PRAGIOLA 75mg kapsula, tvrda

Neuropatski bol

Lijek Pragiola je namijenjen za terapiju perifernog i centralnog neuropatskog bola kod odraslih.

Epilepsija

Lijek Pragiola se primjenjuje kao adjuvantna terapija parcijalnih konvulzija kod odraslih, sa ili bez sekundarne generalizacije.

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)

Lijek Pragiola je namijenjen za terapiju generalizovanog anksioznog poremećaja kod odraslih.

Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju pomoćnu supstancu navedenu u dijelu 6.1.

Pacijenti sa dijabetesom

U saglasnosti sa trenutnom kliničkom praksom, pojedinim pacijentima sa dijabetesom koji dobijaju na težini tokom liječenja pregabalinom, može biti potrebno prilagoditi terapiju hipoglikemijskim ljekovima.

Reakcije preosjetljivosti

Tokom postmarketinškog praćenja pregabalina, prijavljena je pojava reakcija preosjetljivosti, uključujući slučajeve angioedema. Primjenu pregabalina treba odmah obustaviti ukoliko se pojave simptomi angioedema, kao što su facijalni i perioralni otoci ili otoci gornjih disajnih puteva.

Ozbiljne kožne neželjene reakcije (SCARs)

Rijetko su zabilježene ozbiljne kožne neželjene reakcije (engl. severe cutaneous adverse reaction, SCAR) povezane sa liječenjem pregabalinom, uključujući Stevens-Johnsonov sindrom (SJS) i toksičnu epidermalnu nekrolizu (TEN), koje mogu biti opasne po život ili smrtonosne. U trenutku propisivanja lijeka pacijente je potrebno savjetovati o znakovima i simptomima i pažljivo pratiti imaju li kožne reakcije. U slučaju pojavljivanja znakova i simptoma koji upućuju na te reakcije, potrebno je odmah prekinuti liječenje pregabalinom i razmisliti o zamjenskom liječenju (ako je prikladno).

Vrtoglavica, pospanost, gubitak svijesti, konfuzija i mentalni poremećaji

Tokom terapije pregabalinom javljaju se vrtoglavica i pospanost, što može povećati pojavu povreda (padova) kod starije populacije. U postmarketinškim studijama, prijavljeni su slučajevi gubitka svijesti, konfuzije i mentalnih poremećaja. Zbog toga pacijente treba savjetovati da budu oprezni sve dok se ne upoznaju sa potencijalnim dejstvima lijeka.

Dejstva u vezi sa vidom

U kontrolisanim ispitivanjima, pojava zamućenog vida prijavljena je češće kod pacijenata tretiranih pregabalinom u odnosu na pacijente koji su primali placebo, i u većini slučajeva je prolazila nastavljanjem terapije. U kliničkim oftamološkim studijama, učestalost pojave smanjene oštrine vida i promjene vidnog polja bila je povećana kod pacijenata tretiranih pregabalinom u odnosu na pacijente koji su primali placebo. Učestalost pojavljivanja promjena na očnom dnu bila je veća kod pacijenata koji su primali placebo (vidjeti dio 5.1).

Tokom postmarketinškog praćenja, prijavljena je pojava neželjenih reakcija povezanih sa čulom vida koje obuhvataju gubitak vida, zamućenje vida ili druge promjene oštrine vida. Mnoge od ovih reakcija su prolazne, i obustavljanje terapije dovodi do nestanka ili poboljšanja ovih simptoma.

Bubrežna insuficijencija

Prijavljeni su slučajevi poremećaja bubrežne funkcije, i obustavljanje terapije pregabalinom pokazalo je u nekim slučajevima da su ova neželjena dejstva reverzibilna.

Obustavljanje istovremene primjene drugih antiepileptika

Nema dovoljno podataka o obustavljanju istovremene primjene drugih antiepileptika, poslije postizanja kontrole epi-napada sa pregabalinom kao dodatnim lijekom, u cilju prelaska na monoterapiju pregabalinom.

Kongestivna srčana insuficijencija

U postmarketinškom praćenju pregabalina, bilo je prijava o pojavi kongestivne srčane insuficijencije kod nekih pacijenata koji su primali pregabalin. Ove reakcije su najčešće primijećene kod starijih kardiovaskularno ugroženih pacijenata tokom terapije pregabalinom za indikaciju neuropatskog bola. Kod ovih pacijenata, pregabalin treba uzimati sa oprezom. Obustavljanjem terapije pregabalinom, ovo neželjeno dejstvo se može povući.

Liječenje centralnog neuropatskog bola koji je posljedica povrede kičmene moždine

Kod liječenja centralnog neuropatskog bola, kao posljedice povrede kičmene moždine, incidenca neželjenih događaja uopšte, neželjenih događaja CNS-a i naročito somnolence je povećana. To se može pripisati aditivnom efektu zbog istovremene primjene drugih ljekova (npr. antispastički ljekovi) koji su potrebni za tretman ovog poremećaja. To treba uzeti u obzir pri propisivanju pregabalina kod ovog poremećaja.

Respiratorna depresija

Postoje izvještaji o ozbiljnoj respiratornoj depresiji povezanoj sa terapijom pregabalinom. Pacijenti s

oštećenom respiratornom funkcijom, respiratornom ili neurološkom bolesti, oštećenjem bubrega,

istovremenom primjenom CNS depresora i starije osobe mogu biti izloženi većem riziku od pojave ovog ozbiljnog neželjenog dejstva. Kod ovih pacijenata moguće je potrebno prilagođavanje doze (vidjeti dio 4.2).

Suicidalne ideje i ponašanje

Suicidalne ideje i ponašanje prijavljeni su kod pacijenata liječenih antiepileptičnim ljekovima za više indikacija. Meta-analiza randomizovanih placebo kontrolisanih studija sa antiepileptičkim ljekovima takođe je pokazala malo povećan rizik za pojavu suicidalnih ideja i ponašanja. Nije poznat mehanizam ovog rizika. Slučajevi suicidalnih ideja i ponašanja su primijećeni u postmarketinškom periodu, kod pacijenata koji se liječe pregabalinom (vidjeti dio 4.8). Epidemiološka studija, po dizajnu self-controlled (poredi vremenske periode sa i bez korišćenja terapije kod pojedinca) je dokazala povišen rizik od novih napada suicidalnog ponašanja i smrti od suicida kod pacijenata liječenih pregabalinom.

Savjetuje se pacijentima (kao i onima koji se o njima brinu) da potraže medicinski savjet ukoliko se pojave znaci suicidalnih ideja i ponašanja. Treba pratiti pacijente zbog pojave znakova suicidalnih ideja i ponašanja i razmotriti primjenu odgovarajuće terapije. U slučaju pojave suicidalnih ideja i ponašanja, treba razmotriti prekid terapije lijekom pregabalin.

Smanjenje funkcije donjeg dijela gastroint estinalnog trakta

U toku postmarketinškog perioda, prijavljeni su slučajevi smanjenja funkcije donjeg dijela gastrointestinalnog trakta (npr. opstrukcija crijeva, paralitički ileus, opstipacija) prilikom istovremene primjene pregabalina sa ljekovima koji mogu da izazovu opstipaciju, kao što su opioidni analgetici. Kada se pregabalin i opioidi primjenjuju u kombinaciji, mogu se razmotriti mjere za sprječavanje pojave opstipacije (posebno kod žena i starijih pacijenata).

Istovremena primjena sa opioidima

Neophodan je oprez kod propisivanja pregabalina istovremeno sa opioidima zbog rizika od CNS depresije (vidjeti dio 4.5). U ispitivanju slučajeva i kontrola (engl. case-control study) kod korisnika opioida, pacijenti koji su uzimali pregabalin istovremeno sa opioidom bili su izloženi povećanom riziku od smrti povezane sa opioidom u poređenju sa pacijentima koji su uzimali samo opioid (prilagođen odnos izgleda [aOR; engl. adjusted odds ratio], 1,68 [95% CI; 1,19 – 2,36]). Taj povećani rizik je zapažen kod niskih doza pregabalina (≤ 300 mg, aOR 1,52 [95% CI, 1,04 – 2,22]) te je postojao trend većeg rizika kod viših doza pregabalina (> 300 mg, aOR 2,51 [95% CI 1,24 – 5,06]).

Pogrešna primjena, mogućnost zloupotrebe ili zavisnosti

Pregabalin može izazvati zavisnost, koja se može ispoljiti i u terapijskim dozama. Prijavljeni su slučajevi pogrešne upotrebe lijeka i zloupotrebe lijeka. Prije propisivanja lijeka pregabalin pacijentima sa istorijom zloupotrebe supstanci je potreban dodatan oprez i procjena, zbog povećanog rizika od pogrešne primjene, zloupotrebe ili zavisnosti.

Pacijente koji se liječe pregabalinom treba pratiti zbog uočavanja simptoma pogrešne upotrebe lijeka, zloupotrebe ili zavisnosti, kao što su razvoj tolerancije, povećanje doze i kompulzivna potreba za lijekom.

Simptomi obustave

Nakon prekida kratkotrajnog i dugotrajnog liječenja pregabalinom, kod nekih pacijenata zapaženi su simptomi obustave primjene lijeka. Zabilježeni su sljedeći događaji: nesanica, glavobolja, mučnina, anksioznost, dijareja, sindrom sličan gripu, nervoza, depresija, suicidne misli, bol, konvulzije, hiperhidroza i vrtoglavica. Pojava simptoma obustave nakon prekida upotrebe lijeka pregabalin ukazuje na zavisnost od lijeka (vidjeti dio 4.8). Pacijenta o tome treba obavijestiti na početku liječenja. Ukoliko je potrebno obustaviti terapiju pregabalinom, preporuka je da se to uradi postepen, tokom minimum jedne nedelje, nezavisno od indikacije (vidjeti dio 4.2).

Moguća je pojava konvulzija, uključujući status epilepticus i grand mal konvulzije, u toku primjene ili ubrzo nakon obustavljanja terapije pregabalinom.

Što se tiče obustavljanja dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci ukazuju da incidenca i težina simptoma obustave mogu biti dozno-zavisne.

Encefalopatija

Prijavljeni su slučajevi encefalopatije uglavnom kod pacijenata sa pratećim poremećajima koji mogu da precipitiraju encefalopatiju.

Žene u reproduktivnom periodu/kontracepcija

Primjena lijeka Pragiola u prvom trimestru trudnoće može uzrokovati značajna oštećenja ploda. Pregabalin se ne smije primjenjivati tokom trudnoće osim ako korist liječenja za majku jasno prevazilazi mogući rizik za plod. Žene u reproduktivnom periodu moraju koristiti adekvatnu kontracepciju tokom liječenja (vidjeti dio 4.6)

Budući da se pregabalin predominantno izlučuje nepromijenjen urinom, da je metabolizam ovog lijeka kod ljudi zanemarljiv (<2% doze se otkriva u urinu u obliku metabolita), da ne inhibiše metabolizam ljekova in vitro, a ne vezuje se za proteine plazme, malo je vjerovatno da može izazvati ili biti podložan farmakokinetičkim interakcijama.

In vivo studije i analiza populacijske farmakokinetike

U skladu sa gore navedenim, u in vivo studijama nisu zapažene klinički značajne farmakokinetičke interakcije između pregabalina i fenitoina, karbamazepina, valproinske kiseline, lamotrigina, gabapentina, lorazepama, oksikodona ili etanola. Populaciona farmakokinetička analiza ukazuje da oralni antidijabetici, diuretici, insulin, fenobarbiton, tiagabin i topiramat nemaju klinički značajan uticaj na klirens pregabalina.

Oralni kontraceptivi, noretisteron i/ili etinilestradiol

Istovremena primjena pregabalina sa oralnim kontraceptivima noretisteronom i/ili etinilestradiolom ne mijenja farmakokinetiku ni jednog od ovih ljekova u stanju ravnoteže.

Ljekovi koji djeluju na CNS

Pregabalin može da potencira efekte etanola i lorazepama. Tokom postmarketinškog praćenja, prijavljene su pojava respiratorne insuficijencije, kome i smrti kod pacijenata koji su istovremeno primali pregabalin i opioide i/ili druge depresore CNS-a. Izgleda da pregabalin ima aditivno dejstvo na oštećenje kognitivnih i grubih motornih funkcija izazvanih oksikodonom.

Interakcije kod starijih

Nisu sprovedene specifične studije farmakodinamskih interakcija kod starijih dobrovoljaca. Takve studije su sprovedene samo kod odraslih.

Žene u reproduktivnom dobu/Kontracepcija

Žene u reproduktivnom periodu moraju koristiti adekvatnu kontracepciju tokom liječenja (vidjeti dio 4.4)

Trudnoća

Studije na životinjama su pokazale reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3).

Pregabalin prolazi kroz placentu kod pacova (vidjeti dio 5.2). Pregabalin može proći kroz placentu kod ljudi.

Ozbiljne kongenitalne malformacije

Podaci iz nordijske opservacione studije koja je obuhvatila više od 2700 trudnoća izloženih pregabalinu u prvom trimestru, pokazali su veću prevalencu ozbiljnih urođenih malformacija među pedijatrijskom populacijom (živom ili mrtvorođenom) izloženom pregabalinu u poređenju sa populacijom koja nije bila izložena (5,9% u odnosu na 4,1%).

Rizik od ozbiljnih urođenih malformacija među pedijatrijskom populacijom izloženom pregabalinu u prvom trimestru trudnoće bio je nešto veći u poređenju sa neizloženom populacijom (prilagođeni opseg prevalence i 95%-tni interval pouzdanosti: 1,14 (0,96 - 1,35)), i u poređenju sa populacijom izloženom lamotriginu (1,29 (1,01 – 1,65)) ili duloksetinu (1,39 (1,07 – 1,82)).

Analize specifičnih malformacija pokazale su veći rizik za nastanak malformacija nervnog sistema, oka, orofacijalnih otvora, urinarnih malformacija i genitalnih malformacija, ali brojčani podaci su bili mali i procjene neprecizne.

Pregabalin se ne smije primjenjivati tokom trudnoće, osim ukoliko je neophodno (ako korist po zdravlje majke prevazilazi potencijalni rizik po zdravlje fetusa).

Dojenje

Pregabalin se izlučuje u mlijeko majke (vidjeti dio 5.2). Uticaj pregabalina na novorođenče/odojče nije poznat. Treba donijeti odluku da li da se obustavi dojenje ili terapija pregabalinom, uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist terapije za majku.

Plodnost

Nisu dostupni klinički podaci o efektima pregabalina na plodnost žena.

U kliničkim ispitivanjima koja su procjenjivala efekat pregabalina na pokretljivost spermatozoida, muški ispitanici su bili izloženi dozama od 600 mg na dan. Nakon 3 mjeseca terapije, nije uočen efekat na pokretljivost spermatozoida.

Jedna studija fertiliteta na ženkama pacova pokazala je neželjene efekte na proces reprodukcije. Studije fertiliteta na mužjacima pacova pokazale su neželjene efekte na reprodukciju i razvoj. Klinički značaj ovih nalaza nije poznat (vidjeti odjeljak 5.3).

Lijek Pragiola može da ima slab do umjeren uticaj na sposobnosti upravljanja motornim vozilima i rukovanje mašinama. Lijek Pragiola može da izazove vrtoglavicu i pospanost te samim tim može da utiče na sposobnost upravljanja motornim vozilima i rukovanja mašinama. Pacijentima se savjetuje da ne upravljaju vozilima ili složenim mašinama, niti da se bave potencijalno opasnim aktivnostima, sve dok se ne utvrdi da li terapija utiče na njihove sposobnosti da obavljaju ove poslove.

Simptomi

Tokom postmarketinškog praćenja, najčešće prijavljena neželjena dejstva kod predoziranja pregabalinom uključuju somnolencu, stanje konfuzije, agitaciju i nemir. Prijavljene su takođe i konvulzije.

U rijetkim situacijama, zabilježeni su slučajevi kome.

Liječenje

Terapija predoziranja pregabalinom obuhvata opšte suportivne mjere, uključujući i hemodijalizu ukoliko je to potrebno (vidjeti dio 4.2: Tabela 1).

Farmakoterapijska grupa: Analgetici, ostali analgetici i antipiretici;

ATC kod: N02BF02

Aktivna supstanca je pregabalin, analog gama-aminobuterne kiseline [(S)-3-(aminometil)-5-metilheksanoična kiselina].

Mehanizam djelovanja

Pregabalin se vezuje za pomoćnu subjedinicu (α2-δ protein) voltažno-zavisnih kalcijumovih kanala u centralnom nervnom sistemu.

Klinička efi kasnost i bezbjednost

Neuropatski bol

Efikasnost je pokazana u ispitivanjima kod pacijenata sa dijabetesnom neuropatijom, postherpetičnom neuralgijom i povredom kičmene moždine. Efikasnost nije ispitivana kod drugih modela neuropatskog bola.

Pregabalin je ispitivan u 10 kontrolisanih kliničkih ispitivanja u kojima je primjenjivan 2 puta dnevno, najviše do 13 nedjelja, ili tri puta dnevno, najviše do 8 nedjelja. Sveukupno, profili bezbjednosti i efikasnosti za režime doziranja dva puta ili tri puta dnevno bili su slični.

U kliničkim ispitivanjima koja su trajala do 12 nedjelja, i za periferni i za centralni neuropatski bol, smanjenje bola zapaženo je u toku prve nedjelje i održavalo se tokom čitavog perioda liječenja.

U kontrolisanim kliničkim ispitivanjima za periferni neuropatski bol, 35% pacijenata liječenih pregabalinom i 18% pacijenata na placebu imalo je poboljšanje od 50% na skali procjene bola. Za pacijente koji nisu osjetili pospanost, ovo poboljšanje zapaženo je kod 33% pacijenata liječenih pregabalinom i kod 18% pacijenata na placebu. Za pacijente koji su osjetili pospanost, 48% na pregabalinu i 16% na placebu je imalo odgovor.

U kontrolisanom kliničkom ispitivanju koje je ispitivalo centralni neuropatski bol, 22% pacijenata na pregabalinu i 7% pacijenata na placebu je imalo poboljšanje od 50% na skali procjene bola.

Epilepsija

Dodatna terapija

Pregabalin je ispitivan u 3 kontrolisana klinička ispitivanja u trajanju od 12 nedjelja, u kojima je ukupna dnevna doza lijeka bila podijeljena u dvije ili tri dnevne doze. Sveukupno, profili bezbjednosti i efikasnosti za režime doziranja dva puta ili tri puta dnevno bili su slični.

Smanjenje učestalosti konvulzija zapaženo je tokom prve nedjelje liječenja.

Pedijatrijska populacija

Nije utvrđena efikasnost i bezbjednost pregabalina kao dopunske terapije za epilepsiju kod pedijatrijskih pacijenata mlađih od 12 godina i adolescenata. U studiji koja ispituje farmakokinetiku i podnošljivost kod pacijenata uzrasta od 3 mjeseca do 16 godina (n=65) neželjeni događaji su bili slični onima koji su primijećeni kod odraslih. Rezultati 12-nedjeljnog placebom kontrolisanog ispitivanja koje je sprovedeno kod 295 pedijatrijskih pacijenata uzrasta od 4 do 16 godina i 14-dnevnog placebom kontrolisanog ispitivanja koje je sprovedeno kod 175 pedijatrijskih pacijenata uzrasta od 1 mjeseca do manje od 4 godine radi procjene efikasnosti i bezbjednosti pregabalina kao dodatne terapije za liječenje parcijalnih napada i dva jednogodišnja otvorena ispitivanja bezbjednosti kod 54 i 431 pedijatrijska pacijenta sa epilepsijom uzrasta od 3 mjeseca do 16 godina ukazuju da su se neželjeni događaji pireksija i infekcije gornjeg respiratornog trakta češće javljali nego u studijama kod odraslih (vidjeti djelove 4.2, 4.8 i 5.2).

U 12-nedjeljnom placebom kontrolisanom ispitivanju, pedijatrijski pacijenti (uzrasta od 4 do 16 godina) su dobijali pregabalin u dozi od 2,5 mg/kg na dan (maksimalno 150 mg na dan), pregabalin 10 mg/kg na dan (maksimalno 600 mg na dan) ili placebo. Najmanje 50%-tno smanjenje parcijalnih napada od početka ispitivanja imalo je 40,6% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 10 mg/kg na dan (p=0,0068 naspram placeba), 29,1% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 2,5 mg/kg na dan (p=0,2600 naspram placeba ) i 22,6% onih koji su primali placebo.

U 14-dnevnom placebom kontrolisanom ispitivanju, pedijatrijski pacijenti (uzrasta od 1 mjeseca do manje od 4 godine) su dobijali pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan ili placebo. Medijana učestalosti napada tokom 24 sata na početku ispitivanja i pri posljednjoj posjeti iznosio je 4,7 i 3,8 za pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, 5,4 i 1,4 za pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan, te 2,9 i 2,3 za placebo. Primjena pregabalina u dozi od 14 mg/kg na dan značajno je smanjila logaritamski transformisanu učestalost parcijalnih napada u odnosu na placebo (p=0,0223); primjena pregabalina u dozi od 7 mg/kg na dan nije dovela do poboljšanja u poređenju sa placebom.

Monoterapija (novodijagnostikovani pacijenti)

Pregabalin je ispitivan u jednoj kontrolisanoj kliničkoj studiji koja je trajala 56 nedjelja, sa doziranjem dva puta dnevno. Pregabalin nije postigao neinferiornost u poređenju sa lamotriginom u odnosu na parametar efikasnosti - odsustvo epileptičkog napada u toku 6 mjeseci. Pregabalin i lamotrigin su pokazali sličan profil bezbjednosti i podnošljivosti.

Generalizovani anksiozni poremećaj

Pregabalin je proučavan u 6 kontrolisanih kliničkih ispitivanja, koja su trajala 4-6 nedjelja, jednom ispitivanju kod starijih pacijenata u trajanju od 8 nedjelja, i jednom dugotrajnom dvostruko-slijepom ispitivanju prevencije relapsa, u trajanju od 6 mjeseci.

Ublažavanje simptoma generalizovanog anksioznog poremećaja, prema skali HAM-A (Hamilton Anxiety Rating Scale) zapaženo je u toku prve nedjelje.

U kontrolisanim kliničkim ispitivanjima (trajanje 4-8 nedjelja), 52% pacijenata liječenih pregabalinom i 38% pacijenata na placebu je imalo poboljšanje za najmanje 50% prema HAM-A ukupnom skoru od početka liječenja do kraja terapije.

U kontrolisanim ispitivanjima, pojava zamućenog vida prijavljena je češće kod pacijenata tretiranih pregabalinom u odnosu na pacijente tretirane placebom, i u većini slučajeva je prolazila nastavljanjem terapije. U kontrolisanim oftalmološkim kliničkim ispitivanjima (uključujući testiranje oštrine vida, vidnog polja i pregled dilatiranog očnog dna), bilo je obuhvaćeno preko 3600 pacijenata. Smanjenje oštrine vida zabilježeno je kod 6,5% pacijenata tretiranih pregabalinom i kod 4,8% pacijenata koji su primali placebo. Promjene vidnog polja zabilježene su kod 12,4% pacijenata tretiranih pregabalinom i kod 11,7% pacijenata koji su primali placebo. Promjene na očnom dnu primijećene su kod 1,7% pacijenata tretiranih pregabalinom i kod 2,1% pacijenata tretiranih placebom.

Farmakokinetika pregabalina u stanju ravnoteže slična je kod zdravih dobrovoljaca, kod pacijenata sa epilepsijom koji primaju antiepileptike, i kod pacijenata sa hroničnim bolom.

Resorpcija

Pregabalin se brzo resorbuje kada se primijeni u stanju gladovanja (natašte), i dostiže maksimalne koncentracije u plazmi u roku od 1 sat, poslije primjene jedne ili više doza lijeka. Bioraspoloživost pregabalina nakon oralne primjene je jednaka ili veća od 90% i ne zavisi od primijenjene doze. Nakon ponovljene primjene, stanje ravnoteže postiže se u roku od 24 do 48 časova. Kada se pregabalin uzima sa hranom, smanjuje se stepen resorpcije, što rezultira smanjenjem Cmax za približno 25-30% i odlaže tmax za oko 2,5 časova. Primjena pregabalina sa hranom, međutim, nema klinički značajan uticaj na stepen resorpcije pregabalina.

Distribucija

U pretkliničkim studijama pokazano je da pregabalin prolazi krvno-moždanu barijeru kod miševa, pacova i majmuna. Pregabalin prolazi kroz placentu kod pacova, a takođe je prisutan i u mlijeku pacova. Volumen distribucije pregabalina poslije oralne primjene iznosi oko 0,56 l/kg kod ljudi. Pregabalin se ne vezuje za proteine plazme.

Biotransformacija

Pregabalin se praktično ne metaboliše kod ljudi. Nakon primjene doze radioaktivno označenog pregabalina, približno 98% radioaktivnosti otkrivene u urinu poticalo je od nepromijenjenog pregabalina. Glavni metabolit pregabalina, N-metil derivat pregabalina, nađen je u urinu i predstavlja 0,9% primijenjene doze. U pretkliničkim studijama nije bilo dokaza o racemizaciji S-enantiomera u R-enantiomer pregabalina.

Eliminacija

Pregabalin se eliminiše iz sistemske cirkulacije uglavnom putem bubrega u nepromijenjenom obliku. Poluvrijeme eliminacije iznosi 6,3 časa. Klirens u plazmi i renalni klirens pregabalina su u direktnoj srazmjeri sa klirensom kreatinina (vidjeti dio 5.2 Renalna insuficijencija).

Neophodno je podešavanje doze kod svih pacijenata sa smanjenom bubrežnom funkcijom ili kod pacijenata na hemodijalizi (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Linearnost/nelinearnost

Farmakokinetika pregabalina je linearna u okviru preporučenih doza. Interindividualna varijabilnost pregabalina je mala (˂20%). Iz podataka dobijenih na osnovu primjene jednokratne doze može se predvidjeti farmakokinetika višekratnih doza. Dakle, nema potrebe za rutinskim kontrolama koncentracije pregabalina u plazmi.

Pol

Klinička ispitivanja ukazuju da pol nema klinički značajan uticaj na koncentracije pregabalina u plazmi.

Oštećenje bubrega

Klirens pregabalina je direktno srazmjeran klirensu kreatinina. Osim toga, pregabalin se efikasno uklanja iz plazme pomoću hemodijalize (nakon 4 časa hemodijalize, terapijske koncentracije pregabalina u plazmi smanjuju se za oko 50%). Zbog toga što je eliminacija putem bubrega glavni put eliminacije, kod pacijenata sa renalnom insuficijencijom potrebno je smanjiti dozu i dati dopunsku dozu odmah nakon hemodijalize, ukoliko je to neophodno (vidjeti dio 4.2, Tabela 1).

Oštećenje jetre

Ne postoje specifične farmakokinetičke studije kod pacijenata sa poremećenom funkcijom jetre. S obzirom na to da se pregabalin samo neznatno metaboliše i uglavnom se izlučuje nepromijenjen urinom, ne očekuje se da oštećenje funkcije jetre može značajno da promijeni koncentracije pregabalina u plazmi.

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetika pregabalina je procjenjivana kod pedijatrijskih pacijenata sa epilepsijom (uzrasna grupa: 1 do 23 mjeseca, od 2 do 6 godina, od 7 do 11 godina i od 12 do 16 godina) sa dozama 2,5, 5, 10 i 15 mg/kg/dnevno, u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti lijeka.

Nakon oralne primjene pregabalina, natašte, kod pedijatrijskih pacijenata, uopšteno, vrijeme potrebno za postizanje maksimalne koncentracije lijeka u plazmi je bilo slično u svim uzrasnim grupama i iznosilo je 0,5 sati do 2 sata nakon primjene lijeka.

Cmax i PIK parameteri pregabalina povećavaju se linearno sa povećanjem doze u svakoj uzrasnoj grupi. PIK je bio niži za oko 30 % kod pedijatrijskih pacijenata tjelesne mase ispod 30 kg, zbog povećanja klirensa prilagođenog prema tjelesnoj masi za 43% kod ovih pacijenata, u poređenju sa pacijentima tjelesne mase ≥30 kg.

Prosječno krajnje poluvrijeme eliminacije iznosi 3 do 4 sata kod pedijatrijskih pacijenata uzrasta do 6 godina, i 4 do 6 sati kod onih uzrasta 7 godina i starijih.

Populacione farmakokinetičke analize su pokazale da je klirens kreatinina bio značajno povezan sa oralnim klirensom pregabalina, oralni volumen distribucije pregabalina sa tjelesnom masom, i ovi odnosi su bili slični kod pedijatrijskih pacijenata i odraslih.

Farmakokinetika pregabalina kod pacijenata mlađih od 3 mjeseca nije ispitivana (vidjeti djelove 4.2, 4.8 i 5.1).

Stariji pacijenti

Starenjem se klirens pregabalina smanjuje. Ovo smanjenje klirensa pregabalina primijenjenog oralno podudara se sa smanjenjem klirensa kreatinina do koga dolazi sa starenjem. Smanjenje doza pregabalina može biti neophodno kod starijih pacijenata kod kojih je renalna funkcija kompromitovana usljed starosti (vidjeti dio 4.2: Tabela 1).

Dojilje

Farmakokinetika pregabalina u dozi od 150 mg davanih na svakih 12 sati (dnevna doza 300 mg) je procjenjivana kod 10 žena u periodu laktacije, 12 nedjelja nakon porođaja. Laktacija ima neznatan ili nema uticaj na farmakokinetiku pregabalina. Pregabalin se izlučivao u mlijeko majke sa prosječnim koncentracijama lijeka u stanju ravnoteže od 76% od onog u plazmi majke. Procijenjena doza lijeka kod odojčadi (pod pretpostavkom da je konzumacija mlijeka 150 mL/kg /dnevno) čije su majke dobijale 300 mg/dnevno ili maksimalno 600 mg/dnevno pregabalina bi iznosila 0,31 odnosno 0,62 mg/kg/dnevno. Ove procijenjene doze iznose približno 7% ukupne dnevne doze koju majka uzme, izračunate na mg/kg.

U konvencionalnim studijama bezbjednosti na životinjama, pregabalin se dobro podnosio u klinički relevantnim dozama. U studijama toksičnosti ponavljanih doza kod pacova i majmuna opisani su efekti na CNS, uključujući hipoaktivnost, hiperaktivnost i ataksiju. Često je zapažen i porast incidence atrofije retine kod starih albino pacova nakon dugotrajne izloženosti pregabalinu, i to pri izloženosti ≥ 5 puta u odnosu na srednju izloženost ljudi pri maksimalnim preporučenim kliničkim dozama.

Pregabalin nije pokazao teratogeno dejstvo kod miševa, pacova ili kunića. Fetalna toksičnost kod pacova i kunića nastupila je samo pri izlaganju znatno većim dozama od onih koje se koriste kod ljudi. U studijama prenatalne/postnatalne toksičnosti, pregabalin je izazvao poremećaje u razvoju mladunaca pacova pri dozama koje su 2 puta veće od maksimalnih preporučenih terapijskih doza.

Neželjeni efekti na fertilitet ženki i mužjaka pacova zapaženi su tek pri dozama koje značajno prevazilaze terapijsku izloženost. Neželjeni efekti na reproduktivne organe mužjaka i parametre sperme bili su reverzibilni i javljali su se tek pri dozama koje značajno prevazilaze terapijsku izloženost ili su bili povezani sa spontanim degenerativnim procesima na muškim reproduktivnim organima kod pacova. Zato se smatra da ovi efekti imaju mali ili nikakav klinički značaj.

Na osnovu rezultata niza in vivo i in vitro testova pokazano je da pregabalin nije genotoksičan.

Kancerogeni potencijal pregabalina ispitivan je u dvogodišnjim studijama na miševima i pacovima. Nije zapažena pojava tumora kod pacova pri izloženosti do 24 puta većoj od srednje izloženosti kod ljudi pri maksimalnim preporučenim kliničkim dozama od 600 mg/dnevno. Kod miševa nije nađena povećana incidenca tumora pri izloženosti sličnoj kao kod srednje izloženosti kod ljudi, mada je zapažen porast incidence hemangiosarkoma pri izloženosti velikim dozama. Negenotoksični mehanizam tumora indukovanog pregabalinom kod miševa obuhvata promjene na trombocitima i sa tim udruženu proliferaciju ćelija endotela. Ni u kratkotrajnim, ni u dugotrajnim studijama ovakve promjene trombocita nijesu prisutne kod pacova, kao ni kod ljudi. Nema dokaza koji ukazuju na posljedičan rizik kod ljudi.

Kod mladih pacova vrste toksičnosti ne razlikuju se kvalitativno od onih zapaženih kod odraslih pacova, mada su mladi pacovi osjetljiviji. Pri izlaganju terapijskim dozama, postojali su klinički dokazi promjena u CNS-u u smislu hiperaktivnosti i bruksizma i izvjesnih promjena u rastu (prolazne supresije porasta tjelesne mase). Zapaženi su i efekti na menstrualni ciklus pri dozama koje su 5 puta veće od terapijskih doza kod ljudi. Smanjen odgovor reakcije trzanja na zvuk je primijećen kod mladih pacova nakon 1-2 nedjelje izlaganja dva puta većim dozama od terapijskih doza kod ljudi. Devet nedjelja nakon izloženosti, ovaj efekat nije više bio uočljiv.

Sadržaj kapsule:

Skrob, kukuruzni, preželatinizovan

Talk (E553b)

Omotač kapsule:

50 mg, 75 mg kapsule, tvrde

Titan dioksid (E171)

Želatin (E441)

Gvožđe (III) oksid, žuti (E172)

Crno mastilo za štampu (šelak (E904), gvožđe (III) oksid, crni (E172), propilen glikol (E1520))

150 mg kapsule, tvrde

Titan dioksid (E171)

Želatin (E441)

Gvožđe (III) oksid, crveni (E172)

Gvožđe (III) oksid, žuti (E172)

Crno mastilo za štampu (šelak (E904), gvožđe (III) oksid, crni (E172), propilen glikol (E1520))

300 mg kapsule, tvrde

Titan dioksid (E171)

Želatin (E441)

Gvožđe (III) oksid, crveni (E172)

Gvožđe (III) oksid, žuti (E172)

Gvožđe (III) oksid, crni (E172)

Bijelo mastilo za štampu (šelak (E904), propilen glikol (E1520), kalijum hidroksid (E525), titan dioksid (E171)).

Nije primjenjivo.

3 godine

Lijek čuvajte na temperaturi do 30C.

Blister (PVC/PVDC//Al): 56 (4x14) kapsula, tvrdih u kutiji.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Lijek Pragiola spada u grupu ljekova koji se koriste za liječenje epilepsije, perifernog i centralnog neuropatskog bola i generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP) kod odraslih osoba.

Periferni i centralni neuropatski bol

Lijek Pragiola se koristi za terapiju dugotrajnog bola izazvanog oštećenjem nerava. Veliki broj oboljenja može izazvati periferni neuropatski bol, kao šećerna bolest (dijabetes) ili infekcija virusom herpes zoster. Senzacije bola mogu se opisati kao osjećaj toplote, žarenje, pulsirajući bol, žiganje, probadanje, oštra bol, grčevi, stalna tupa bol, osjećaj mravinjanja, utrnulost, ”trnci i žmarci”. Periferni i centralni neuropatski bol može takođe biti povezan sa promjenama raspoloženja, poremećajem sna, zamorom, i može imati uticaja na fizičke i društvene aktivnosti, kao i na sveukupni kvalitet života.

Epilepsija

Lijek Pragiola se koristi za liječenje nekih oblika epilepsije (parcijalne konvulzije sa ili bez sekundarne generalizacije) kod odraslih osoba. Vaš ljekar će Vam propisati lijek Pragiola za liječenje epilepsije ukoliko Vaše stanje nije pod kontrolom sa postojećom terapijom. Lijek Pragiola se uzima kao dodatak uz postojeću terapiju. Lijek Pragiola se ne koristi sam već u kombinaciji sa drugim antiepilepticima.

Generalizovani anksiozni poremećaj

Lijek Pragiola se primjenjuje za liječenje generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP). Simptomi generalizovanog anksioznog poremećaja su dugotrajna prenaglašena uznemirenost i zabrinutost koje je teško kontrolisati. Generalizovani anksiozni poremećaj može takođe da prouzrokuje nemir, ili osjećaj da je osoba na ivici izdržljivosti, da se lako zamara, da ima probleme sa koncentracijom ili prisjećanjem, razdražljivost, napetost u mišićima ili poremećaj sna. Ove reakcije se razlikuju od stresa i napetosti u svakodnevnom životu.

Lijek Pragiola ne smijete koristiti:

• ako ste alergični (preosjetljivi) na pregabalin ili na neki drugi sastojak lijeka Pragiola (navedenih u dijelu 6).

Upozorenja i mjere opreza:

Obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu prije nego što uzmete lijek Pragiola.

• Kod nekih pacijenata koji su uzimali pregabalin, prijavljeni su simptomi koji ukazuju na alergijsku reakciju. Ti simptomi obuhvataju oticanje lica, usana, jezika i grla, kao i prošireni osip kože. Ukoliko osjetite neki od navedenih simptoma, potrebno je da odmah potražite pomoć Vašeg ljekara.
• Tokom liječenja pregabalinom prijavljeni su ozbiljni kožni osipi, uključujući Stevens-Johnsonov sindrom i toksičnu epidermalnu nekrolizu. Obustavite primjenu pregabalina i odmah potražite pomoć ljekara ako primijetite bilo koji od simptoma povezanih s navedenim ozbiljnim kožnim reakcijama opisanim u dijelu 4.
• Lijek Pragiola se povezuje sa pojavom vrtoglavice i pospanosti, što može povećati pojavu slučajnih povreda (padova) kod starijih pacijenata. Zbog toga morate biti oprezni dok se ne naviknete na efekte lijeka.
• Lijek Pragiola može da izazove pojavu zamućenog vida ili gubitak vida ili druge poremećaje vida, od kojih je većina prolazna. Ukoliko primijetite bilo koji poremećaj vida, odmah obavijestite Vašeg ljekara.
• Pojedinim pacijentima sa šećernom bolešću koji dobijaju na težini dok uzimaju pregabalin, možda će biti potrebna promjena terapije za šećernu bolest.
• Neka neželjena dejstva, kao što je pospanost, mogu se javljati češće, jer pacijenti sa povredom kičmene moždine mogu da uzimaju druge ljekove za terapiju bola ili ukočenosti koji imaju slična neželjena dejstva kao pregabalin, tako da težina ovih neželjenih efekata može biti povećana kada se uzimaju zajedno.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pragiola, uglavnom starijih sa kardiovaskularnim poremećajima, prijavljeni su slučajevi srčane insuficijencije (slabosti). Prije nego što počnete terapiju lijekom Pragiola, obavezno obavijestite Vašeg ljekara ako imate ili ste imali srčanih problema.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pragiola, prijavljeni su slučajevi bubrežne slabosti (insuficijencije). Ukoliko primijetite da je u toku liječenja došlo do smanjenog izlučivanja mokraće, obavijestite o tome Vašeg ljekara, jer se prekidom terapije može poboljšati stanje.
• Kod nekih pacijenata liječenih antiepileptičkim ljekovima kao što je pregabalin, pojavile su se misli o samopovrjeđivanju ili o samoubistvu ili pokazivanje suicidalnog ponašanja. Ukoliko Vam se u bilo kom trenutku pojave takve misli ili pokažete takvo ponašanje, odmah obavijestite Vašeg ljekara.
• Ukoliko se lijek Pragiola uzima sa drugim ljekovima koji mogu da izazovu zatvor (npr. neki ljekovi za liječenje bola), moguća je pojava gastrointestinalnih tegoba (zatvor, blokada ili paraliza crijeva). Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko imate zatvor, naročito ukoliko ste skloni tom zdravstvenom problemu.
• Prije uzimanja ovog lijeka morate obavijestiti Vašeg ljekara ako ste nekad zloupotrijebili ili bili zavisni od alkohola, ljekova koji se izdaju na recept ili nelegalnih supstanci, jer u tom slučaju postoji veći rizik da postanete zavisni od lijeka pregabalin .
• Prijavljeni su slučajevi pojave grčeva (konvulzija) u toku ili ubrzo nakon prekida uzimanja pregabalina. Ukoliko doživite grčeve, odmah kontaktirajte Vašeg ljekara.
• Kod nekih pacijenata koji su uzimali lijek Pragiola dok su se liječili od nekih drugih bolesti, prijavljeni su slučajevi smanjene moždane funkcije (encefalopatija). Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko ste imali bilo koju ozbiljnu bolest, uključujući bolesti jetre ili bubrega.
• Prijavljene su teškoće sa disanjem. Ako imate poremećaje nervnog sistema, respiratorne poremećaje, oštećenje bubrega ili ste stariji od 65 godina, ljekar Vam može propisati drugačiji režim doziranja. Obratite se svom ljekaru ako imate problema s disanjem ili plitkim udisajima.

Zavisnost

Pojedine osobe mogu postati zavisne od lijeka Pragiola (imaju potrebu da nastave sa uzimanjem lijeka). Mogu ispoljiti efekte obustave primjene lijeka, kada ga prestanu uzimati (pogledajte dio 3 "Kako se upotrebljava lijek Pragiola" i "Ako prestanete da uzimate lijek Pragiola"). Ukoliko brinete da biste mogli postati zavisni od lijeka Pragiola, obratite se za savjet svom ljekaru.

Ako primijetite bilo koji od sledećih simptoma dok uzimate lijek Pragiola, to može ukazivati na to da ste postali zavisni na lijek:

• imate potrebu da uzimate lijek duže nego što je to preporučio ljekar koji Vam je propisao lijek
• osjećate potrebu da uzmete više lijeka od preporučene doze
• koristite lijek za stanja, zbog kojih Vam nije propisan ovaj lijek
• više puta ste neuspješno pokušali prestati s primjenom ili kontrolisati Vašu primjenu lijeka
• osjećate se loše kada prestanete uzimati lijek, a osjećate se bolje čim ponovo počnete uzimati lijek

Ako ste primijetili bilo koji od ovih simptoma, razgovarajte s Vašim ljekarom o najboljem obliku liječenja za Vas i ujedno o tome kada je prikladno prekinuti s primjenom lijeka i kako to izvesti na bezbjedan način.

Djeca i adolescenti

Bezbjednost i efikasnost pregabalina kod pacijenata mlađih od 18 godina nije ustanovljena i zbog toga, pregabalin ne treba koristiti u ovoj starosnoj grupi.

Primjena drugih ljekova

Obavijestite svog ljekara ili farmaceuta ako uzimate, donedavno ste uzimali, ili biste mogli uzeti neki drugi lijek, uključujući i one koje se nabavljaju bez ljekarskog recepta.

Lijek Pragiola i neki drugi ljekovi mogu uticati jedni na druge (interakcija). Kada se lijek Pragiola uzima istovremeno sa nekim drugim ljekovima koji imaju sedativno dejstvo (uključujući opioidne ljekove), lijek Pragiola može pojačati neželjena dejstva ovih ljekova i dovesti do zastoja disanja, kome i smrti. Vrtoglavica, pospanost i smanjenje koncentracije mogu se pojačati ukoliko se lijek Pragiola uzima sa drugim ljekovima koji sadrže:

• oksikodon (upotrebljava se protiv jakih bolova);
• lorazepam (koristi se za liječenje uznemirenosti);
• alkohol.

Lijek Pragiola se može uzimati sa sredstvima za kontracepciju.

Uzimanje lijeka Pragiola sa hranom ili pićem

Lijek Pragiola se može uzimati sa hranom, ili bez nje. Ne savjetuje se konzumiranje alkohola tokom terapije lijekom Pragiola.

Plodnost, trudnoća i dojenje

Pregabalin se ne smije koristiti tokom trudnoće ili dojenja, osim ako Vam ljekar nije rekao drugačije. Primjena pregabalina u prva 3 mjeseca trudnoće može uzrokovati urođene mane kod ploda koje će biti potrebno liječiti. U studiji u kojoj su pregledani podaci žena u nordijskim zemljama koje su uzimale pregabalin tokom prva 3 mjeseca trudnoće, 6 novorođenčadi na svakih 100 imalo je takve urođene mane, u poređenju s 4 novorođenčeta na svakih 100 rođenih kod žena koje u ispitivanju nisu bile liječene pregabalinom. Prijavljene su abnormalnosti lica (orofacijalni rascjepi), očiju, nervnog sistema (uključujući mozak), bubrega i polnih organa.

Žene u reproduktivnom periodu moraju koristiti efikasnu kontracepciju.

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu za savjet prije nego što uzmete ovaj lijek.

Uticaj lijeka Pragiola na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama

Lijek Pragiola može izazvati vrtoglavicu, pospanost i smanjenje koncentracije. Ne treba da vozite niti da upravljate mašinama, kao ni da se bavite potencijalno opasnim aktivnostima, sve dok ne utvrdite da li ovaj lijek utiče na Vašu sposobnost da obavljate ove aktivnosti.

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako niste sigurni kako da koristite ovaj lijek. Nemojte uzimati više lijeka nego što je propisano.

Vaš ljekar će odrediti odgovarajaću dozu za Vas.

Lijek Pragiola je namijenjen samo za oralnu primjenu.

Periferni i centralni neuropatski bol, epilepsija ili generalizovani anksiozni poremećaj:

• Uzmite onoliko kapsula koliko Vam je odredio Vaš ljekar.
• Doza je prilagođena Vama i Vašem stanju, i obično iznosi između 150 mg i 600 mg dnevno.
• Vaš ljekar će Vam reći da li da uzimate lijek Pragiola dva ili tri puta dnevno. Ako uzimate lijek Pragiola dva puta dnevno, uzmite jednu dozu ujutro i jednu uveče, otprilike u isto vrijeme svakog dana. Ako uzimate lijek Pragiola tri puta dnevno, uzmite jednu dozu ujutro, jednu dozu poslije podne i jednu uveče, otprilike u isto vrijeme svakog dana.

Ukoliko imate utisak da je dejstvo lijeka Pragiola prejako ili preslabo, razgovarajte o tome sa Vašim ljekarom ili farmaceutom.

Ukoliko ste stariji pacijent (preko 65 godina starosti), treba da uzimate lijek Pragiola na uobičajen način, osim u slučaju da imate problema sa bubrezima. Ukoliko imate problema sa bubrezima, Vaš ljekar Vam može propisati različit raspored doziranja i/ili dozu.

Kapsule progutajte cijele sa vodom.

Nastavite da uzimate lijek Pragiola sve dok Vam Vaš ljekar ne kaže da prestanete.

Ako ste uzeli više lijeka Pragiola nego što je trebalo

Odmah pozovite Vašeg ljekara ili idite u najbliži urgentni centar. Sa sobom ponesite svoju kutiju sa kapsulama lijeka Pragiola. Možete osjetiti pospanost, zbunjenost, razdražljivost ili nemir ukoliko uzmete više lijeka Pragiola nego što bi trebalo. Prijavljeni su i slučajevi napada i nesvjestice (koma).

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Pragiola

Važno je da redovno uzimate lijek Pragiola, svakog dana u isto vrijeme. Ako zaboravite da uzmete jednu dozu, uzmite je čim se sjetite, osim ukoliko već nije vrijeme za sljedeću dozu. U tom slučaju, samo nastavite sa sljedećom dozom kao i obično.

Ne uzimajte dvostruku dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu.

Ako prestanete da uzimate lijek Pragiola

Ne prekidajte naglo uzimanje lijeka Pragiola. Ako želite prestati uzimati lijek Pragiola, prvo razgovarajte o tome sa svojim ljekarom. On će Vam reći kako da to napravite. Prekid terapije treba obaviti postepeno, u toku najmanje nedjelju dana.

Morate znati da nakon prekida kratkotrajnog ili dugotrajnog liječenja lijekom Pragiola mogu nastupiti određena neželjena dejstva, takozvani efekti obustave lijeka. Oni uključuju poremećaj spavanja, glavobolju, mučninu, osjećaj uznemirenosti, proliv, simptome slične gripu, grčeve, nervozu, depresiju, misli o samopovrjeđivanju ili samoubistvu, bol, pojačano znojenje i vrtoglavicu. Ovi efekti mogu da se javljaju češće ili da budu teži ukoliko ste uzimali pregabalin u dužem vremenskom periodu. Ukoliko Vam se jave efekti obustave lijeka, kontaktirajte Vašeg ljekara.

U slučaju bilo kakvih dodatnih pitanja u vezi sa primjenom ovog lijeka, obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.

Kao i svi ljekovi i lijek Pragiola može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Ukoliko osjetite oticanje lica ili jezika ili se na koži pojavi crvenilo, plikovi ili perutanje kože, morate odmah potražiti pomoć ljekara.

Veoma često: mogu se javiti kod više od 1 na 10 osoba

• vrtoglavica, zamor, glavobolja.

Često: mogu se javiti kod najviše 1 na 10 osoba

• Pojačan apetit.
• Ushićenje, kofuzija, dezorijentisanost, smanjenje seksualne želje, razdražljivost.
• Poremećaj pažnje, nespretnost, poremećaj pamćenja, gubitak pamćenja, nevoljno drhtanje (tremor), poteškoće pri govoru, osjećaj peckanja, utrnulost, sedacija, letargija, nesanica, umor, neuobičajeno osjećanje.
• Zamagljen vid, duple slike.
• Vrtoglavica, poteškoće sa ravnotežom, pad.
• Suva usta, zatvor, povraćanje, nadutost, proliv, mučnina, otečen stomak.
• Poteškoće sa postizanjem erekcije.
• Oticanje tijela, uključujući ekstremitete.
• Osjećaj pijanosti, neuobičajen način hodanja.
• Porast tjelesne mase.
• Grčevi u mišićima, bol u zglobovima, bol u leđima, bol u ekstremitetima.
• Bol u grlu.

Povremeno: mogu se javiti kod najviše 1 na 100 osoba

• Gubitak apetita, gubitak tjelesne mase, nizak nivo šećera u krvi, visok nivo šećera u krvi.
• Promijenjena slika o sebi, nemir, depresija, uznemirenost, promjene raspoloženja, poteškoće u pronalaženju riječi, halucinacije, neuobičajeni snovi, napad panike, apatija, agresija, povišeno raspoloženje, slabljenje mentalnih sposobnosti, poteškoće pri razmišljanju, povećanje seksualne želje, poteškoće sa polnom funkcijom uključujući nemogućnost postizanja orgazma, odložena ejakulacija.
• Promjene vida, neuobičajeni pokreti očiju, promjene vida uključujući gubitak perifernog vida (kao da gledate kroz cijev), bljeskovi svijetla, trzajni pokreti, smanjeni refleksi, pojačana aktivnost, vrtoglavica pri ustajanju, osjetljivost kože, gubitak čula ukusa, osjećaj pečenja, nevoljni pokreti pri kretanju, smanjena svijest, gubitak svijesti, nesvjestica, pojačana osjetljivost na buku, loše osjećanje.
• Suve oči, oticanje očiju, bol u oku, slabost očiju, suzne oči, nadraženost očiju.
• Poremećaji srčanog ritma, ubrzani puls, nizak krvni pritisak, visok krvni pritisak, promjene otkucaja srca, slabost srca.
• Nalet crvenila, nalet vrućine.
• Otežano disanje, suvoća nosne sluznice, zapušen nos.
• Pojačano stvaranje pljuvačke, gorušica, utrnulost oko usta.
• Znojenje, osip, drhtavica, groznica.
• Trzanje mišića, oticanje zglobova, ukočenost mišića, bol uključujući bol u mišićima, bol u vratu.
• Bol u dojkama.
• Otežano ili bolno mokrenje, inkontinencija.
• Slabost, žeđ, stezanje u grudima.
• Promjene u laboratorijskim rezultatima analize krvi i funkcije jetre (povišene vrijednosti kreatinin fosfokinaze u krvi, povišene vrijednosti alanin aminotransferaze, povišene vrijednosti aspartat aminotransferaze, smanjen broj krvnih pločica, smanjen broj neutrofila, povećanje kreatinina u krvi, smanjene vrijednosti kalijuma u krvi).
• Preosjetljivost, oticanje lica, svrab, koprivnjača, curenje iz nosa, krvarenje iz nosa, kašalj, hrkanje.
• Bolne menstruacije.
• Hladnoća ruku i stopala.

Rijetko: mogu se javiti kod najviše 1 na 1000 osoba

• Poremećaj čula mirisa, nemogućnost fokusiranja slike, promijenjena percepcija dubine, osjećaj svjetline pri gledanju, gubitak vida.
• Proširene zjenice, razrokost.
• Hladan znoj, stezanje u grlu, oticanje jezika.
• Upala gušterače (pankreasa).
• Otežano gutanje.
• Usporeni ili umanjeni pokreti tijela.
• Poteškoće pri pravilnom pisanju.
• Nakupljanje tečnosti u stomaku.
• Tečnost u plućima.
• Konvulzije.
• Promjene na elektrokardiogramu (EKG-u) koje odgovaraju poremećajima srčanog ritma.
• Oštećenje mišića.
• Iscjedak iz dojke, neuobičajen rast dojki, rast dojki kod muškaraca.
• Prestanak menstrualnog krvarenja.
• Slabost bubrega, smanjen volumen mokraće, zadržavanje mokraće.
• Smanjen broj bijelih krvnih ćelija.
• Neprilagođeno ponašanje, suicidalne ideje, suicidalne misli.
• Alergijske reakcije koje mogu obuhvatiti otežano disanje, upalu očiju (keratitis) i ozbiljne kožne reakcije koje karakterišu crvenkaste mrlje u predjelu kože, u obliku mete ili kružnog oblika, koje izbijaju na trupu, često s mjehurićima u sredini, ljuštenje kože, čirevi u ustima, grlu, nosu, na polnim organima i očima. Ovim ozbiljnim kožnim osipima mogu prethoditi povišena tjelesna temperatura i simptomi slični gripu (Stevens-Johnsonov sindrom i toksična epidermalna nekroliza).
• Žutica (žuta prebojenost kože i beonjača).
• Parkinsonizam, odnosno simptomi slični Parkinsonovoj bolesti; kao što su tremor, bradikinezija (smanjena sposobnost kretanja) i rigiditet (ukočenost mišića).

Veoma rijetko: mogu se javiti kod najviše 1 na 10 000 osoba

• Slabost (insuficijencija) jetre.
• Hepatitis (upala jetre).

Nepoznato: učestalost se ne može procijeniti na osnovu dostupnih podataka

• Razvijanje zavisnosti od lijeka Pragiola

Nakon prestanka kratkotrajne ili dugotrajne upotrebe lijeka Pragiola, imajte u vidu da možete osjetiti određena neželjena dejstva, takozvane efekte obustave lijeka (pogledajte dio “Ako prestanete da uzimate lijek Pragiola”).

Neka neželjena dejstva, kao što je pospanost, mogu se javljati češće, jer pacijenti sa povredom kičmene moždine mogu da uzimaju druge ljekove za terapiju bola ili ukočenosti koji imaju slična neželjena dejstva kao pregabalin, tako da težina ovih neželjenih efekata može biti povećana kada se uzimaju zajedno.

U postmarketinškom istraživanju prijavljene su sljedeće nuspojave: problemi s disanjem, plitki udisaji.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na pakovanju. Rok upotrebe odnosi se na posljednji dan navedenog mjeseca.

Lijek čuvajte na temperaturi do 30C.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine. Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek Pragiola

• Aktivna supstanca je pregabalin. Svaka kapsula, tvrda sadrži 50 mg, 75 mg, 150 mg ili 300 mg pregabalina.
• Pomoćne supstance su:
• Sadržaj kapsule: skrob, kukuruzni, preželatinizovan; talk (E553b).
• Omotač kapsule:

50 mg, 75 mg kapsule, tvrde: titan dioksid (E171); želatin (E441); gvožđe (III) oksid, žuti (E172); crno mastilo za štampu (šelak (E904), gvožđe (III) oksid, crni (E172), propilen glikol (E1520)).

150 mg kapsule, tvrde: titan dioksid (E171); želatin (E441); gvožđe (III) oksid, crveni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti (E172); crno mastilo za štampu (šelak (E904), gvožđe (III) oksid, crni (E172), propilen glikol (E1520)).

300 mg kapsule, tvrde: titan dioksid (E171); želatin (E441); gvožđe (III) oksid, crveni (E172); gvožđe (III) oksid, žuti (E172); gvožđe (III) oksid, crni (E172); bijelo mastilo za štampu (šelak (E904)), propilen glikol (E1520), kalijum hidroksid (E525), titan dioksid (E171))

Kako izgleda lijek Pragiola i sadržaj pakovanja

Kapsula, tvrda.

Pragiola 50 mg kapsula, tvrda

Tijelo kapsule je bijele boje, kapica kapsule je svijetložute boje. Na kapici kapsule je utisnuta crna oznaka P50. Sadržaj kapsule je bijeli do gotovo bijeli prašak. Dužina kapsule: 15,3 – 16,2 mm.

Pragiola 75 mg kapsula, tvrda

Tijelo kapsule je braonkastožute boje, kapica kapsule je braonkastožute boje. Na kapici kapsule je utisnuta crna oznaka P75. Sadržaj kapsule je bijeli do gotovo bijeli prašak. Dužina kapsule: 13,8 – 14,8 mm.

Pragiola 150 mg kapsula, tvrda

Tijelo kapsule je bijele boje, kapica kapsule je žućkastobraon boje. Na kapici kapsule je utisnuta crna oznaka P150. Sadržaj kapsule je bijeli do gotovo bijeli prašak. Dužina kapsule: 17,2 – 18,3 mm.

Pragiola 300 mg kapsula, tvrda

Tijelo kapsule je bijele boje, kapica kapsule je tamno braon boje. Na kapici kapsule je utisnuta bijela oznaka P300. Sadržaj kapsule je bijeli do gotovo bijeli prašak. Dužina kapsule: 20,0 – 22,1 mm.

Lijek Pragiola je dostupan u kartonskim kutijama sa 56 (4x14) kapsula, tvrdih u blister pakovanju.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole

D.S.D. „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo Podgorica

Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna Gora

Proizvođač

KRKA d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

TAD Pharma GmbH, Heinz-Lohmann-Straße 5, 27472 Cuxhaven, Njemačka

Režim izdavanja lijeka

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

Pragiola, kapsula, tvrda, 50 mg, blister, 56 (4x14) kapsula, tvrdih:

2030/20/918 – 4224 od 10.09.2020. godine

Pragiola, kapsula, tvrda, 75 mg, blister, 56 (4x14) kapsula, tvrdih:

2030/20/919 – 4225 od 10.09.2020. godine

Pragiola, kapsula, tvrda, 150 mg, blister, 56 (4x14) kapsula, tvrdih:

2030/20/920 – 4226 od 10.09.2020. godine

Pragiola, kapsula, tvrda, 300 mg, blister, 56 (4x14) kapsula, tvrdih:

2030/20/921 – 4227 od 10.09.2020. godine

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Februar, 2025. godine