Epilepsija
Odrasle osobe i adolescenti uzrasta 13 godina i stariji
- Adjuvantna ili monoterapija parcijalnih napada i generalizovanih napada, uključujući tonično-klonične napade.
- Napadi povezani sa Lennox-Gastaut sindromom. Lijek LAMICTAL se primjenjuje kao adjuvantna terapija, ali može biti primijenjen kao inicijalni antiepileptički lijek (AEL) u početnoj terapiji Lennox-Gastaut sindroma.
Djeca i adolescenti uzrasta od 2. do 12. godine
- Adjuvantna terapija parcijalnih napada i generalizovanih napada, uključujući klonično-tonične napade i napade udružene sa Lennox-Gastaut sindromom.
- Monoterapija tipičnih absans napada.
Bipolarni poremećaj
Odrasle osobe uzrasta 18 godina i starije
- Prevencija pojave depresivnih epizoda kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem tipa I kod kojih prevashodno dominira pojava depresivnih epizoda (vidjeti dio 5.1).
Lijek LAMICTAL nije indikovan za primjenu u terapiji akutnih maničnih ili depresivnih epizoda.
Doziranje
Lijek LAMICTAL, tablete za žvakanje/oralnu disperziju mogu se sažvakati, rastvoriti u maloj količini vode (dovoljnoj da prekrije barem cijelu tabletu za žvakanje/oralnu disperziju) ili progutati cijele sa malo vode. Ne pokušavajte da primijenite dio tablete za žvakanje/oralnu disperziju.
Ukoliko izračunata doza lamotrigina (na primjer, za terapiju djece oboljele od epilepsije ili pacijenata sa oštećenjem jetre) ne odgovara cijelim tabletama, doza koju je potrebno primijeniti jednaka je manjem broju cijelih tableta.
Ponovno otpočinjanje terapije
Potrebno je da ljekari koji propisuju lijek procijene potrebu za povećanjem doze do doze održavanja prilikom ponovnog počinjanja terapije lijekom LAMICTAL kod pacijenata koji su prekinuli sa primjenom lijeka LAMICTAL iz bilo kog razloga, s obzirom na to da je rizik od pojave ozbiljnog osipa udružen sa primjenom visokih inicijalnih doza i prekoračenjem preporučenog postepenog povećavanja terapijskih doza lamotrigina (vidjeti dio 4.4). Što je protekao duži vremenski interval od primjene prethodne doze, potrebno je u većoj mjeri obratiti pažnju na povećanje doze do doze održavanja. Ukoliko vremenski interval od prekida primjene lamotrigina prevazilazi pet poluvremena eliminacije (vidjeti dio 5.2), dozu lijeka LAMICTAL bi generalno trebalo povećavati do doze održavanja u skladu sa odgovarajućom shemom doziranja.
Kod pacijenata kod kojih je prethodno prekinuta terapija lamotriginom zbog pojave osipa, ne preporučuje se ponovno otpočinjanje terapije lijekom LAMICTAL, osim u slučaju kada potencijalna korist prevazilazi moguće rizike primjene.
Epilepsija
Preporučeno povećanje doze i doze održavanja za odrasle osobe i adolescente uzrasta 13 godina i starije (vidjeti tabelu 1) i za djecu i adolescente uzrasta od 2. do 12. godine (vidjeti tabelu 2) navedeno je u daljem tekstu. Zbog rizika od pojave osipa, ne savjetuje se prekoračenje inicijalne doze, kao ni doziranje prilikom naknadnog povećanja doze (vidjeti dio 4.4).
Ukoliko se iz terapijske sheme koja obuhvata primjenu lamotrigina povuku antiepileptici (AEL) primijenjeni istovremeno, ili se navedenoj shemi dodaju drugi AEL/terapija, potrebno je obratiti pažnju na uticaj koji navedeni ljekovi mogu imati na farmakokinetiku lamotrigina (vidjeti dio 4.5).
Tabela 1: Odrasle osobe i adolescenti uzrasta 13 godina i stariji – preporučena terapijska shema za epilepsiju
| Terapijska shema | 1.+2. nedjelja | 3.+4. nedjelja | Uobičajena doza održavanja |
| Monoterapija: | 25 mg/dnevno | 50 mg/dnevno | 100–200 mg/dnevno |
| Adjuvantna terapija SA valproatom (inhibitor glukuronidacije lamotrigina – vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se sa valproatom bez obzira na konkomitantnu primjenu drugih ljekova | 12,5 mg/dnevno | 25 mg/dnevno | 100–200 mg/dnevno |
| Adjuvantna terapija valproata i SA induktorima glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se bez valproata, ali uz: | 50 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | 200–400 mg/dnevno |
| Adjuvantna terapija valproata i induktora glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se u terapiji sa drugim ljekovima koji značajno ne inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina. | 25 mg/dnevno | 50 mg/dnevno | 100–200 mg/dnevno |
| Kod pacijenata koji primjenjuju ljekove čija farmakokinetička interakcija sa lamotriginom za sada još uvijek nije poznata (vidjeti dio 4.5), mora se primijeniti terapijska shema doziranja preporučena za istovremenu primjenu lamotrigina i valproata. |
Tabela 2: Djeca i adolescenti uzrasta od 2. do 12. godine – preporučena terapijska shema za epilepsiju (ukupna dnevna doza u mg/kg tjelesne mase/dnevno)**
| Terapijska shema | 1.+2. nedjelja | 3.+4. nedjelja | Uobičajena doza održavanja |
| Monoterapija tipičnih absans napada: | 0,3 mg/kg/dnevno | 0,6 mg/kg/dnevno | 1–15 mg/kg/dnevno |
| Adjuvantna terapija SA valproatom (inhibitor glukuronidacije lamotrigina – vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se sa valproatom bez obzira na konkomitantnu primjenu drugih ljekova | 0,15 mg/kg/dnevno* | 0,3 mg/kg/dnevno | 1-5 mg/kg/dnevno (jednom dnevno ili podijeljeno u dvije doze) |
| Adjuvantna terapija valproata i SA induktorima glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se bez valproata, ali uz: | 0,6 mg/kg/dnevno | 1,2 mg/kg/dnevno | 5-15 mg/kg/dnevno (jednom dnevno ili podijeljeno u dvije doze) |
| Adjuvantna terapija valproata i induktora glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | |||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se u terapiji sa drugim ljekovima koji značajno ne inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina. | 0,3 mg/kg/dnevno | 0,6 mg/kg/dnevno | 1-10 mg/kg/dnevno (jednom dnevno ili podijeljeno u dvije doze) |
| Kod pacijenata koji primjenjuju ljekove čija farmakokinetička interakcija sa lamotriginom za sada još uvijek nije poznata (vidjeti dio 4.5), mora se primijeniti terapijska shema doziranja preporučenu za istovremenu primjenu lamotrigina i valproata. | |||
| * (Kad su tablete od 2 mg najniža doza na tržištu) NAPOMENA: Ukoliko je izračunata dnevna doza kod pacijenata koji uzimaju valproat 1 mg ili veća, ali manja od 2 mg, tada se lijek LAMICTAL od 2 mg, tablete za žvakanje/oralnu disperziju može uzimati svaki drugi dan tokom prve dvije nedjelje. U slučajevima kada je izračunata dnevna doza kod pacijenata koji uzimaju valproat manja od 1 mg, lijek LAMICTAL se ne smije koristiti. NEMOJTE da pokušavate da primijenite dio tablete za žvakanje/oralnu disperziju. | |||
| *( Kad su tablete od 5 mg najniža doza na tržištu) NAPOMENA: Ukoliko je izračunata dnevna doza kod pacijenata koji uzimaju valproat od 2,5 mg do 5 mg, tada se lijek Lamictal od 5 mg, tablete za žvakanje/oralnu disperziju mogu uzimati svaki drugi dan tokom prve dvije nedjelje. Ukoliko je izračunata dnevna doza kod pacijenata koji uzimaju valproat manja od 2,5 mg, tada se lamotrigin tablete za žvakanje/oralnu disperziju ne smiju koristiti. NEMOJTE da pokušavate da primijenite dio tablete za žvakanje/oralnu disperziju. |
** Ako se izračunata doza lamotrigina ne može postići primjenom cijele tablete, dozu treba zaokružiti na najbližu cijelu tabletu.
Kako bi se obezbijedilo održavanje terapijske doze, potrebno je pratiti tjelesnu masu djeteta i u slučaju pojave promjene tjelesne mase prilagoditi dozu lijeka koja se primjenjuje. Veća je vjerovatnoća da će kod pacijenata uzrasta od 2 do 6 godina biti potrebna primjena doze održavanja koja se nalazi na višem kraju preporučenog opsega vrijednosti doza.
U slučaju da je kontrola epilepsije postignuta primjenom adjuvantne terapije, može se prekinuti sa istovremenom primjenom AEL i nastaviti monoterapijom lijekom LAMICTAL.
Djeca mlađa od 2. godine
Postoje ograničeni podaci o bezbjednosti i efikasnosti primjene lamotrigina u adjuvantnoj terapiji parcijalnih napada kod djece uzrasta od mjesec dana do 2. godine (vidjeti dio 4.4). Nema podataka o primjeni lijeka kod djece mlađe od mjesec dana. Stoga se ne preporučuje primjena lijeka LAMICTAL kod djece mlađe od 2. godine. Ukoliko se na osnovu kliničkih potreba pacijenta donese odluka o potrebi terapijske primjene lijeka, vidjeti djelove 4.4, 5.1 i 5.2.
Bipolarni poremećaj
Preporučeno povećanje doze i doze održavanja za odrasle osobe uzrasta 18 godina i starije navedene su u tabelama u daljem tekstu. Prelazna terapijska shema podrazumijeva povećanje doze lamotrigina do stabilne doze održavanja tokom šest nedjelja (tabela 3), nakon čega se može prekinuti sa primjenom druge psihotropne terapije i/ili AEL ukoliko je to klinički indikovano (tabela 4). U daljem tekstu su takođe navedena podešavanja doze nakon uvođenja u terapiju drugih psihotropnih ljekova i/ili AEL (tabela 5). Zbog rizika od pojave osipa, ne savjetuje se prekoračenje inicijalne doze, kao ni kasnijih povećanja doza (vidjeti dio 4.4).
Tabela 3: Odrasle osobe uzrasta 18 godina i starije – preporučeno povećanje doze do održavanja ukupne dnevne doze stabilizacije u liječenju bipolarnog poremećaja
| Terapijska shema | 1.+2. nedjelja | 3.+4. nedjelja | 5. nedjelja | Doza stabilizacije (6. nedjelja)* |
| Monoterapija lamotriginom adjuvantna terapija valproata i induktora glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | ||||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se u terapiji sa drugim ljekovima koji značajno ne inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina. | 25 mg/dnevno | 50 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | 200 mg/dnevno – uobičajena ciljna doza za postizanje optimalnog terapijskog odgovora |
| Adjuvantna terapija SA valproatom (inhibitor glukuronidacije lamotrigina – vidjeti dio 4.5): | ||||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se sa valproatom bez obzira na konkomitantnu primjenu drugih ljekova | 12,5 mg/dnevno | 25 mg/dnevno | 50 mg/dnevno | 100 mg/dnevno – uobičajena ciljna doza za postizanje optimalnog terapijskog odgovora |
| Adjuvantna terapija valproata i SA induktorima glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | ||||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se bez valproata, ali uz: | 50 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | 300 mg/dnevno tokom 6. nedjelje, ukoliko je neophodno povećanje do uobičajene ciljne doze od 400 mg/dnevno tokom 7. nedjelje za postizanje optimalnog terapijskog odgovora (podijeljeno u dvije doze) |
| Kod pacijenata koji primjenjuju ljekove čija farmakokinetička interakcija sa lamotriginom za sada još uvijek nije poznata (vidjeti dio 4.5), za povećanje doze koristiti terapijsku shemu preporučenu za istovremenu primjenu lamotrigina i valproata. |
*Ciljna doza stabilizacije će se mijenjati u zavisnosti od kliničkog odgovora
Tabela 4: Odrasle osobe uzrasta 18 godina i starije – ukupna dnevna doza održavanja nakon povlačenja konkomitantne terapije u liječenju bipolarnog poremećaja
Nakon postizanja ciljne dnevne doze održavanja, može se prekinuti primjena druge medicinske terapije u skladu sa niže navedenim preporukama.
| Terapijska shema | Trenutna doza stabilizacije lamotrigina | 1. nedjelja | 2. nedjelja | 3. nedjelja i |
| Povlačenje valproata (inhibitor glukuronidacije lamotrigina – vidjeti dio 4.5), u zavisnosti od osnovne doze lamotrigina: | ||||
| Nakon povlačenja valproata iz terapije, udvostručiti dozu stabilizacije, ne prekoračujući povećanje za više od 100 mg/nedjeljno | 100 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | Održavanje navedene doze | |
| 200 mg/dnevno | 300 mg/dnevno | 400 mg/dnevno | Održavanje navedene doze | |
| Povlačenje induktora glukuronidacije lamotrigina iz primjene (vidjeti dio 4.5), u zavisnosti od osnovne doze lamotrigina: | ||||
| Navedenu shemu doziranja primjenjivati prilikom povlačenja iz terapije niže navedenih ljekova: | 400 mg/dnevno | 400 mg/dnevno | 300 mg/dnevno | 200 mg/dnevno |
| 300 mg/dnevno | 300 mg/dnevno | 225 mg/dnevno | 150 mg/dnevno | |
| 200 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | 150 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | |
| Povlačenje iz terapije ljekova koji značajno NE inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | ||||
| Navedenu shemu doziranja primjenjivati prilikom povlačenja iz terapije ljekova koji značajno ne inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina | Održavanje ciljne doze postignute povećanjem doze (200 mg/dnevno; podijeljeno u dvije doze) | |||
| Kod pacijenata koji primjenjuju ljekove čija farmakokinetička interakcija sa lamotriginom za sada još uvijek nije poznata (vidjeti dio 4.5), preporučena terapijska shema lamotrigina podrazumijeva inicijalno održavanje trenutno primijenjene doze i podešavanje terapije lamotriginom na osnovu kliničkog odgovora. |
* Prema potrebi moguće povećanje doze do 400 mg/dnevno
Tabela 5: Odrasle osobe uzrasta 18 godina i starije – prilagođavanje dnevne doze lamotrigina nakon uvođenja drugih ljekova u terapiju bipolarnog poremećaja
Nema kliničkog iskustva u prilagođavanju dnevne doze lamotrigina nakon uvođenja u terapiju drugih ljekova. Međutim, na osnovu kliničkih ispitivanja interakcije sa drugim ljekovima, moguće je dati niže navedene preporuke:
| Terapijska shema | Trenutna doza stabilizacije lamotrigina | 1. nedjelja | nedjelja | nedjelja i |
| Uvođenje valproata (inhibitor glukuronidacije lamotrigina – vidjeti dio 4.5), u zavisnosti od osnovne doze lamotrigina: | ||||
| Navedena shema doziranja primjenjuje se prilikom uvođenja valproata u terapiju bez obzira na primjenu drugih konkomitantnih ljekova | 200 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | Održavanje navedene doze | |
| 300 mg/dnevno | 150 mg/dnevno | Održavanje navedene doze | ||
| 400 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | Održavanje navedene doze | ||
| Uvođenje induktora glukuronidacije lamotrigina kod pacijenata koji NE primjenjuju valproat (vidjeti dio 4.5), u zavisnosti od osnovne doze lamotrigina: | ||||
| Navedenu shemu doziranja primjenjivati prilikom uvođenja u terapiju niženavedenih ljekova, bez primjene valproata: | 200 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | 300 mg/dnevno | 400 mg/dnevno |
| 150 mg/dnevno | 150 mg/dnevno | 225 mg/dnevno | 300 mg/dnevno | |
| 100 mg/dnevno | 100 mg/dnevno | 150 mg/dnevno | 200 mg/dnevno | |
| Uvođenje u terapiju ljekova koji značajno NE inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina (vidjeti dio 4.5): | ||||
| Navedenu shemu doziranja primjenjivati prilikom uvođenja u terapiju drugih ljekova koji značajno ne inhibiraju ili indukuju glukuronidaciju lamotrigina | Održavanje ciljne doze postignute povećanjem doze (200 mg/dnevno; opseg doza 100-400 mg/dnevno) | |||
| Kod pacijenata koji primjenjuju ljekove čija farmakokinetička interakcija sa lamotriginom za sada još uvijek nije poznata (vidjeti dio 4.5), za povećanje doze koristiti terapijsku shemu preporučenu za istovremenu primjenu lamotrigina i valproata. |
Povlačenje iz terapije lijeka LAMICTAL kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem
U kliničkim ispitivanjima nije zabilježeno povećanje incidence, težine ili oblika neželjenih dejstava koja su se javljala nakon iznenadnog prekida primjene lamotrigina u odnosu na placebo. Stoga pacijenti mogu prekinuti sa primjenom lijeka LAMICTAL bez postepenog smanjenja doze.
Djeca i adolescenti mlađi od 18 godina
Ne preporučuje se primjena lijeka LAMICTAL kod djece mlađe od 18 godina, jer sprovedenim randomizovanim kliničkim ispitivanjem prekidanja terapije nije dokazana značajna efikasnost, a zabilježena je povećana prijava suicidalnosti (vidjeti djelove 4.4 i 5.1).
Opšte preporuke za doziranje lijeka LAMICTAL u specijalnim populacionim grupama pacijenata
Žene koje koriste hormonsku kontraceptivnu terapiju
Primjena terapijske kombinacije etinilestradiol/levonorgestrel (30 μg/150 μg) približno dvostruko povećava klirens lamotrigina, dovodeći do sniženja nivoa lamotrigina. Nakon titracije, može biti potrebna primjena viših (do dvostukih) doza održavanja lamotrigina, kako bi se postigao maksimalni terapijski odgovor. Tokom nedjelje inaktivne medikacije (nedjelja "bez pilule"), uočeno je dvostruko povećanje nivoa lamotrigina. Nije moguće isključiti pojavu dozno-zavisnih neželjenih dejstava. Stoga bi trebalo savjetovati pacijentkinju da kao prvi izbor kontraceptivnih preparata koristi one koji ne zahtijevaju jednonedjeljni prekid (npr. kontinuirana primjena hormonske kontraceptivne terapije ili nehormonskih metoda; vidjeti djelove 4.4 i 4.5).
Otpočinjanje primjene hormonske kontraceptivne terapije kod pacijentkinja koje primjenjuju doze održavanja lamotrigina i NE primjenjuju induktore glukuronidacije lamotrigina
U najvećem broju slučajeva, biće potrebno da se doza održavanja lamotrigina poveća do dvostruke (vidjeti djelove 4.4 i 4.5). Preporučuje se da se od trenutka započinjanja primjene hormonske kontraceptivne terapije doza lamotrigina povećava za 50 do 100 mg/dnevno svake nedjelje, u skladu sa individualnim kliničkim odgovorom pacijentkinje. Ne bi trebalo da povećanja doze prekorače navedene vrijednosti, izuzev u slučaju da klinički odgovor podržava veća povećanja.
Može se razmotriti mjerenje koncentracija lamotrigina u serumu prije i nakon započinjanja primjene hormonske kontraceptivne terapije, u cilju potvrde održavanja osnovnih koncentracija lamotrigina u serumu. Ukoliko je neophodno, potrebno je podesiti dozu. Kod žena koje primjenjuju hormonsku kontraceptivnu terapiju koja uključuje jednu nedjelju inaktivne medikacije (nedjelja "bez pilule"), tokom 3. nedjelje aktivne terapije potrebno je pratiti nivo lamotrigina u serumu, tj. od 15. do 21. dana primjene kontraceptivnih tableta. Stoga se savjetuje oprez prilikom primjene kontracepcije kao prve linije terapije, bez postojanja nedjelje terapijske pauze (npr. kontinuirana primjena hormonske kontraceptivne terapije ili nehormonskih metoda; vidjeti djelove 4.4 i 4.5).
Prekid primjene hormonske kontraceptivne terapije kod pacijentkinja koje primjenjuju doze održavanja lamotrigina i NE primjenjuju induktore glukuronidacije lamotrigina
U najvećem broju slučajeva, biće potrebno sniženje doze održavanja lamotrigina do 50% (vidjeti djelove 4.4 i 4.5). Preporučuje se da se dnevna doza lamotrigina postepeno smanjuje za 50 do 100 mg nedjeljno (smanjenje po nedjelji ne treba da prekorači 25% ukupne dnevne doze) tokom perioda od 3 nedjelje, izuzev u slučaju da klinički odgovor zahtijeva drugačije. Može se razmotriti mjerenje koncentracija lamotrigina u serumu prije i nakon započinjanja primjene hormonske kontraceptivne terapije, u cilju potvrde održavanja osnovnih koncentracija lamotrigina u serumu. Kod žena koje žele da prekinu sa primjenom hormonske kontraceptivne terapije koja uključuje jednu nedjelju inaktivne medikacije (nedjelja "bez pilule"), tokom 3. nedjelje aktivne terapije potrebno je pratiti nivo lamotrigina u serumu, tj. od 15. do 21. dana primjene kontraceptivnih tableta. Tokom prve nedjelje nakon prekida primjene kontraceptivnih tableta ne bi trebalo uzimati uzorke za analize nivoa lamotrigina u serumu.
Započinjanje primjene lamotrigina kod pacijentkinja koje primjenjuju hormonsku kontraceptivnu terapiju
Povećanje doze mora da odgovara uobičajenim preporukama za doziranje opisanim u tabelama.
Započinjanje i prekid primjene hormonske kontraceptivne terapije kod pacijentkinja koje primjenjuju doze održavanja lamotrigina i PRIMJENJUJU induktore glukuronidacije lamotrigina
Moguće je da neće biti potrebno podešavanje preporučene doze održavanja lamotrigina.
Primjena sa atazanavirom/ritonavirom
Nijesu neophodna podešavanja preporučenog povećanja doze lamotrigina, prilikom dodavanja lamotrigina postojećoj terapiji atazanavirom/ritonavirom.
Kod pacijenata koji već upotrebljavaju doze održavanja lamotrigina, a ne upotrebljavaju induktore glukuronidacije, može biti potrebno povećanje doze lamotrigina u slučaju dodavanja atazanavira/ritonavira postojećoj terapiji, ili smanjenje doze, u slučaju prekida primjene atazanavira/ritonavira. Praćenje nivoa lamotrigina u plazmi treba sprovesti prije i tokom dvije nedjelje nakon započinjanja ili prekida primjene atazanavira/ritonavira, u cilju utvrđivanja potrebe za podešavanjem doze lamotrigina (vidjeti dio 4.5).
Primjena sa lopinavirom/ritonavirom
Nijesu neophodna podešavanja preporučenog povećanja doze lamotrigina, prilikom dodavanja lamotrigina postojećoj terapiji lopinavirom/ritonavirom.
Kod pacijenata koji već upotrebljavaju doze održavanja lamotrigina, a ne upotrebljavaju induktore glukuronidacije, može biti potrebno povećanje doze lamotrigina u slučaju dodavanja lopinavira/ritonavira postojećoj terapiji, ili smanjenje doze, u slučaju prekida primjene lopinavira/ritonavira. Praćenje nivoa lamotrigina u plazmi treba sprovesti prije i tokom dvije nedjelje nakon započinjanja ili prekida primjene lopinavira/ritonavira, u cilju utvrđivanja potrebe za podešavanjem doze lamotrigina (vidjeti dio 4.5).
Starije osobe (starije od 65 godina)
Ne zahtijeva se podešavanje doze preporučene shemom doziranja. Farmakokinetika lamotrigina u navedenoj starosnoj grupi se ne razlikuje značajno u odnosu na populaciju mlađih odraslih osoba (vidjeti dio 5.2).
Oštećenje funkcije bubrega
Potrebno je obratiti pažnju prilikom primjene lijeka LAMICTAL kod pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom. Kod pacijenata sa renalnom insuficijencijom u terminalnoj fazi, potrebno je da inicijalne doze lamotrigina budu određene konkomitantnom medikamentnom terapijom pacijenta; moguće je da kod pacijenata sa značajnim renalnim funkcionalnim oštećenjem bude efikasna primjena redukovanih doza održavanja (vidjeti djelove 4.4 i 5.2).
Oštećenje funkcije jetre
Potrebno je da inicijalna, doze povećanja i doze održavanja budu redukovane za približno 50% kod pacijenata sa umjerenom (Child-Pugh gradus B) i 75% kod pacijenata sa teškom (Child-Pugh gradus C) insuficijencijom jetre. Potrebno je da doze povećanja i održavanja budu podešene u skladu sa kliničkim odgovorom pacijenta (vidjeti dio 5.2).
Način primjene
Za oralnu primjenu.
Primjena lijeka LAMICTAL je kontraindikovana kod osoba sa poznatom preosjetljivošću na aktivnu supstancu ili na neku od pomoćnih supstanci (navedenih u dijelu 6.1).
Kožni osip
Zabilježene su neželjene reakcije na koži, koje su se obično javljale unutar prvih osam nedjelja od početka liječenja lamotriginom. Većina osipa je blagog i samoograničavajućeg karaktera. Međutim, takođe su zabilježeni ozbiljni osipi koji zahtijevaju hospitalizaciju i prekid primjene lamotrigina, što uključuje potencijano po život opasne osipe, kao što su Stevens-Johnson-ov sindrom (SJS), toksična epidermalna nekroliza (TEN) i reakcije na lijeka sa pojavom eozinofilije i sistemskih simptoma (eng. Drug Reaction with Eosinophilia and Systemic Symptoms-DRESS), takođe poznat kao sindrom preosjetljivosti (Hypersensitivity syndrome - HSS) (vidjeti dio 4.8).
Učestalost ozbiljnih kožnih osipa iznosi prosječno 1 na 500 kod pacijenata sa epilepsijom kod odraslih osoba uključenih u klinička ispitivanja procjene trenutnih preporuka za doziranje lamotrigina. Približno polovina navedenih slučajeva je bila prijavljena kao Stevens-Johnson-ov sindrom (1 na 1000). U kliničkim ispitivanjima kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem, incidenca ozbiljnog kožnog osipa iznosi približno 1 na 1000.
Rizik od pojave ozbiljnih kožnih osipa kod djece je viši nego kod odraslih osoba. Podaci dostupni iz brojnih kliničkih ispitivanja ukazuju da incidenca pojave kožnog osipa udruženog sa hospitalizacijom djece iznosi 1 na 300 do 1 na 100.
Kod djece se inicijalno ispoljavanje osipa može pogrešno protumačiti infekcijom; ljekari treba da imaju u vidu mogućnost pojave reakcije na terapiju lamotriginom kod djece kod koje je došlo do pojave simptoma osipa i povišene temperature u toku prvih osam nedjelja liječenja.
Osim toga, opšti rizik od pojave osipa izgleda da je značajno povezan sa:
Potreban je oprez i prilikom liječenja pacijenata sa anamnezom pojave alergijskih reakcija ili osipa nakon primjene drugih antiepileptika, s obzirom na to da se kod navedenih pacijenata sa tri puta većom učestalošću javljao osip koji nije imao ozbiljne kliničke manifestacije, nakon terapijske primjene lamotrigina.
Pokazalo se da je među osobama azijskog porijekla (prvenstveno Han Kinezima i Tajlanđanima) alel HLA-B*1502 povezan sa rizikom od razvoja SJS-a/TEN-a kod liječenja lamotriginom. Ako se zna da su takvi pacijenti pozitivni na HLA-B*1502, primjenu lamotrigina treba pažljivo razmotriti.
Neophodno je uraditi brzu procjenu stanja i odmah prekinuti sa primjenom lamotrigina kod svih pacijenata (odraslih osoba i djece) kod kojih je došlo do pojave osipa, osim ukoliko pojava osipa nije očigledno povezana sa primjenom lamotrigina. Ne preporučuje se ponovno otpočinjanje terapije lijekom LAMICTAL kod pacijenata koji su prethodno prekinuli terapiju usljed pojave osipa koji je bio povezan sa terapijskom primjenom lamotrigina, izuzev ukoliko potencijalna korist očigledno prevazilazi rizik po pacijenta. Ukoliko se kod pacijanta razvije SJS (Stevens-Johnson-ov sindrom), TEN (toksična epidermalna nekroliza) ili DRESS (Drug Reaction with Eosinophilia and Systemic Symptoms) tokom primjene lamotrigina, kod tog pacijenta se više nikada ne smije ponovo primijeniti terapija lamotriginom.
Osip je takođe bio prijavljen kao dio DRESS, takođe poznat kao sindrom preosjetljivosti. Ovo stanje je udruženo sa promjenljivom slikom sistemskih simptoma, uključujući povišenu temperaturu, limfadenopatiju, edem lica, abnormalnosti analiza krvi, poremećaje funkcije jetre i bubrega, kao i aseptični meningitis (vidjeti dio 4.8). Sindrom pokazuje širok spektar kliničke težine i može, rijetko, dovesti do pojave diseminovane intravaskularne koagulacije (DIK) i multiorganske insuficijencije. Važno je naglasiti da rane manifestacije hipersenzitivnosti (na primjer, povišena temperatura, limfadenopatija) mogu biti prisutne čak i u slučaju da prisustvo osipa nije vidljivo. Ukoliko su navedeni simptomi i znaci prisutni, potrebno je odmah procijeniti stanje pacijenta i prekinuti primjenu lijeka LAMICTAL ukoliko nije moguće utvrditi alternativnu etiologiju.
U većini slučajeva, pojava aseptičnog meningitisa je bila reverzibilna nakon prestanka korišćenja lijeka, međutim, nakon ponovne primjene lamotrigina u velikom broju slučajeva došlo je do ponovne pojave aseptičnog meningitisa. Ponovna primjena lamotrigina dovela je do brzog povratka simptoma, češće, teže prirode. Terapiju lamotriginom ne treba ponovo primjenjivati pacijentima kojima je primjena terapije bila prekinuta usljed pojave aseptičnog meningitisa udružene sa prethodno primijenjenim lamotriginom.
Takođe, prijavljene su fotosenzitivne reakcije povezane sa upotrebom lamotrigina (vidjeti dio 4.8). Reakcija se pojavila kod nekoliko slučajeva prilikom primjene visokih doza (400mg ili više), nakon povećanja doze ili tokom titracije doze. Ako postoji sumnja na pojavu fotosenzitovnosti koja je povezana sa upotrebom lamotrigina, treba razmotriti prekid primjene ovog lijeka kod pacijenata koji pokazuju znake fotosenzitivne reakcije (kao što je pojava izraženih opekotina na suncu). Ako se nastavak liječenja lamotriginom smatra klinički opravdanim, pacijentu treba savjetovati da izbjegava izlaganje sunčevoj svjetlosti i vještačkoj UV svjetlosti i da preduzme odgovarajuće mjere zaštite (npr. korišćenje zaštitne odjeće i krema za sunčanje).
Hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH)
Kod pacijenata liječenih lamotriginom prijavljen je HLH (vidjeti dio 4.8). HLH karakterišu znaci i simptomi kao što su povećana tjelesna temperatura, osip, neurološki simptomi, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, citopenije, visoke serumske vrijednosti feritina, hipertrigliceridemija i poremećaji funkcije jetre i koagulacije. Simptomi se obično javljaju unutar 4 nedjelje od početka liječenja. HLH može biti opasan po život.
Pacijente treba upozoriti na simptome povezane s HLH-om i treba ih savjetovati da odmah potraže ljekarsku pomoć ako se tokom liječenja lamotriginom pojavi bilo koji od tih simptoma.
Potrebno je odmah ocijeniti pacijente kod kojih se pojave navedeni znaci i simptomi i razmotriti dijagnozu HLH-a. Primjenu lamotrigina treba odmah prekinuti, osim u slučajevima u kojima se može utvrditi neka druga etiologija.
Kliničko pogoršanje i rizik od suicida
Prijavljena je pojava suicidalnih ideja i ponašanja kod pacijenata liječenih AEL u terapiji različitih indikacija. Meta-analiza randomizovanih placebo-kontrolisanih kliničkih ispitivanja AEL je takođe pokazala blago povišen rizik za nastanak suicidalnih ideja i ponašanja. Mehanizam navedenog rizika nije poznat i dostupni podaci ne isključuju mogućnost povišenja rizika prilikom primjene lamotrigina.
Stoga je potrebno pratiti pojavu suicidalnih ideja i ponašanja kod pacijenata i imati u vidu primjenu odgovarajuće terapije. Potrebno je posavjetovati pacijente (i osobe koje ih njeguju) da potraže savjet ljekara u slučaju pojave znakova suicidalnih ideja ili ponašanja.
Kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem može doći do pojave pogoršanja simptoma depresije i/ili suicidalnosti, bez obzira da li primjenjuju ljekove za terapiju bipolarnog poremećaja, uključujući lijek LAMICTAL, ili ne. Stoga je potrebno pažljivo pratiti pacijente koji primjenjuju lijek LAMICTAL u terapiji bipolarnog poremećaja u slučaju pojave kliničkog pogoršanja (uključujući pojavu novih simptoma) i suicidalnosti, posebno na početku terapije ili prilikom promjene doze. Pojedini pacijenti, kao što su pacijenti sa anamnezom suicidalnog ponašanja ili misli, mlade odrasle osobe i pacijenti kod kojih se suicidalne ideje javljaju u značajnoj mjeri prije početka terapije, mogu se nalaziti pod povišenim rizikom od suicidalnih misli ili pokušaja suicida pa moraju biti pažljivo praćeni tokom primjene terapije.
Potrebno je razmotriti mogućnost promjene terapijskog režima, uključujući mogućnost prekida terapije, kod pacijenata kod kojih je došlo do kliničkog pogoršanja (uključujući razvoj novih simptoma) i/ili nastanka suicidalnih ideja/ponašanja, posebno ukoliko su navedeni simptomi ozbiljni, iznenadni ili nijesu bili prisutni u dotadašnjim simptomima.
Hormonski kontraceptivi
Dejstva hormonskih kontraceptiva na efikasnost lamotrigina
Primjena kombinacije etinilestradiol/levonorgestrel (30 µg/ 150 µg) povećava klirens lamotrigina približno dva puta, dovodeći do smanjenja nivoa lamotrigina (vidjeti dio 4.5). Smanjenje nivoa lamotrigina je bilo udruženo sa gubitkom kontrole napada. Prateći titraciju, u najvećem broju slučajeva će biti potrebne više doze održavanja lamotrigina (za oko dva puta) za postizanje maksimalnog terapijskog odgovora. Nakon prekida primjene hormonskih kontraceptiva, klirens lamotrigina može biti prepolovljen. Povećanje koncentracija lamotrigina može biti povezano sa pojavom dozno-zavisnih neželjenih dejstava. Imajući u vidu navedeno, potrebno je pratiti stanje pacijenata.
Kod žena koje ne primjenjuju induktore glukuronidacije lamotrigina, a primjenjuju hormonske kontraceptive, čiji terapijski režim podrazumijeva jednu nedjelju inaktivne medikacije ("bez pilula"), tokom nedjelje inaktivne medikacije javiće se postepeno prolazno povećanje nivoa lamotrigina (vidjeti dio 4.2). Navedene promjene nivoa lamotrigina mogu biti udružene sa pojavom neželjenih dejstava. Stoga bi trebalo savjetovati pacijentkinju da kao prvi izbor kontraceptivnih preparata koristi one koji ne zahtijevaju jednonedjeljni prekid (npr. kontinuirana primjena hormonske kontraceptivne terapije ili nehormonskih metoda).
Nije ispitana interakcija između drugih oralnih kontraceptiva ili HRT terapije i lamotrigina, iako mogu da slično djeluju na farmakokinetičke parametre lamotrigina.
Dejstva lamotrigina na efikasnost hormonske kontracepcije
Studija interakcija na 16 zdravih ispitanika je pokazala da prilikom primjene lamotrigina i hormonskih kontraceptiva (kombinacija etinilestradiol/levonorgestrel) u kombinaciji, dolazi do blagog povećanja klirensa levonorgestrela i promjene u nivou serumskih FSH i LH (vidjeti dio 4.5). Uticaj navedenih promjena na ovulatornu aktivnost jajnika nije poznata. Međutim, ne može se isključiti mogućnost da navedene promjene dovode do smanjenja efikasnosti kontracepcije kod pojedinih pacijentkinja koje primjenjuju hormonske preparate sa lamotriginom. Stoga je potrebno da se pacijentkinje upute da odmah prijave promjene u menstrualnom ciklusu, na primjer iznenadno obilno krvarenje.
Dihidrifolat reduktaza
Lamotrigin ima slabo inhibitorno dejstvo na reduktazu dihidrofolne kiseline, tako da postoji mogućnost interferencije sa metabolizmom folata prilikom dugotrajne primjene terapije (vidjeti dio 4.6). Međutim, za vrijeme prolongirane primjene lijeka kod ljudi, lamotrigin nije izazvao značajne promjene u koncentracijama hemoglobina, srednjem korpuskularnom volumenu ili koncentracijama folata u serumu ili crvenim krvnim ćelijama do 1 godine primjene, odnosno u koncentracijama folata u crvenim krvnim ćelijama do 5 godina primjene lijeka.
Bubrežna insuficijencija
U okviru kliničkih ispitivanja primjene jednokratnih doza kod osoba sa terminalnim stadijumom bubrežne insuficijencije, nije došlo do značajne promjene koncentracije lamotrigina u plazmi. Međutim, očekuje se akumulacija metabolita glukuronida; stoga se savjetuje oprez prilikom liječenja pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom.
Pacijenti koji koriste druge ljekove koji sadrže lamotrigin
Ne smije se primijeniti lijek LAMICTAL kod pacijenata koji već koriste lijek koji sadži lamotrigin bez prethodne konsultacije sa ljekarom.
EKG tipa Brugada sindrom i drugi poremećaji srčanog ritma i provodljivosti
Kod pacijenata liječenih lamotriginom prijavljeni su aritmogeni poremećaji ST-T segmenta i tipičnog Brugada EKG nalaza.
Na osnovu nalaza in vitro, lamotrigin bi pri terapijski relevantnim koncentracijama mogao usporiti ventrikularnu provodljivost (proširiti QRS kompleks) i izazvati proaritmiju kod pacijenata sa srčanim oboljenjima. Lamotrigin djeluje kao slab antiaritmik klase IB sa pridruženim potencijalnim rizicima od ozbiljnih ili smrtonosnih srčanih dogadaja. Istovremena upotreba drugih blokatora natrijumovih kanala može dodatno povećati rizik (vidjeti dio 5.3). U detaljnom ispitivanju uticaja na QT interval lamotrigin u terapijskim dozama do 400 mg/dan nije usporio ventrikularnu provodljivost (proširio QRS kompleks) niti je izazvao produženje QT intervala kod zdravih osoba. Primjenu lamotrigina treba pažljivo razmotriti kod pacijenata sa klinički značajnom strukturnom ili funkcionalnom bolešću srca, kao što je Brugada sindrom ili druge srčane kanalopatije, srčana insuficijencija, ishemijska bolest srca, srčani blok ili ventrikularne aritmije. Ako je primjena lamotrigina kod ovih pacijenata klinički opravdana, potrebno je razmotriti konsultacije sa kardiologom prije uvodenja liječenja lamotriginom.
Pomoćne supstance
Lijek LAMICTAL, tablete za žvakanje/oralnu disperziju, sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po tableti, tj. suštinski je bez natrijuma.
Razvoj djece
Nema podataka o dejstvu lamotrigina na rast, seksualno sazrijevanje i razvoj kognitivnih, emocionalnih i bihevioralnih funkcija kod djece.
Mjere opreza kod pacijenata oboljelih od epilepsije
Kao i prilikom primjene drugih AEL, iznenadno povlačenje lijeka LAMICTAL iz terapije može izazvati rebound napade. Potrebno je da se doza lijeka LAMICTAL postepeno smanjuje tokom perioda od dvije nedjelje, osim ukoliko je iznenadno povlačenje lijeka iz terapije neophodno iz bezbjednosnih razloga (na primjer pojava osipa).
Postoje izvještaji u literaturi da teški napadi konvulzija, uključujući status epilepticus, mogu dovesti do rabdomiolize, multiorganske disfunkcije i diseminovane intravaskularne koagulacije, ponekad sa fatalnim ishodom. Javljali su se slični slučajevi povezani sa primjenom lamotrigina.
Umjesto poboljšanja, može se uočiti klinički značajno pogoršanje učestalosti napada. Kod pacijenata kod kojih se javlja više od jednog tipa napada, potrebno je procijeniti uočenu korist od postignute kontrole jednog tipa napada u odnosu na uočeno pogoršanje napada drugog tipa.
Moguće je da nakon primjene lamotrigina dođe do pogoršanja miokloničnih napada.
Podaci nagovještavaju da su klinički odgovori na kombinovanu terapiju sa induktorima enzima slabiji u odnosu na kombinovanu terapiju sa antiepileptičkim agensima koji ne indukuju enzime. Razlog navedene pojave nije jasan.
Moguće je da efikasnost neće biti postignuta kod svih pacijenata prilikom primjene lamotrigina kod djece u terapiji tipičnih absans napada.
Mjere opreza kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem
Djeca i adolescenti uzrasta do 18 godina
Terapija antidepresivima je povezana sa povišenim rizikom za pojavu suicidalnih misli i ponašanja kod djece i adolescenata sa major depresijom i drugim psihijatrijskim poremećajima.
Klinička ispitivanja interakcija su sprovedena samo kod odraslih osoba.
Uridin 5’-difosfo (UDP)glukuronil-transferaze (UGT) bile su identifikovane kao enzimi odgovorni za metabolizam lamotrigina. Ljekovi koji indukuju ili inhibiraju glukuronidaciju mogu, stoga, uticati na prividni klirens lamotrigina. Jaki ili umjereni induktori enzima citohroma P450 3A4 (CYP3A4), koji su poznati i po tome da indukuju UGT, mogu takođe pojačati metabolizam lamotrigina. Nema dokaza da lamotrigin uzrokuje klinički značajnu indukciju ili inhibiciju enzima citohroma P450. Lamotrigin može indukovati sopstveni metabolizam, ali je navedeno dejstvo umjereno i nije vjerovatno da ima klinički značajne posljedice.
Ljekovi za koje je dokazano da imaju klinički relevantan uticaj na koncentraciju lamotrigina, navedeni su u tabeli 6. Posebne smjernice za doziranje ovih ljekova prikazane su u dijelu 4.2. Osim toga, u tabeli su navedeni oni ljekovi za koje se pokazalo da imaju mali ili nikakav uticaj na koncentraciju lamotrigina. Generalno se ne očekuje da će istovremena primjena ovih ljekova dovesti do bilo kakvog kliničkog uticaja. Međutim, treba uzeti u obzir pacijente čija je epilepsija posebno osjetljiva na fluktuacije koncentracije lamotrigina.
Tabela 6: Dejstva ljekova na koncentraciju lamotrigina
| Ljekovi koji povećavaju koncentraciju lamotrigina | Ljekovi koji smanjuju koncentraciju lamotrigina | Ljekovi koji imaju mali ili nikakav uticaj na koncentraciju lamotrigina |
| Valproat | Atazanavir/ritonavir* | Aripiprazol |
| Karbamazepin | Bupropion | |
| Kombinacija etinilestradiola/ | Felbamat | |
| Lopinavir/ritonavir | Gabapentin | |
| Fenobarbiton | Lakosamid | |
| Fenitoin | Levetiracetam | |
| Primidon | Litijum | |
| Rifampicin | Olanzapin | |
| Okskarbazepin | ||
| Paracetamol | ||
| Perampanel | ||
| Pregabalin | ||
| Topiramat | ||
| Zonisamid |
* Za uputstvo o doziranju vidjeti dio 4.2, a za žene koje uzimaju hormonske kontraceptive vidjeti dio 4.4 Hormonski kontraceptivi
Interakcije sa antiepileptičkim ljekovima
Valproat, koji inhibira glukuronidaciju lamotrigina, smanjuje metabolizam lamotrigina i povećava srednje poluvrijeme eliminacije lamotrigina približno dvostruko. Potrebno je primijeniti adekvatnu terapijsku shemu kod pacijenata kod kojih se primjenjuje konkomitantna terapija sa valproatom (vidjeti dio 4.2).
Određeni AED-i (kao što su fenitoin, karbamazepin, fenobarbiton i primidon) koji indukuju enzime citohroma P450, takođe indukuju UGT, pa stoga pojačavaju metabolizam lamotrigina. Potrebno je primijeniti adekvatnu terapijsku shemu kod pacijenata kod kojih se primjenjuje konkomitantna terapija sa fenitoinom, karbamazepinom, fenobarbitonom i primidonom (vidjeti dio 4.2).
Postoje izvještaji o manifestacijama od strane nervnog sistema koje su uključivale vrtoglavicu, ataksiju, diplopiju, zamagljen vid i mučninu kod pacijenata koji su primjenjivali karbamazepin nakon uvođenja lamotrigina u terapiju. Navedene manifestacije se obično povlače nakon smanjenja doze karbamazepina. Uočena su slična dejstva tokom kliničkog ispitivanja primjene lamotrigina i okskarbazepina kod zdravih odraslih dobrovoljaca, ali nije ispitano smanjenje doze.
Postoje izvještaji u literaturi o smanjenju nivoa lamotrigina prilikom primjene lamotrigina u kombinaciji sa okskarbazepinom. Međutim, u prospektivnom kliničkom ispitivanju na zdravim dobrovoljcima u kom su korišćene doze od 200 mg lamotrigina i 1200 mg okskarbazepina, okskarbazepin nije uticao na metabolizam lamotrigina, a ni lamotrigin nije uticao na metabolizam okskarbazepina. Stoga je kod pacijenata kod kojih se primjenjuje konkomitantna terapija sa okskarbazepinom potrebno primijeniti terapijsku shemu za primjenu lamotrigina bez valproata i bez induktora glukuronidacije lamotrigina (vidjeti dio 4.2).
U okviru kliničkog ispitivanja na zdravim dobrovoljcima, utvrđeno je da istovremena primjena felbamata (1200 mg dva puta dnevno) sa lamotriginom (100 mg dva puta dnevno tokom 10 dana) nema klinički značajno dejstvo na farmakokinetiku lamotrigina.
Na osnovu retrospektivnih analiza nivoa u plazmi kod pacijenata kod kojih je lamotrigin primijenjen istovremeno sa gabapentinom i nezavisno od njega, primjena gabapentina nije dovela do promjene prividnog klirensa lamotrigina.
Tokom placebo kontrolisanih kliničkih ispitivanja, procijenjene su potencijalne interakcije između levetiracetama i lamotrigina određivanjem koncentracija oba agensa u serumu. Navedeni podaci ukazuju da lamotrigin nema uticaja na farmakokinetiku levetiracetama, kao i da levetiracetam nema uticaja na farmakokinetiku lamotrigina.
Istovremena primjena pregabalina (200 mg, 3 puta dnevno) nije uticala na minimalne koncentracije lamotrigina u plazmi u stanju ravnoteže (steady state). Nema farmakokinetičkih interakcija između lamotrigina i pregabalina.
Topiramat ne dovodi do promjena koncentracija lamotrigina u plazmi. Primjena lamotrigina dovela je do povećanja koncentracija topiramata za 15%.
U kliničkom ispitivanju pacijenata oboljelih od epilepsije, istovremena primjena zonisamida (200 do 400 mg/dnevno) sa lamotriginom (150 do 500 mg/dnevno) tokom 35 dana, nije imala značajnog dejstva na farmakokinetiku lamotrigina.
Koncentracije lamotrigina u plazmi nijesu bile pod uticajem istovremene primjene lakozamida (200, 400 ili 600 mg/dan) u placebo kontrolisanom kliničkom ispitivanju kod pacijenata sa parcijalnim epileptičkim napadima.
U zbirnoj analizi podataka iz tri placebo kontrolisana klinička ispitivanja koja su ispitivala kombinovani perampanel kod pacijenata sa parcijalnim epileptičkim napadima i primarno generaliziovanim toničko-kloničnim napadima, najviša procijenjena doza perampanela (12 mg/dan) povećala je klirens lamotrigina za manje od 10%.
Iako su prijavljene promjene u koncentracijama u plazmi drugih AEL, kontrolisana klinička ispitivanja nijesu dokazala da lamotrigin utiče na koncentracije u plazmi konkomitantno primijenjenih AEL. U in vitro kliničkim ispitivanjima je dokazano da lamotrigin ne istiskuje druge AEL sa mjesta vezivanja za proteine.
Interakcije sa drugim psihoaktivnim ljekovima
Nakon primjene 2 g anhidrovanog litijum glukonata, dva puta dnevno tokom šest dana, kod 20 zdravih dobrovoljaca, farmakokinetika litijuma nije izmijenjena prilikom istovremene primjene lamotrigina u dozi od 100 mg/dnevno.
Primjena višestrukih oralnih doza bupropiona kod 12 ispitanika nije imala statistički značajno dejstvo na farmakokinetiku lamotrigina nakon pojedinačne doze, i dovela je do blagog povećanja PIK lamotrigin glukuronida.
U studiji na zdravim odraslim dobrovoljcima, 15 mg olanzapina je redukovalo PIK i Cmax lamotrigina prosječno 24% i 20%, respektivno. Primjena lamotrigina u dozi od 200 mg nije uticala na farmakokinetiku olanzapina.
Primjena višestrukih oralnih doza lamotrigina od 400 mg/dnevno nije imala klinički značajno dejstvo na farmakokinetiku pojedinačne doze 2 mg risperidona kod 14 zdravih odraslih dobrovoljaca. Nakon istovremene primjene risperidona u dozi od 2 mg sa lamotriginom, 12 od 14 dobrovoljaca prijavilo je pojavu somnolencije u poređenju sa 1 od 20 kada je risperidon primijenjen kao monoterapija i nijednim kada je lamotrigin bio primijenjen kao monoterapija.
U okviru kliničkog ispitivanja 18 odraslih pacijenata sa bipolarnim poremećajem tipa I, kojima je primijenjen utvrđen terapijski režim doziranja lamotriginom (100 – 400 mg/dnevno), doze aripiprazola su povišene sa 10 mg/dnevno do ciljnih 30 mg/dnevno tokom perioda od 7 dana i nastavljeno je sa primjenom lijeka jednom dnevno tokom narednih 7 dana. Uočeno je prosječno smanjenje od približno 10% Cmax i PIK lamotrigina.
Eksperimenti in vitro inhibicije ukazuju da je na stvaranje primarnog metabolita lamotrigina, 2-N-glukuronida, minimalno uticala inkubacija sa amitriptilinom, bupropionom, klonazepamom, haloperidolom ili lorazepamom. Navedeni eksperimenti takođe ukazuju da je malo vjerovatno da je metabolizam lamotrigina bio inhibiran klozapinom, fluoksetinom, fenelzinom, risperidonom, sertralinom ili trazodonom. Dodatno, kliničko ispitivanje metabolozma bufuralola primjenom preparata humanih mikrozoma jetre, ukazuju da lamotrigin ne smanjuje klirens ljekova koji se predominantno metabolišu preko citohroma CYP2D6.
Interakcije sa hormonskim kontraceptivima
Dejstvo hormonskih kontraceptiva na farmakokinetiku lamotrigina
U okviru kliničkog ispitivanja na 16 žena dobrovoljaca, 30 µg etinilestradiola/150 µg levonorgestrela u kombinovanom oralnom kontraceptivnom preparatu prouzrokovalo je približno dvostruko povećanje oralnog klirensa lamotrigina, što je za posljedicu imalo prosječno smanjenje PIK od 52% i Cmax od 39%. Serumske koncentracije lamotrigina su se postepeno povećavale u toku nedjelje inaktivne medikacije (nedjelja "bez pilule"), pri čemu su koncentracije prije primjene doze na kraju nedjelje inaktivne medikacije bile, u prosjeku, približno dvostruko više od onih za vrijeme istovremene primjene terapije (vidjeti dio 4.4). Neće biti neophodno podešavanje preporučenog vodiča za povećanje doze lamotrigina isključivo na osnovu primjene hormonskih kontraceptiva, ali će u najvećem broju slučajeva prilikom započinjanja ili prilikom prekida primjene hormonskih kontraceptiva biti potrebno da se doza održavanja lamotrigina smanji ili poveća (vidjeti dio 4.2).
Dejstvo lamotrigina na farmakokinetiku hormonskih kontraceptiva
U kliničkom ispitivanju na 16 dobrovoljaca ženskog pola, primjena lamotrigina pri dozi održavanja od 300 mg, nije imala dejstva na farmakokinetiku etinilestradiola kao komponente kombinovanog oralnog kontraceptivnog preparata. Zapaženo je umjereno povećanje oralnog klirensa levonorgestrela, što je za posljedicu imalo prosječno smanjenje PIK od 19% i 12% Cmax levonorgestrela. Određivanje folikulostimulirajućeg hormona (FSH) u serumu, luteinizirajućeg hormona (LH) i estradiola za vrijeme kliničkog ispitivanja, ukazivalo je na izvjestan gubitak supresije ovarijalne hormonske aktivnosti kod pojedinih žena, iako je određivanje serumskog progesterona ukazivalo na to da nije bilo hormonskih dokaza ovulacije ni kod jedne od 16 ispitanica. Uticaj umjerenog povećanja klirensa levonorgestrela, kao i promjene serumskih FSH i LH, na ovarijalnu ovulatornu aktivnost nije poznat (vidjeti dio 4.4). Osim doze od 300 mg/dnevno, nije ispitivano dejstvo drugih doza lamotrigina i nijesu sprovedena klinička ispitivanja primjene drugih hormonskih preparata kod žena.
Interakcije sa drugim ljekovima
U kliničkom ispitivanju na 10 dobrovoljaca muškog pola, rifampicin je doveo do povećanja klirensa lamotrigina i smanjenja poluvremena eliminacije lamotrigina usljed indukcije hepatičkih enzima odgovornih za glukuronidaciju. Neophodno je da se kod pacijenata kod kojih se primjenjuje konkomitantna terapija rifampicinom primjenjuje odgovarajuća terapijska shema (vidjeti dio 4.2).
U kliničkom ispitivanju na zdravim dobrovoljcima, primjena lopinavira/ritonavira dovela je do približnog prepolovljenja koncentracije lamotrigina u plazmi, vjerovatno indukcijom glukuronidacije. Neophodno je da se kod pacijenata kod kojih se primjenjuje konkomitantna terapija lopinavirom/ritonavirom primjenjuje odgovarajuća terapijska shema (vidjeti dio 4.2).
U kliničkom ispitivanju na zdravim odraslim dobrovoljcima, terapija atazanavirom/ritonavirom (300 mg/100 mg) primijenjena tokom perioda od 9 dana, je smanjila nivo PIK u plazmi i Cmax lamotrigina (pojedinačna doza od 100 mg) prosječno za 32% i 6%, respektivno. Kod pacijenata kojima se primjenjuje istovremena terapija atazanavirom/ritonavirom, neophodna je primjena odgovarajućeg terapijskog režima (vidjeti dio 4.2).
U kliničkom ispitivanju kod zdravih odraslih dobrovoljaca, paracetamol u dozi od 1g (četiri puta dnevno) u prosjeku je smanjio vrijednosti PIK u plazmi i Cmin lamotrigina za 20%, odnosno 25%.
Podaci dobijeni procjenom u in vitro uslovima pokazuju da je lamotrigin, ali ne i metabolit N (2)-glukuronid, inhibitor organskog transportera 2 (OCT 2), pri potencijalno klinički značajnim koncentracijama. Ovi podaci ukazuju da je lamotrigin inhibitor OCT 2, sa IC50 vrijednostima od 53,8 µM. Istovremena primjena lamotrigina sa ljekovima koji se izlučuju putem bubrega i supstrati su za OCT 2 (npr. metformin, gabapentin i vareniklin), može za posljedicu imati povećanje nivoa navedenih ljekova u plazmi.
Nije jasno definisan klinički značaj navedenog, međutim, savjetuje se oprez kod pacijenata kojima se istovremeno primjenjuju navedeni ljekovi.
Opšti rizik povezan sa primjenom antiepileptičkih ljekova
Ženama u reporoduktivnom periodu preporučuje se da potraže savjet ljekara specijaliste. U slučaju da žena planira trudnoću, potrebno je razmotriti primjenu antiepileptičke terapije. Kod žena koje se liječe od epilepsije, potrebno je izbjegavati nagli prekid primjene antiepileptika, budući da to može dovesti do pojave iznenadnih napada koji mogu imati ozbiljne posljedice po ženu i plod.
Savjetuje se primjena monoterapije kad god je to moguće, jer primjena višestruke AEL terapije može biti udružena sa povišenim rizikom za nastanak kongenitalnih malformcija u odnosu na primjenu monoterapije, zavisno od kombinacije antiepileptika koji se primjenjuju.
Rizik pri primjeni lamotrigina
Plodnost
Eksperimenti na životinjama nijesu pokazali da lamotrigin dovodi do poremećaja fertiliteta (vidjeti dio 5.3).
Trudnoća
Veliki broj podataka o trudnicama izloženim monoterapiji lamotriginom tokom prvog trimestra trudnoće (više od 8700) ne ukazuje na značajno povećanje rizika za nastanak velikih kongenitalnih malformacija, uključujući rascjep usana. Ispitivanja na životinjama su pokazala razvojnu toksičnost (vidjeti dio 5.3).
Preporučuje se primjena najniže terapijske doze lijeka u slučaju da je primjena terapije lijekom LAMICTAL tokom trudnoće neophodna.
Lamotrigin ima slab inhibitorni uticaj na reduktazu dihidrofolne kiseline, tako da teorijski može dovesti do povišenja rizika za nastanak embriofetalnog oštećenja redukovanjem nivoa folne kiseline. Potrebno je razmotriti primjenu folne kiseline u slučaju da se trudnoća planira, kao i tokom rane trudnoće.
Fiziološke promjene za vrijeme trudnoće mogu uticati na nivoe lamotrigina i/ili terapijski efekat. Postoje izvještaji o smanjenju nivoa lamotrigina u plazmi tokom trudnoće sa potencijalnim rizikom za gubitak kontrole nad napadima. Nakon porođaja može doći do rapidnog povećanja nivoa lamotrigina uz rizik za nastanak dozno-zavisnih neželjenih dejstava.
Stoga je potrebno pažljivo praćenje koncentracija lamotrigina u serumu prije, tokom i nakon trudnoće, kao i neposredno nakon porođaja. Ukoliko je neophodno, dozu je potrebno podesiti u cilju održavanja koncentracije lamotrigina u serumu na nivou koji je postojao prije trudnoće, ili podesiti u skladu sa kliničkim odgovorom. Dodatno, potrebno je pratiti pojavu dozno-zavisnih neželjenih dejstava nakon porođaja.
Dojenje
Prijavljeno je da lamotrigin prelazi u majčino mlijeko u izrazito varijabilnim koncentracijama, rezultujući ukupnim nivoima lamotrigina kod odojčadi od približno 50% vrijednosti registrovanih kod majki. Stoga, kod pojedinih odojčadi, serumske koncentracije lamotrigina mogu dostići nivoe pri kojima se javljaju farmakološka dejstva.
Potrebno je procijeniti potencijalne koristi od dojenja u odnosu na potencijalni rizik od pojave neželjenih dejstava kod novorođenčeta. Ukoliko pacijentkinja odluči da doji dijete tokom primjene terapije lamotriginom, potrebno je pratiti pojavu mogućih neželjenih dejstava kod novorođenčeta, kao što su sedacija, osip i slab porast tjelesne mase.
S obzirom na to da individualni odgovor na AEL terapiju varira, potrebno je da se pacijenti koji primjenjuju lijek LAMICTAL u terapiji epilepsije posavjetuju sa svojim ljekarom o specifičnim pitanjima vezanim za upravljanje motornim vozilom i epilepsiju.
Nijesu sprovedena klinička ispitivanja o dejstvima na sposobnost upravljanja motornim vozilom i rukovanja mašinama. Dva klinička ispitivanja sprovedena na dobrovoljcima su pokazala da se dejstvo lamotrigina na finu vizuelnu motornu koordinaciju, pokrete očiju, stabilnost tijela i subjektivna sedativna dejstva ne razlikuju od onih kod placeba. U kliničkim ispitivanjima primjene lamotrigina prijavljena su neželjena dejstva neurološkog karaktera, kao što su vrtoglavica i diplopija. Stoga je potrebno da pacijenti individualno procijene uticaj terapije lijekom LAMICTAL prije nego što otpočnu vožnju ili rukovanje mašinama.
U daljem tekstu navedena su neželjena dejstva koja se javljaju u terapiji epilepsije i u terapiji bipolarnog poremećaja, zasnovana na podacima dostupnim iz kontrolisanih kliničkih ispitivanja i drugih kliničkih iskustava.
Kategorije učestalosti potiču iz kontrolisanih kliničkih ispitivanja (monoterapija u terapiji epilepsije (označena sa †), bipolarni poremećaj (označen sa §). U slučajevima u kojima se razlikuju kategorije učestalosti neželjenih dejstava u terapiji epilepsije i bipolarnog poremećaja prijavljenih u kliničkim ispitivanjima, prikazana je strožija učestalost. Međutim, ukoliko nijesu dostupni podaci iz kontrolisanih kliničkih ispitivanja, kategorije učestalosti dobijene su na osnovu podataka iz kliničkog iskustva.
Neželjena dejstva su klasifikovana primjenom dalje navedene konvencije: veoma česta (≥1/10); česta (≥1/100, <1/10); povremena (≥1/1000, <1/100); rijetka (≥1/10 000, <1/1000); veoma rijetka (<1/10 000); nepoznata učestalosti (učestalost nije moguće odrediti na osnovu dostupnih podataka).
| Sistemi organa | Neželjeno dejsto | Učestalost |
| Poremećaji krvi i limfnog sistema | hematološki poremećaji1 uključujući neutropeniju, leukopeniju, anemiju, trombocitopeniju, pancitopeniju, aplastičnu anemiju, agranulocitozu | veoma rijetka |
| Poremećaji imunološkog sistema | sindrom preosjetljivosti2 | veoma rijetka |
| Psihijatrijski poremećaji | agresija, iritabilnost | česta |
| Poremećaji nervnog sistema | glavobolja †§ | veoma česta |
| Poremećaji oka | diplopija†, zamagljen vid† | povremena |
| Gastrointestinalni poremećaji | mučnina†, povraćanje†, dijareja†, suva usta§ | česta |
| Hepatobilijarni poremećaji | hepatička insuficijencija, hepatička disfunkcija4, povećanje vrijednosti rezultata funkcija jetre | veoma rijetka |
| Poremećaji kože i potkožnog tkiva | kožni osip5†§ | veoma česta |
| Poremećaji mišićno- koštanog sistema i vezivnog tkiva | Artralgija§ | česta |
| Poremećaji bubrega i urinarnog sistema | Tubulointersticijski nefritis, TINU sindrom (engl. Tubulointerstitial nephritis and uveitis syndrome) | nepoznata |
| Opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene | malaksalost†, bol§, bol u leđima§ | česta |
Opis označenih neželjenih dejstava
1 Hematološki poremećaji i limfadenopatija mogu ili ne moraju biti povezani sa pojavom reakcija izazvanih lijekom koje su praćene eozinofilijom i sistemskim simptomima (engl. Drug Reaction with Eosinophilia and Systemic Symptoms, DRESS)/sindromom preosjetljivosti (vidjeti Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi lijeka i Imunološki poremećaji).
2 Pojava kožnog osipa je prijavljena kao dio ovog sindroma, takođe poznat kao DRESS. Ovo stanje je udruženo sa različitim oblicima sistemskih simptoma uključujući povišenu temperaturu, limfadenopatiju, facijalni edem, abnormalnosti analiza krvi i funkcije jetre i bubrega. Sindrom pokazuje širok spektar kliničke ozbiljnosti i može, rijetko, dovesti do diseminovane intravaskularne koagulacije i multiorganske insuficijencije. Važno je upamtiti da rane manifestacije preosjetljivosti (na primjer povišena temperatura, limfadenopatija) mogu biti prisutne čak i u slučaju da prisustvo osipa na koži nije primjetno. Ukoliko se ovi simptomi i znaci pojave, stanje pacijenta se mora hitno procijeniti i odmah prekinuti primjena lamotrigina, osim ako se ne ustanovi drugi uzrok ovih znakova i simptoma (vidjeti dio 4,4).
3 Navedena neželjena dejstva prijavljena su tokom drugih kliničkih iskustava. Bilo je izvještaja da primjena lamotrigina može dovesti do pogoršanja simptoma parkinsonizma kod pacijenata prethodno oboljelih od Parkinsonove bolesti, kao i izolovanih izvještaja o pojavi ekstrapiramidalnih dejstava i horeoatetoze kod pacijenata koji nijesu oboljeli od navedene bolesti.
4 Hepatička disfunkcija se obično javlja udružena sa reakcijama preosjetljivosti, ali je bilo prijave izolovanih slučajeva bez ispoljavanja znakova preosjetljivosti.
5 U kliničkim ispitivanjima na odraslim osobama kožni osip se javljao kod najviše 8-12% pacijenata koji su primjenjivali lamotrigin i kod 5-6% pacijenata kojima je primijenjen placebo. Pojava kožnog osipa dovela je do prekida primjene terapije lamotriginom kod 2% pacijenata. Kožni osip, najčešće makulopapularne prirode, obično se javlja unutar perioda od osam nedjelja nakon započinjanja terapije i povlači se pri prekidu primjene lamotrigina (vidjeti dio 4.4).
Prijavljena je pojava ozbiljnih kožnih osipa koji potencijalno ugrožavaju život pacijenta, uključujući Stevens-Johnson sindrom i toksičnu epidermalnu nekrolizu (sindrom Lyell) ), kao i reakcija izazvanih lijekom koje su praćene eozinofilijom i sistemskim simptomima (DRESS). Iako je kod najvećeg broja pacijenata došlo do oporavka nakon prekida terapije lamotriginom, kod pojedinih pacijenata javili su se ožiljci ireverzibilne prirode i postoje rijetki izvještaji o udruženim smrtnim ishodima (vidjeti dio 4.4).
Smatra se da je ukupni rizik od pojave kožnog osipa značajno povezan sa:
Postoje izvještaji o umanjenoj mineralnoj gustini kostiju, osteopeniji, osteoporozi i frakturama kod pacijenata koji su na dugotrajnoj terapiji lamotriginom. Nije identifikovan mehanizam kojim lamotrigin utiče na metabolizam kostiju.
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
putem IS zdravstvene zaštite
QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:
Simptomi i znaci
Zabilježeni su slučajevi akutne ingestije doza koje 10 - 20 puta prevazilaze maksimalne terapijske doze, uključujući slučajeve sa fatalnim ishodom. Predoziranje je za posljedicu imalo pojavu simptoma koji uključuju nistagmus, ataksiju, poremećaj svijesti, grand mal konvulzije i komu. Kod pacijenata kod kojih je došlo do predoziranja, takođe je zabilježeno proširenje QRS kompleksa (usporenje intraventrikularnog sprovođenja) i produženja QT intervala. Proširenje QRS kompleksa u trajanju dužem od 100 milisekundi može biti povezano sa ozbiljnim oblikom toksičnosti.
Liječenje
U slučaju predoziranja, neophodno je hospitalizovati pacijenta i primijeniti adekvatnu suportivnu terapiju. Ukoliko je indikovano, potrebno je primijeniti terapiju u cilju smanjenja resorpcije (aktivni ugalj). Potrebno je da dalje liječenje bude klinički indikovano, uzimajući u obzir potencijalne efekte na srčanu provodljivost (vidjeti dio 4.4). Može se razmotriti primjena intravenskih lipida za liječenje kardiotoksičnosti koja nedovoljno dobro odgovara na natrijum hidrogenkarbonat. Ne postoji iskustvo u terapijskoj primjeni hemodijalize u slučaju predoziranja. Kod šest dobrovoljaca sa renalnom insuficijencijom, tokom četvoročasovne hemodijalize uklonjeno je 20% lamotrigina iz organizma (vidjeti dio 5.2).
Farmakoterapijska grupa: Ostali antiepileptici
ATC kod: N03AX09
Mehanizam dejstva
Rezultati farmakoloških kliničkih ispitivanja ukazuju da lamotrigin blokira voltažno-zavisne natrijumske kanale na membrani neurona. On inhibira održavanje repetitivnih pražnjenja neurona i inhibira oslobađanje glutamata (neurotransmitera koji ima ključnu ulogu u generisanju epileptičkih napada). Navedena dejstva vjerovatno doprinose antikonvulzivnim svojstvima lamotrigina.
Nasuprot tome, nijesu utvrđeni mehanizmi kojima lamotrigin ostvaruje svoje terapijsko dejstvo u bipolarnom poremećaju, iako je vjerovatno da je interakcija sa voltažno-zavisnim natrijumskim kanalima značajna.
Farmakodinamska dejstva
U ispitivanjima koncipiranim za procjenu dejstva ljekova na centralni nervni sistem, rezultati dobijeni primjenom lamotrigina u dozi od 240 mg kod zdravih dobrovoljaca nijesu se razlikovali od placeba, dok je primjena 1000 mg fenitoina i 10 mg diazepama dovela do značajnog oštećenja fine vizuelne motorne koordinacije i pokreta očiju, pojačanja nestabilnosti tijela i dovela do pojave subjektivnih sedativnih dejstava.
U okviru drugog kliničkog ispitivanja, primjena jednokratne oralne doze od 600 mg karbamazepina je dovela do značajnog oštećenja fine vizuelne motorne koordinacije i pokreta očiju, uz pojačanje nestabilnosti tijela i povišenje srčane frekvence, dok se rezultati primjene lamotrigina u dozama od 150 mg i 300 mg nijesu razlikovali od primjene placeba.
Klinička ispitivanja dejstva lamotrigina na sprovodljivost srca
U okviru kliničkog ispitivanja na zdravim odraslim ispitanicima ispitano je dejstvo primjene ponovljenih doza lamotrigina (do 400 mg/dnevno) na srčanu sprovodljivost primenom EKG-a sa 12 odvoda. Nije bilo klinički značajnog dejstva lamotrigina na QT interval u poređenju sa placebom.
Klinička efikasnost i bezbjednost primjene lijeka
Prevencija epizoda promjena raspoloženja kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem
U okviru dva klinička ispitivanja bila je ispitana efikasnost primjene lamotrigina u prevenciji epizoda promjena raspoloženja kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem tipa I.
Kliničko ispitivanje SCAB2003 je bilo multicentrično, dvostruko-slijepo, dvostruko-lažno, placebo i litijum-kontrolisano randomizovano ispitivanje primjene fiksne doze u dugoročnoj prevenciji relapsa i ponovnog javljanja depresije i/ili manije kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem tipa I kod kojih je nedavno došlo do pojave ili trenutno imaju major depresivnu epizodu. Nakon stabilizacije stanja primjenom monoterapije lamotriginom ili adjuvantne terapije, pacijenti su randomizovani u jednu od pet terapijskih grupa: lamotrigin (50, 200, 400 mg/dnevno), litijum (nivoi u serumu u opsegu od 0,8 do 1,1 mMol/l) ili placebo terapijsku grupu tokom perioda od najviše 76 nedjelja (18 mjeseci). Primarni parametar praćenja ispitivanja bio je određivanje "vremena do primjene intervencije u terapiji epizode promjene raspoloženja" (TIME, Time to Intervention for a Mood Episode), u kome je pod pojmom intervencija podrazumijevana primjena dodatne farmakoterapije ili elektrokonvulzivne terapije (ECT). Kliničko ispitivanje SCAB2006 je bilo koncipirano slično kliničkom ispitivanju SCAB2003, ali se od kliničkog ispitivanja SCAB2003 razlikovalo u procjeni fleksibilnih doza lamotrigina (100 do 400 mg/dnevno) i po tome što su u njega bili uključeni pacijenti sa bipolarnim poremećajem tipa I kod kojih je nedavno došlo do pojave ili trenutno imaju maničnu epizodu. Rezultati su prikazani u tabeli 7.
Tabela 7: Pregled rezultata kliničkih ispitivanja efikasnosti primjene lamotrigina u prevenciji epizoda promjena raspoloženja kod pacijenata sa bipolarnim poremećajem tipa I
| Procenat pacijenata kod kojih nije bilo simptoma oboljenja 76. nedjelje terapije | ||||||
| Studija SCAB2003 | Studija SCAB2006 | |||||
| Kriterijum za uključenje | Major depresivna epizoda | Major manična epizoda | ||||
| Lamotrigin | Litijum | Placebo | Lamotrigin | Litijum | Placebo | |
| Bez intervencije | 0,22 | 0,21 | 0,12 | 0,17 | 0,24 | 0,04 |
| p-vrijednost Log rank testa | 0,004 | 0,006 | - | 0,023 | 0,006 | - |
| Bez simptoma depresije | 0,51 | 0,46 | 0,41 | 0,82 | 0,71 | 0,04 |
| p-vrijednost Log rank testa | 0,047 | 0,209 | - | 0,015 | 0,167 | - |
| Bez simptoma manije | 0,70 | 0,86 | 0,67 | 0,53 | 0,64 | 0,37 |
| p-vrijednost Log rank testa | 0,339 | 0,026 | - | 0,280 | 0,006 | - |
U okviru suportivnih ispitivanja vremena do pojave prve depresivne epizode i vremena do pojave prve manične/hipomanične ili kombinovane epizode, vrijeme do pojave prve depresivne epizode je bilo značajno duže kod pacijenata liječenih lamotriginom u odnosu na pacijente kod kojih je primijenjen placebo i nije bilo statistički značajne razlike u pogledu vremena do pojave manične/hipomanične i kombinovane.
Nije dovoljno ispitana efikasnost primjene lamotrigina u kombinovanoj terapiji sa stabilizatorima raspoloženja.
Pedijatrijska populacija
Djeca uzrasta od mjesec dana do 24 mjeseca
U okviru malog dvostruko-slijepog placebo-kontrolisanog kliničkog ispitivanja povlačenja lijeka iz terapije ispitivana je efikasnost i bezbjednost primjene adjunktivne terpaije parcijalnih napada kod pacijenata uzrasta od mjesec dana do 24. mjeseca života. Kod 177 ispitanika započeto je sa primjenom terapije primjenom šeme titracije doze sličnoj šemi namijenjenoj za primjenu kod djece uzrasta od 2 do 12 godina. Najniža dostupna jačina lamotrigina su tablete od 2mg, stoga je u pojedinim slučajevima standardna šema doziranja bila prilagođena tokom faze titracije doze (na primjer, primjenom tablete od 2mg svakog drugog dana kada je izračunata doza bila manja od 2mg). Koncentracije lamotrigina u serumu su bile mjerene na kraju 2. nedjelje terapije nakon titracije i ukoliko su koncetracije prevazilazile vrijednost od 0,41 mikrograma/ml, očekivanu koncetraciju kod odraslih osoba u navedenom terapijskom trenutku, doza je bila smanjena ili nije povećavana. Kod pojedinih pacijenata na kraju druge nedjelje bilo je nepohodno smanjenje doze i do 90%. 38 ispitanika kod kojih je došlo do pojave odgovora na terapiju (> 40% smanjenja učestalosti napada) bili su randomizovani na placebo terapijsku grupu ili u grupu u kojoj je nastavljeno sa primjenom lamotrigina. Udio ispitanika sa terapijskim neuspjehom iznosio je 84% (16/19 ispitanika) u placebo grupi i 58% (11/19 ispitanika) u grupi u kojoj je primijenjen lamotrigin. Razlika nije bila statistički značajna: 26,3%; CI95%-2,6% < > 50,2%; p=0,07.
Ukupno 256 ispitanika uzrasta između mjesec dana i 24 mjeseca života bilo je izloženo dejstvu lamotrigina u opsegu doza od 1 do 15 mg/kg/dnevno tokom perioda do 72 nedjelje. Bezbjednosni profil primjene lamotrigina kod djece uzrasta od jednog mjeseca do 2 godine bio je sličan bezbjednosnom profilu primjene lamotrigina kod starije djece osim što je klinički značajno pogoršanje napada (≥ 50%) češće prijavljivano kod djece mlađe od 2 godine (26%) u poređenju sa grupom starije djece (14%).
Lennox-Gastaut sindrom
Nema podataka o primjeni monoterapije kod napada udruženih sa Lennox-Gastaut-ovim sindromom.
Prevencija epizoda promjena raspoloženja kod djece (uzrasta od 10 do 12 godina) i adolescenata (uzrasta od 13 do 17 godina)
Efikasnost i bezbjednost primjene lamotrigina kao dodatka terapiji održavanja radi odlaganja epizoda promjena raspoloženja kod djece i adolescenata (uzrasta od 10 do 17 godina) oba pola kod kojih je dijagnostikovan bipolarni poremećaj tip I i kod kojih je stanje bipolarne epizode ušlo u remisiju ili se popravilo prilikom primjene lamotrigina istovremeno u kombinaciji sa antipsihoticima ili ostalim stabilizatorima raspoloženja, ispitivani su u multicentričnoj, placebom kontrolisanoj, dvostruko slijepoj, randomizovanoj kliničkoj studiji obustave terapije sa paralelnim grupama. Rezultati primarnog ispitivanja efikasnosti (vrijeme do pojave bipolarnog događaja – TOBE, Time to occurrence of a bipolar event) nijesu statistički značajni (p=0,0717), pa stoga efikasnost nije dokazana. Dodatno, rezultati ispitivanja bezbjednosti su pokazali učestalo prijavljivanje samoubilačkog ponašanja kod pacijenata na terapiji lamotriginom: 5% (4 pacijenta) u grupi liječenoj lamotriginom u poređenju sa 0 u placebo grupi (vidjeti dio 4.2).
Resorpcija
Lamotrigin se brzo i u potpunosti resorbuje iz crijeva, bez značajnog metabolizma prvog prolaza. Nakon oralne primjene lamotrigina, maksimalne koncentracije u plazmi nastaju za približno 2,5 časa. Nakon unosa hrane, vrijeme do postizanja maksimalne koncentracije je blago odloženo, ali bez uticaja na obim resorpcije. Postoje značajne interindividualne razlike maksimalnih koncentracija u ravnotežnom stanju, ali koncentracije rijetko variraju intraindividualno.
Distribucija
Vezivanje za proteine plazme iznosi približno 55% i malo je vjerovatno da će oslobađanje od proteina plazme imati za posljedicu toksičnost.
Volumen distibucije iznosi približno 0,92 do 1,22 l/kg.
Biotransformacija
UDP-glukuronil-transferaze su identifikovane kao enzimi odgovorni za metabolizam lamotrigina.
U zavisnosti od primijenjene doze, lamotrigin indukuje sopstveni metabolizam do umjerenog stepena. Međutim, nema dokaza da lamotrigin utiče na farmakokinetiku drugih AEL, i podaci ukazuju da je vjerovatnoća za pojavu interakcija između lamotrigina i ljekova koji se metabolišu pomoću enzima citohroma P450 mala.
Eliminacija
Prividni klirens plazme kod zdravih ispitanika iznosi približno 30 m /min. Klirens lamotrigina je primarno metabolički sa posljedičnom eliminacijom glukuronid-konjugovanih produkata putem urina. Manje od 10% se ekskretuje u nepromijenjenom obliku u urin. Samo približno 2% lamotrigina i njegovih metabolita se izlučuje putem fecesa. Klirens i poluvrijeme eliminacije ne zavise od primijenjene doze. Procijenjeno je da prividno poluvrijeme eliminacije u plazmi kod zdravih ispitanika iznosi približno 33 časa (opseg od 14 do 103 časa). U kliničkom ispitivanju osoba sa Gilbert sindromom, srednji prividni klirens je bio smanjen za 32% u poređenju sa zdravom kontrolnom grupom, ali su se vrijednosti nalazile u granicama opsega karakterističnim za opštu populaciju.
Na poluvrijeme eliminacije lamotrigina značajno utiče istovremena primjena drugih ljekova. Srednje poluvrijeme eliminacije se smanjuje do približno 14 časova prilikom istovremene primjene sa induktorima glukuronidacije, kao što su karbamazepin i fenitoin, i povećava se do srednje vrijednosti od približno 70 časova prilikom istovremene primjene isključivo sa valproatom (vidjeti dio 4.2).
Linearnost
Farmakokinetika lamotrigina pokazuje linearnost do doze od 450 mg, najviše ispitane pojedinačne doze.
Posebne populacione grupe pacijenata
Djeca
Klirens prilagođen tjelesnoj masi je viši kod djece nego kod odraslih osoba, sa višim vrijednostima kod djece mlađe od 5. godine. Poluvrijeme eliminacije lamotrigina je generalno kraće kod djece nego kod odraslih osoba, sa srednjom vrijednošću od približno 7 časova prilikom istovremene primjene sa ljekovima koji indukuju enzime, kao što su karbamazepin i fenitoin, uz povećanje do srednjih vrijednosti od 45 do 50 časova prilikom istovremene primjene isključivo sa valproatom (vidjeti dio 4.2).
Odojčad uzrasta od 2. do 26. mjeseca
Kod 143 pedijatrijska pacijenta uzrasta od 2. do 26. mjeseca, tjelesne mase od 3 do 16 kg, klirens je bio smanjen u poređenju sa starijom djecom iste tjelesne mase kojoj su bile primijenjene slične oralne doze po kilogramu tjelesne mase, kao i djeci starijoj od 2. godine. Procijenjeno srednje poluvrijeme eliminacije iznosilo je 23 časa kod odojčadi mlađe od 26 mjeseci kojima je bila primijenjena terapija ljekovima koji indukuju enzime, 136 časova prilikom istovremene primjene sa valproatom i 38 časova kod ispitanika kojima je primijenjena terapija bez induktora/inhibitora enzima. U grupi pedijatrijskih pacijenata uzrasta od 2. do 26. mjeseca zabilježena je visoka interindividualna varijabilnost oralnog klirensa (47%). Predviđeni nivoi koncentarcija u serumu kod djece uzrasta od 2. do 26. mjeseca nalazili su se generalno u opsegu vrijednosti kao kod starije djece, iako je vjerovatno da će kod djece tjelesne mase niže od 10 kg biti uočene više vrijednosti Cmax.
Starije osobe
Rezultati populacionih farmakokinetičkih ispitivanja i mladih i starijih pacijenata oboljelih od epilepsije uključenih u ista ispitivanja, pokazali su da se klirens lamotrigina nije mijenjao u klinički značajnom obimu. Nakon primjene pojedinačnih doza, prividni klirens je smanjen za 12% od vrijednosti od 35 ml/min pri starosti pacijenta od 20 godina, do 31 ml/min pri starosti od 70 godina. Smanjenje nakon 48 nedjelja terapije iznosilo je 10% od vrijednosti od 41 do 37 ml/min između grupa mladih i starijih pacijenata.
Dodatno, farmakokinetika lamotrigina je ispitivana kod 12 zdravih odraslih ispitanika nakon primjene pojedinačne doze od 150 mg. Srednji klirens u grupi odraslih osoba (0,39 ml/min/kg) leži unutar opsega vrijednosti prosječnog klirensa (0,31 do 0,65 ml/min/kg), dobijen na osnovu devet kliničkih ispitivanja na mlađim odraslim osobama nakon primjene pojedinačnih doza od 30 do 450 mg.
Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega
Pojedinačna doza od 100 mg lamotrigina bila je primijenjena kod dvanaest dobrovoljaca sa hroničnom renalnom insuficijencijom i dodatnih šest osoba koje su se podvrgavale hemodijalizi. Srednji klirensi iznosili su 0,42 ml/min/kg (hronična renalna insuficijencija), 0,33 ml/min/kg (između primjene hemodijaliza) i 1,57 ml/min/kg (tokom hemodijalize) u poređenju sa 0,58 ml/min/kg kod zdravih dobrovoljaca. Trajanje srednjih prosječnih poluvremena eliminacije u plazmi iznosilo je 42,9 časova (hronična renalna insuficijencija), 57,4 časa (između primjene hemodijaliza) i 13,0 časova (tokom hemodijaliza), u poređenju sa 26,2 časova kod zdravih dobrovoljaca. U prosjeku, približno 20% (opseg od 5,6 do 35,1) od količine lamotrigina prisutnog u organizmu bio je eliminisan tokom četvoročasovne hemodijalize. Neophodno je da za navedenu populaciju pacijenata vrijednosti inicijalnih doza lamotrigina budu zasnovane na konkomitantnoj terapiji pacijenta; kod pacijenata sa značajnim oštećenjem renalne funkcije može biti efikasna primjena smanjenih doza održavanja (vidjeti djelove 4.2 i 4.4).
Pacijenti sa oštećenjem funkcije jetre
Farmakokinetičko kliničko ispitivanje primjene pojedinačne doze bilo je sprovedeno na 24 ispitanika sa različitim stepenom hepatičke insuficijencije i 12 zdravih dobrovoljaca kao kontrolne grupe. Srednji prividni klirens lamotrigina iznosio je 0,32; 0,24 ili 0,10 ml/min/kg kod pacijenata sa gradusom A, B ili C (Child-Pugh klasifikacija) hepatičke insuficijencije, respektivno, u poređenju sa 0,34 ml/min/kg u zdravoj kontrolnoj grupi. Inicijalna doza, doze povećanja i održavanja je generalno potrebno da budu smanjene kod pacijenata sa umjerenom do teškom hepatičkom insuficijencijom (vidjeti dio 4.2).
Podaci iz pretkliničkih ispitivanja nijesu ukazali na postojanje specifičnog rizika primjene po ljude na osnovu kliničkih ispitivanja farmakologije bezbjednosti primjene lijeka, toksičnosti primjene ponovljenih doza, genotoksičnosti i karcinogenog potencijala.
U okviru kliničkih ispitivanja reproduktivne i razvojne toksičnosti na glodarima i kunićima, nije uočeno postojanje teratogenih dejstava, ali je uočeno smanjenje fetalne mase i poremećaj skeletne osifikacije, pri izlaganju nivoima nižim ili sličnim očekivanom izlaganju pri kliničkoj primjeni lijeka. Budući da izlaganje višim nivoima ne može biti ispitano kod životinja usljed izražene maternalne toksičnosti, nije utvrđeno da li se teratogeni potencijal lamotrigina javlja prilikom izloženosti višim vrijednostima od onih koje se primjenjuju u kliničkoj praksi.
Kod pacova, uočena je pojava fetalnog kao i postnatalnog mortaliteta prilikom primjene lamotrigina tokom kasnih faza gestacije i tokom ranog postnatalnog perioda. Pojava navedenih dejstava uočena je pri izlaganju kliničkim vrijednostima nižim od očekivanih.
Kod mladih jedinki pacova u prvoj generaciji potomaka u okviru Biel maze testa, uočeno je dejstvo na proces učenja, neznatno odlaganje balanoprepucijalne separacije i vaginalne otvorenosti, kao i smanjenje postnatalne tjelesne mase pri izlaganju nižem od terapijske izloženosti kod odraslih ljudi, računato na površinu tijela.
Eksperimenti na životinjama nijesu pokazali da primjena lamotrigina dovodi do oštećenja fertiliteta. Primjena lamotrigina je dovela do smanjenja fetalnog nivoa folne kiseline kod pacova. Pretpostavlja se da je nedostatak folne kiseline povezan sa povišenim rizikom od nastanaka kongenitalnih malformacija kod životinja kao i kod ljudi.
Primjena lamotrigina je uzrokovala dozno-zavisnu inhibiciju protoka hERG kanala u humanim embrionalnim ćelijama bubrega. Vrijednost IC50 iznosila je približno devetostruko višu vrijednost maksimalnih koncentracija bez primjene terapije. Primjena lamotrigina kod životinja nije prouzrokovala produženje QT intervala pri izlaganju do približno dvostrukim vrijednostima maksimalnih koncentracija bez primjene terapije. U okviru kliničkih ispitivanja na zdravim dobrovoljcima nije utvrđeno klinički značajno dejstvo lamotrigina na QT interval (vidjeti dio 5.1).
In vitro studije pokazuju da pri terapijski relevantnim koncentracijama lamotrigin djeluje kao antiaritmik klase IB. Inhibira natrijumove kanale u srčanom mišiću kod ljudi, sa brzom kinetikom početka i završetka i jakom zavisnošću od napona, u skladu sa drugim antiaritmicima klase IB. U temeljnom ispitivanju uticaja na QT interval lamotrigin u terapijskim dozama nije usporio ventrikularnu provodljivost (proširio QRS kompleks) kod zdravih osoba. Međutim, kod pacijenata sa klinički značajnom strukturnom ili funkcionalnom bolešću srca, lamotrigin bi mogao usporiti ventrikularnu provodljivost (proširiti QRS kompleks) i izazvati proaritmiju (vidjeti dio 4.4).
LAMICTAL, tableta za žvakanje/oralnu disperziju, 2 i 5 mg
Kalcijum karbonat
Hidroksipropilceluloza, niskosupstituisana
Aluminijum magnezijum silikat
Natrijum skrob glikolat (tip A)
Povidon K30
Saharin natrijum
Aroma crne ribizle
Magnezijum stearat
Nije primjenljivo.
HDPE bočica tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 2 mg
2 godine
HDPE bočica tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5 mg
3 godine
Blister pakovanje tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5 mg
3 godine
Čuvati na temperaturi do 30° C, u originalnom pakovanju.
Tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 2mg
Boca od polietilena visoke gustine (HDPE) sa zaštitom za djecu.
Svako pakovanje sadrži 30 tableta.
Tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5mg
Boca od polietilena visoke gustine (HDPE) sa zaštitom za djecu.
Svako pakovanje sadrži 30 tableta.
Blister pakovanje tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5 mg
PVC/PVdC-Aluminijumski blister; 3 blistera sa po 10 tableta.
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
Lijek LAMICTAL pripada grupi ljekova koji se nazivaju antiepileptici. Primjenjuje se u terapiji dvije vrste stanja – epilepsije i bipolarnog poremećaja.
Lijek LAMICTAL djeluje u terapiji epilepsije tako što blokira moždane signale koji predstavljaju okidač za nastanak epileptičkih napada (grčeva).
Lijek LAMICTAL se takođe primjenjuje u terapiji bipolarnog poremećaja.
Kod osoba sa bipolarnim poremećajem (koji se ponekad naziva manična depresija) javljaju se ekstremne promjene raspoloženja, sa periodima manije (uzbuđenja ili euforije) koji se smjenjuju sa periodima depresije (duboke tuge ili očajanja). Lijek LAMICTAL se može primjenjivati kao jedini lijek u terapiji ili istovremeno sa drugim ljekovima, u cilju prevencije nastanka perioda depresije koji se javljaju u bipolarnom poremećaju kod odraslih osoba uzrasta 18 godina i starijih. Još uvijek nije poznato na koji način lijek LAMICTAL djeluje na mozak dovodeći do pojave navedenog dejstva.
Lijek LAMICTAL ne smijete koristiti:
Ukoliko se navedeno odnosi na Vas:
→ Obavijestite Vašeg ljekara i ne uzimajte lijek LAMICTAL.
Upozorenja i mjere opreza
Potrebno je da Vaš ljekar ili farmaceut bude obaviješten prije nego što počnete sa primjenom lijeka LAMICTAL:
Ukoliko se nešto od navedenog odnosi na Vas:
→ Obavijestite Vašeg ljekara, koji može zaključiti da je potrebno da smanji dozu lijeka ili da dalja primjena lijeka LAMICTAL nije više pogodna.
Važne informacije o reakcijama potencijalno opasnim po život
Kod malog broja osoba koje primjenjuju lijek LAMICTAL dolazi do pojave alergijske reakcije ili potencijalno opasnih po život reakcija na koži, koje se mogu razviti u ozbiljnije zdravstvene probleme ukoliko se ne liječe. Navedene reakcije mogu uključivati Steven-Johnson-ov sindrom (SJS), toksičnu epidermalnu nekrolizu (TEN) i reakciju na lijek sa pojavom eozinofilije i pojavom sistemskih simptoma (DRESS).
Potrebno je da se upoznate sa simptomima o čijoj pojavi je potrebno da vodite računa tokom primjene lijeka LAMICTAL. Kod osoba azijskog porijekla (prvenstveno Han Kineza i Tajlanđana) taj bi rizik mogao biti povezan sa jednom genskom varijantom. Ako ste azijskog porijekla i prethodno je testiranjem utvrđeno da ste nosiliac te genske varijante (HLA-B* 1502), razgovarajte o tome sa svojim ljekarom prije nego što uzmete lijek LAMICTAL.
→ Pročitajte opis navedenih simptoma u dijelu 4 Uputstva pod naslovom " Reakcije potencijalno opasne po život: odmah potražite pomoć ljekara".
Hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH)
Kod pacijenata liječenih lamotriginom prijavljena je rijetka, ali vrlo ozbiljna reakcija imunološkog sistema.
→ Odmah se obratite svom ljekaru ili farmceutu ako tokom liječenja lamotriginom primijetite bilo koji od sljedećih simptoma: povećanu tjelesnu temperaturu, osip, neurološke simptome (npr. drhtavicu ili nevoljno drhtanje, smetenost, poremećaje moždane funkcije).
Misli o samopovrjeđivanju ili samoubistvu
Antiepileptički ljekovi se primjenjuju u terapiji nekoliko stanja, uključujući epilepsiju i bipolarni poremećaj. Kod osoba sa bipolarnim poremećajem se nekada mogu javiti misli o samopovređivanju ili samoubistvu. Ukoliko imate bipolarni poremećaj, veća je vjerovatnoća da će doći do pojave navedenih misli:
Ukoliko su Vam se javljale uznemiravajuće misli ili iskustva, ili ukoliko primijetite da se Vaše stanje pogoršalo, ili je tokom primjene lijeka LAMICTAL došlo do pojave novih simptoma:
→ Posjetite Vašeg ljekara što je prije moguće ili se obratite za pomoć najbližoj bolničkoj ustanovi.
Može Vam biti od pomoći da kažete članu porodice, staratelju ili bliskom prijatelju da možete postati depresivni ili da imate izražene promjene raspoloženja, i da ih zamolite da pročitaju ovo uputstvo. Možete ih zamoliti da Vam kažu ukoliko su zabrinuti zbog Vaše depresije ili drugih promjena u ponašanju.
Kod malog broja ljudi koji su liječeni antiepilepticima kao što je lijek LAMICTAL došlo je do pojave misli o samopovređivanju ili samoubistvu. Odmah se obratite Vašem ljekaru ukoliko u bilo kom trenutku dođe do pojave navedenih misli.
Ukoliko primjenjujete lijek LAMICTAL u terapiji epilepsije
Tokom primjene lijeka LAMICTAL može doći do povremenog pogoršanja napada pojedinih oblika epilepsije ili se mogu javljati češće. Kod pojedinih pacijenata je moguća pojava teških napada, koji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Ukoliko pojava napada postane češća ili ukoliko Vam se jave teški oblici napada tokom primjene lijeka LAMICTAL:
→ Posjetite Vašeg ljekara što je prije moguće.
Lijek LAMICTAL nije namijenjen za primjenu u terapiji bipolarnog poremećaja kod osoba mlađih od 18 godina. Primjena ljekova u terapiji depresije i drugih mentalnih zdravstvenih problema kod djece i adolescenata mlađih od 18 godina povećava rizik od suicidalnih misli i ponašanja.
Primjena drugih ljekova
Obavijestite Vašeg ljekara ili farmaceuta ukoliko primjenjujete, ukoliko ste nedavno primjenjivali ili počinjete sa primjenom bilo kojih drugih ljekova – uključujući biljne ljekove ili druge ljekove koje ste dobili bez ljekarskog recepta.
Potrebno je da Vaš ljekar bude obaviješten ukoliko primjenjujete druge ljekove u terapiji epilepsije ili drugih mentalnih zdravstvenih problema. Navedenom mjerom će se obezbijediti da primjenjujete potrebnu dozu lijeka LAMICTAL. Ovi ljekovi uključuju:
→ Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko primjenjujete neki od navedenih ljekova.
Pojedini ljekovi stupaju u interakciju sa lijekom LAMICTAL ili povećavaju vjerovatnoću za nastanak neželjenih dejstava. Navedeni ljekovi uključuju:
→ Obavijestite Vašeg ljekara ukoliko primjenjujete neki od navedenih ljekova ili ukoliko započinjete, odnosno prekidate sa njihovom primjenom.
Primjena hormonskih kontraceptiva (kao što su kontraceptivne pilule) može uticati na dejstvo lijeka LAMICTAL
Vaš ljekar može preporučiti primjenu posebnog tipa hormonske kontracepcije ili druge kontraceptivne metode, kao što je primjena prezervativa, dijafragme ili spirale. Ukoliko primjenjujete hormonsku kontraceptivnu terapiju, kao što su kontraceptivne pilule, Vaš ljekar može uzeti uzorke Vaše krvi za analizu u cilju provjere nivoa lijeka LAMICTAL u krvi. Ukoliko primjenjujete hormonsku kontraceptivnu terapiju ili ukoliko planirate da počnete sa njenom primjenom:
→ Posavjetujte se sa Vašim ljekarom, koji će Vam izložiti pogodne metode kontracepcije.
Lijek LAMICTAL takođe može uticati na dejstvo hormonskih kontraceptiva, iako je malo vjerovatno da će dovesti do smanjenja njihove efikasnosti. Ukoliko primjenjujete hormonske kontraceptive i ukoliko primijetite promjene u menstrualnom ciklusu, kao što su neredovno ili tačkasto krvarenje između ciklusa:
→ Obavijestite Vašeg ljekara. Navedene pojave mogu predstavljati znak da primjena lijeka LAMICTAL utiče na dejstvo Vaše kontraceptivne terapije.
Plodnost, trudnoća i dojenje
→ Posavjetujte se sa Vašim ljekarom prije nego što uzmete ovaj lijek ukoliko ste u drugom stanju, ukoliko mislite da biste mogli biti trudni, ili ukoliko planirate trudnoću.
→ Ukoliko dojite ili ukoliko planirate da dojite, posavjetujte se sa Vašim ljekarom ili farmaceutom prije primjene lijeka LAMICTAL. Aktivna supstanca lijeka LAMICTAL prelazi u majčino mlijeko i može djelovati na Vašu bebu. Vaš ljekar će Vam izložiti rizike i koristi dojenja tokom primjene lijeka LAMICTAL i, ukoliko ste odlučiji da dojite, povremeno će provjeravati jesu li se kod Vaše bebe pojavili omamljenost, osip ili slab porast tjelesne mase. Obavijestite svog ljekara u slučaju da primijetite bilo koji od ovih simptoma kod svoje bebe.
Uticaj lijeka LAMICTAL na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama
Primjena lijeka LAMICTAL može uzrokovati pojavu vrtoglavice i duplih slika.
→ Ne upravljajte vozilima i ne rukujte mašinama, osim ukoliko ste sigurni da primjena lijeka LAMICTAL nema uticaja na navedene aktivnosti.
Ukoliko imate epilepsiju, porazgovarajte sa Vašim ljekarom o upravljanju motornim vozilima i rukovanju mašinama.
Važne informacije o nekim sastojcima lijeka X
Lijek LAMICTAL, tablete za žvakanje/oralnu disperziju, sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po tableti, tj. suštinski je bez natrijuma.
Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.
Koliko lijeka LAMICTAL da primijenite?
Može biti potrebno neko vrijeme za određivanje odgovarajuće doze lijeka LAMICTAL. Doza koju primjenjujete zavisi od:
Vaš ljekar će Vam na početku terapije propisati nisku dozu lijeka i tokom perioda od nekoliko nedjelja će postepeno povećavati dozu do postizanja doze koja ispoljava dejstvo (koja se naziva efektivna doza). Nikada ne primjenjujte višu dozu lijeka LAMICTAL od doze koju Vam je propisao Vaš ljekar.
Primjena kod djece i adolescenata
Uobičajena efektivna doza lijeka LAMICTAL za odrasle osobe i djecu uzrasta 13 godina i stariju nalazi se u okviru opsega doza između 100 mg i 400 mg dnevno.
Za djecu uzrasta od 2 do 12 godina, efektivna doza zavisi od njihove tjelesne mase – najčešće se nalazi u okviru opsega doza između 1mg i 15mg po kilogramu tjelesne mase djeteta, do maksimalne doze održavanja od 200 mg dnevno.
Ne preporučuje se primjena lijeka LAMICTAL kod djece mlađe od 2 godine.
Kako da uzmete lijek LAMICTAL?
Primijenite dozu lijeka LAMICTAL jednom ili dva puta dnevno, u skladu sa savjetom Vašeg ljekara. Lijek može biti primijenjen uz obrok ili nezavisno od njega.
Vaš ljekar Vas takođe može posavjetovati da započnete ili prekinete sa primjenom drugih ljekova, u zavisnosti od stanja radi koga se liječite i od postignutog odgovora na terapiju. Nikada ne uzimajte samo dio tečnosti.
Tablete lijeka LAMICTAL za žvakanje/oralnu disperziju mogu se progutati cijele sa malo vode, žvakati ili pomiješati sa vodom kako bi se rastopile.
Žvakanje tableta:
Možda ćete u isto vrijeme morati popiti malo vode kako biste pomogli da se tableta rastvori u ustima. Onda popijte još malo vode, kako biste bili sigurni da ste progutali cijelu tabletu.
Rastvaranje lijeka u vodi:
Ako ste uzeli više lijeka LAMICTAL nego što je trebalo
→ Obratite se odmah Vašem ljekaru ili najbližoj bolničkoj ustanovi. Ukoliko je moguće, pokažite im svoje pakovanje lijeka LAMICTAL.
Ukoliko uzmete preveliku dozu lijeka LAMICTAL, možete biti u većem riziku od pojave ozbiljnih neželjenih efekata koji mogu biti fatalni.
Kod osobe koja je uzela preveliku dozu lijeka LAMICTAL može doći do pojave nekog od dalje navedenih simptoma:
Ako ste zaboravili da uzmete lijek LAMICTAL
Ne uzimajte dodatne tablete ili dvostruku dozu lijeka kako biste nadoknadili propuštenu dozu.
Uzmite svoju sljedeću dozu u predviđeno vrijeme.
Ako ste zaboravili da uzmete više doza lijeka LAMICTAL
→ Posavjetujte se sa Vašim ljekarom kako da započnete sa ponovnom primjenom lijeka. Važno je da učinite tako.
Ako prestanete da uzimate lijek LAMICTAL
Ne prekidajte sa primjenom lijeka LAMICTAL bez savjeta ljekara
Lijek LAMICTAL je potrebno primjenjivati onoliko dugo koliko Vam Vaš ljekar preporučuje. Ne prekidajte sa primjenom lijeka osim ukoliko Vas Vaš ljekar ne posavjetuje tako.
Ukoliko lijek LAMICTAL primjenjujete u terapiji epilepsije
Da biste prekinuli sa primjenom lijeka LAMICTAL, važno je da se doza lijeka smanjuje postepeno tokom perioda od približno 2 nedjelje. Ukoliko iznenada prekinete sa primjenom lijeka LAMICTAL, može doći do povratka epilepsije ili do njenog pogoršanja.
Ukoliko lijek LAMICTAL primjenjujete u terapiji bipolarnog poremećaja
Može biti potrebno određeno vrijeme da lijek LAMICTAL počne da djeluje, tako da je malo vjerovatno da ćete odmah osjetiti poboljšanje stanja. Ukoliko prekinete sa primjenom lijeka LAMICTAL, neće biti potrebno da se doza lijeka smanjuje postepeno, ali će ipak biti potrebno da se prethodno posavjetujete sa Vašim ljekarom u slučaju da želite da prekinete sa primjenom lijeka LAMICTAL.
Kao i svi ljekovi i lijek LAMICTAL može izazvati neželjena dejstva iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.
Reakcije potencijalno opasne po život: odmah potražite pomoć ljekara
Kod malog broja ljudi koji primjenjuju lijek LAMICTAL dolazi do pojave alergijske reakcije ili potencijalno po život opasnih reakcija na koži, koje se mogu razviti u ozbljnije probleme ukoliko se ne liječe.
Navedeni simptomi će se sa većom vjerovatnoćom javiti tokom prvih nekoliko mjeseci primjene lijeka LAMICTAL, posebno ukoliko je početna doza previsoka ili ukoliko se doza prebrzo povećava, ili ukoliko se lijek LAMICTAL primjenjuje istovremeno sa drugim lijekom koji se zove valproat. Pojedini simptomi se češće javljaju kod djece, pa je potrebno da roditelji posebno obrate pažnju na njihovu moguću pojavu.
Simptomi navedenih reakcija uključuju:
U velikom broju slučajeva, navedeni simptomi će predstavljati znake manje ozbiljnih neželjenih dejstava. Međutim, neophodno je da budete svjesni da su navedeni simptomi potencijalno opasni po život i da se mogu razviti u ozbiljnije zdravstvene probleme ukoliko se ne liječe, kao što je oštećenje organa. Ukoliko uočite pojavu nekog od navedenih simptoma:
→ Odmah se obratite Vašem ljekaru. Vaš ljekar može odlučiti da sprovede ispitivanja Vaše jetre, bubrega ili krvi i može Vam savjetovati da prekinete sa primjenom lijeka LAMICTAL. U slučajevima kad se razvije Stevens-Johnson-ov sindrom ili toksična epidermalna nekroliza, Vaš doktor će Vas reći da više nikada ne smijete koristiti lamotrigin.
Hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH) (pogledajte dio 2. „Šta treba da znate prije nego što uzmete lijek LAMICTAL“).
Veoma česta neželjena dejstva
Navedena neželjena dejstva se mogu javiti kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek:
Česta neželjena dejstva
Navedena neželjena dejstva se mogu javiti kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek:
Povremena neželjena dejstva
Navedena neželjena dejstva se mogu javiti kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek:
Rijetka neželjena dejstva
Navedena neželjena dejstva se mogu javiti kod najviše 1 na 1 000 pacijenata koji uzimaju lijek:
Navedena neželjena dejstva mogu biti prouzrokovana upalom membrana koje oblažu mozak i kičmenu moždinu (meningitis). Navedeni simptomi obično nestanu nakon prekida primjene terapije, međutim ukoliko ne dođe do nestanka navedenih simptoma ili ukoliko se pogoršaju, obavijestite Vašeg ljekara.
Veoma rijetka neželjena dejstva
Navedena neželjena dejstva se javljaju kod najviše 1 na 10 000 pacijenata koji uzimaju lijek:
Ostala neželjena dejstva
Ostala neželjena dejstva se javljaju kod malog broja ljudi, ali tačna učestalost njihove pojave nije poznata:
Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva
Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):
Institut za ljekove i medicinska sredstva
Odjeljenje za farmakovigilancu
Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica
tel: +382 (0) 20 310 280
fax: +382 (0) 20 310 581
putem IS zdravstvene zaštite
QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:
Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.
Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na HDPE bočici, blisterima ili spoljašnjem pakovanju. Rok upotrebe odnosi se na poslednji dan navedenog mjeseca.
Čuvati na temperaturi do 30° C, u originalnom pakovanju.
Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.
Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.
Šta sadrži lijek LAMICTAL
- Aktivna supstanca je lamotrigin. Svaka tableta za žvakanje/oralnu disperziju sadrži 2mg ili 5mg lamotrigina.
- Pomoćne supstance su: kalcijum karbonat; hidroksipropilceluloza, niskosupstituisana; aluminijum magnezijum silikat; natrijum skrob glikolat (tip A); povidon K30; saharin natrijum; aroma crne ribizle; magenzijum stearat.
Kako izgleda lijek LAMICTAL i sadržaj pakovanja
Lijek Lamictal, tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 2mg su bijele do skoro bijele boje, okrugle tablete, mirisa na crnu ribizlu. Sa jedne strane imaju utisnutu oznaku ″LTG″ iznad broja ″2″, a na drugoj strani oznaku od dvije elipse koje se preklapaju pod pravim uglom.
Lijek Lamictal, tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5mg, su duguljaste, bikonveksne, zaobljene tablete, bijele do skoro bijele boje, mogu biti blago prošarane, mirisa na crnu ribizlu, koje imaju s jedne strane utisnutu oznaku ″GS CL2″, a sa druge ″5″.
HDPE pakovanje (tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 2mg ili 5mg)
Boca od polietilena visoke gustine (HDPE) sa zaštitom za djecu.
Svako pakovanje sadrži 30 tableta.
Blister pakovanje (tableta za žvakanje/oralnu disperziju od 5mg)
PVC/PVdC-Aluminijumski blister; 3 blistera sa po 10 tableta.
Nosilac dozvole i proizvođač
Nosilac dozvole:
Evropa Lek Pharma d.o.o. Podgorica, Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica, Crna Gora
Proizvođač:
Delpharm Poznan S.A., Ul. Grunwaldzka 189, 60-322 Poznan, Poljska
Režim izdavanja lijeka
Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.
Broj i datum dozvole
LAMICTAL, 2 mg, tableta za žvakanje/oralnu disperziju, bočica, plastična, 1x30 tableta:
2030/19/171 – 1043 od 17.07.2019. godine
LAMICTAL, 5 mg, tableta za žvakanje/oralnu disperziju, bočica, plastična, 1x30 tableta:
2030/19/173 – 1045 od 17.07.2019. godine
LAMICTAL, 5 mg, tableta za žvakanje/oralnu disperziju, blister, 3x10 tableta:
2030/19/172 – 1044 od 17.07.2019. godine
Ovo uputstvo je posljednji put odobreno
Jul, 2025. godine