GENOTROPIN 5.3mg/ml prašak i rastvarač za rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu

Djeca

Poremećaj rasta usljed nedovoljne sekrecije hormona rasta (deficit hormona rasta - DHR) i poremećaj rasta udružen sa Turner-ovim sindromom ili hroničnom renalnom insuficijencijom.

Poremećaj rasta [skor standardne devijacije (SDS) zabilježene visine < -2,5 i SDS visine korigovane u odnosu na roditelje < -1] kod niske djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA), sa tjelesnom masom i/ili dužinom ispod -2 SD na rođenju, kod koje nije dostignut normalan rast [brzina rasta (HV) SDS < 0 u toku protekle godine] do četvrte godine starosti ili kasnije.

Prader-Willi-jev sindrom (PWS), u cilju popravljanja rasta i tjelesne građe. Dijagnoza PWS bi trebalo da bude potvrđena adekvatnim genskim testovima.

Odrasli

Supstituciona terapija kod odraslih sa izraženim nedostatkom hormona rasta.

Pojava deficita hormona rasta kod već odraslih pacijenata: Pacijenti koji imaju teški deficit hormona rasta povezan sa multiplim hormonskim deficitom kao posljedicom poznate patologije hipotalamusa ili hipofize i koji imaju najmanje jedan poznati deficit hormona hipofize, a da to nije prolaktin. Ove pacijente treba podvrgnuti odgovarajućim dinamičkim testovima da bi se dijagnostikovao ili isključio deficit hormona rasta.

Pojava deficita hormona rasta u djetinjstvu: Pacijenti koji su deficit hormona rasta (DHR) imali od djetinjstva zbog kongenitalnih, genskih, stečenih ili idiopatskih uzroka. Pacijenti sa DHR koji počinje u djetinjstvu treba da se podvrgnu ponovnoj procjeni sekretornog kapaciteta za hormon rasta po okončanju longitudinalnog rasta (kada dostignu svoju punu visinu). Kod pacijenata gdje se očekuje perzistencija ovog deficita, tj. kongenitalni uzrok DHR ili kao posljedica oboljenja hipofize/hipotalamusa, odnosno insulta, vrijednost (IGF-I) SDS < -2 (skor standardne devijacije za Insuline-like growth factor-I (IGF-I)) kada pacijent prima terapiju hormonom rasta najmanje 4 nedjelje, treba smatrati dovoljnim dokazom DHR.

Svim ostalim pacijentima je potrebno odrediti IGF-I, a takođe i izvršiti jedan test stimulacije hormonom rasta.

Doziranje i režim primjene treba da budu individualno prilagođeni (individualizovani).

Injekciju treba dati supkutano, a mjesto aplikacije treba mijenjati u cilju prevencije lipoatrofije.

Poremećaj rasta usljed nedovoljne sekrecije hormona rasta kod djece:

Generalno, preporučuje se primjena doze od 0,025-0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 0,7-1,0 mg/m2 tjelesne površine dnevno. Primjenjivane su i veće doze.

Kod pacijenata koji su DHR imali od detinjstva i koji perzistira i u adolescenciji, treba nastaviti terapiju da bi se postigao puni somatski razvoj (npr. sastav tijela, kostna masa). U cilju praćenja, postizanje normalne maksimalne kostne mase koja se definiše kao T skor  -1 (tj. standardizovano na prosječnu maksimalnu kostnu masu kod odraslih koja se mjeri metodom apsorpciometrije dvostruke doze X zraka, uzimajući u obzir pol i etničko porijeklo) koji predstavlja jedan od terapijskih ciljeva tokom prelaznog perioda. Za smjernice o doziranju, pročitati dio namijenjen odraslim pacijentima, u nastavku.

Prader-Willi-jev sindrom, za poboljšavanje rasta i tjelesne građe kod djece:

Generalno se preporučuje primjena doze od 0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 1,0 mg/m2 tjelesne površine dnevno. Ne smije se prekoračiti dnevna doza od 2,7 mg. Liječenje se ne smije primjenjivati kod djece sa brzinom rasta manjom od 1 cm u toku jedne godine i u periodu zatvaranja epifiza.

Poremećaj rasta usljed Turner-ovog sindroma:

Preporučuje se primjena doze od 0,045 - 0,050 mg/kg tjelesne mase dnevno, ili 1,4 mg/m2 tjelesne površine dnevno.

Poremećaj rasta kod pacijenata sa hroničnom renalnom insuficijencijom:

Preporučuje se primjena doze od 0,045 - 0,050 mg/kg tjelesne mase na dan (1,4 mg/m2 tjelesne površine na dan). Veće doze mogu biti neophodne ukoliko je brzina rasta isuviše mala. Korekcija doze može biti neophodna poslije šest mjeseci od početka liječenja.

Poremećaj rasta kod niske djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period:

Obično se preporučuje primjena doze od 0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno (1 mg/m2 tjelesne površine dnevno) do postizanja konačne tjelesne visine (vidjeti dio 5.1). Liječenje treba obustaviti poslije prve godine primjene lijeka ukoliko je SDS brzine rasta ispod +1. Liječenje treba obustaviti ukoliko je brzina rasta < 2 cm/godišnje i, ukoliko je neophodan dokaz, starost kostiju > 14 godina (kod djevojčica) ili > 16 godina (kod dječaka), što odgovara vremenu zatvaranja epifiznih ploča rasta.

Pedijatrijska populacija

Nedostatak hormona rasta kod odraslih pacijenata:

Kod pacijenata koji nastavljaju terapiju hormonom rasta poslije DHR koji su imali u djetinjstvu, preporučena doza za ponovni početak terapije iznosi 0,2 - 0,5 mg na dan. Ovu dozu treba postepeno povećavati ili smanjivati, zavisno od potreba pojedinačnog pacijenta, koja se određuje prema koncentraciji IGF-I.

Kod pacijenata kod kojih DHR počinje kada su već odrasli, terapiju treba započeti malom dozom, odnosno 0,15 - 0,3 mg na dan. Ovu dozu treba postepeno povećavati u skladu sa individualnim potrebama pacijenata, koje se određuju prema koncentraciji IGF-I.

U oba slučaja, cilj liječenja bi trebalo da bude dostizanje koncentracija IGF-I (engl. insuline-like growth factor-I) u okviru 2 SDS, u odnosu na prosječnu vrijednost korigovanu za godine starosti. Pacijenti sa normalnim koncentracijama IGF-I na početku liječenja treba da primaju hormon rasta do dostizanja gornje granice normalnog opsega IGF-I, koja ne prelazi 2 SDS. Klinički odgovor i neželjena dejstva se takođe mogu koristiti kao smjernice za titraciju doze. Prepoznato je da postoje pacijenti sa DHR čiji se nivoi IGF-I ne normalizuju uprkos dobrom kliničkom odgovoru, pa im zato i nije potrebno povećanje doze. Doza održavanja rijetko prelazi 1,0 mg na dan.

Kod žena može biti neophodna primjena većih doza nego kod muškaraca, jer muškaraci tokom vremena pokazuju povećanu osjetljivost prema IGF-I. Ovo znači da kod žena postoji rizik od subdoziranja, posebno kod onih koje primjenjuju supstitucionu terapiju oralnim estrogenima, a kod muškaraca postoji rizik od predoziranja. Stoga, kontrolu primjene adekvatne doze hormona rasta treba vršiti na svakih 6 mjeseci. S obzirom na to da se normalna fiziološka produkcija hormona rasta smanjuje sa godinama, neophodne doze mogu biti redukovane. Kod pacijenata starijih od 60 godina, terapiju treba započeti dozom od 0,1 - 0,2 mg na dan i treba je polako povećavati u skladu sa individualnim potrebama pacijenta. Treba koristiti najmanju efektivnu dozu. Doza održavanja kod ovih pacijenata rijetko prelazi 0,5 mg na dan.

Način primjene

Injekciju treba dati potkožno i mijenjati mjesto injiciranja kako bi se izbjegla atrofija masnog tkiva.

Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1.

Somatropin se ne smije koristiti ako postoji bilo kakav dokaz o aktivnosti tumora. Intrakranijalni tumori moraju biti neaktivni i antitumorska terapija mora da bude završena prije početka ove terapije. Liječenje treba prekinuti ukoliko ima dokaza za rast tumora.

Lijek Genotropin se ne smije primjenjivati za stimulaciju rasta kod djece sa zatvorenim epifizama.

Lijek Genotropin se ne smije primjenjivati kod pacijenata sa akutnim teškim stanjima koja obuhvataju komplikacije operativnih zahvata na otvorenom srcu, abdominalnih operacija, višestrukih zadesnih povreda, akutnog respiratornog zastoja ili sličnih stanja (za informacije o pacijentima na supstitucionoj terapiji, vidjeti dio 4.4).

Dijagnostiku i terapiju lijekom Genotropin bi trebalo da započnu i prate samo adekvatno kvalifikovani ljekari sa iskustvom u dijagnostici i liječenju pacijenata sa terapijskim indikacijama za primjenu lijeka.

Miozitis je veoma rijetko neželjeno dejstvo koje može biti povezano sa prisustvom konzervansa metakrezola. U slučaju mialgije ili neočekivano jakog bola na mjestu primjene injekcije, trebalo bi uzeti u obzir pojavu miozitisa, a u slučaju potvrde ove dijagnoze trebalo bi primijeniti formulaciju lijeka Genotropin bez metakrezola.

Maksimalna preporučena dnevna doza se ne smije prekoračiti (vidjeti dio 4.2).

Insulinska osjetljivost

Somatropin može smanjiti insulinsku osjetljivost. Prilagođavanje doze insulina može biti potrebno kod pacijenata sa dijabetes melitusom nakon uvođenja terapije somatropinom. Pacijente sa dijabetesom, netolerancijom na glukozu ili dodatnim faktorima rizika za dijabetes treba pažljivo pratiti tokom terapije somatropinom.

Tireoidna funkcija

Hormon rasta ubrzava ekstratireoidnu konverziju T4 u T3, što može biti uzrok smanjenja koncentracije T4 u serumu i povećanja koncentracije T3 u serumu. S obzirom na to da se nivo tireoidnih hormona na periferiji zadržava u opsegu referentnih vrijednosti kod većine zdravih ispitanika, teorijski, može doći do razvoja hipotiroidizma kod pacijenata sa subkliničkim hipotireoidizmom. Prema tome, kod svih pacijenata treba pratiti funkciju tireoidee. Kod pacijenata sa hipopituitareizmom koji su na standardnoj supstitucionoj terapiji, potencijalni uticaj terapije hormonom rasta na tireoidnu funkciju se mora pažljivo pratiti.

Hipoadrenalizam

Uvođenje somatropina u terapiju može dovesti do inhibicije 11βHSD-1 i smanjiti koncentraciju kortizola u serumu. Kod pacijenta liječenih somatropinom, može se otkriti centralni (sekundarni) hipoadrenalizam koji prethodno nije dijagnostikovan te može biti potrebna supstituciona terapija glukokotikoidima. Dodatno, pacijentima koji su liječeni supstitucionom terapijom glukokortikoidima kod prethodno dijagnostikovanog hipoadrenalizma može biti potrebno povećanje doze održavanja ili udarne doze, poslije uvođenja terapije somatropinom (vidjeti dio 4.5).

Primjena sa oralnom terapijom estrogenima

Ukoliko žena koja prima somatropin započinje oralnu terapiju estrogenima, možda će biti potrebno da se doza somatropina poveća kako bi se nivo IGF-1 u serumu održao u opsegu koji je u skladu sa godinama života. I obrnuto, ukoliko žena koja prima somatropin prekida oralnu terapiju estrogenima, možda će biti potrebno da se doza somatropina smanji kako bi se izbjegao višak hormona rasta i/ili neželjena dejstva (vidjeti dio 4.5).

Kod sekundarnog nedostatka hormona rasta zbog terapije malignog oboljenja, preporučuje se da se obrati posebna pažnja na pojavu znakova relapsa, tj. ponovnog napredovanja karcinoma. Kod osoba koje su preživjele karcinom u djetinjstvu, prijavljen je povećan rizik od pojave sekundarnih neoplazmi kod onih pacijenata koji su liječeni somatropinom nakon pojave prve neoplazme. Intrakranijalni karcinomi, posebno meningeomi, bili su najčešće sekundarne neoplazme, kod pacijenata koji su liječeni zračenjem glave zbog prve neoplazme.

Kod pacijenata sa endokrinim poremećajima, uključujući i nedostatak hormona rasta, češće se mogu javiti klizeće epifize u predjelu kuka u odnosu na opštu populaciju. Djeca sa otežanim (hramljućim) hodom bi trebalo da budu klinički pregledana u toku liječenja somatropinom.

Benigna intrakranijalna hipertenzija

U slučaju pojave jake rekurentne glavobolje, poremećaja vida, mučnine i/ili povraćanja, preporučuje se pregled očnog dna (fundoskopija) u cilju dijagnostikovanja edema papile. Ukoliko se potvrdi postojanje edema papile, trebalo bi uzeti u obzir postavljanje dijagnoze benigne intrakranijalne hipertenzije, i ako je potrebno, liječenje hormonom rasta bi trebalo obustaviti. U ovom trenutku nema dovoljno podataka da bi se dao poseban savjet u vezi nastavka liječenja hormonom rasta kod pacijenata sa utvrđenom intrakranijalnom hipertenzijom. Ukoliko se ponovo započne liječenje hormonom rasta, neophodno je pažljivo praćenje znakova intrakranijalne hipertenzije.

Leukemija

Leukemija je zabilježena kod malog broja pacijenata sa deficitom hormona rasta, od kojih su neki liječeni somatropinom. Međutim, nema dokaza da je incidenca leukemije povećana kod primalaca hormona rasta bez predisponirajućih faktora.

Antitijela

Kao i kod svih proizvoda koji sadrže somatropin, kod malog procenta pacijenata mogu nastati antitijela na lijek Genotropin. Lijek Genotropin je prouzrokovao stvaranje antitijela kod približno 1% pacijenata. Kapacitet vezivanja ovih antitijela je mali i nema uticaja na stopu rasta. Testiranje u cilju otkrivanja antitijela na somatropin treba sprovesti kod svih pacijenata kod kojih nedostatak odgovora nije objašnjen na drugi način.

Stariji pacijenti

Iskustvo kod pacijenata starijih od 80 godina je ograničeno. Stariji pacijenti mogu biti osjetljiviji na djelovanje lijeka Genotropin, a pored toga i skloniji razvoju neželjenih reakcija.

Akutna kritična bolest

U dvije placebo-kontrolisane studije su proučavani efekti lijeka Genotropin na oporavak 522 kritično oboljela odrasla pacijenta sa komplikacijama zbog operativnog zahvata na otvorenom srcu, abdominalnih operacija, višestrukih zadesnih povreda ili akutnog respiratornog zastoja. Mortalitet je bio veći kod pacijenata tretiranih sa 5,3 ili 8 mg Genotropina dnevno u odnosu na one koji su primali placebo, što je iznosilo 42% prema 19%. Na osnovu ove informacije, navedene grupe pacijenata se ne smiju liječiti lijekom Genotropin. S obzirom na to da nema dostupnih informacija o bezbjednosti supstitucione primjene hormona rasta kod akutno kritično oboljelih pacijenata, korist nastavka liječenja u ovoj situaciji bi trebalo procijeniti na osnovu potencijalnih rizika.

Kod svih pacijenata sa pojavom drugih ili sličnih akutnih kritičnih oboljenja, moguća korist primjene lijeka Genotropin mora da bude procijenjena na osnovu potencijalnih rizika.

Pankreatitis

Iako rijetko, pankreatitis treba uzeti u obzir kod pacijenata liječenih somatropinom, naročito kod djece kod koje se pojavi abdominalni bol.

Prader-Willi-jev sindrom

Kod pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom, liječenje bi uvijek trebalo kombinovati sa niskokaloričnom dijetom.

Postoje prijave o smrtnim ishodima koji su povezani sa primjenom hormona rasta kod pedijatrijskih pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom, koji su imali jedan ili više sljedećih faktora rizika: izražena gojaznost (odnos masa/visina je kod ovih pacijenata bio veći od 200%), otežana respiracija ili apnei u toku spavanja u anamnezi, ili pak neidentifikovana respiratorna infekcija. Pacijenti sa jednim ili više ovih faktora mogu biti pod povećanim rizikom.

Prije početka terapije somatropinom kod pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom trebalo bi utvrditi da li postoje znaci opstrukcije gornjih disajnih puteva, apnee u toku spavanja ili respiratornih infekcija.

Ukoliko se u toku ispitivanja opstrukcije gornjih disajnih puteva utvrdi postojanje patoloških znakova, prije početka terapije hormonom rasta, dijete treba uputiti kod specijaliste za uho, grlo i nos u cilju liječenja respiratornog poremećaja.

Apneu u toku spavanja bi trebalo ispitati prije početka terapije hormonom rasta koristeći standardne metode, kao što su polisomnografija ili oksimetrija tokom noći, uz monitoring u slučaju suspektne apnee u toku spavanja.

Ukoliko u toku terapije somatropinom pacijenti ispolje znake opstrukcije gornjih disajnih puteva (uključujući i pojavu hrkanja ili pojačanje postojećeg hrkanja), primjenu lijeka treba obustaviti i obaviti novi otorinolaringološki pregled.

Sve pacijente sa Prader-Willi-jevim sindromom bi trebalo kontrolisati u slučaju suspektne apnee u toku spavanja.

Pacijente treba kontrolisati u odnosu na znake respiratornih infekcija, koje bi trebalo dijagnostikovati što je ranije moguće i odmah liječiti.

Kod svih pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom bi takođe trebalo sprovoditi redovnu kontrolu tjelesne mase prije i u toku liječenja hormonom rasta.

Skolioza je česta kod pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom. Skolioza može napredovati kod bilo kog djeteta u toku ubrzanog rasta. U toku liječenja treba kontrolisati znake skolioze.

Iskustvo sa dugotrajnim liječenjem odraslih i pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom je ograničeno.

Djeca rođena sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period

Kod niske djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (engl. small for gestational age - SGA), prije početka terapije treba isključiti druge medicinske razloge ili terapije kojima bi se mogao objasniti poremećaj rasta.

Kod djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA), preporučuje se mjerenje insulina i glukoze u krvi natašte, prije početka liječenja i nadalje jednom godišnje. Kod pacijenata sa povećanim rizikom za dijabetes melitus (npr. podaci o dijabetesu iz porodične anamneze, gojaznost, izražena rezistencija prema insulinu, acanthosis nigricans) treba uraditi oralni test tolerancije glukoze (engl. oral glucose tolerance testing - OGTT). U slučaju pojave manifestnog dijabetesa, hormon rasta ne smije da se primjenjuje.

Kod djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA) preporučuje se mjerenje nivoa IGF-I prije početka liječenja i nadalje dva puta godišnje. Ukoliko pri ponovljenim mjerenjima nivo IGF-I prelazi +2 SD u odnosu na referentne vrijednosti definisane za određeni uzrast i prisustvo puberteta, trebalo bi razmotriti odnos IGF-I / IGFBP-3 (engl. insulin-like growth factor binding protein 3) u cilju prilagođavanja doze.

Ograničeno je iskustvo o započinjanju terapije neposredno prije početka puberteta kod pacijenata rođenih sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA). Stoga se ne preporučuje da se liječenje započne u tom periodu. Iskustvo kod pacijenata sa Silver-Russell-ovim sindromom je ograničeno.

Nešto od postignutog povećanja tjelesne visine pri terapiji hormonom rasta niske djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA), može biti izgubljeno ukoliko se liječenje obustavi prije dostizanja konačne tjelesne visine.

Hronična renalna insuficijencija

Prije početka primjene lijeka u hroničnoj renalnoj insuficijenciji, funkcija bubrega bi trebalo da bude manja od 50% u odnosu na normalnu. U cilju potvrde postojanja poremećaja rasta, dinamiku rasta treba kontrolisati u toku jedne godine prije početka terapije. Tokom ovog perioda treba uspostaviti režim konzervativnog liječenja renalne insuficijencije (koji obuhvata kontrolu acidoze, hiperparatiroidizma i nutritivnog statusa), i pridržavati se toga i poslije početka primjene lijeka. Liječenje treba obustaviti u slučaju transplantacije bubrega.

Još uvijek nema podataka o konačnoj tjelesnoj visini pacijenata sa hroničnom renalnom insuficijencijom koji su liječeni Genotropinom.

Sadržaj natrijuma

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po dozi, tj. suštinski je „bez natrijuma“.

Istovremena terapija glukokortikoidima inhibira djelovanje lijeka koji sadrži somatropin na stimulaciju rasta. Pacijentima sa deficijencijom adrenokortikotropnog hormona (eng. Adrenocorticotropic hormone - ACTH) treba pažljivo prilagoditi supstitucionu terapiju glukokortikoidima kako bi se izbjegao inhibitorni efekat na rast. Stoga, kod pacijenata liječenih glukokortikoidima potrebno je pažljivo pratiti rast da bi se procijenio potencijalni uticaj terapije glukokortikoidima na rast.

Hormon rasta smanjuje konverziju kortizona u kortizol i može otkriti prethodno neotkriveni centralni hipoadrenalizam ili učiniti male doze supstitucionih glukokortikoida neefektivnim (vidjeti dio 4.4).

Podaci dobijeni u ispitivanjima interakcija kod odraslih pacijenata sa nedostatkom hormona rasta ukazuju da primjena somatropina može da poveća klirens jedinjenja koja se metabolišu posredstvom izoenzima citohroma P450. Posebno može biti izraženo povećanje klirensa jedinjenja koja se metabolišu katalitičkom aktivnošću citohroma P450 3A4 (npr. polni hormoni, kortikosteroidi, antikonvulzivi i ciklosporin), što dovodi do smanjenja njihove koncentracije u plazmi. Klinički značaj ovoga nije poznat.

Takođe treba vidjeti dio 4.4 i preporuke koje se odnose na dijabetes melitus i poremećaj tireoidee.

Kod žena koje su na oralnoj supstitucionoj terapiji estrogenom, mogu biti potrebne veće doze hormona rasta kako bi se ostvario cilj liječenja (vidjeti dio 4.4).

Trudnoća

Ispitivanja na životinjama su nedovoljna u pogledu uticaja na trudnoću, embriofetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj (vidjeti dio 5.3). Nema dostupnih kliničkih podataka o izloženosti lijeku Genotropin tokom trudnoće. Stoga, primjena somatropina se ne preporučuje tokom trudnoće i kod žena u reproduktivnom periodu koje ne koriste kontracepciju.

Dojenje

Klinička ispitivanja somatropina nijesu sprovedena kod dojilja. Nije poznato da li se somatropin izlučuje u majčino mlijeko, ali je resorpcija intaktnih proteina u gastrointestinalnom traktu odojčadi veoma malo vjerovatna. Stoga, somatropin je potrebno primjenjivati sa oprezom kod dojilja.

Lijek Genotropin nema uticaj na sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilima i rukovanja mašinama.

Sažetak bezbjednosnog profila

Pacijente sa nedostatkom hormona rasta karakteriše deficit ekstracelularnog volumena. Ovaj deficit se brzo koriguje poslije početka liječenja somatropinom. Kod odraslih pacijenata česta su neželjena dejstva vezana za retenciju tečnosti, kao što su periferni edemi, edemi lica, mišićno-skeletna ukočenost, artralgija, mialgija i parestezije. Generalno, ova neželjena dejstva su blaga do umjerena, pojavljuju se u prvim mjesecima liječenja i povlače se spontano ili poslije redukcije doze.

Incidenca navedenih neželjenih dejstava korelira sa primijenjenom dozom i uzrastom pacijenta, dok je vjerovatno u negativnoj korelaciji sa uzrastom pacijenta u trenutku pojave nedostatka hormona rasta. Kod djece se navedena neželjena dejstva ispoljavaju povremeno.

Lijek Genotropin je uzrokovao formiranje antitijela kod oko 1% pacijenata. Kapacitet vezivanja ovih antitijela je bio mali i nije bilo kliničkih promjena povezanih sa njihovim formiranjem, vidjeti dio 4.4.

Tabelarni prikaz neželjenih reakcija

Neželjene reakcije su prikazane u tabeli 1 i klasifikovane su po klasama sistema organa i učestalosti za djecu i odrasle koja je definisana na sljedeći način: veoma često (≥1/10); često (≥1/100 do <1/10); povremeno (≥1/1,000 do <1/100); rijetko (≥1/10000 do <1/1000); veoma rijetko (<1/10000), nepoznata učestalost (ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka).

Smanjenje koncentracije kortizola u serumu

Za somatropin je pokazano da smanjuje koncentraciju kortizola u serumu i to vjerovatno dejstvom na proteinske nosače ili povećanjem hepatičkog klirensa. Klinički značaj ovih nalaza je ograničen. Ipak, supstituciona terapija kortikosteroidima treba da bude optimizirana prije početka primjene Genotropina.

Prader-Willi-jev sindrom

Tokom postmarketinškog praćenja lijeka prijavljeni su rijetki iznenadni smrtni slučajevi kod pacijenata koji su bolovali od Prader-Willi sindroma, a bili su na terapiji somatropinom, međutim nije dokazana uzročno-posljedična veza.

Leukemija

Slučajevi leukemije prijavljeni su kod djece sa deficijencijom hormona rasta, a neka od njih su liječena somatropinom i ti podaci su uključeni u post-marketinško iskustvo. Međutim, ne postoji dokaz o povećanom riziku od pojave leukemije bez predisponirajućih faktora, kao što su zračenje mozga ili glave.

Skliznuće femoralne epifize i Legg-Calve-Perthes oboljenje

Skliznuće femoralne epifize i Legg-Calve-Perthes oboljenje prijavljeni su kod djece koja su liječena hormonom rasta. Skliznuće femoralne epifize se javlja češće kod endokrinih poremećaja dok je Legg-Calve-Perthes oboljenje češće u slučajevima malog rasta. Nije poznato je da li su ova dva patološka stanja češća ili ne u toku liječenja somatropinom. Ove dijagnoze treba uzeti u obzir kod djeteta koje ima nelagodnost ili bol u kuku ili koljenu.

Ostale neželjene reakcije

Ostale neželjene reakcije se mogu smatrati klasnim efektom somatropina, kao što su moguća hiperglikemija prouzrokovana smanjenom osjetljivošću na insulin, smanjenje nivoa slobodnog tiroksina i benigna intrakranijalna hipertenzija.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo ovog lijeka Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

[email protected]

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

Simptomi:

Akutno predoziranje može inicijalno da dovede do hipoglikemije, a zatim i do hiperglikemije.

Dugotrajno predoziranje može da se ispolji znacima i simptomima za koje je poznato da se javljaju kod ekscesivnog oslobađanja humanog hormona rasta.

Farmakoterapijska grupa: Hormoni prednjeg režnja hipofize i analozi, somatropin i agonisti somatropina

ATC kod: H01A C01

Mehanizam djelovanja

Somatropin je snažan metabolički hormon značajan za metabolizam lipida, ugljenih hidrata i proteina. Kod djece sa neadekvatnom produkcijom endogenog hormona rasta, somatropin stimuliše linearni rast i povećava brzinu rasta. Kod odraslih, kao i kod djece, somatropin održava normalni tjelesni sastav tako što povećava retenciju azota i stimulaciju skeletno mišićnog rasta uz mobilizaciju tjelesnih masti. Visceralno masno tkivo posebno dobro reaguje na somatropin. Pored povećanja lipolize, somatropin smanjuje preuzimanje triglicerida u tjelesne depoe masnog tkiva. Somatropin povećava koncentraciju IGF-I (engl. insulin-like growth factor-I) i IGFBP-3 (engl. insulin-like growth factor binding protein 3) u serumu. Pored ovoga, pokazana su i sljedeća dejstva:

• Metabolizam lipida: somatropin indukuje receptore za hepatički LDL holesterol i utiče na profil lipida i lipoproteina u serumu. Generalno, primjena somatropina kod pacijenata sa nedostatkom hormona rasta dovodi do smanjenja LDL i apolipoproteina B u serumu. Takođe se može zapaziti i smanjenje ukupnog holesterola u serumu.
• Metabolizam ugljenih hidrata: somatropin povećava sekreciju insulina, ali se koncentracija glukoze mjerene natašte obično ne mijenja. Kod djece sa hipopituitarizmom se može javiti jutarnja (natašte) hipoglikemija. Ona nestaje poslije primjene somatropina.
• Metabolizam vode i minerala: nedostatak hormona rasta je udružen sa smanjenjem volumena plazme i ekstracelularnog volumena. Oba parametra se brzo popravljaju poslije primjene somatropina. Somatropin izaziva retenciju natrijuma, kalijuma i fosfora.
• Metabolizam kostiju: somatropin stimuliše ukupan promet materija u kostima skeleta. Dugotrajna primjena somatropina kod pacijenata sa nedostatkom hormona rasta i osteopenijom dovodi do povećanja mineralnog sadržaja i gustine kostiju na mjestima najvećeg opterećenja tjelesnom masom.
• Kapacitet fizičke aktivnosti: poslije dugotrajne primjene somatropina, povećavaju se mišićna snaga i kapacitet za fizičku aktivnost. Somatropin takođe povećava udarni volumen srca, ali mehanizam ovog dejstva tek treba razjasniti. Ovom efektu vjerovatno može doprinijeti i smanjenje periferne vaskularne rezistencije.

Pedijatrijska populacija

U kliničkim studijama kod niske djece rođene sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA), primjenjivane su doze od 0,033 i od 0,067 mg/kg tjelesne mase dnevno do postizanja konačne tjelesne visine. Kod 56 pacijenata koji su kontinuirano primali lijek i koji su (skoro) dostigli konačnu tjelesnu visinu, prosječno odstupanje od izmjerene tjelesne visine na početku terapije je iznosilo +1,90 SDS (0,033 mg/kg tjelesne mase dnevno) i +2,19 SDS (0,067 mg/kg tjelesne mase dnevno). Podaci iz literature o neliječenoj djeci rođenoj sa malom tjelesnom masom u odnosu na gestacioni period (SGA), kod koje nije zabilježen rani i spontani ubrzani rast u cilju dostizanja normalne visine, ukazuju na kasni rast od 0,5 SDS.

Resorpcija

Biološka raspoloživost somatropina primijenjenog supkutano iznosi oko 80%, kako kod zdravih ispitanika, tako i kod pacijenata sa nedostatkom hormona rasta. Supkutano primijenjene doze somatropina od 0,035 mg/kg rezultiraju vrijednostima Cmax u rasponu od 13 do 35 nanograma/ml i Tmax u rasponu od 3 do 6 sati.

Eliminacija

Prosječno poluvrijeme izlučivanja somatropina poslije intravenske aplikacije kod odraslih osoba sa nedostatkom hormona rasta iznosi oko 0,4 sata. Međutim, poslije supkutane primjene je poluvrijeme eliminacije bilo 2 do 3 sata. Navedena razlika u odnosu na supkutanu primjenu je vjerovatno posljedica spore resorpcije sa mjesta primjene supkutane injekcije.

Posebne populacije

Izgleda da je apsolutna biološka raspoloživost supkutano primijenjenog somatropina slična kod muškaraca i žena.

Informacije o farmakokinetici somatropina u gerijatrijskoj i pedijatrijskoj populaciji, kao i kod pripadnika različitih rasa i pacijenata sa renalnom, hepatičkom ili srčanom insuficijencijom, ili nedostaju ili nijesu kompletne.

U pretkliničkim konvencionalnim ispitivanjima opšte toksičnosti, toksičnosti ponovljenih doza, lokalne podnošljivosti, kancerogenosti, reproduktivne i razvojne toksičnosti, nijesu zabilježeni klinički relevantni efekti koji bi ukazivali na poseban rizik za ljude.

In vitro i in vivo ispitivanja genetske toksičnosti koja su se odnosila na genske mutacije i indukciju aberacije hromozoma, bila su negativna.

Povećana fragilnost hromozoma je zabilježena u jednoj in vitro studiji na limfocitima izolovanim od pacijenata na dugotrajnom liječenju somatropinom i dodatnom primjenom radiomimetičkog lijeka bleomicina. Klinički značaj ovog nalaza nije jasan.

U drugoj studiji nije nađen porast abnormalnosti hromozoma u limfocitima pacijenata koji su primali dugotrajnu terapiju somatropinom.

a) Prašak za rastvor za injekcije (prednji odjeljak uloška):

glicin (E640)

natrijum dihidrogenfosfat, bezvodni (E339)

dinatrijum fosfat, bezvodni (E339)

manitol (E421)

b) Rastvarač za rastvor za injekcije (zadnji odjeljak uloška):

voda za injekcije

manitol (E421)

metakrezol

Ovaj lijek ne smije da se miješa sa drugim ljekovima i treba ga rastvarati samo u priloženom rastvaraču.

Prije rekonstitucije: tri (3) godine.

Poslije rekonstitucije, lijek je fizički i hemijski stabilan u roku od 28 dana ukoliko se čuva u frižideru (na temperaturi od 2 ºC do 8 ºC) u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti. Ne zamrzavati.

Sa mikrobiološke tačke gledišta, poslije rekonstitucije lijek se može čuvati 28 dana u frižideru (na temperaturi od 2 ºC do 8 ºC) u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti.

Drugačiji rok upotrebe lijeka i uslovi koji su ostvareni prije primjene lijeka su isključiva odgovornost korisnika.

Prije rekonstitucije lijeka:

Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2 °C do 8 °C), u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti, uz mogućnost jednokratnog čuvanja na temperaturi do 25 ºC najduže jedan mjesec.

Poslije rekonstitucije lijeka:

Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2 °C do 8 °C) do 28 dana, u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti. Ne zamrzavati. Za uslove čuvanja nakon rekonstitucije lijeka, vidjeti dio 6.3.

Genotropin, 5,3 mg/ml, prašak i rastvarač za rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu

Pakovanje: napunjeni injekcioni pen, 1 x 1 ml

Genotropin, 12 mg/ml, prašak i rastvarač za rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu

Pakovanje: napunjeni injekcioni pen, 1 x 1 ml

Unutrašnje pakovanje je uložak od stakla tip I koji je klipom od brombutil gume podijeljen na dva odjeljka: prednji (I) sa praškom i zadnji (II) sa rastvaračem. Uložak je zatvoren sa jedne strane sa zatvaračem od brombutil gume i aluminijumskom kapicom, a sa druge strane klipom od brombutil gume.

Stakleni višedozni uložak sa dva odjeljka je ugrađen u GoQuick injekcioni pen koji je namijenjen za jednokratnu upotrebu i treba ga odbaciti kada se uložak isprazni.

Genotropin 5,3 mg napunjeni injekcioni pen (GoQuick) je obilježen plavom bojom i sadrži uložak plave boje.

Genotropin 12 mg napunjeni injekcioni pen (GoQuick) je obilježen ljubičastom bojom i sadrži uložak ljubičaste boje.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi jedan napunjeni injekcioni pen (GoQuick) i Uputstvo za lijek.

Prašak rekonstituisati isključivo sa priloženim rastvaračem.

Rastvor za injekciju se priprema tako što se pokretima zavrtanja na Genotropin uređaju za ubrizgavanje (Genotropin GoQuick napunjeni injekcioni pen), pomiješaju rastvarač i prašak unutar uloška sa dva odjeljka. Pažljivo rastvoriti lijek laganim kružnim pokretima. Ne treba snažno mućkati uložak, jer to može uzrokovati denaturaciju aktivne supstance. Rekonstituisani rastvor je bistar do blago opalescentan skoro bezbojan rastvor. Prije upotrebe pripremljeni rastvor za injekciju treba vizuelno pregledati, a može se koristiti samo bistar rastvor bez vidljivih čestica.

Pri upotrebi uređaja za ubrizgavanje (Genotropin GoQuick napunjeni injekcioni pen) iglu treba namjestiti prije rastvaranja.

Uputstvo za rukovanje neupotrebljenim lijekom: Neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima. Ispražnjen Genotropin GoQuick napunjeni injekcioni pen ne treba nikada ponovo puniti, nego odbaciti u skladu sa propisima.

Lijek Genotropin sadrži somatropin, humani hormon rasta proizveden rekombinantnom DNK tehnologijom. On ima istu strukturu kao prirodni humani hormon rasta koji je potreban za rast kostiju i mišića. On takođe pomaže da se Vaše masno i mišićno tkivo razviju na odgovarajući način. Rekombinantan znači da nije proizveden od tkiva ljudi ili životinja.

Kod djece, lijek Genotropin se koristi u terapiji sljedećih poremećaja rasta:

• Ako ne rastete u dovoljnoj mjeri i ako nemate dovoljno hormona rasta
• Ako imate Turner-ov sindrom. Turner-ov sindrom je hromozomski poremećaj kod djevojčica koji može uticati na rast – Vaš ljekar će Vam reći ako imate ovaj sindrom
• Ako imate hroničnu insuficijenciju bubrega (smanjena funkcija bubrega). Pošto bubrezi gube svoju normalnu funkciju, to može uticati na rast
• Ako imate Prader-Willi-jev sindrom (hromozomski poremećaj). Hormon rasta će Vam pomoći da više porastete ako još uvijek rastete, a takođe će poboljšati Vašu tjelesnu građu. Smanjiće Vam se višak masnih naslaga i povećati Vaša mišićna masa.
• Ako ste bili previše mali ili ste imali premalu tjelesnu težinu na rođenju. Hormon rasta Vam može pomoći da više porastete ako nijeste uspjeli da nadoknadite ili održite normalni rast do četvrte godine života ili kasnije.

Kod odraslih, lijek Genotropin se koristi u liječenju osoba sa očiglednim nedostatkom hormona rasta koji se može javiti tokom odraslog doba ili se može nastaviti iz djetinjstva.

Ako ste liječeni lijekom Genotropin tokom djetinjstva zbog nedostatka hormona rasta, Vaš hormonski status će biti ponovo ispitan nakon završetka rasta. Ako se potvrdi težak nedostatak hormona rasta, Vaš ljekar će preporučiti nastavak terapije lijekom Genotropin.

Samo ljekar koji ima iskustva u terapiji hormonom rasta i koji je potvrdio Vašu dijagnozu treba da Vam propiše ovaj lijek.

Lijek Genotropin ne smijete koristiti:

• Ako ste alergični (preosjetljivi) na somatropin ili na bilo koju od pomoćnih supstanci ovog lijeka (navedene u dijelu 6).
• Ako imate aktivni tumor (rak). Tumori moraju biti neaktivni ili morate završiti njihovo liječenje prije nego što započnete terapiju lijekom Genotropin.
• Ako ste ozbiljno bolesni (na primjer, komplikacije poslije operacije na otvorenom srcu, operacije želuca, akutni poremećaj disanja, zadesne povrede ili slična stanja). Ako treba da imate, ili ste imali, veliku operaciju, ili ako idete u bolnicu iz bilo kog razloga, recite Vašem ljekaru ili podsjetite druge ljekare koje posjećujete da koristite hormon rasta.
• Ako ste već prestali da rastete (zatvorene epifize), a lijek Genotropin Vam je propisan da bi stimulisao rast.

Upozorenja i mjere opreza:

• Ako postoji rizik da se kod Vas javi šećerna bolest (dijabetes), Vaš ljekar će morati da kontroliše nivo šećera u Vašoj krvi tokom terapije lijekom Genotropin.
• Ako imate šećernu bolest, treba da pažljivo pratite nivo šećera u Vašoj krvi tokom terapije lijekom Genotropin i da razmatrate rezultate sa Vašim ljekarom da biste utvrdili da li je potrebno da prilagodite doze ljekova koje koristite u liječenju šećerne bolesti.
• Poslije započinjanja terapije lijekom Genotropin, nekim pacijentima može biti potrebno uvođenje zamjenske terapije za hormone štitaste žlijezde.
• Ako se liječite hormonima štitaste žlijezde, može biti potrebno dodatno podešavanje doze ovih hormona.
• Ako primate hormon rasta zbog stimulacije Vašeg rasta i počnete da hramljete dok hodate, ili ako počnete da hramljete tokom terapije hormonom rasta zbog bola u kuku, treba da obavijestite Vašeg ljekara.
• Ako Vam se pojavi povišeni intrakranijalni pritisak (sa simptomima poput jake glavobolje, poremećaja vida ili povraćanja), o tome treba da obavijestite Vašeg ljekara.
• Ako Vaš ljekar potvrdi da se kod Vas razvilo zapaljenje mišića blizu mjesta davanja injekcije prouzrokovano konzervansom metakrezolom, treba da koristite lijek Genotropin koji ne sadrži metakrezol.
• Ako dobijate lijek Genotropin zbog nedostatka hormona rasta koji je posljedica prethodnog tumora (raka), morate da budete redovno pregledani da bi se otkrila moguća ponovna pojava tumora, ili bilo kog drugog raka.
• Ako osjetite pogoršanje bola u želucu, treba da obavijestite Vašeg ljekara.
• Iskustvo sa pacijentima starijim od 80 godina je ograničeno. Starije osobe mogu biti osjetljivije na djelovanje lijeka Genotropin i stoga mogu biti više sklone razvoju neželjenih dejstava.

Djeca i adolescenti

Djeca sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom:

• Vaš ljekar treba da provjeri funkciju Vaših bubrega i stepen rasta prije nego što započne terapiju lijekom Genotropin. Morate nastaviti uzimanje ljekova za liječenje Vašeg oboljenja bubrega. Terapija lijekom Genotropin mora se prekinuti tokom procedure za transplantaciju bubrega.

Djeca sa Prader-Willi-jevim sindromom:

• Vaš ljekar će Vam propisati dijetetski režim koji treba sprovoditi da biste kontrolisali Vašu tjelesnu masu.
• Vaš ljekar će Vas pregledati da bi utvrdio da li imate znake opstrukcije gornjih disajnih puteva, apneu u snu (kada u snu prestanete da dišete), ili respiratornu infekciju (infekciju disajnih puteva) prije nego što započnete terapiju lijekom Genotropin.
• Ako tokom terapije ispoljite znakove opstrukcije (suženja) gornjih disajnih puteva (uključujući i to da počnete da hrčete ili Vam se hrkanje pogorša), Vaš ljekar će morati da Vas pregleda i možda će prekinuti Vašu terapiju lijekom Genotropin.
• Vaš ljekar će Vas pregledati tokom terapije da bi utvrdio da li pokazujete znakove skolioze, jedne vrste deformiteta kičme.
• Ako dobijete infekciju pluća tokom terapije, recite to Vašem ljekaru kako bi mogao da započne liječenje infekcije.

Djeca koja su rođena previše mala ili sa premalom tjelesnom težinom:

• Ako ste bili previše mali na rođenju i imate između 9 i 12 godina, pitajte Vašeg ljekara za savjet koji se odnosi na terapiju sa ovim lijekom tokom puberteta.
• Vaš ljekar će provjeriti nivo šećera i insulina u Vašoj krvi prije započinjanja terapije i jednom godišnje tokom terapije.
• Terapiju treba nastaviti sve dok ne prestanete da rastete.

Primjena drugih ljekova

Obavijestite Vašeg ljekara ili farmaceuta ukoliko uzimate, donedavno ste uzimali ili ćete možda uzimati bilo koje druge ljekove, uključujući ljekove koji se kupuju bez recepta.

Razgovarajte sa Vašim ljekarom ili farmaceutom prije primjene lijeka Genotropin.

Ukoliko primate supstitucionu terapiju glukokortikoidima, treba redovno da se konsultujete sa Vašim ljekarom, pošto Vam može biti potrebno prilagođavanje doze glukokortikoida.

Recite Vašem ljekaru ako koristite:

• ljekove za terapiju šećerne bolesti;
• hormone štitaste žlijezde;
• sintetske hormone nadbubrežne žlijezde (kortikosteroide);
• estrogen za oralnu upotrebu ili druge polne hormone;
• ciklosporin (lijek koji smanjuje imunu odbranu poslije presađivanja organa);
• ljekove za kontrolu epilepsije (antikonvulzive).

Vaš ljekar će možda morati da prilagodi dozu ovih ljekova ili dozu lijeka Genotropin.

Uzimanje lijeka Genotropin sa hranom ili pićem

Liječenje pacijenata sa Prader-Willi-jevim sindromom treba uvijek kombinovati sa niskokaloričnom dijetom.

Plodnost, trudnoća i dojenje

Ako ste trudni ili dojite, ukoliko mislite da ste trudni ili ako planirate da zatrudnite, posavjetujte se sa svojim ljekarom prije nego što počnete da uzimate ovaj lijek.

Pitajte Vašeg ljekara za savjet prije nego što počnete da koristite ovaj lijek ako dojite.

Pitajte Vašeg ljekara ili farmaceuta za savjet prije nego što počnete da koristite bilo koji lijek.

Uticaj lijeka Genotropin na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama

Ovaj lijek ne utiče na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.

Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Genotropin

Lijek Genotropin sadrži natrijum

Lijek Genotropin sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po dozi, tj. suštinski je „bez natrijuma“.

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.

Preporučeno doziranje

Doza zavisi od Vaše tjelesne mase, stanja zbog koga se liječite i koliko dobro hormon rasta djeluje na Vas. Svaka osoba je različita. Vaš ljekar će Vas obavijestiti da je doza lijeka Genotropin u miligramima (mg), podešena bilo prema Vašoj tjelesnoj masi u kilogramima (kg), bilo prema Vašoj površini tijela u kvadratnim metrima (m2) izračunatoj iz Vaše tjelesne visine i mase. Obavijestiće Vas o rasporedu uzimanja Vašeg lijeka. Ne mijenjajte dozu ili raspored uzimanja lijeka bez konsultacije sa Vašim ljekarom.

Primjena kod djece i adolescenata

Djeca sa nedostatkom hormona rasta:

Uobičajeno se preporučuje 0,025-0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 0,7-1,0 mg/m2 površine tijela dnevno. Mogu se koristiti i veće doze. Ako se nedostatak hormona rasta nastavi i tokom adolescencije, treba nastaviti terapiju lijekom Genotropin sve do završetka fizičkog razvoja.

Djeca sa Turner-ovim sindromom:

Uobičajeno se preporučuje 0,045-0,050 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 1,4 mg/m2 površine tijela dnevno.

Djeca sa hronično smanjenom funkcijom bubrega:

Uobičajeno se preporučuje 0,045-0,050 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 1,4 mg/m2 površine tijela dnevno. Mogu biti potrebne i veće doze ako je stopa rasta previše mala. Može biti potrebno prilagođavanje doze nakon 6 mjeseci terapije.

Djeca sa Prader-Willi-jevim sindromom:

Uobičajeno se preporučuje 0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 1,0 mg/m2 površine tijela dnevno. Dnevna doza ne smije da pređe 2,7 mg. Terapija se ne smije primjenjivati kod djece nakon završenog puberteta koja su skoro prestala da rastu.

Djeca koja su rođena previše mala ili sa tjelesnom masom manjom od očekivane i sa poremećajem rasta:

Uobičajeno se preporučuje 0,035 mg/kg tjelesne mase dnevno ili 1,0 mg/m2 površine tijela dnevno. Važno je nastaviti sa terapijom do dostizanja konačne visine. Terapiju treba prekinuti nakon prve godine ako ne odgovarate na nju ili ako ste dostigli svoju konačnu visinu i prestali da rastete.

Odrasli sa nedostatkom hormona rasta:

Ako nastavljate sa primjenom lijeka Genotropin poslije liječenja tokom djetinjstva, terapiju treba započeti sa 0,2-0,5 mg dnevno. Ovu dozu treba postepeno povećavati ili smanjivati u zavisnosti od rezultata analiza krvi, kao i od kliničkog odgovora i neželjenih dejstava.

Ako je Vaš nedostatak hormona nastao u odraslom dobu, treba da započnete terapiju sa 0,15-0,3 mg dnevno. Ovu dozu je potrebno postepeno povećavati ili smanjivati u zavisnosti od rezultata analiza krvi, kao i od kliničkog odgovora i neželjenih dejstava. Dnevna doza održavanja rijetko prelazi 1,0 mg dnevno.

Ženama mogu biti potrebne veće doze nego muškarcima. Doziranje treba kontrolisati svakih 6 mjeseci.

Osobe starije od 60 godina treba da započnu terapiju dozom od 0,1 do 0,2 mg dnevno, koju treba postepeno povećavati u zavisnosti od individualnih potreba. Treba primijeniti minimalnu efektivnu dozu. Doza održavanja rijetko prelazi 0,5 mg dnevno. Pridržavajte se uputstava koja Vam je dao Vaš ljekar.

Primjena lijeka Genotropin

Lijek Genotropin je namijenjen za supkutanu (potkožnu) upotrebu. Ovo znači da se on ubrizgava uz pomoć kratke injekcione igle u masno tkivo tik ispod Vaše kože. Vaš ljekar je već trebalo da Vam pokaže kako da koristite lijek Genotropin. Uvijek ubrizgajte lijek Genotropin tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar. Ako nijeste sigurni, provjerite sa Vašim ljekarom ili farmaceutom.

Pročitajte pažljivo Uputstvo za upotrebu GoQuick napunjenog injekcionog pena, koje je sastavni dio ovog uputstva. Morate koristiti pen na način kako je opisano u Uputstvu za upotrebu.

Iglu je potrebno pričvrstiti na GoQuick penu prije miješanja. Prilikom svakog ubrizgavanja koristite novu iglu. Igle se ne smiju ponovo koristiti.

• Priprema injekcije:

Možete izvaditi lijek Genotropin iz frižidera pola sata prije ubrizgavanja. Ovo će omogućiti da se lijek blago zagrije i da se osjećate prijatnije prilikom injiciranja.

Uložak sa dva odjeljka koji sadrži hormon rasta i rastvarač nalazi se u GoQuick napunjenom injekcionom penu. Hormon rasta i rastvarač se pomiješaju uvrtanjem držača uloška (vidjeti detaljno korake opisane u Uputstvu za upotrebu). Za primjenu lijeka nije potreban poseban uređaj za ubrizgavanje.

Rastvorite prašak tako što ćete pažljivo okretati GoQuick napunjeni injekcioni pen naprijed-nazad 5 do 10 puta, sve do potpunog rastvaranja.

NEMOJTE mućkati rastvor prilikom miješanja lijeka Genotropin. Pažljivo ga promiješajte. Mućkanje rastvora može dovesti do toga da hormon rasta pjeni i da se ošteti. Provjerite bistrinu rastvora i nemojte ga ubrizgavati ako je rastvor zamućen ili ako se u njemu vide čestice.

• Ubrizgavanje lijeka Genotropin:

Ne zaboravite da prvo operete ruke i očistite Vašu kožu na mjestu ubrizgavanja.

Ubrizgavajte lijek Genotropin svakog dana u otprilike isto vrijeme. Vrijeme pred odlazak na spavanje je dobar trenutak jer se lako zapamti. Takođe, prirodno je da nivo hormona rasta bude viši noću.

Većina ljudi daje sebi injekcije u butinu ili zadnjicu. Dajte sebi injekciju tamo gdje Vam je to pokazao Vaš ljekar. Masno tkivo kože se može smanjiti na mjestu ubrizgavanja. Da biste to izbjegli, svaki put koristite drugo, malo pomjereno, mjesto za ubrizgavanje. Ovo omogućava Vašoj koži i tkivu ispod kože da se oporave od jedne injekcije prije nego što date sljedeću na isto mjesto.

Ne zaboravite da vratite Vaš lijek u frižider odmah nakon ubrizgavanja.

Ako ste uzeli više lijeka Genotropin nego što je trebalo

Ukoliko ste uzeli veću dozu lijeka Genotropin nego što treba, odmah porazgovarajte sa Vašim ljekarom ili farmaceutom. Nivo šećera u Vašoj krvi se može previše sniziti, a kasnije previše porasti. Možete osjetiti drhtavicu, pojačano znojenje, pospanost ili kao da ste „potreseni“, a možete osjetiti i nesvjesticu.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Genotropin

Ne uzimajte duplu dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu.

Najbolje je da redovno uzimate lijek Genotropin. Ako zaboravite da uzmete dozu, ubrizgajte sljedeću injekciju narednog dana u uobičajeno vrijeme. Zabilježite kada ste propustili injekciju i recite Vašem ljekaru prilikom narednog pregleda.

Ako prestanete da uzimate lijek Genotropin

Nemojte prekidati terapiju lijekom bez prethodnog dogovora sa ljekarom.

Ako imate dodatnih pitanja o primjeni ovog lijeka, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu.

Kao i svi ljekovi i lijek Genotropin može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Ostala neželjena dejstva zabilježena uz primjenu ovog lijeka:

Veoma česta i česta neželjena dejstva kod odraslih mogu nastati u prvih par mjeseci terapije i mogu nestati spontano ili nakon smanjenja doze.

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju ovaj lijek):

Kod odraslih:

• Bol u zglobovima;
• Zadržavanje tečnosti (koje se ogleda u pojavi naduvenih prstiju ili otečenih članaka).

Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju ovaj lijek):

Kod djece:

• Bol u zglobovima;
• Privremeno crvenilo, svrab ili bol na mjestu ubrizgavanja.

Kod odraslih:

• Osjećaj utrnulosti/peckanja;
• Bol ili osjećaj pečenja u rukama i pod pazuhom (poznato kao sindrom karpalnog tunela);
• Ukočenost ruku i nogu, bol u mišićima.

Povremena neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju ovaj lijek):

Kod djece:

• Leukemija (ovo neželjeno dejstvo je prijavljeno kod malog broja pacijenata sa nedostatkom hormona rasta, od kojih su neki liječeni somatropinom. Međutim, nema dokaza da je učestalost leukemije povećana kod pacijenata koji primaju hormon rasta ukoliko nema predisponirajućih faktora);
• Povišeni intrakranijalni pritisak (koji prouzrokuje simptome poput snažne glavobolje, poremećaja vida ili povraćanja);
• Osjećaj utrnulosti/ peckanja;
• Osip;
• Svrab;
• Uzdignute promjene na koži koje svrbe;
• Bol u mišićima;
• Uvećanje grudi (ginekomastija);
• Zadržavanje tečnosti (koje se ogleda u pojavi naduvenih prstiju ili otečenih članaka, tokom kratkog vremena na početku terapije.

Kod odraslih:

• Uvećanje grudi (ginekomastija).

Nepoznata učestalost: ne može se procijeniti na osnovu dostupnih podataka:

• Šećerna bolest tip 2;
• Oticanje lica;
• Smanjenje nivoa kortizola u Vašoj krvi.

Kod djece:

• Ukočenost ruku i nogu.

Kod odraslih:

• Povišeni intrakranijalni pritisak (koji prouzrokuje simptome poput snažne glavobolje, poremećaja vida ili povraćanja);
• Osip;
• Svrab;
• Uzdignute promjene na koži koje svrbe;
• Crvenilo, svrab ili bol na mjestu ubrizgavanja.

Stvaranje antitijela na ubrizgani hormon rasta, ali ona ne sprečavaju djelovanje hormona rasta.

Koža oko mjesta primjene ovog lijeka može postati neravna ili sa izbočinama, ali to ne bi trebalo da se dogodi ako svaki put promijenite mjesto primjene.

Veoma rijetko neželjeno dejstvo koje se može javiti zbog konzervansa metakrezola je zapaljenje mišića u blizini mjesta ubrizgavanja. Ako Vaš ljekar potvrdi da se kod Vas razvilo ovo stanje, trebalo bi da primjenjujete lijek Genotropin koji ne sadrži metakrezol.

Prijavljeni su rijetki slučajevi iznenadne smrti kod pacijenata sa Prader-Willi- jevim sindromom. Međutim, nije utvrđena povezanost ovih slučajeva sa primjenom lijeka Genotropin.

Ukoliko osjetite nelagodnost ili bol u kuku ili koljenu dok ste na terapiji lijekom Genotropin, Vaš ljekar može razmatrati postojanje skliznuća glave butne kosti i Legg-Calve-Perthes oboljenja.

U toku liječenja hormonom rasta kod Vas mogu da se jave i druga neželjena dejstva kao što su:

Kod Vas (ili Vašeg djeteta) može da se pojavi povećanje nivoa šećera u krvi ili smanjenje nivoa hormona štitaste žlijezde. Vaš ljekar može ispitati ova stanja i ukoliko je potrebno propisaće Vam odgovarajuće liječenje. Kod pacijenata koji su liječeni hormonom rasta zapaljenje pankreasa je prijavljivano rijetko.

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax:+382 (0) 20 310 581

www.cinmed.me

[email protected]

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na kutiji nakon „Važi do“. Rok upotrebe odnosi se na posljednji dan navedenog mjeseca.

Prije rekonstitucije lijeka (miješanja praška sa rastvaračem):

Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2 °C do 8 °C), u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti, uz mogućnost jednokratnog čuvanja na temperaturi do 25 ºC najduže jedan mjesec.

Poslije rekonstitucije lijeka (miješanja praška sa rastvaračem):

Čuvati u frižideru (na temperaturi od 2 °C do 8 °C) do 28 dana, u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti. Ne zamrzavati.

Lijek Genotropin nemojte zamrzavati niti izlagati mrazu. Nemojte ga koristiti ako se zamrzne.

Nemojte koristiti ovaj lijek ako primijetite čestice ili ako rastvor nije bistar.

Nikad nemojte bacati igle ili djelimično korišćen ili prazan GoQuick napunjeni injekcioni pen sa svojim svakodnevnim otpadom. Kada iskoristite iglu morate je pažljivo odbaciti tako da niko drugi ne može da je koristi niti da se nabode na nju. U Vašoj bolnici ili klinici koja se bavi poremećajima rasta možete dobiti posebnu kanticu za odlaganje oštrog otpada.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek Gentropin

• Aktivna supstanca je rekombinantni somatropin.

Jedan napunjeni injekcioni pen sadrži 5,3 mg somatropina. Poslije rekonstitucije praška, jedan napunjeni injekcioni pen sadrži 5,3 mg somatropina u 1 ml.

• Pomoćne supstance su:

Prašak za rastvor za injekciju (prednji odjeljak uloška):

glicin (E640); dinatrijum fosfat, bezvodni (E339); manitol (E421); natrijum dihidrogenfosfat, bezvodni (E339) (videti dio 2 „Genotropin sadrži natrijum“).

Rastvarač za rastvor za injekciju (zadnji odjeljak uloška):

voda za injekcije, manitol (E421), metakrezol.

Kako izgleda lijek Genotropin i sadržaj pakovanja

Prašak i rastvarač za rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu.

Prašak: sterilni liofilizat bijele boje.

Rastvarač: bistar rastvor.

Genotropin 5,3 mg/ml prašak i rastvarač za rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu.

Pakovanje: napunjeni injekcioni pen, 1 x 1ml

Unutrašnje pakovanje je stakleni uložak koji sadrži dva odjeljka. U prednjem odjeljku (I) uloška nalazi se sterilni liofilizat bijele boje, a u zadnjem odjeljku (II) bistar, bezbojan rastvarač. Posle rekonstituisanja, dobija se bistar do blago opalescentan skoro bezbojan rastvor. Uložak je smješten u višedozni GoQuick napunjeni injekcioni pen.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi jedan napunjeni injekcioni pen (GoQuick ) i Uputstvo za lijek koje sadrži i Uputstvo za korišćenje GoQuick napunjenog injekcionog pena.

Genotropin 5,3 mg napunjeni injekcioni pen (GoQuick) je obilježen plavom bojom i sadrži uložak plave boje.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole:

Evropa Lek Pharma d.o.o. Podgorica

Kritskog odreda 4/1, 81 000 Podgorica, Crna Gora

Proizvođač:

Pfizer Manufacturing Belgium NV

Rijksweg 12, Puurs-Sint-Amands, 2870, Belgija

Režim izdavanja lijeka

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

2030/18/442 - 4666 od 03.12.2018. godine.

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Oktobar, 2024. godine

10. Postavite poklopac na graničnik za iglu ili pen i čuvajte pen u frižideru.

DODATNE INFORMACIJE

Čuvanje

• Za uslove čuvanja Vašeg GoQuick napunjenog injekcionog pena vidite drugu stranu ovog uputstva.
• Nakon 4 nedjelje odložite pen u otpad, čak iako u njemu ima još lijeka.
• Nemojte zamrzavati GoQuick ili ga izlagati temperaturama kao što su one u zamrazivaču.
• Nemojte koristiti Vaš GoQuick nakon isteka roka upotrebe.
• Za odlaganje Vašeg pena u otpad, poštujte Vaše lokalne zdravstvene propise i propise iz oblasti bezbjednosti. Ukoliko nijeste sigurni kako da to uradite, pitajte Vašeg ljekara ili medicinsku sestru.

Rukovanje

• Ne miješajte prašak i tečnost proizvoda GoQuick ukoliko igla nije na penu.
• Ne čuvajte Vaš GoQuick sa iglom na njemu. Lijek Genotropin može iscuriti iz pena i mogu se stvoriti mjehurići vazduha u ulošku. Uvijek uklonite iglu i postavite poklopac pena ili poklopac graničnika za iglu prije odlaganja.
• Vodite računa da ne ispustite Vaš GoQuick.
• Ukoliko ispustite pen, morate opet obaviti pripremu pena opisanu u Koraku 5 (Podešavanje i upotreba novog GoQuick napunjenog injekcionog pena). Međutim, nemojte koristiti pen ukoliko bilo koji dio Vašeg GoQuick napunjenog injekcionog pena djeluje slomljeno ili oštećeno. Kontaktirajte Vašeg ljekara ili medicinsku sestru u vezi sa nabavkom novog pena.
• Očistite pen i graničnik za iglu vlažnom krpom. Nemojte stavljati pen u vodu.

Igle

• Za svaku injekciju koristite novu iglu.
• Sve upotrijebljene igle odbacite u odgovarajuću posudu za odlaganje „oštrog“ otpada. Prilikom uklanjanja igala, pridržavajte se lokalnih zdravstvenih propisa i propisa iz oblasti bezbjednosti. Ukoliko nijeste sigurni kako da to uradite, pitajte Vašeg ljekara ili medicinsku sestru.
• Nemojte davati Vaš pen ili igle drugim osobama.

Opšte informacije

• Brojevi i oznake na ulošku mogu Vam pomoći da odredite koliko je lijeka Genotropin ostalo u penu.
• Ukoliko se u penu ne nalazi puna doza lijeka Genotropin (Korak 6 – Rutinska upotreba), skala na crnom klipu pokazuje količinu lijeka koja je preostala u penu.
• Slijepi ili pacijenti sa oštećenim vidom treba da koriste GoQuick samo uz pomoć lica obučenog za korišćenje pena.
• Pratite uputstva Vašeg ljekara ili medicinske sestre za pranje ruku i čišćenje kože kada pripremate i dajete injekciju.
• Nemojte bacati Vaš graničnik za iglu, samo ga odvrnite da biste ga uklonili sa pena. Sačuvajte ga da biste ga koristili sa svakim novim penom.
• Ukoliko imate pitanja o korišćenju GoQuick, obratite se Vašem ljekaru ili medicinskoj sestri.

PITANJA I ODGOVORI