Siranalen 300 mg tvrde kapsule

Neuropatska bol

Siranalen je indiciran za liječenje periferne i centralne neuropatske boli u odraslih osoba.

Epilepsija

Siranalen je indicirana kao dodatna terapija u odraslih osoba s parcijalnim napadajima, sa ili bez sekundarne generalizacije.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Siranalen je indiciran za liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) u odraslih osoba.

Doziranje

Doza se kreće u rasponu od 150 do 600 mg na dan, podijeljeno u dvije ili tri doze.

Neuropatska bol

Liječenje pregabalinom moţe započeti dozom od 150 mg na dan, podijeljenom u dvije ili tri doze.

1

Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se nakon razdoblja od 3 do

7 dana moţe povećati na 300 mg na dan te, po potrebi, nakon dodatnih 7 dana na maksimalnu dozu od 600 mg na dan.

Epilepsija

Liječenje pregabalinom moţe započeti dozom od 150 mg na dan, podijeljenom u dvije ili tri doze. Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se nakon tjedan dana moţe povećati na 300 mg na dan. Maksimalna doza od 600 mg na dan moţe se postići nakon dodatnih tjedan dana.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Doza se kreće u rasponu od 150 do 600 mg na dan, podijeljeno u dvije ili tri doze. Treba redovito procjenjivati potrebu za liječenjem.

Liječenje pregabalinom moţe započeti dozom od 150 mg na dan. Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se nakon tjedan dana moţe povećati na 300 mg na dan. Nakon sljedećih tjedan dana doza se moţe povećati na 450 mg na dan. Maksimalna doza od 600 mg na dan moţe se postići nakon dodatnih tjedan dana.

Prekid primjene pregabalina

Sukladno postojećoj kliničkoj praksi, ako se liječenje pregabalinom mora prekinuti, preporučuje se ukidati ga postupno tijekom najmanje tjedan dana, bez obzira na indikaciju (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8).

Bolesnici s oštećenjem bubrega

Pregabalin se iz sustavne cirkulacije primarno odstranjuje izlučivanjem nepromijenjenog lijeka putem bubrega.

Budući da je klirens pregabalina upravo razmjeran klirensu kreatinina (vidjeti dio 5.2), u

svakog pojedinog bolesnika s oslabljenom funkcijom bubrega doza se mora prilagoditi sukladno njegovu klirensu kreatinina (CLcr), kako je navedeno u Tablici 1, pomoću sljedeće formule:

2363976267791 1528826182447() [ [ ( )] ( )]( )

( )

Pregabalin se iz plazme djelotvorno uklanja hemodijalizom (50% lijeka tijekom 4 sata). Bolesnicima na hemodijalizi dnevnu dozu pregabalina treba prilagoditi na temelju bubreţne funkcije.

Uz dnevnu dozu treba dati dopunsku dozu pregabalina odmah nakon svakog četverosatnog postupka hemodijalize (vidjeti Tablicu 1).

Tablica 1: Prilagodba doze pregabalina na temelju funkcije bubrega

865936-1820504Klirens kreatinina (CLcr) (mL/min) Ukupna dnevna doza pregabalina * Reţim doziranja Početna doza (mg/dan) Maksimalna doza (mg/dan) ≥ 60 150 600 BID ili TID ≥30 - <60 75 300 BID ili TID ≥15 - <30 25-50** 150 jednom dnevno ili BID < 15 25** 75 jednom dnevno Dopunska doza nakon hemodijalize (mg) 25** 100 jedna doza+ TID = podijeljeno u 3 doze BID = podijeljeno u 2 doze

* Ukupnu dnevnu dozu (mg/dan) treba podijeliti prema navedenom reţimu doziranja kako bi se 2

odredili miligrami po jednoj dozi

**Ove doze nije moguće postići sa jačinama u kojima je dostupan Siranalen. Drugi lijekovi su dostupni u jačinama manjim od 75 mg.

+ Dopunska doza je jedna dodatna doza

Bolesnici s oštećenjem jetre

Nije potrebno prilagoĎavati dozu u bolesnika s oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 5.2).

Pedijatrijska populacija

Sigurnost i djelotvornost pregabalina u djece mlaĎe od 12 godina i adolescenata (12–17 godina) nisu ustanovljene. Trenutno dostupni podaci opisani su u dijelovima 4.8, 5.1 i 5.2, meĎutim nije moguće dati preporuku o doziranju.

Starije osobe

U starijih bolesnika moţe biti potrebno smanjiti dozu pregabalina zbog oslabljene funkcije bubrega (vidjeti dio 5.2).

Način primjene

Siranalen se moţe uzimati s hranom ili bez nje. Siranalen je namijenjena samo za peroralnu primjenu.

Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

Bolesnici sa šećernom bolešću

Sukladno postojećoj kliničkoj praksi, nekim bolesnicima sa šećernom bolešću koji dobivaju na teţini tijekom liječenja pregabalinom moţe biti potrebno prilagoditi terapiju antidijabeticima.

Reakcije preosjetljivosti

Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljene su reakcije preosjetljivosti, uključujući slučajeve angioedema. Primjenu pregabalina treba odmah prekinuti ako nastupe simptomi angioedema, kao što su oticanje lica, područja oko usta ili gornjih dišnih puteva.

Teške koţne nuspojave

Rijetko su zabiljeţene teške koţne nuspojave (engl. severe cutaneous adverse reaction, SCAR) povezane s liječenjem pregabalinom, uključujući Stevens-Johnsonov sindrom (SJS) i toksičnu epidermalnu nekrolizu (TEN), koje mogu biti opasne po ţivot ili smrtonosne. U trenutku propisivanja lijeka bolesnike je potrebno savjetovati o znakovima i simptomima te pomno pratiti imaju li koţne reakcije. U slučaju pojavljivanja znakova i simptoma koji upućuju na te reakcije, potrebno je odmah prekinuti liječenje pregabalinom i razmisliti o zamjenskom liječenju (ako je prikladno).

Omaglica, somnolencija, gubitak svijesti, konfuzija i slabljenje mentalnih sposobnosti

Liječenje pregabalinom povezuje se s pojavom omaglice i somnolencije, što moţe povećati broj slučajnih ozljeda (padova) u starijoj populaciji. Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su i gubitak svijesti, konfuzija i slabljenje mentalnih sposobnosti. Stoga, bolesnicima treba savjetovati da budu oprezni dok se ne upoznaju s mogućim učincima lijeka.

Učinci povezani s vidom

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima, zamagljen vid je prijavio veći udio bolesnika liječenih pregabalinom nego bolesnika koji su primali placebo. Te su se smetnje u većini slučajeva povukle s

3

nastavkom terapije. U kliničkim ispitivanjima u kojima su provedene oftalmološke pretrage, smanjenje oštrine vida i promjene vidnog polja javljali su se s većom incidencijom u bolesnika liječenih pregabalinom nego u bolesnika koji su primali placebo; incidencija promjena očne pozadine bila je veća u bolesnika koji su primali placebo (vidjeti dio 5.1).

Nuspojave povezane s vidom prijavljene su i u razdoblju nakon stavljanja lijeka u promet, uključujući gubitak vida, zamagljen vid ili druge promjene oštrine vida, od kojih su mnoge bile prolazne. Prekid primjene pregabalina moţe dovesti do povlačenja ili poboljšanja tih simptoma.

Zatajenje bubrega

Prijavljeni su slučajevi zatajenja bubrega, a u nekim se slučajevima nakon prekida primjene pregabalina ova nuspojava povukla.

Ukidanje istodobno primjenjivanih antiepileptika

Nema dovoljno podataka za ukidanje istodobno primijenjenih antiepileptika nakon što je dodavanjem pregabalina postignuta kontrola napadaja, a u cilju monoterapije pregabalinom.

Kongestivno zatajenje srca

Nakon stavljanja lijeka u promet u nekih bolesnika koji su primali pregabalin prijavljeno je kongestivno zatajenje srca. Te su reakcije zabiljeţene uglavnom u starijih kardiovaskularno kompromitiranih bolesnika tijekom liječenja pregabalinom u neuropatskim indikacijama. Pregabalin u tih bolesnika treba primjenjivati uz oprez. Prekidom primjene pregabalina ova se nuspojava moţe povući.

Liječenje centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leĎne moţdine

U liječenju centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leĎne moţdine zabiljeţena je povećana incidencija nuspojava općenito te nuspojava središnjeg ţivčanog sustava, a osobito somnolencije. To bi se moglo pripisati aditivnom učinku istodobno primijenjenih lijekova potrebnih za liječenje tog stanja (npr. spazmolitika), na što treba misliti prilikom propisivanja pregabalina u ovom stanju.

Respiratorna depresija

Postoje izvještaji o ozbiljnoj respiratornoj depresiji povezanoj s uzimanjem pregabalina. Bolesnici s oštećenom respiratornom funkcijom, respiratornom ili neurološkom bolesti, oštećenjem bubrega, istodobnom primjenom depresora središnjeg ţivčanog sustava i starije osobe mogu biti izloţeni većem riziku od pojave ove ozbiljne nuspojave. U ovih će bolesnika moţda biti potrebna prilagodba doze (vidjeti dio 4.2).

Suicidalne ideje i ponašanje

Suicidalne ideje i ponašanje prijavljeni su u bolesnika liječenih antiepilepticima u različitim indikacijama. Meta-analiza randomiziranih placebom kontroliranih ispitivanja antiepileptika ukazala je i na malo povećan rizik od suicidalnih ideja i ponašanja. Mehanizam ovog rizika nije poznat. U bolesnika liječenih pregabalinom tijekom razdoblja nakon stavljanja lijeka u promet opaţeni su slučajevi suicidalnih ideja i ponašanja (vidjeti dio 4.8). Epidemiološko ispitivanje koje je primijenilo dizajn u kojem su ispitanici kontrola samima sebi (koje je u istih osoba usporeĎivalo razdoblja liječenja i razdoblja bez liječenja) dokazalo je postojanje povećanog rizika od novog nastupa suicidalnog ponašanja i suicida sa smrtnim ishodom u bolesnika liječenih pregabalinom. Bolesnicima (i njihovim njegovateljima) treba savjetovati da u slučaju pojave znakova suicidalnih ideja ili ponašanja zatraţe savjet liječnika. Bolesnike treba nadzirati kako bi se uočili eventualni znakovi suicidalnih ideja i ponašanja te razmotriti primjenu odgovarajuće terapije. Potrebno je razmotriti prekid primjene pregabalina u slučaju pojave suicidalnih ideja i ponašanja.

Oslabljena funkcija donjeg dijela gastrointestinalnog trakta

Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su dogaĎaji povezani s oslabljenom funkcijom donjeg dijela gastrointestinalnog trakta (npr. opstrukcija crijeva, paralitički ileus, konstipacija) kada se

4

pregabalin primjenjivao istodobno s lijekovima koji mogu izazvati konstipaciju, kao što su opioidni analgetici. Kada se pregabalin primjenjuje u kombinaciji s opioidima, moţe se razmisliti o mjerama za sprečavanje konstipacije (osobito u ţena i starijih bolesnika).

Istodobna primjena s opioidima

Nuţan je oprez kod propisivanja pregabalina istodobno s opioidima zbog rizika od depresije središnjeg ţivčanog sustava (vidjeti dio 4.5). U ispitivanju slučajeva i kontrola (engl. case-control study) u korisnika opioida, bolesnici koji su uzimali pregabalin istodobno s opioidom bili su izloţeni povećanom riziku od smrti povezane s opioidom u usporedbi s bolesnicima koji su uzimali samo opioid (prilagoĎen omjer izgleda 1,68 [95% CI; 1,19 – 2,36]). Taj povećani rizik je zapaţen kod niskih doza pregabalina (≤ 300 mg, prilagoĎen omjer izgleda 1.52 [95% CI, 1.04 – 2.22]) te je postojao trend većeg rizika kod viših doza pregabalina (> 300 mg, prilagoĎen omjer izgleda 2.51 [95% CI 1.24 – 5.06]).

Pogrešna primjena, potencijal za zlouporabu ili ovisnost

Pregabalin moţe izazvati ovisnost o lijeku, čak i pri terapijskim dozama. Prijavljeni su slučajevi zlouporabe i pogrešne primjene lijeka. Bolesnici s anamnezom zlouporabe sredstava ovisnosti mogu biti izloţeni povećanom riziku od pogrešne primjene, zlouporabe i ovisnosti o pregabalinu te je potreban oprez kod primjene pregabalina u takvih bolesnika. Potrebno je paţljivo procijeniti rizik od pogrešne primjene, zlouporabe ili ovisnosti u bolesnika prije propisivanja pregabalina.

Bolesnike liječene pregabalinom treba nadzirati kako bi se uočili simptomi pogrešne primjene, zlouporabe ili ovisnosti o pregabalinu, kao što je razvoj tolerancije, povećanje doze i kompulzivno traţenje lijeka.

Simptomi ustezanja

Nakon prekida kratkotrajnog i dugotrajnog liječenja pregabalinom opaţeni su simptomi ustezanja. Prijavljeni su sljedeći simptomi: nesanica, glavobolja, mučnina, anksioznost, proljev, sindrom nalik gripi, nervoza, depresija, suicidalna ideacija, bol, konvulzije, hiperhidroza i omaglica. Pojava simptoma ustezanja nakon prekida liječenja pregabalinom moţe upućivati na ovisnost o lijeku (vidjeti dio 4.8). Bolesnika o tome treba obavijestiti na početku liječenja. Ako treba prekinuti liječenje pregabalinom, preporučuje se postupan prekid tijekom najmanje tjedan dana neovisno o indikaciji (vidjeti dio 4.2).

Tijekom ili nedugo nakon prekida primjene pregabalina mogu se javiti konvulzije, uključujući status epilepticus i grand mal konvulzije.

Što se tiče prekida dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci upućuju da incidencija i teţina simptoma ustezanja mogu biti povezani s dozom.

Encefalopatija

Prijavljeni su slučajevi encefalopatije, uglavnom u bolesnika s postojećim stanjima koja mogu izazvati encefalopatiju.

Ţene reproduktivne dobi / kontracepcija

Primjena pregabalina u prvom tromjesečju trudnoće moţe uzrokovati znatna uroĎena oštećenja u neroĎenog djeteta. Pregabalin se ne smije primjenjivati tijekom trudnoće osim ako korist liječenja za majku jasno nadilazi mogući rizik za plod. Ţene reproduktivne dobi moraju koristiti učinkovitu kontracepciju tijekom liječenja (vidjeti dio 4.6).

Nepodnošenje laktoze

Siranalen sadrţi laktozu hidrat. Bolesnici s rijetkim nasljednim problemima nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi trebali uzimati ovaj lijek.

Siranalen 300 mg sadrţi karmoizin (E122) koji moţe uzrokovati alergijske reakcije.

5

Siranalen sadrţi natrij. Ovaj lijek sadţi manje od 1 mmola natrija (23 mg) po jednoj kapsuli, tako da se moţe smatrati da ne sadrţi natrij.

Budući da se pregabalin preteţno izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku, da je u čovjeka podloţan zanemarivom metabolizmu (< 2% doze pronaĎe se u mokraći u obliku metabolita), da ne inhibira metabolizam lijekova in vitro i ne veţe se za proteine u plazmi, nije vjerojatno da će izazivati ili ulaziti u farmakokinetičke interakcije.

Ispitivanja in vivo i analiza populacijske farmakokinetike

Sukladno tome, u ispitivanjima in vivo nisu opaţene klinički značajne farmakokinetičke interakcije izmeĎu pregabalina i fenitoina, karbamazepina, valproične kiseline, lamotrigina, gabapentina, lorazepama, oksikodona ili etanola. Analiza populacijske farmakokinetike pokazala je da oralni antidijabetici, diuretici, inzulin, fenobarbital, tiagabin i topiramat nemaju klinički značajnog učinka na klirens pregabalina.

Oralni kontraceptivi, noretisteron i/ili etinilestradiol

Istodobna primjena pregabalina s oralnim kontraceptivima noretisteronom i/ili etinilestradiolom ne utječe na farmakokinetiku niti jednog od tih lijekova u stanju dinamičke ravnoteţe.

Lijekovi koji utječu na središnji živčani sustav

Pregabalin moţe pojačati učinke etanola i lorazepama. Nakon stavljanja lijeka u promet, u bolesnika koji su uzimali pregabalin i opioide i/ili druge depresore središnjeg ţivčanog sustava (SŢS) prijavljeni su zatajenje disanja, koma i smrt. Čini se da pregabalin dodatno pridonosi oksikodonom uzrokovanom oštećenju kognitivne i grube motoričke funkcije.

Interakcije u starijih osoba

Nisu provedena specifična ispitivanja farmakodinamičkih interakcija u starijih dobrovoljaca. Ispitivanja interakcija provedena su samo u odraslih.

Ţene reproduktivne dobi / kontracepcija

Ţene reproduktivne dobi moraju koristiti učinkovitu kontracepciju tijekom liječenja (vidjeti dio 4.4).

Trudnoća

Ispitivanja na ţivotinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3).

Pregabalin prolazi kroz placentu u štakora (vidjeti dio 5.2). Pregabalin moţe proći kroz placentu u ljudi.

Ozbiljne uroĎene anomalije

Podaci iz nordijskog opservacijskog ispitivanja koje je obuhvatilo više od 2700 trudnoća izloţenih pregabalinu u prvom tromjesečju, pokazali su veću prevalenciju ozbiljnih uroĎenih anomalija meĎu pedijatrijskom populacijom (ţivom ili mrtvoroĎenom) izloţenom pregabalinu u usporedbi s populacijom koja nije bila izloţena (5,9% u odnosu na 4,1%).

Rizik od ozbiljnih uroĎenih anomalija meĎu pedijatrijskom populacijom izloţenom pregabalinu u prvom tromjesečju trudnoće bio je nešto veći u usporedbi s neizloţenom populacijom (prilagoĎeni omjer prevalencije i 95%-tni interval pouzdanosti: 1,14 (0,96 - 1,35)), i u usporedbi s populacijom izloţenom lamotriginu (1,29 (1,01 – 1,65)) ili duloksetinu (1,39 (1,07 – 1,82)).

Analize specifičnih anomalija pokazale su veći rizik za nastanak anomalija ţivčanog sustava, oka, orofacijalnih rascjepa, urinarnih anomalija i genitalnih anomalija, no brojčani su podaci bili mali i

6

procjene neprecizne.

Pregabalin se ne smije primjenjivati tijekom trudnoće osim ako to nije neophodno (ako korist liječenja za majku jasno nadilazi mogući rizik za plod).

Dojenje

Pregabalin se izlučuje u majčino mlijeko (vidjeti dio 5.2). Učinak pregabalina na novoroĎenčad/ dojenčad nije poznat. Potrebno je odlučiti da li prekinuti dojenje ili prekinuti liječenje pregabalinom, uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist liječenja za ţenu.

Plodnost

Nema kliničkih podataka o učincima pregabalina na plodnost ţena.

U kliničkom ispitivanju u kojemu se procjenjivao učinak pregabalina na pokretljivost spermija, zdravi su muški ispitanici bili izloţeni pregabalinu u dozi od 600 mg na dan. Nakon 3 mjeseca liječenja nije bilo utjecaja na pokretljivost spermija.

Istraţivanje plodnosti na ţenkama štakora pokazalo je štetne učinke na reprodukciju. Istraţivanja plodnosti na muţjacima štakora pokazala su štetne učinke na reprodukciju i razvoj. Klinički značaj ovih nalaza nije poznat (vidjeti dio 5.3).

Pregabalin moţe malo ili umjereno utjecati na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Pregabalin moţe izazvati omaglicu i somnolenciju te tako utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili rada sa strojevima. Bolesnicima se savjetuje da ne voze, ne rukuju sloţenim strojevima i ne poduzimaju druge potencijalno opasne aktivnosti dok se ne utvrdi utječe li ovaj lijek na njihovu sposobnost da to čine.

Kliničkim programom ispitivanja pregabalina obuhvaćeno je više od 8900 bolesnika izloţenih pregabalinu, od kojih je više od 5600 bilo uključeno u dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja. Najčešće prijavljene nuspojave bile su omaglica i somnolencija. Nuspojave su obično bile blagog do umjerenog intenziteta. U svim je kontroliranim kliničkim ispitivanjima udio bolesnika koji su prekinuli liječenje zbog nuspojava iznosio 12% meĎu bolesnicima koji su primali pregabalin te 5% meĎu bolesnicima koji su primali placebo. Najčešće nuspojave zbog kojih je prekinuto liječenje u skupinama koje su primale pregabalin bile su omaglica i somnolencija.

U tablici ispod, sve nuspojave koje su se javile s većom incidencijom u odnosu na placebo i u više od jednog bolesnika popisane prema organskim sustavima i učestalosti pojavljivanja (vrlo često

(≥ 1/10), često (≥ 1/100 i < 1/10), manje često (≥ 1/1000 i < 1/100), rijetko (≥ 1/10 000 i <1/1000), vrlo rijetko (<1/10 000), nepoznato (ne moţe se procijeniti iz dostupnih podataka). Unutar svake skupine učestalosti nuspojave su prikazane u padajućem nizu prema ozbiljnosti.

Navedene nuspojave mogu biti povezane i s osnovnom bolešću i/ili istodobno primijenjenim lijekovima.

U liječenju centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leĎne moţdine zabiljeţena je povećana incidencija nuspojava općenito te nuspojava SŢS-a, a osobito somnolencije (vidjeti dio 4.4).

Dodatne nuspojave prijavljene nakon stavljanja lijeka u promet u tablici ispod su navedene kurzivom.

7

8

9

846124-818756Manje često povećanje kreatin fosfokinaze u krvi, povećanje glukoze u krvi, smanjenje broja trombocita, povećanje kreatinina u krvi, sniţene vrijednosti kalija u krvi, smanjenje tjelesne teţine Rijetko smanjenje broja bijelih krvnih stanica *povećanje alanin aminotransferaze (ALT) i aspartat aminotransferaze (AST).

Nakon prekida kratkotrajnog i dugotrajnog liječenja pregabalinom opaţeni su simptomi ustezanja. Prijavljeni su sljedeći simptomi: nesanica, glavobolja, mučnina, anksioznost, proljev, sindrom nalik gripi, konvulzije, nervoza, depresija, suicidalna ideacija, bol, hiperhidroza i omaglica. Ti simptomi mogu upućivati na ovisnost o lijeku. Bolesnika o tome treba obavijestiti na početku liječenja. Što se tiče prekida dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci upućuju da incidencija i teţina simptoma ustezanja mogu biti povezani s dozom (vidjeti dijelove 4.2 i 4.4).

Pedijatrijska populacija

Sigurnosni profil pregabalina zabiljeţen u pet pedijatrijskih ispitivanja u bolesnika s parcijalnim napadajima sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje (12-tjedno ispitivanje djelotvornosti i sigurnosti u bolesnika u dobi od 4 do 16 godina, n=295, 14-dnevno ispitivanje djelotvornosti i sigurnosti u bolesnika u dobi od 1 mjeseca do manje od 4 godine, n=175, ispitivanje farmakokinetike i podnošljivosti, n=65 i dva jednogodišnja otvorena ispitivanja praćenja sigurnosti, n=54 i n=431) bio je sličan onome zapaţenom u ispitivanjima u odraslih bolesnika s epilepsijom. Najčešći štetni dogaĎaji zabiljeţeni u 12-tjednom ispitivanju liječenja pregabalinom bili su somnolencija, pireksija, infekcija gornjih dišnih putova, povećani apetit, povećanje tjelesne teţine i nazofaringitis. Najčešći štetni dogaĎaji opaţeni u 14-dnevnom ispitivanju liječenja pregabalinom bili su somnolencija, infekcija gornjih dišnih puteva i pireksija (vidjeti dijelove 4.2, 5.1 i 5.2).

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

5839333325681914704485701Nakon dobivanja odobrenja lijeka, vaţno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih djelatnika se traţi da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojave navedenog u

Nakon stavljanja lijeka u promet najčešće prijavljene nuspojave kod predoziranja pregabalinom uključuju somnolenciju, stanje konfuzije, agitaciju i nemir. Prijavljeni su takoĎer i napadaji.

U rijetkim prilikama prijavljeni su slučajevi kome.

Liječenje predoziranja pregabalinom mora obuhvatiti opće potporne mjere, a po potrebi moţe uključivati i hemodijalizu (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Farmakoterapijska skupina: Gabapentinoidi; ATK oznaka: N02BF02

Djelatna tvar je pregabalin, analog gama-aminomaslačne kiseline [(S)-3-(aminometil)-5-metilheksanoična kiselina].

Mehanizam djelovanja

Pregabalin se veţe na pomoćnu podjedinicu (α2- δ protein) na električni napon osjetljivih kalcijevih kanala u središnjem ţivčanom sustavu.

10

Klinička djelotvornost i sigurnost Neuropatska bol

Djelotvornost je dokazana u ispitivanjima u dijabetičkoj neuropatiji, postherpetičkoj neuralgiji i ozljedama leĎne moţdine. Nije ispitivana djelotvornost u drugim modelima neuropatske boli. Pregabalin je ispitan u 10 kontroliranih kliničkih ispitivanja u trajanju do 13 tjedana s reţimom doziranja dva puta na dan, odnosno do 8 tjedana s reţimom doziranja tri puta na dan. Profili sigurnosti i djelotvornosti za reţime doziranja dva puta na dan i tri puta na dan općenito su bili podjednaki.

U kliničkim ispitivanjima u trajanju do 12 tjedana je i kod periferne i kod centralne neuropatske boli smanjenje boli opaţeno u prvom tjednu liječenja i odrţalo se tijekom cijelog trajanja liječenja.

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima u perifernoj neuropatskoj boli je u 35% bolesnika liječenih pregabalinom i 18% bolesnika koji su primali placebo zabiljeţeno 50%-tno poboljšanje rezultata procjene boli. MeĎu bolesnicima u kojih se nije javila somnolencija takvo je poboljšanje zabiljeţeno u 33% bolesnika liječenih pregabalinom te 18% bolesnika koji su primali placebo. MeĎu bolesnicima u kojih se javila somnolencija, udio onih koji su odgovorili na liječenje iznosio je 48% u skupini koja je primala pregabalin te 16% u skupini koja je primala placebo.

U kontroliranom kliničkom ispitivanju u centralnoj neuropatskoj boli je u 22% bolesnika liječenih pregabalinom i 7% bolesnika koji su primali placebo zabiljeţeno 50%-tno poboljšanje rezultata procjene boli.

Epilepsija Dodatna terapija

Pregabalin je ispitan u 3 kontrolirana klinička ispitivanja u trajanju od 12 tjedana, s reţimom doziranja dva puta na dan ili tri puta na dan. Profili sigurnosti i djelotvornosti za reţime doziranja dva puta na dan i tri puta na dan općenito su bili podjednaki.

Smanjenje učestalosti napadaja opaţeno je u prvom tjednu liječenja.

Pedijatrijska populacija

Djelotvornost i sigurnost pregabalina kao dodatne terapije za epilepsiju u pedijatrijskih bolesnika mlaĎih od 12 godina i adolescenata nisu ustanovljene. Štetni dogaĎaji zapaţeni u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti koje je uključivalo bolesnike u dobi od 3 mjeseca do 16 godina starosti (n=65) s parcijalnim napadajima bili su slični onima zapaţenima u odraslih. Rezultati 12-tjednog placebom kontroliranog ispitivanja koje je provedeno u 295 pedijatrijskih bolesnika u dobi od 4 do 16 godina i 14-dnevnog placebom kontroliranog ispitivanja koje je provedeno u 175 pedijatrijskih bolesnika u dobi od 1 mjeseca do manje od 4 godine radi procjene djelotvornosti i sigurnosti pregabalina kao dodatne terapije za liječenje parcijalnih napadaja i dva jednogodišnja otvorena ispitivanja sigurnosti u 54 i 431 pedijatrijska bolesnika u dobi od 3 mjeseca do 16 godina starosti s epilepsijom ukazuju da su štetni dogaĎaji pireksija i infekcija gornjih dišnih putova zabiljeţeni češće nego u ispitivanjima u odraslih bolesnika s epilepsijom (vidjeti dijelove 4.2, 4.8 i 5.2).

U 12-tjednom placebom kontroliranom ispitivanju pedijatrijski su bolesnici dobivali pregabalin u dozi od 2,5 mg/kg na dan (maksimalno 150 mg na dan), pregabalin 10 mg/kg na dan (maksimalno 600 mg na dan) ili placebo. Najmanje 50%-tno smanjenje parcijalnih napadaja od početka ispitivanja imalo je 40,6% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 10 mg/kg na dan (p=0,0068 naspram placeba), 29,1% ispitanika liječenih pregabalinom u dozi od 2,5 mg/kg na dan (p=0,2600 naspram placeba ) i 22,6% onih koji su primali placebo.

U 14-dnevnom placebom kontroliranom ispitivanju pedijatrijski su bolesnici (u dobi od 1 mjeseca do manje od 4 godine) dobivali pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan ili placebo. Medijan učestalosti napadaja tijekom 24 sata na početku ispitivanja i pri zadnjem posjetu iznosio je 4,7 i 3,8 za pregabalin u dozi od 7 mg/kg na dan, 5,4 i 1,4 za pregabalin u dozi od 14 mg/kg na dan te 2,9 i 2,3 za placebo. Primjena pregabalina u dozi od 14 mg/kg na dan značajno je

11

smanjila logaritamski transformiranu učestalost parcijalnih napadaja u odnosu na placebo (p=0,0223); primjena pregabalina u dozi od 7 mg/kg na dan nije dovela do poboljšanja u usporedbi s placebom.

U 12-tjednom placebom kontroliranom ispitivanju u ispitanika s primarno generaliziranim

toničko-kloničkim napadima, 219 ispitanika (u dobi od 5 do 65 godina, od kojih je njih 66 bilo u dobi od 5 do 16 godina) dobivalo je pregabalin u dozi od 5 mg/kg na dan (maksimalno 300 mg na dan),

10 mg/kg na dan (maksimalno 600 mg na dan) ili placebo kao dodatnu terapiju. Postotak ispitanika s najmanje 50%-tnim smanjenjem stope primarno generaliziranih toničko-kloničkih napada iznosio je 41,3% za pregabalin primijenjen u dozi od 5 mg/kg na dan, 38,9% za pregabalin primijenjen u dozi od 10 mg/kg na dan, odnosno 41,7% za placebo.

Monoterapija (novodijagnosticirani bolesnici)

Pregabalin je ispitan u jednom kontroliranom kliničkom ispitivanju u trajanju od 56 tjedana, s reţimom doziranja dva puta na dan. Pregabalin nije pokazao neinferiornost u odnosu na lamotrigin s obzirom na mjeru ishoda: postizanje 6-mjesečnog razdoblja bez napadaja. Sigurnost i podnošljivost pregabalina i lamotrigina bile su podjednake.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Pregabalin je ispitivan u 6 kontroliranih ispitivanja u trajanju od 4-6 tjedana, u 8-tjednom ispitivanju u starijih osoba te u dugoročnom ispitivanju prevencije relapsa s dvostruko slijepom fazom prevencije relapsa u trajanju od 6 mjeseci.

Ublaţavanje simptoma GAP-a prema Hamiltonovoj ocjenskoj ljestvici za anksioznost (engl. Hamilton Anxiety Rating Scale, HAM-A) opaţeno je u prvom tjednu liječenja.

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima (u trajanju od 4-8 tjedana) u 52% bolesnika liječenih pregabalinom te 38% bolesnika koji su primali placebo je na kraju ispitivanja zabiljeţeno najmanje 50%-tno poboljšanje ukupnog rezultata na HAM-A ljestvici u odnosu na početne vrijednosti.

U kontroliranim ispitivanjima zamagljen vid je prijavio veći udio bolesnika liječenih pregabalinom nego bolesnika koji su primali placebo. Te su se smetnje u većini slučajeva povukle s nastavkom terapije.

Oftalmološke pretrage (uključujući mjerenje oštrine vida, formalno ispitivanje vidnog polja i fundoskopski pregled nakon širenja zjenica) su u sklopu kontroliranih kliničkih ispitivanja provedene u više od 3600 bolesnika. MeĎu tim je bolesnicima oštrina vida bila smanjena u 6,5% bolesnika liječenih pregabalinom i 4,8% onih koji su primali placebo. Promjene vidnog polja utvrĎene su u 12,4% bolesnika liječenih pregabalinom i 11,7% bolesnika koji su primali placebo. Promjene očne pozadine opaţene su u 1,7% bolesnika liječenih pregabalinom i 2,1% bolesnika koji su primali placebo.

Farmakokinetika pregabalina u stanju dinamičke ravnoteţe slična je u zdravih dobrovoljaca, bolesnika s epilepsijom koji uzimaju antiepileptike i bolesnika s kroničnom boli.

Apsorpcija

Pregabalin se brzo apsorbira kad se primijeni natašte, a vršne koncentracije u plazmi postiţu se jedan sat nakon primjene jedne ili višestrukih doza. Procjenjuje se da bioraspoloţivost peroralno primijenjenog pregabalina iznosi ≥ 90% i ne ovisi o dozi. Nakon ponovljene se primjene stanje dinamičke ravnoteţe postiţe za 24 do 48 sati. Brzina apsorpcije pregabalina smanjuje se kada se lijek primjenjuje s hranom, što dovodi do smanjenja Cmax za pribliţno 25-30%, dok je tmax odgoĎen na pribliţno 2,5 sata. MeĎutim, primjena pregabalina s hranom nema klinički značajnog učinka na opseg apsorpcije pregabalina.

Distribucija

U pretkliničkim se istraţivanjima pokazalo da pregabalin prolazi kroz krvno-moţdanu barijeru u

12

miševa, štakora i majmuna. Pregabalin prolazi kroz placentu u štakora te je prisutan u mlijeku štakorica u laktaciji. Prividan volumen raspodjele pregabalina nakon peroralne primjene u ljudi iznosi pribliţno 0,56 l/kg. Pregabalin se ne veţe za proteine u plazmi.

Biotransformacija

Metabolizam pregabalina u ljudi je zanemariv. Nakon primjene doze radioaktivno označenog pregabalina oko 98% radioaktivnosti ustanovljene u mokraći bio je nepromijenjen pregabalin. N-metilirani derivat pregabalina, glavni metabolit pregabalina ustanovljen u mokraći, činio je 0,9% doze. U nekliničkim istraţivanjima nije bilo znakova racemizacije S-enantiomera pregabalina u R-enantiomer.

Eliminacija

Pregabalin se iz sustavne cirkulacije primarno odstranjuje izlučivanjem nepromijenjenog lijeka putem bubrega.

Prosječno poluvrijeme eliminacije pregabalina iznosi 6,3 sata. Klirens pregabalina iz plazme i bubreţni klirens upravo su razmjerni klirensu kreatinina (vidjeti dio 5.2).

Potrebno je prilagoditi dozu u bolesnika čija je bubreţna funkcija smanjena ili se liječe hemodijalizom (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Linearnost/nelinearnost

Farmakokinetika pregabalina je linearna u preporučenom rasponu dnevnih doza. Razlike u farmakokinetici pregabalina od osobe do osobe su male (< 20%). Farmakokinetika višestrukih doza moţe se predvidjeti iz podataka o farmakokinetici jedne doze. Stoga nije potrebno rutinski kontrolirati koncentracije pregabalina u plazmi.

Spol

Klinička ispitivanja pokazuju da spol nema klinički značajnog utjecaja na koncentracije pregabalina u plazmi.

Oštećenje bubrega

Klirens pregabalina upravo je razmjeran klirensu kreatinina. Nadalje, pregabalin se iz plazme djelotvorno uklanja hemodijalizom (nakon četverosatne hemodijalize koncentracije pregabalina u plazmi smanjuju se za pribliţno 50%). Budući da je eliminacija putem bubrega glavni put eliminacije, bolesnicima s oštećenjem bubrega potrebno je smanjiti dozu te dati dopunsku dozu nakon hemodijalize (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Oštećenje jetre

Nisu provedena specifična farmakokinetička ispitivanja u bolesnika s oštećenjem jetrene funkcije. Budući da metabolizam pregabalina nije značajan te da se preteţno izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku, nije vjerojatno da će oštećenje jetrene funkcije značajno promijeniti koncentracije pregabalina u plazmi.

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetika pregabalina procijenjena je u pedijatrijskih bolesnika s epilepsijom (dobne skupine: od 1 do 23 mjeseca, od 2 do 6 godina, od 7 do 11 godina i od 12 do 16 godina) pri razinama doza od 2,5, 5, 10 i 15 mg/kg/dan u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti.

Nakon peroralne primjene pregabalina u pedijatrijskih bolesnika natašte, vrijeme do vršne koncentracije u plazmi bilo je općenito slično u svim dobnim skupinama, a nastupila je 0,5 do 2 sata nakon doze.

Parametri Cmax i AUC pregabalina povećavali su se linearno s povećanjem doze unutar svake dobne skupine. AUC je bio niţi za 30% u pedijatrijskih bolesnika s tjelesnom teţinom manjom od 30 kg zbog povećanog klirensa prilagoĎenog tjelesnoj teţini od 43% za te bolesnike u odnosu na bolesnike s tjelesnom teţinom ≥30 kg.

13

Terminalni poluvijek pregabalina bio je prosječno 3 do 4 sata u pedijatrijskih bolesnika u dobi do 6 godina, a 4 do 6 sati u onih dobi od 7 godina ili starijih.

Populacijska farmakokinetička analiza pokazala je da je klirens kreatinina bio značajna kovarijabla peroralnog klirensa pregabalina, tjelesna teţina bila je značajna kovarijabla prividnog peroralnog volumena distribucije pregabalina, a ti su odnosi bili slični kod pedijatrijskih i odraslih bolesnika. Farmakokinetika pregabalina u bolesnika mlaĎih od 3 mjeseca nije ispitana (vidjeti dijelove 4.2, 4.8 i 5.1).

Starije osobe

Klirens pregabalina smanjuje se starenjem. To smanjenje peroralnog klirensa pregabalina u skladu je sa smanjenjem klirensa kreatinina povezanim s rastućom dobi. U bolesnika čija je bubreţna funkcija oslabljena zbog starije dobi moţda će biti potrebno smanjiti dozu pregabalina (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Majke koje doje

Farmakokinetika pregabalina u dozi od 150 mg svakih 12 sati (dnevna doza od 300 mg) ispitana je u 10 dojilja najmanje 12 tjedana nakon poroda. Dojenje nije utjecalo ili je zanemarivo utjecalo na farmakokinetiku pregabalina. Pregabalin se izlučivao u majčino mlijeko u prosječnim koncentracijama stanja dinamičke ravnoteţe koje su iznosile otprilike 76% onih u majčinoj plazmi. Procijenjena doza koju bi dojenče dobivalo iz mlijeka (uzimajući u obzir srednju konzumaciju mlijeka od oko 150 ml/kg/dan) ţene koja prima 300 mg/dan ili maksimalnu dozu od 600 mg/dan iznosila bi 0,31 odnosno 0,62 mg/kg/dan. Te procijenjene doze iznose otprilike 7% ukupne dnevne majčine doze na osnovi mg/kg.

U konvencionalnim ispitivanjima sigurnosne farmakologije na ţivotinjama pregabalin se dobro podnosio u dozama značajnima za kliničku primjenu. U ispitivanjima toksičnosti ponovljenih doza na štakorima i majmunima nisu opaţeni učinci na SŢS, uključujući hipoaktivnost, hiperaktivnost i ataksiju. Povećana incidencija atrofije mreţnice, uobičajene u starijih albino štakora, opaţena je nakon dugotrajne izloţenosti pregabalinu ≥ 5 puta veće od prosječne izloţenosti u ljudi kod primjene najviše preporučene kliničke doze.

Pregabalin se nije pokazao teratogenim u miševa, štakora i kunića. Fetotoksičnost je u štakora i kunića nastupila samo pri izloţenosti dovoljno većoj od izloţenosti u ljudi. U ispitivanjima prenatalne/postnatalne toksičnosti pregabalin je izazvao razvojnu toksičnost za mladunčad štakora pri razini izloţenosti > 2 puta većoj od maksimalne preporučene izloţenosti u ljudi.

Štetni učinci na plodnost muţjaka i ţenki štakora opaţeni su samo pri izloţenosti dovoljno većoj od terapijske izloţenosti. Štetni učinci na spolne organe muţjaka i obiljeţja sperme bili su reverzibilni, a javljali su se samo pri izloţenosti dovoljno većoj od terapijske, ili su bili povezani sa spontanim degenerativnim procesima na spolnim organima muţjaka štakora. Stoga se smatra da ti učinci imaju malen ili nikakav značaj za kliničku primjenu.

Na temelju rezultata niza testova in vitro i in vivo, pregabalin nije genotoksičan.

Provedena su dvogodišnja ispitivanja kancerogenosti pregabalina na štakorima i miševima. U štakora nisu opaţeni tumori pri izloţenosti do 24 puta većoj od prosječne izloţenosti u ljudi kod primjene najviše preporučene kliničke doze od 600 mg na dan. U miševa nije utvrĎena povećana incidencija tumora pri izloţenosti sličnoj prosječnoj izloţenosti u ljudi, ali je pri većoj izloţenosti opaţena povećana incidencija hemangiosarkoma.

Negenotoksičan mehanizam pregabalinom potaknutog nastanka tumora u miševa uključuje promjene trombocita te s time povezanu proliferaciju endotelnih stanica. Takve promjene trombocita nisu

14

prisutne u štakora, a na temelju podataka iz kratkoročne i ograničenih podataka iz dugoročne kliničke primjene, niti u ljudi. Nema dokaza koji bi ukazivali na posljedičan rizik za ljude.

U mladih se štakora vrste toksičnosti kvalitativno ne razlikuju od onih opaţenih u odraslih jedinki. Ipak, mladi su štakori osjetljiviji. Pri terapijskoj izloţenosti zabiljeţeni su klinički znakovi učinka na SŢS u smislu hiperaktivnosti i bruksizma te neke promjene u rastu (prolazna supresija porasta tjelesne mase). Učinci na estrusni ciklus opaţeni su pri izloţenosti 5 puta većoj od terapijske izloţenosti u ljudi. U mladih je štakora nakon 1-2 tjedna izloţenosti > 2 puta većoj od terapijske izloţenosti u ljudi opaţena umanjena reakcija straha na akustične podraţaje. Devet tjedana nakon izloţenosti taj se učinak više nije mogao opaziti.

Sadrţaj kapsule: kukuruzni škrob laktoza hidrat talk

Ovojnica tvrde kapsule: Tijelo kapsule:

ţelatina titanijev dioksid (E171) natrijev laurilsulfat pročišćena voda

Kapica tvrde kapsule od 75 mg: ţelatina

titanijev dioksid (E171) boja Patent blue V (E131) natrijev laurilsulfat pročišćena voda

Kapica tvrde kapsule od 150 mg: ţelatina

titanijev dioksid (E171) natrijev laurilsulfat pročišćena voda

Kapica tvrde kapsule od 300 mg: ţelatina

titanijev dioksid (E171) eritrozin (E 127) karmoizin (E122)

boja Brilliant blue FCF (E 133) natrijev laurilsulfat

pročišćena voda

Nije primjenjivo.

15

3 godine.

Lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja.

PVC/Al blisteri i PVC/PVDC/Al blisteri koji sadrţe 14, 21, 30, 56, 84, 100 ili 112 kapsula. Na trţištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nema posebnih zahtjeva za zbrinjavanje.

Siranalen pripada skupini lijekova koji se koriste za liječenja epilepsije, neuropatske boli i generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) u odraslih osoba.

Periferna i centralna neuropatska bol: Siranalen se koristi za liječenje dugotrajne boli uzrokovane oštećenjem živaca. Perifernu neuropatsku bol mogu uzrokovati različite bolesti, primjerice šećerna bolest ili herpes zoster.

Osjet bola može se opisati kao vrućina, žarenje, pulsirajuća bol, sijevajuća bol, probadanje, oštra bol, grčevi, stalna tupa bol, trnci, utrnulost i bockanje. Periferna i centralna neuropatska bol mogu biti povezane i s promjenama raspoloženja, poremećajem spavanja te umorom (iscrpljenošću), a mogu utjecati na tjelesno i socijalno funkcioniranje i ukupnu kvalitetu života.

Epilepsija: Siranalen se koristi za liječenje nekih oblika epilepsije (parcijalnih napadaja sa ili bez sekundarne generalizacije) u odraslih osoba. Liječnik će Vam propisati Siranalen za liječenje epilepsije kada lijekovi koje ste do sada uzimali bolest ne drže pod kontrolom. Siranalen morate uzimati kao dodatak postojećim lijekovima. Siranalen nije namijenjen za samostalnu primjenu, nego se uvijek mora uzimati u kombinaciji s drugim antiepileptičkim lijekovima.

Generalizirani anksiozni poremećaj: Siranalen se koristi za liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP). Simptomi GAP-a su dugotrajna prekomjerna tjeskoba i zabrinutost koje je teško kontrolirati. GAP može uzrokovati i nemir ili osjećaj napetosti ili bezizlaznosti, brzo iscrpljivanje (umaranje), poteškoće s koncentracijom ili prisjećanjem, razdražljivost, napetost mišića ili poremećaj spavanja. To se razlikuje od stresa i napetosti u svakodnevnom životu.

Nemojte uzimati Siranalen:

Ako ste alergični na pregabalin ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.).

Upozorenja i mjere opreza

Obratite se svom liječniku ili ljekarniku prije nego uzmete Siranalen.

 Neki bolesnici koji su uzimali pregabalin prijavili su simptome koji ukazuju na alergijsku reakciju. Ti simptomi uključuju oticanje lica, usana, jezika i grla, kao i prošireni osip kože. Ako se pojavi neka od tih reakcija, morate se odmah javiti svom liječniku.

 Tijekom liječenja pregabalinom zabilježeni su ozbiljni kožni osipi, uključujući Stevens- Johnsonov sindrom i toksičnu epidermalnu nekrolizu. Prekinite primjenu pregabalina i odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite bilo koji od simptoma povezanih s navedenim ozbiljnim kožnim reakcijama opisanima u dijelu 4.

 Liječenje pregabalinom se povezuje s pojavom omaglice i pospanosti, što može povećati broj slučajnih ozljeda (padova) u starijih bolesnika. Stoga, morate biti oprezni dok se ne naviknete na sve moguće učinke lijeka.

 Pregabalin može uzrokovati zamagljen vid, gubitak vida ili druge promjene vida, od kojih su mnoge privremene. Morate odmah obavijestiti svog liječnika ako primijetite bilo kakve promjene vida.

 Nekim bolesnicima sa šećernom bolešću koji dobiju na težini dok uzimaju pregabalin će možda trebati promijeniti terapiju lijekovima protiv šećerne bolesti.

 Neke nuspojave, poput pospanosti, mogu se javljati češće jer bolesnici s ozljedom leđne moždine možda uzimaju druge lijekove za liječenje, primjerice, boli ili grčeva, koji imaju slične nuspojave kao pregabalin. Ove nuspojave mogu biti teže kada se ti lijekovi uzimaju zajedno.

 U nekih je bolesnika pri uzimanju pregabalina prijavljeno zatajenje srca; radilo se uglavnom o starijim bolesnicima s postojećim bolestima srca i krvožilja. Prije uzimanja ovog lijeka morate obavijestiti svog liječnika ako ste bolovali od neke bolesti srca.

 U nekih je bolesnika pri uzimanju pregabalina prijavljeno zatajenje bubrega. Ako tijekom uzimanja Siranalena primijetite da manje mokrite, morate o tome obavijestiti svog liječnika jer se prekidom primjene lijeka to može poboljšati.

Neki bolesnici koji se liječe antiepileptičkim lijekovima kao što je pregabalin razmišljali su o samoozljeđivanju ili samoubojstvu ili su pokazali samoubilačko ponašanje. Ako Vas u bilo kojem trenutku obuzmu takve misli ili ako pokažete takvo ponašanje, odmah se javite svom liječniku.

 Kada se Siranalen uzima s drugim lijekovima koji mogu uzrokovati zatvor (kao što su neke vrste lijekova protiv bolova), moguće je da se pojave probavne tegobe (primjerice zatvor, blokada ili paraliza crijeva). Obavijestite svog liječnika ako imate zatvor, pogotovo ako ste skloni toj tegobi.

Prije uzimanja ovog lijeka obavijestite svog liječnika ako ste ikad zlouporabili ili bili ovisni o alkoholu, lijekovima koji se izdaju na recept ili ilegalnim drogama; to može značiti da ste izloženi većem riziku od razvijanja ovisnosti o pregabalinu.

 Za vrijeme uzimanja ili nedugo nakon prestanka uzimanja pregabalina prijavljene su konvulzije. Ako doživite konvulzije, odmah se javite liječniku.

 Prijavljeno je smanjenje moždane funkcije (encefalopatija) u nekih bolesnika koji su uzimali pregabalin, a bolovali su i od drugih bolesti. Obavijestite svog liječnika ako ste bolovali od neke ozbiljne bolesti, uključujući bolesti jetre ili bubrega.

 Prijavljeno je otežano disanje. Ako bolujete od poremećaja živčanog sustava, poremećaja disanja, oštećenja funkcije bubrega ili imate više od 65 godina, liječnik će Vam možda propisati drugačiji režim doziranja. Obratite se svom liječniku ako imate problema s otežanim disanjem ili plitak dah.

Ovisnost

Neke osobe mogu postati ovisne o pregabalinu (potreba da nastave uzimati lijek). Mogu iskusiti učinke ustezanja nakon što prestanu uzimati Siranalen (pogledajte dio

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao Vaš liječnik. Provjerite sa svojim liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni. Ne uzimajte više lijeka nego što Vam je propisano.

Vaš će liječnik odrediti koja doza je prikladna za Vas. Siranalen je namijenjen samo za primjenu kroz usta.

Periferna i centralna neuropatska bol, epilepsija ili generalizirani anksiozni poremećaj:  Uzmite onoliko kapsula koliko Vam je odredio liječnik.

 Doza, koja je prilagođena Vama i Vašoj bolesti, u pravilu će iznositi između 150 mg i 600 mg svakoga dana.

 Liječnik će Vam reći da uzmete Siranalen dva puta ili tri puta na dan. Ako Siranalen

uzimate dva puta na dan, uzmite jednu dozu ujutro te jednu navečer, svakoga dana otprilike u isto vrijeme. Ako Siranalen uzimate tri puta na dan, uzmite jednu dozu ujutro, jednu dozu poslijepodne te jednu navečer, svakoga dana otprilike u isto vrijeme.

Doza niža od 75 mg ne može se postići koristeći dostupne jačine Siranalena. Drugi lijekovi su dostupni u jačinama nižim od 75 mg.

Ako Vam se čini da je djelovanje Siranalena prejako ili preslabo, porazgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

Ako ste bolesnik u starijoj dobi (iznad 65 godina), Siranalen trebate uzimati normalno, osim ako imate problema s bubrezima.

Ako imate problema s bubrezima, liječnik Vam može propisati drugačiji raspored doziranja i/ili dozu. Kapsulu progutajte cijelu s vodom.

Nastavite uzimati Siranalen dok Vam liječnik ne kaže da prestanete.

Ako uzmete više Siranalena nego što ste trebali

Odmah nazovite svog liječnika ili se javite u hitnu službu najbliže bolnice. Uzmite sa sobom kutiju Siranalen kapsula. Kao posljedica uzimanja previše Siranalen kapsula možete biti pospani, zbunjeni, uznemireni ili nemirni. Prijavljeni su također i napadaji i nesvjestica (koma).

Ako ste zaboravili uzeti Siranalen

Važno je da Siranalen kapsule uzimate redovito, svakoga dana u isto vrijeme. Ako ste zaboravili uzeti dozu, uzmite je čim se sjetite, osim ako nije vrijeme za sljedeću dozu. U tom slučaju samo nastavite sa sljedećom dozom kao i obično. Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu dozu.

Ako prestanete uzimati Siranalen

Nemojte naglo prestati uzimati Siranalen. Ako želite prestati uzimati Siranalen, prvo razgovarajte

o tome sa svojim liječnikom. On će Vam reći kako da to napravite. Ako se liječenje prekida, to treba učiniti postupno tijekom najmanje tjedan dana. Morate znati da nakon prekida kratkotrajnog ili dugotrajnog liječenja s pregabalinom mogu nastupiti određene nuspojave, takozvani učinci ustezanja. Navedeni učinci uključuju poteškoće sa spavanjem, glavobolju, mučninu, osjećaj tjeskobe, proljev, simptome nalik gripi, konvulzije, nervozu, depresiju, misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, bol, znojenje i omaglicu. Ti učinci mogu biti češći ili ozbiljniji ako ste pregabalin uzimali dulje vrijeme. Ako primijetite učinke ustezanja, trebate se obratiti svom liječniku.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se svom liječniku ili ljekarniku.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga.

Vrlo česte nuspojave koje se mogu javiti u više od 1 na 10 osoba su popisane u nastavku:  Omaglica, omamljenost, glavobolja

Česte nuspojave koje se mogu javiti u do 1 na 10 osoba su popisane u nastavku:  Pojačan tek

 Ushićenje, smetenost, dezorijentiranost, smanjenje seksualne želje, razdražljivost

 Poremećaj pažnje, nespretnost, poremećaj pamćenja, gubitak pamćenja, nevoljno drhtanje (tremor), poteškoće pri govoru, osjećaj trnaca, utrnulost, sedacija, letargija, nesanica, umor, neuobičajeno osjećanje

 Zamagljen vid, dvoslike

 Vrtoglavica, poteškoće s ravnotežom, pad

 Suha usta, zatvor, povraćanje, vjetrovi, proljev, mučnina, otečen trbuh  Poteškoće s erekcijom

 Oticanje tijela, uključujući udove

 Osjećaj pijanosti, neuobičajen način hodanja  Porast tjelesne težine

 Grčevi u mišićima, bol u zglobovima, bol u leđima, bol u udovima.  Grlobolja.

Manje česte nuspojave koje se mogu javiti u do 1 na 100 osoba su popisane u nastavku:

 Gubitak teka, gubitak tjelesne težine, niska razina šećera u krvi, visoka razina šećera u krvi.

 Promijenjena slika o sebi, nemir, depresija, uznemirenost, promjene raspoloženja, poteškoće u pronalaženju riječi, halucinacije, neuobičajeni snovi, napadaj panike, apatija, agresija, povišeno raspoloženje, slabljenje mentalnih sposobnosti, poteškoće pri razmišljanju, povećanje seksualne želje, tegobe sa spolnom funkcijom uključujući nemogućnost postizanja orgazma, odgođena ejakulacija.

 Promjene vida, neuobičajeni pokreti očiju, promjene vida uključujući gubitak perifernog vida (kao da gledate kroz cijev), bljeskovi svjetla, trzajni pokreti, smanjeni refleksi, pojačana aktivnost, omaglica pri ustajanju, osjetljivost kože, gubitak osjeta okusa, osjećaj pečenja, nevoljni pokreti pri kretanju, smanjena svijest, gubitak svijesti, nesvjestica, pojačana osjetljivost na buku, loše osjećanje.

 Suhe oči, oticanje očiju, bol u oku, slabost očiju, suzne oči, nadraženost očiju.

 Poremećaji srčanog ritma, ubrzani puls, nizak krvni tlak, visok krvni tlak, promjene otkucaja srca, zatajenje srca

 Crvenilo uz osjećaj vrućine, navale vrućine.

 Otežano disanje, suhoća nosne sluznice, začepljen nos  Pojačano stvaranje sline, žgaravica, utrnulost oko usta.  Znojenje, osip, zimica, vrućica.

 Trzanje mišića, oticanje zglobova, ukočenost mišića, bol uključujući bol u mišićima, bol u vratu.

 Bol u dojkama

 Otežano ili bolno mokrenje, inkontinencija.  Slabost, žeđ, stezanje u prsištu.

 Promjene u rezultatima pretraga krvi i jetre (povišene vrijednosti kreatin fosfokinaze u krvi, povišene vrijednosti alanin aminotransferaze, povišene vrijednosti aspartat aminotransferaze, smanjen broj krvnih pločica, smanjen broj neutrofila, povećanje kreatinina u krvi, snižene vrijednosti kalija u krvi).

 Preosjetljivost, oticanje lica, svrbež, koprivnjača, curenje iz nosa, krvarenje iz nosa, kašalj, hrkanje.

 Bolne mjesečnice

 Hladnoća šaka i stopala.

Rijetke nuspojave koje se mogu javiti u do 1 na 1000 osoba su popisane u nastavku:

 Neuobičajen osjet mirisa, nemogućnost fokusiranja slike, promijenjena percepcija dubine, osjećaj svjetline pri gledanju, gubitak vida.

 Proširene zjenice, ukrižene oči.

 Hladan znoj, stezanje u grlu, oticanje jezika.  Upala gušterače.

 Otežano gutanje.

 Usporeni ili umanjeni pokreti tijela.  Poteškoće pri pravilnom pisanju.

 Nakupljanje tekućine u trbuhu.  Tekućina u plućima.

 Konvulzije.

 Promjene na elektrokardiogramu (EKG-u) koje odgovaraju poremećajima srčanog ritma.  Oštećenje mišića.

 Iscjedak iz dojke, neuobičajen rast dojki, rast dojki u muškaraca.  Prekid menstrualnog ciklusa.

 Zatajenje bubrega, smanjen volumen mokraće, zadržavanje mokraće.  Smanjen broj bijelih krvnih stanica.

 Neprilagođeno ponašanje, samoubilačko ponašanje, razmišljanje o samoubojstvu.

 Alergijske reakcije koje mogu obuhvaćati otežano disanje, upalu očiju (keratitis) i ozbiljne kožne reakcije koje karakterizira crvenkaste mrlje u razini kože, u obliku mete ili kružnog oblika, koje izbijaju na trupu, često s mjehurićima u sredini, ljuštenje kože, čirevi u ustima, grlu, nosu, na spolnim organima i očima. Ovim ozbiljnim kožnim osipima mogu prethoditi vrućica i simptomi slični gripi (Stevens-Johnsonov sindrom i toksična epidermalna nekroliza)

 Žutica (žutilo kože i bjeloočnica).

 Parkinsonizam, odnosno simptomi nalik Parkinsonovoj bolesti; kao što su tremor, bradikinezija (smanjena sposobnost kretanja) i rigiditet (ukočenost mišića).

Vrlo rijetke koje se mogu javiti u do 1 na 10 000 osoba su popisane u nastavku:  Zatajenje jetre.

 Hepatitis (upala jetre).

Nepoznate: učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka  Razvijanje ovisnosti o pregabalinu (“ovisnost o lijeku”).

Morate znati da nakon prekida kratkotrajnog ili dugotrajnog liječenja s pregabalinom mogu nastupiti određene nuspojave, takozvani učinci ustezanja (pogledajte dio „Ako prestanete uzimati Siranalen“).

Primijetite li oticanje lica ili jezika, ili se na koži pojavi crvenilo, mjehurići ili ljuštenje, morate odmah potražiti savjet liječnika.

Neke nuspojave, poput pospanosti, mogu se javljati češće, jer bolesnici s ozljedom leđne moždine možda uzimaju druge lijekove za liječenje, primjerice, boli ili grčeva, koji imaju slične nuspojave kao pregabalin i ove nuspojave mogu biti ozbiljnije kada se ti lijekovi uzimaju zajedno.

U postmarketinškom istraživanju prijavljene su sljedeće nuspojave: problemi s disanjem, plitki udisaji.

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. Ovo uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: .

Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na kutiji iza oznake „EXP“. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.

Ovaj lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Siranalen sadrži

-Djelatna tvar je pregabalin. Svaka tvrda kapsula sadrži 75 mg, 150 mg ili 300 mg pregabalina. -Drugi sastojci su:

Sadržaj kapsule: Kukuruzni škrob Laktoza hidrat Talk

Tijelo kapsule: Želatina

Titanijev dioksid (E171) Natrijev laurilsulfat Pročišćena voda

Kapica kapsule:

• 75 mg: Želatina

Titanijev dioksid (E171) Boja Patent blue V (E131) Natrijev laurilsulfat Pročišćena voda

• 150 mg: Želatina

Titanijev dioksid (E171) Natrijev laurilsulfat Pročišćena voda

• 300 mg: Želatina

Titanijev dioksid (E171) Eritrozin (E 127)

Karmoizin (E122) azo boja i Boja Brilliant blue FCF (E 133) Natrijev laurilsulfat

Pročišćena voda

Kako Siranalen izgleda i sadržaj pakiranja

Siranalen 75 mg kapsule: Plavo-bijele tvrde želatinske kapsule veličine “4” (duljine približno 14,3 mm) punjene skoro bijelim praškom.

Siranalen 150 mg kapsule: Bijelo-bijele tvrde želatinske kapsule veličine “2” (duljine približno 18,0 mm) punjene skoro bijelim praškom.

Siranalen 300 mg kapsule: Smeđo-bijele tvrde želatinske kapsule veličine “0” (duljine približno 21,4 mm) punjene skoro bijelim praškom.

PVC/Al i PVC/PVDC/Al blisteri sadržavaju 14, 21, 30, 56, 84, 100 ili 112 kapsula. Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet i proizvoĎač MEDOCHEMIE LTD, 1-10 Constantinoupoleos street, 3011 Limassol, Cipar

Predstavnik nositelja odobrenja za Republiku Hrvatsku Jadran – Galenski laboratorij d.d.

Svilno 20 51000 Rijeka Hrvatska

Tel: + 385 51 546 399

Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je zadnji puta revidirana u travnju 2024.