.

Uticaj lijeka PREGALIX na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama

Lijek Pregalix može da izazove vrtoglavicu, pospanost i pad koncentracije. Ne treba da vozite niti da rukujete složenim mašinama, kao ni da se bavite potencijalno opasnim aktivnostima sve dok ne saznate da li lijek utiče na Vašu sposobnost da obavljate ove aktivnosti.

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako niste sigurni kako da koristite ovaj lijek. Nemojte uzimati više lijeka od propisane doze.

Vaš ljekar će odrediti odgovarajaću dozu za Vas.

Lijek Pregalix je namijenjen samo za oralnu upotrebu.

Periferni i centralni neuropatski bol, epilepsija ili generalizovani anksiozni poremećaj:

• Uzmite onoliki broj kapsula koliko Vam je odredio Vaš ljekar.
• Doza, koja je prilagođena Vama i Vašem stanju, obično se kreće između 150 mg i 600 mg dnevno.
• Vaš ljekar će Vam reći da li da uzimate lijek Pregalix dva ili tri puta dnevno. Ako uzimate lijek Pregalix dva puta dnevno to treba da bude jednom ujutru i jednom uveče, otprilike u isto vrijeme svakog dana. Ako uzimate lijek Pregalix tri puta dnevno, to treba da bude jednom ujutru, jednom poslije podne i jednom uveče, približno u isto vrijeme svakog dana.

Ukoliko imate utisak da je dejstvo lijeka Pregalix prejako ili preslabo, razgovarajte o tome sa Vašim ljekarom ili farmaceutom.

Ukoliko ste stariji pacijent (iznad 65 godina života), treba da uzimate lijek Pregalix na uobičajen način, izuzev u slučaju da imate problema sa bubrezima.

Ukoliko imate problema sa bubrezima, Vaš ljekar Vam može propisati drugačiji režim doziranja i/ili dozu. Kapsule progutajte cijele sa vodom.

Nastavite da uzimate lijek Pregalix sve dok Vam Vaš ljekar ne kaže da prekinete sa terapijom.

Ako ste uzeli više lijeka PREGALIX nego što je trebalo

Odmah pozovite Vašeg ljekara ili idite u najbližu službu hitne pomoći. Ponesite sa sobom svoju kutiju ili bočicu sa kapsulama lijeka Pregalix. Možete osjetiti pospanost, zbunjenost, razdražljivost ili nemir ukoliko uzmete više lijeka Pregalix nego što bi trebalo. Prijavljeni su takođe napadi i nesvjestica.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek PREGALIX

Važno je da redovno uzimate lijek Pregalix, svakog dana u isto vrijeme. Ako zaboravite da uzmete jednu dozu, uzmite je čim se sjetite, osim ukoliko već nije vrijeme za sljedeću dozu. U tom slučaju samo nastavite sa sljedećom dozom kao i obično. Ne uzimajte duplu dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu.

Ako prestanete da uzimate lijek PREGALIX

Ne prekidajte da uzimate lijek Pregalix, osim ukoliko Vam to ne kaže Vaš ljekar. Prekidanje terapije treba obaviti postepeno u toku najmanje nedjelju dana.

Nemojte iznenada prestati da uzimate lijek Pregalix. Ako želite da prestanete da uzimate lijek Pregalix, prvo razgovarajte o tome sa svojim ljekarom. Oni će vam reći kako da to uradite. Ako se vaše liječenje prekine, to treba da se radi postepeno tokom najmanje 1 nedjelje. Nakon prekida kratkotrajnog ili dugotrajnog liječenja lijekom Pregalix, morate da znate da možete da osjetite određene neželjene reakcije, takozvane efekte obustave.

Ona uključuju poremećaj spavanja, glavobolju, mučninu, osjećaj uznemirenosti, proliv, simptome slične gripu, grčeve (konvulzije), nervozu, depresiju, bol, pojačano znojenje i vrtoglavicu. Ovi simptomi se javljaju češće i teži su ukoliko ste uzimali lijek Pregalix u dužem vremenskom periodu.

Ukoliko iskusite efekte obustave, posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Ako imate dodatnih pitanja o primjeni ovog lijeka, obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.

Kao i svi ljekovi i lijek PREGALIX može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

• Vrtoglavica, pospanost, glavobolja.

Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

• Povećanje apetita.
• Osjećaj uzbuđenja, zbunjenost, dezorijentacija, smanjenje seksualne želje, razdražljivost.
• Poremećaj pažnje, nespretnost, poremećaj pamćenja, gubitak pamćenja, nevoljno drhtanje (tremor), problemi sa govorom, osjećaj peckanja, utrnulost, sedacija, bezvoljnost (letargija), nesanica, zamor, neuobičajeni osjećaji.
• Zamućen vid, duple slike.
• Osjećaj okretanja ili nestabilnosti (vertigo), problemi sa ravnotežom, padovi.
• Suvoća usta, opstipacija, povraćanje, gasovi, proliv, mučnina, nadutost stomaka.
• Teškoće sa postizanjem erekcije.
• Otoci na tijelu uključujući i ekstremitete.
• Osjećaj pijanstva, nepravilan način hodanja.
• Povećanje tjelesne mase.
• Grčevi u mišićima, bol u zglobovima, bol u leđima, bol u ekstremitetima.
• Zapaljenje grla.

Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):

• Gubitak apetita, gubitak tjelesne mase, niska koncentracija šećera u krvi, visoka koncentracija šećera u krvi.
• Promjena percepcije sopstvene ličnosti, nemir, depresija, agitacija, promjene raspoloženja, poteškoće sa izražavanjem, halucinacije, neuobičajeni snovi, napadi panike, apatija, agresija, ushićenost, mentalni poremećaji, teškoće pri razmišljanju, povećane seksualne želje, problemi sa seksualnom aktivnošću uključujući nemogućnost postizanja orgazma, odložena ejakulacija.
• Promjene u vidnom polju, neuobičajeni pokreti očiju, promjene vida uključujući suženje vidnog polja, privid blijeska svetlosti, nevoljni pokreti, oslabljeni refleksi, povećana aktivnost, vrtoglavica prilikom ustajanja, osjetljivost kože, gubitak čula ukusa, osjećaj žarenja, nevoljni pokreti pri kretanju, sniženje nivoa svesti, gubitak svijesti, nesvjestica, povećana osjetljivost na buku, osjećaj opšteg lošeg stanja.
• Suvoća očiju, oticanje oka, bol u oku, slabost očiju, suzne oči, iritacija oka.
• Poremećaji srčanog ritma, ubrzan rad srca, nizak krvni pritisak, visok krvni pritisak, promjene u otkucajima srca, slabost srca.
• Naleti crvenila, naleti vrućine.
• Teškoće sa disanjem, suvoća nosne sluzokože, zapušen nos.
• Pojačano lučenje pljuvačke, gorušica, utrnulost oko usta.
• Pojačano znojenje, osip, drhtavica, povišena tjelesna temperatura.
• Trzaji mišića, oticanje zglobova, grčevi mišića, bol uključujući bol u mišićima, bol u vratu.
• Bolne dojke.
• Teškoće ili bol pri mokrenju, nemogućnost zadržavanja mokraće.
• Slabost, žeđ, tjeskoba u grudima.
• Promjene u laboratorijskim nalazima pri analizama krvi i jetre (povećane vrijednosti kreatinin fosfokinaze u krvi, povećane vrijednosti alanin aminotransferaze, povećane vrijednosti aspartat aminotransferaze, smanjenje broja krvnih pločica-trombocita, neutropenija, povećanje koncentracije kreatinina u krvi, smanjenje koncentracije kalijuma u krvi).
• Preosjetljivost, otok lica, svrab, koprivnjača, curenje iz nosa, krvarenje iz nosa, kašalj, hrkanje.
• Bolne menstruacije.
• Hladne šake i stopala.

Rijetka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek):

• Poremećaj čula mirisa, nemogućnost fokusiranja slike, promijenjeno opažanje dubine, vizuelna svjetlina, gubitak vida.
• Proširene zenice, razrokost.
• Hladan znoj, stezanje u grlu, otečen jezik.
• Zapaljenje pankreasa.
• Poteškoće sa gutanjem.
• Usporeni ili ograničeni pokreti tijela.
• Poteškoće sa pravilnim pisanjem.
• Povećano nakupljanje tečnosti u stomaku.
• Tečnost u plućima.
• Konvulzije.
• Promjene na zapisu električnih promjena u srcu (EKG) koje ukazuju na poremećaje srčanog ritma.
• Oštećenje mišića.
• Iscjedak iz dojki, nenormalan rast dojki, uvećanje grudi kod muškaraca.
• Prekinut menstrualni ciklus.
• Bubrežna slabost, smanjena količina mokraće, zadržavanje mokraće.
• Smanjenje broja bijelih krvnih ćelija.
• Neadekvatno ponašanje, suicidalno ponašanje, suicidalne misli.
• Alergijske reakcije koje mogu uključivati otežano disanje, zapaljenje rožnjače (keratitis)

i ozbiljna kožna reakcija koju karakterišu crvenkaste neuzvišene, mete nalik ili kružne mrlje na trupu, često sa centralnim plikovima, ljuštenjem kože, čirevima u ustima, grlu, nosu, genitalijama i očima. Ovim ozbiljnim kožnim osipima mogu prethoditi groznica i simptomi slični gripu (Stevens-Johnson-ov sindrom, toksična epidermalna nekroliza).

• Žutica (žuta prebojenost kože i beonjača)
• Parkinsonizam, to su simptomi koji podsjećaju na Parkinsonovu bolest; kao što su tremor, bradikinezija (usporeni pokreti), i rigiditet (ukočenost mišića) .

Veoma rijetka neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lijek):

• Slabost (insuficijencija) jetre.
• Zapaljenje jetre (hepatitis).

Nepoznato (učestalost se ne može zaključiti iz dostupnih podataka)

• Zavisnost od lijeka Pregalix

Nakon prekida kratkotrajnog ili dugotrajnog liječenja lijekom Pregalix, morate da znate da možete da osjetite određene neželjene reakcije, takozvane efekte obustave (pogledajte „Ako prestanete da uzimate lijek Pregalix,”).

Ukoliko Vam se javi otok lica ili jezika ili ako dođe do crvenila kože, pojave plikova ili perutanja (ljuštenja) kože, potrebno je da odmah potražite savjet ljekara.

Određena neželjena dejstva mogu biti češća, kao što je pospanost, jer pacijenti sa povredom kičmene moždine mogu da uzimaju druge ljekove za liječenje, na primjer, bola ili ukočenosti, koji imaju slična neželjena dejstva kao pregabalin, tako da težina ovih dejstava može biti povećana kada se uzimaju zajedno.

Sljedeća neželjena reakcija zabilježena je za vrijeme postmarketinškog perioda praćenja: problemi sa disanjem, plitak dah.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na spoljašnjem pakovanju nakon “važi do”. Rok upotrebe odnosi se na poslednji dan navedenog mjeseca.

Lijek ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek PREGALIX

• Aktivna supstanca je pregabalin.

Pregalix, 50 mg, kapsula, tvrda

Jedna kapsula, tvrda sadrži 50 mg pregabalina.

Pregalix, 75 mg, kapsula, tvrda

Jedna kapsula, tvrda sadrži 75 mg pregabalina.

Pregalix, 150 mg, kapsula, tvrda

Jedna kapsula, tvrda sadrži 150 mg pregabalina.

• Pomoćne supstance su:

Pregalix, 50 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule: manitol sušen raspršivanjem; skrob, preželatinizovani; talk.

Omotač kapsule: titan dioksid (E171); želatin

Boja za štampu: šelak; propilenglikol (E1520); amonijum hidroksid (E527); gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Pregalix, 75 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule: manitol sušen raspršivanjem; skrob, preželatinizovani; talk.

Omotač kapsule: titan dioksid (E171); želatin, gvožđe (III) oksid, crveni (E172)

Boja za štampu: šelak; propilenglikol (E1520); amonijum hidroksid (E527); gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Pregalix, 150 mg, kapsula, tvrda

Sadržaj (punjenje) kapsule: manitol sušen raspršivanjem; skrob, preželatinizovani, talk.

Omotač kapsule: titan dioksid (E171); želatin

Boja za štampu: šelak; propilenglikol (E1520); amonijum hidroksid (E527); gvožđe(III)-oksid, crni (E172)

Kako izgleda lijek PREGALIX i sadržaj pakovanja

Kapsula, tvrda.

Pregalix, 50 mg, kapsula, tvrda

Bijeli prašak u kapsulama, bijelog tijela i bijele kapice, sa odštampanom oznakom „50” na tijelu kapsule.

Pregalix, 75 mg, kapsula, tvrda

Bijeli prašak u kapsulama, bijelog tela i narandžaste kapice, sa odštampanom oznakom „75” na tijelu kapsule.

Pregalix, 150 mg, kapsula, tvrda

Bijeli prašak u kapsulama, bijelog tijela i bijele kapice, sa odštampanom oznakom „150” na tijelu kapsule.

Sadržaj pakovanja:

Unutrašnje pakovanje je PVC-aluminijumski blister u kome se nalazi 14 kapsula, tvrdih.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalaze 4 blistera sa po 14 kapsula, tvrdih (ukupno 56 kapsula, tvrdih) i Uputstvo za lijek.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole:

Goodwill Pharma d.o.o. Podgorica

Crnogorskih serdara br. 23, Podgorica, Crna Gora

Proizvođač:

PHARMATHEN INTERNATIONAL SA,

Industrial Park Sapes Rodopi Prefecture, Block No 5, Rodopi, 69300, Grčka

PHARMATHEN SA,

Dervenakion 6, Pallini, Attiki, 15351, Grčka

Režim izdavanja lijeka

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

Pregalix, 50 mg, kapsula, tvrda, 56 kapsula, tvrdih: 2030/22/3963 - 3381 od 30.12.2022. godine.

Pregalix, 75 mg, kapsula, tvrda, 56 kapsula, tvrdih: 2030/22/4078 - 3383 od 30.12.2022. godine.

Pregalix, 150 mg, kapsula, tvrda, 56 kapsula, tvrdih: 2030/22/4079 - 3385 od 30.12.2022. godine.

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Decembar, 2022. godine