Mylatabi 50 mg filmom obložene tablete

Mylatabi je indiciran za liječenje odraslih bolesnika s primarnom imunosnom trombocitopenijom (ITP) koji su refrakterni na druge vidove liječenja (npr. kortikosteroide, imunoglobuline) (vidjeti dijelove 4.2 i 5.1).

Mylatabi je indiciran za liječenje pedijatrijskih bolesnika u dobi od 1 godine i starijih s primarnom imunosnom trombocitopenijom (ITP) u trajanju od 6 mjeseci ili duţe od dijagnoze i koji su refrakterni na druge vidove liječenja (npr. kortikosteroide, imunoglobuline) (vidjeti dijelove 4.2 i 5.1).

368350854271 1 16 - 09 - 2025

Mylatabi je indiciran za liječenje trombocitopenije u odraslih bolesnika s kroničnom infekcijom virusom hepatitisa C (HCV) u kojih je stupanj trombocitopenije glavni čimbenik koji sprječava započinjanje ili ograničava mogućnost odrţavanja optimalnog liječenja interferonom (vidjeti dijelove 4.4 i 5.1).

Liječenje eltrombopagom treba započeti i provoditi pod nadzorom liječnika specijalista s iskustvom u liječenju hematoloških bolesti ili s iskustvom u liječenju kroničnog hepatitisa C i njegovih komplikacija.

Doziranje

Reţim doziranja eltrombopaga mora biti individualiziran i temeljen na broju trombocita svakog pojedinog bolesnika. Cilj liječenja eltrombopagom ne bi trebao biti normalizacija broja trombocita.

Ostali lijekovi mogu sadrţavati eltrombopag u obliku oralnog praška, suspenzije. Prašak za oralnu suspenziju moţe dovesti do veće izloţenosti eltrombopagu nego formulacija tablete (vidjeti dio 5.2). Kada bolesnik prelazi s formulacije tablete na formulaciju praška za oralnu suspenziju, potrebno je pratiti broj trombocita svaki tjedan tijekom 2 tjedna.

Imunosna (primarna) trombocitopenija

Mora se koristiti najniţa doza eltrombopaga kojom se postiţe i odrţava broj trombocita ≥ 50 000/µl. Prilagodba doze temelji se na odgovoru prema broju trombocita. Eltrombopag se ne smije koristiti za normalizaciju broja trombocita. U kliničkim ispitivanjima broj trombocita obično se povisio unutar 1 do 2 tjedna nakon započinjanja liječenja eltrombopagom te se smanjio unutar 1 do 2 tjedna nakon prestanka uzimanja.

Odrasli i pedijatrijska populacija u dobi od 6 do 17 godina

Preporučena početna doza eltrombopaga je 50 mg jednom dnevno. Za bolesnike istočno/jugoistočnoazijskog podrijetla, eltrombopag treba započeti u smanjenoj dozi od 25 mg jednom dnevno (vidjeti dio 5.2).

Pedijatrijska populacija u dobi od 1 do 5 godina

Preporučena početna doza eltrombopaga je 25 mg jednom dnevno.

Praćenje i prilagodba doze

Nakon uvoĎenja eltrombopaga, doza lijeka mora biti prilagoĎena kako bi se postigao i odrţao broj trombocita ≥ 50 000/µl, koliko je potrebno da bi se smanjio rizik od nastupa krvarenja. Ne smije se prekoračiti dnevna doza od 75 mg.

Klinički hematološki i jetreni testovi trebaju biti redovito praćeni tijekom cijelog liječenja eltrombopagom i reţim njegova doziranja korigiran prema broju trombocita, kako je navedeno u tablici 1. Tijekom liječenja eltrombopagom, kompletnu krvnu sliku (KKS), uključujući i broj trombocita i razmaz periferne krvi, treba kontrolirati jednom tjedno do postizanja stabilnog broja trombocita (≥ 50 000/µl tijekom barem 4 tjedna). Nakon toga KKS i broj trombocita te razmaz periferne krvi treba kontrolirati jednom mjesečno.

Tablica 1 Prilagodba doze eltrombopaga u bolesnika s ITP-om

Broj trombocita	Prilagodba doze ili odgovora
< 50 000/µl nakon barem 2 tjedna liječenja	Povećati dnevnu dozu za 25 mg do maksimalno 75 mg/dan*.

368350854120 2 16 - 09 - 2025

896416-1888998 50 000/µl do  150 000/µl Primijeniti najniţu dozu eltrombopaga i/ili popratnog ITP liječenja za odrţavanje broja trombocita na razini kojom se moţe izbjeći ili smanjiti krvarenje. > 150 000/µl do  250 000/µl Smanjiti dnevnu dozu za 25 mg. Pričekati 2 tjedna za procjenu učinka ove ili sljedećih prilagodbi doze♦. > 250 000/µl Prekinuti primjenu eltrombopaga, povećati učestalost laboratorijskog praćenja trombocita na dva puta tjedno. Kada broj trombocita bude opet ≤ 100 000/µl, ponovo započnite liječenje eltrombopagom u dnevnoj dozi smanjenoj za 25 mg. * Za bolesnike koji uzimaju 25 mg eltrombopaga svaki drugi dan, povećati dozu na 25 mg jednom dnevno.

♦ Za bolesnike koji uzimaju 25 mg eltrombopaga jednom dnevno, potrebno je razmotriti primjenu 12,5 mg jednom dnevno ili dozu od 25 mg svaki drugi dan. Ako se mora upotrijebiti 12,5 mg eltrombopaga, moguće je upotrijebiti tablete dostupne u toj jačini.

Eltrombopag se moţe primijeniti uz druge lijekove za liječenje ITP-a. Shodno tome treba prilagoditi dozu ostalih lijekova za liječenje ITP-a kako bi se izbjegao prekomjerni porast broja trombocita tijekom terapije eltrombopagom.

Da biste kod bolesnika vidjeli odgovor trombocita na bilo koje prilagodbe doze, potrebno je pričekati barem 2 tjedna prije nego se odlučite na novu prilagodbu doze lijeka.

Uobičajeni način prilagoĎavanja doze eltrombopaga, bilo da se radi o sniţenju ili povišenju doze, trebao bi biti za 25 mg dnevno.

Prekid liječenja

Liječenje eltrombopagom treba prekinuti ako broj trombocita ne poraste do razine potrebne za sprečavanje klinički značajnog krvarenja nakon 4 tjedna primjene lijeka u dozi od 75 mg jednom dnevno.

Bolesnici bi trebali periodički biti klinički evaluirani i nadleţni liječnik bi trebao, ovisno o nalazima, donijeti odluku o nastavku liječenja za svakog bolesnika ponaosob. U nesplenektomiranih bolesnika to treba uključivati evaluaciju povezanu sa splenektomijom. Moguća je pojava trombocitopenije nakon prestanka liječenja (vidjeti dio 4.4).

Trombocitopenija povezana s kroničnim hepatitisom C (HCV)

Pri primjeni eltrombopaga u kombinaciji s antiviroticima, za detalje o vaţnim sigurnosnim informacijama ili kontraindikacijama potrebno je vidjeti cjelovite saţetke opisa svojstava pojedinih lijekova koji se istodobno primjenjuju.

U kliničkim ispitivanjima broj trombocita se obično počeo povisivati unutar 1 tjedna nakon započinjanja liječenja eltrombopagom. Cilj liječenja eltrombopagom treba biti postizanje najniţe razine broja trombocita za započinjanje antivirusnog liječenja, u skladu s preporukama kliničke prakse. Tijekom antivirusnog liječenja, cilj liječenja treba biti odrţavanje broja trombocita na razini koja sprječava rizik od komplikacija krvarenja, koja je normalno oko 50 000-75 000/µl. Broj trombocita > 75 000/µl treba izbjegavati. Treba primjenjivati najniţu dozu eltrombopaga koja je dovoljna za postizanje ciljeva. Prilagodbe doze su bazirane na odgovoru prema broju trombocita.

Početni režim doziranja

Liječenje eltrombopagom treba započeti dozom od 25 mg jednom dnevno. Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika s HCV-om istočno/jugoistočnoazijskog podrijetla ili bolesnika s blagim oštećenjem

368350853830 3 16 - 09 - 2025

36835081009904060523129817100

jetre (vidjeti dio 5.2).

Praćenje i prilagodba doze

Dozu eltrombopaga treba povećavati ako je potrebno, za 25 mg svaka 2 tjedna kako bi se postigla ciljna vrijednost broja trombocita potrebna za započinjanje antivirusnog liječenja. Prije početka antivirusnog liječenja potrebno je pratiti broj trombocita svaki tjedan. Nakon započinjanja antivirusnog liječenja broj trombocita moţe pasti tako da treba izbjegavati neposredno prilagoĎavanje doze eltrombopaga (vidjeti tablicu 2).

Tijekom antivirusnog liječenja treba po potrebi prilagoĎavati dozu eltrombopaga kako bi izbjegli smanjivanje doze peginterferona zbog smanjenja broja trombocita koje bi moglo bolesnicima predstavljati rizik za krvarenje (vidjeti tablicu 2). Broj trombocita tijekom antivirusnog liječenja potrebno je pratiti svakoga tjedna, sve do postizanja stabilnog broja trombocita, obično oko 50 000-75 000/µl. Nakon toga, KKS uključujući broj trombocita, te razmaz periferne krvi treba kontrolirati jednom mjesečno. Ako broj trombocita prijeĎe zadanu vrijednost treba se razmotriti smanjivanje dnevne doze za 25 mg. Preporučeno je pričekati 2 tjedna kako bi vidjeli učinke ove i svih narednih prilagodbi doza.

Ne smije se prekoračiti doza od 100 mg eltrombopaga jednom dnevno.

Tablica 2 Prilagodba doze eltrombopaga u bolesnika s HCV-om tijekom antivirusnog liječenja

896416-1814222Broj trombocita Prilagodba doze ili odgovor < 50 000/µl nakon barem 2 tjedna liječenja Povećati dnevnu dozu za 25 mg do maksimalno 100 mg/dan.  50 000/µl do  100 000/µl Primijeniti najniţu dozu eltrombopaga koja je potrebna da bi se izbjeglo smanjivanje doze peginterferona. > 100 000/µl do  150 000/µl Smanjiti dnevnu dozu za 25 mg. Pričekati 2 tjedna za procjenu učinka ove ili sljedećih prilagodbi doza♦. > 150 000/µl Prekinuti primjenu eltrombopaga, povećati učestalost praćenja trombocita na dva puta tjedno. Kada broj trombocita bude opet ≤ 100 000/µl, ponovo započnite liječenje eltrombopagom u dnevnoj dozi smanjenoj za 25 mg*. * U bolesnika koji uzimaju 25 mg eltrombopaga jednom dnevno, treba razmotriti ponovno uvoĎenje liječenja dozom od 25 mg svakog drugog dana.

♦ Nakon započinjanja antivirusnog liječenja broj trombocita moţe pasti tako da treba izbjegavati neposredno smanjivanje doze eltrombopaga.

Prekid liječenja

Liječenje eltrombopagom treba prekinuti ako se nakon 2 tjedna primjene lijeka u dozi od 100 mg ne postigne broj trombocita potreban za započinjanje antivirusnog liječenja.

Liječenje eltrombopagom treba prekinuti nakon prekidanja antivirusnog liječenja, osim ako drugačije nije opravdano. Prekid liječenja nuţan je i kod odgovora s pretjeranim porastom broja trombocita ili kod značajnih abnormalnosti testova jetrene funkcije.

Posebne populacije

Oštećenje bubrega

Nije potrebna prilagodba doze za bolesnike s bubreţnim oštećenjem. Bolesnici s oštećenom bubreţnom funkcijom moraju uzimati eltrombopag s oprezom i biti detaljno praćeni, npr. kontrolom serumskog kreatinina i/ili analizom urina (vidjeti dio 5.2).

Oštećenje jetre

4

36835081009904060523129817100

Eltrombopag ne smiju uzimati bolesnici s ITP-om s oštećenjem jetre (≥ 5 bodova po Child-Pugh ljestvici) osim ako očekivana dobrobit ne nadmašuje već poznati rizik za trombozu portalne vene (vidjeti dio 4.4).

Ako se primjena eltrombopaga smatra neophodnom za bolesnike s ITP-om s oštećenjem jetre, početna doza mora biti 25 mg jednom dnevno. Nakon uvoĎenja svake nove doze u bolesnika s oštećenjem jetre, bolesnika je potrebno pratiti u razdoblju od 3 tjedna prije povećavanja doze.

Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika s trombocitopenijom i kroničnim HCV-om i blagim oštećenjem jetre (≤ 6 bodova po Child-Pugh ljestvici). Bolesnici s kroničnim HCV-om s oštećenjem funkcije jetre trebaju započeti liječenje eltrombopagom u dozi od 25 mg jednom dnevno (vidjeti

dio 5.2). Nakon započinjanja liječenja eltrombopagom u bolesnika s oštećenjem jetre, bolesnika je potrebno pratiti u razdoblju od 2 tjedna prije povećavanja doze.

U trombocitopeničnih bolesnika s uznapredovalom kroničnom bolešću jetre koji su na liječenju eltrombopagom, bilo tijekom priprema za invazivne zahvate ili u bolesnika s HCV-om na antivirusnom liječenju, postoji povišen rizik od štetnih dogaĎaja, uključujući dekompenzaciju jetre i tromboembolijske dogaĎaje (TED) (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8).

Starije osobe

Podaci o primjeni eltrombopaga u bolesnika s ITP-om u dobi od 65 godina i starijih su ograničeni i nema kliničkog iskustva s primjenom eltrombopaga u bolesnika s ITP-om starijih od 85 godina. U kliničkim ispitivanjima eltrombopaga, sveukupno nisu zamijećene klinički značajne razlike u sigurnosti njegove primjene izmeĎu bolesnika od 65 ili više godina i mlaĎih bolesnika. Druga objavljena klinička iskustva nisu identificirala razlike u odgovoru izmeĎu starijih i mlaĎih bolesnika, ali povećana osjetljivost nekih starijih bolesnika ne moţe se u potpunosti isključiti (vidjeti dio 5.2).

Podaci o uporabi eltrombopaga u bolesnika s HCV-om starijih od 75 godina su ograničeni. Potreban je oprez pri primjeni lijeka kod tih bolesnika (vidjeti dio 4.4).

Bolesnici iz istočne/jugoistočne Azije

U odraslih i pedijatrijskih bolesnika istočno/jugoistočnoazijskog podrijetla, uključujući i onih s oštećenjem jetre, liječenje eltrombopagom treba započeti u dozi od 25 mg jednom dnevno (vidjeti dio 5.2).

Broj trombocita u bolesnika i dalje treba redovito pratiti i slijediti uobičajene preporuke o daljnjim prilagoĎavanjima doze.

Pedijatrijska populacija

Mylatabi se ne preporučuje za primjenu u djece mlaĎe od godinu dana s ITP-om zbog nedostatnih podataka o sigurnosti i djelotvornosti. Sigurnost i djelotvornost eltrombopaga u djece i adolescenata (< 18 godina) s trombocitopenijom povezanom s kroničnim HCV-om nisu ustanovljene. Nema dostupnih podataka.

Način primjene

Peroralna primjena.

Tablete treba uzeti barem dva sata prije ili četiri sata nakon bilo kojeg pripravka kao što su antacidi, mliječni proizvodi (ili druge vrste hrane koje sadrţe kalcij), nadomjesni preparati minerala koji sadrţe polivalentne katione (npr. ţeljezo, kalcij, magnezij, aluminij, selen i cink) (vidjeti dijelove 4.5 i 5.2).

Eltrombopag moţe biti dostupan i kao oralna otopina pod drugim nazivom lijeka.

5

Preosjetljivost na eltrombopag ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

827836308U trombocitopeničnih bolesnika s HCV-om s uznapredovalom kroničnom bolešću jetre definiranom niskim razinama albumina ≤ 35 g/l ili indeksom modela završne faze bolesti jetre (MELD) ≥ 10, pri liječenju eltrombopagom u kombinaciji s terapijom temeljenoj na interferonima postoji povećan rizik od razvoja nuspojava, uključujući i dekompenzaciju jetre s mogućim smrtnim ishodom i tromboembolijske dogaĎaje. U nastavku, koristi od liječenja prema udjelu postignutog odrţanog virološkog odgovora (SVR) u tih bolesnika su bile skromne u usporedbi s placebom (pogotovo za one čija je početna vrijednost albumina ≤ 35 g/l) kada je usporeĎeno s cijelom skupinom. Liječenje eltrombopagom u tih bolesnika trebaju započinjati samo liječnici koji imaju iskustva u liječenju uznapredovalog HCV-a i to samo onda kada rizik od trombocitopenije ili ustezanja od antivirusnog liječenja zahtijeva intervenciju. Ako se liječenje smatra klinički opravdanom, nuţno je pomno praćenje tih bolesnika.

Kombinacija s antivirusnim lijekovima direktnog djelovanja

Sigurnost i djelotvornost primjene eltrombopaga nisu utvrĎene za primjenu lijeka u kombinaciji s izravno djelujućim antivirusnim lijekovima koji su odobreni za liječenje kronične infekcije hepatitisom C.

Rizik od hepatotoksičnosti

Primjena eltrombopaga moţe poremetiti normalnu funkciju jetre i uzrokovati tešku hepatotoksičnost, koja moţe biti opasna po ţivot (vidjeti dio 4.8).

Serumska alanin aminotransferaza (ALT), aspartat aminotransferaza (AST) i bilirubin trebaju biti izmjereni prije započinjanja liječenja eltrombopagom, svaka 2 tjedna tijekom prilagoĎavanja doze i jednom mjesečno nakon postizanja stabilne doze lijeka. Eltrombopag inhibira UGT1A1 i OATP1B1 što moţe dovesti do indirektne hiperbilirubinemije. Ako je bilirubin povišen, potrebno je provesti odreĎivanje frakcija bilirubina. Ukoliko su nalazi jetrenih enzima abnormalni, testiranje se treba ponoviti unutar 3-5 dana. Ako se abnormalne vrijednosti jetrenih enzima potvrde ponovnim testiranjem, jetrene enzime treba pratiti do nestanka tih abnormalnih vrijednosti, stabilizacije ili vraćanja na početne vrijednosti. Eltrombopag treba prekinuti ako razina ALT poraste ( 3 puta iznad gornje granice normale [x GGN] u bolesnika s normalnom funkcijom jetre, ili  3 x od početne vrijednosti ili > 5 x GGN, koja god je niţa, u bolesnika koji su prije započinjanja terapije imali povišene vrijednosti transaminaza) i ako je porast:

 progresivan, ili

 perzistentan – traje duţe od 4 tjedna, ili  praćen porastom direktnog bilirubina, ili

 praćen kliničkim simptomima oštećenja jetre ili znakovima dekompenzacije jetre.

Potreban je oprez kod primjene eltrombopaga u bolesnika s bolešću jetre. U bolesnika s ITP-om i teškom aplastičnom anemijom potrebno je koristiti niţe početne doze eltrombopaga. Potrebno je pomno pratiti bolesnike s oštećenjem jetre kod kojih se primjenjuje eltrombopag (vidjeti dio 4.2).

Dekompenzacija jetre (primjena s interferonom)

Dekompenzacija jetre u bolesnika s kroničnim hepatitisom C: potrebno je pratiti bolesnike s niskim početnim razinama albumina (≤ 35 g/l) ili MELD indeksom ≥ 10.

Kronični bolesnici s HCV-om i cirozom jetre tijekom primanja terapije interferonom alfa mogu imati rizik od razvoja jetrene dekompenzacije. U dva kontrolirana klinička ispitivanja trombocitopeničnih

368350853791 6 16 - 09 - 2025

bolesnika s HCV-om, dekompenzacija jetre (ascites, hepatička encefalopatija, krvarenje iz varikoziteta, spontani bakterijski peritonitis) pojavila se češće u skupini koja je primala eltrombopag (11 %) nego u skupini koja je primala placebo (6 %). U bolesnika s niskim početnim vrijednostima albumina (≤ 35 g/l) ili MELD indeksom ≥ 10, zamijećen je 3 puta veći rizik od jetrene dekompenzacije i povećanje rizika od letalnih štetnih dogaĎaja u usporedbi s bolesnicima s manje uznapredovalom jetrenom bolešću. Dodatno, koristi od liječenja prema udjelu postignutog SVR-a u tih bolesnika su bile skromne u usporedbi s placebom (pogotovo za one čija je početna vrijednost albumina ≤ 35 g/l) kada je usporeĎeno s cijelom skupinom. U tih bolesnika eltrombopag treba primjenjivati samo nakon pomnog razmatranja očekivane koristi u odnosu na rizik primjene. Bolesnike s takvim parametrima treba pozorno pratiti zbog moguće pojave znakova i simptoma dekompenzacije jetre. Kriterije za prestanak terapije treba pogledati u saţetku opisa svojstava lijeka za odreĎeni interferon. Eltrombopag treba prestati davati ako se prekine liječenje antivirusnim lijekovima zbog dekompenzacije jetre.

Trombotičke/tromboembolijske komplikacije

U kontroliranim ispitivanjima bolesnika s trombocitopenijom i HCV-om koji su primali terapiju temeljenu na interferonu (n=1439), 38 od 955 bolesnika (4 %) koji su primali eltrombopag, te 6 od 484 bolesnika (1 %) u grupi s placebom imalo je TED. Zabiljeţene trombotičke/tromboembolijske komplikacije uključivale su i venske i arterijske dogaĎaje. Većina TED-a nije bila ozbiljna i riješena je do kraja ispitivanja. Tromboza portalne vene bila je najčešći TED u obje terapijske skupine (2 % u bolesnika koji su primali eltrombopag u odnosu na < 1 % za placebo). Nije uočena specifična vremenska povezanost početka liječenja i pojave TED. Bolesnici koji su imali niske razine albumina (≤ 35 g/l) ili MELD indeks ≥ 10 imali su 2 puta veći rizik za TED nego oni s višim razinama albumina; stariji od 60 godina imali su dvostruko veći rizik za TED u usporedbi s mlaĎim bolesnicima. Eltrombopag se moţe dati tim bolesnicima tek nakon paţljive procjene odnosa očekivane koristi naspram rizika. Bolesnike treba paţljivo pratiti zbog moguće pojave znakova i simptoma TED.

NaĎen je povećani rizik za TED kod bolesnika s kroničnom bolešću jetre liječenih dozom od 75 mg eltrombopaga jednom na dan tijekom 2 tjedna priprema za invazivne zahvate. TED je doţivjelo šest od 143 (4 %) odraslih bolesnika s kroničnom bolešću jetre koji su primali eltrombopag (svi u sustavu vene porte), te dva od 145 (1 %) bolesnika u grupi s placebom (jedan u sustavu vene porte i jedan infarkt miokarda). Pet od 6 bolesnika liječenih eltrombopagom je imalo trombotičke komplikacije pri broju trombocita > 200 000/µl i unutar 30 dana od posljednje doze eltrombopaga. Eltrombopag nije indiciran za liječenje trombocitopenije u bolesnika s kroničnom bolešću jetre kao priprema za invazivne postupke.

U kliničkim ispitivanjima eltrombopaga u bolesnika s ITP-om, tromboembolijski dogaĎaji (TED) su primijećeni i pri niskom i normalnom broju trombocita. Oprez je potreban ako se eltrombopag primjenjuje bolesnicima s već poznatim visokim rizikom za nastanak TED uključujući nasljedne (npr. faktor V Leiden) ili stečene čimbenike rizika (npr. nedostatak AT III, antifosfolipidni sindrom), visoku dob, dugotrajnu imobilizaciju, zloćudne bolesti, primjenu oralnih kontraceptiva ili hormonskog nadomjesnog liječenja, operativni zahvat, traumu, pretilost i pušenje. Broj trombocita treba paţljivo pratiti i razmisliti o smanjenju doze ili prekidu liječenja eltrombopagom ako broj trombocita prijeĎe ciljne vrijednosti (vidjeti dio 4.2). Treba razmotriti omjer rizika i koristi kod bolesnika koji imaju povećani rizik za TED-ove bilo koje etiologije.

U kliničkim ispitivanjima refraktorne teške aplastične anemije nije bilo prepoznatih TED-ova, meĎutim, rizik od tih dogaĎaja ne moţe se isključiti u ovoj populaciji bolesnika zbog ograničenog broja izloţenih bolesnika. S obzirom da je najveća odobrena doza indicirana za bolesnike s teškom aplastičnom anemijom (150 mg/dan) i zbog prirode te reakcije, TED-ovi se mogu očekivati u ovoj populaciji bolesnika.

Eltrombopag ne treba primjenjivati kod bolesnika s ITP-om i oštećenjem jetre (≥ 5 bodova po Child-Pugh ljestvici), osim ako očekivana dobrobit ne nadmašuje već poznati rizik za nastanak tromboze

368350853780 7 16 - 09 - 2025

portalne vene. Kada se liječenje smatra prikladnim, potreban je oprez kod primjene eltrombopaga kod bolesnika s oštećenjem jetre (vidjeti dijelove 4.2 i 4.8).

Krvarenje nakon prestanka primjene eltrombopaga

Nakon prekida liječenja eltrombopagom u bolesnika s ITP-om najvjerojatnije će se ponovo javiti trombocitopenija. Nakon prekida, u većine bolesnika broj trombocita se vraća na početnu razinu unutar 2 tjedna, što povećava rizik od krvarenja, a u nekim slučajevima moţe dovesti i do manifestnog krvarenja. Ovaj se rizik još više povećava ukoliko bolesnik istodobno prima antikoagulanse ili antitrombocitne lijekove. Preporučuje se da se po prestanku liječenja eltrombopagom nastavi liječenje ITP-a prema vaţećim smjernicama za liječenje ove bolesti. Dodatne medicinske mjere mogu uključivati prestanak primjene antikoagulantnih i/ili antitrombocitnih lijekova, poništavanje učinka antikoagulansa ili potporu trombocitima. Broj trombocita je neophodno pratiti jednom tjedno tijekom 4 tjedna nakon prestanka uzimanja eltrombopaga.

U kliničkim ispitivanjima HCV-a, nakon prestanka uzimanja peginterferona, ribavirina i eltrombopaga ustanovljena je povećana incidencija krvarenja iz probavnog sustava, uključujući ozbiljne i slučajeve opasne po ţivot. Nakon prestanka liječenja bolesnike treba pratiti zbog moguće pojave znakova ili simptoma krvarenja u probavnom sustavu.

Retikulinska formacija koštane srţi i rizik od fibroze koštane srţi

Eltrombopag moţe povisiti rizik od razvoja ili progresivnog umnaţanja retikulinskih niti u koštanoj srţi. Značenje ovog nalaza, kao i u slučaju ostalih agonista trombopoetinskih receptora (TPO-R), nije još utvrĎeno.

Prije uvoĎenja eltrombopaga, potreban je detaljan pregled razmaza periferne krvi radi utvrĎivanja početnog stupnja morfoloških abnormalnosti stanica. Nakon postizanja stabilne doze eltrombopaga, jednom mjesečno treba provoditi analizu kompletne krvne slike i diferencijalne slike leukocita. Ako se primijete nezrele ili displastične stanice, potrebno je prekontrolirati periferni razmaz krvi radi eventualne pojave novih ili pogoršanja postojećih morfoloških abnormalnosti (npr. pojava eritrocita s jezgrom ili u obliku suze, nezrelih leukocita) ili citopenije. Ukoliko bolesnik razvije pogoršanje ili nove morfološke abnormalnosti ili citopeniju, liječenje eltrombopagom treba prekinuti i razmotriti biopsiju koštane srţi, uključujući bojanje kojim se otkriva fibroza.

Progresija postojećeg mijelodisplastičkog sindroma (MDS)

Postoji teorijska zabrinutost da bi agonisti trombopoetinskih receptora (TPO-R) mogli stimulirati progresiju postojećih hematoloških zloćudnih bolesti poput MDS-a. Agonisti TPO-R su faktori rasta koji uzrokuju ekspanziju progenitorskih trombopoetskih stanica, njihovu diferencijaciju i stvaranje trombocita. TPO-R su prvenstveno prisutni na površini stanica mijeloidne loze.

U kliničkim ispitivanjima s TPO-R agonistima u bolesnika s MDS-om pronaĎeni su slučajevi s prolaznim povećanjem broja blasta te postoje izvještaji o slučajevima progresije MDS-a u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML).

Dijagnoza ITP-a ili teške aplastične anemije u odraslih i starijih bolesnika treba biti potvrĎena isključivanjem drugih kliničkih stanja koja se prezentiraju trombocitopenijom, a posebno se mora isključiti dijagnozu MDS-a. Kod bolesnika starijih od 60 godina, sa sustavnim simptomima ili abnormalnim znakovima kao što su povećanje broja perifernih blasta, tijekom bolesti i liječenja trebalo bi razmotriti punkciju koštane srţi i biopsiju.

Učinkovitost i sigurnost eltrombopaga nisu utvrĎene za liječenje trombocitopenije koja je posljedica MDS-a. Eltrombopag se ne smije koristiti izvan kliničkih ispitivanja za liječenje trombocitopenije koja je posljedica MDS-a.

368350854118 8 16 - 09 - 2025

Citogenetske abnormalnosti i progresija u MDS/AML u bolesnika s teškom aplastičnom anemijom

U bolesnika s teškom aplastičnom anemijom mogu se pojaviti citogenetske abnormalnosti. Nije poznato povećava li eltrombopag rizik od citogenetskih abnormalnosti u bolesnika s teškom aplastičnom anemijom. U kliničkom ispitivanju faze II refraktorne teške aplastične anemije s eltrombopagom s početnom dozom od 50 mg/dan (koja je povećavana svaka 2 tjedna do najviše 150 mg/dan) (ELT112523), incidencija novih citogenetskih abnormalnosti bila je uočena u 17,1 % odraslih bolesnika [7/41 (pri čemu je 4 od njih imalo promjene u kromosomu 7)]. Medijan vremena provedenog u ispitivanju do citogenetske abnormalnosti bio je 2,9 mjeseci.

U kliničkom ispitivanju faze II refraktorne teške aplastične anemije s eltrombopagom pri dozi od 150 mg/dan (s etničkim ili s dobi povezanim modifikacijama doze po potrebi) (ELT116826), incidencija novih citogenetskih abnormalnosti bila je uočena u 22,6 % odraslih bolesnika [7/31 (gdje su 3 od njih imala promjene na kromosomu 7)]. Svih 7 bolesnika imalo je normalnu citogenetiku na početku. Šest bolesnika imalo je citogenetsku abnormalnost u 3. mjesecu terapije eltrombopagom i jedan bolesnik je imao citogenetsku abnormalnost u 6. mjesecu.

U kliničkim ispitivanjima s eltrombopagom kod teške aplastične anemije, u 4 % bolesnika (5/133) dijagnosticiran je MDS. Medijan vremena do dijagnoze bio je 3 mjeseca od početka liječenja eltrombopagom.

Za bolesnike s teškom aplastičnom anemijom koji su refrakterni na prethodnu imunosupresivnu terapiju ili jako pretretirani istom, preporučuje se pregled koštane srţi s aspiracijama za citogenetiku prije započinjanja primjene eltrombopaga, nakon 3 mjeseca liječenja te nakon 6 mjeseci. Ako se uoče nove citogenetske abnormalnosti, mora se ocijeniti je li nastavak liječenja eltrombopagom primjeren.

Promjene na očima

Pojava katarakte zamijećena je u toksikološkim studijama eltrombopaga na glodavcima (vidjeti dio 5.3). U kontroliranim ispitivanjima bolesnika s trombocitopenijom i HCV-om koji su primali terapiju interferonom (n=1439) progresija već postojeće (ishodišno prisutne) katarakte ili pojava

katarakte zabiljeţena je u 8 % bolesnika u skupini koja je primala eltrombopag, te 5 % u skupini koja je primala placebo. Retinalna krvarenja, većinom 1. i 2. stupnja zabiljeţena su u bolesnika s HCV-om koji su primali interferon, ribavirin i eltrombopag (2 % u skupini koja je primala eltrombopag i 2 % u placebo skupini). Krvarenja su se javljala na površini mreţnice (preretinalno), ispod mreţnice (subretinalno) ili unutar samog tkiva mreţnice. Preporučuje se rutinsko oftalmološko praćenje bolesnika.

Produljenje QT/QTc intervala

Ispitivanje QTc intervala na zdravim dobrovoljcima koji su primali 150 mg eltrombopaga dnevno nisu pokazala klinički značajan učinak na repolarizaciju srca. Produljenje QTc intervala je zabiljeţeno u kliničkim ispitivanjima bolesnika s ITP-om i trombocitopeničnih bolesnika s HCV-om. Nije poznata klinička značajnost ovih produljenja QTc intervala.

Izostanak odgovora na eltrombopag

Izostanak odgovora na liječenje eltrombopagom ili neuspjeh odrţavanja broja trombocita u preporučenim dozama nalaţe potrebu traţenja uzroka navedenog, uključujući i pojavu eventualnog umnaţanja retikulinskih niti u koštanoj srţi.

Pedijatrijska populacija

Prethodno navedena upozorenja i mjere opreza za ITP odnose se i na pedijatrijsku populaciju.

368350853948 9 16 - 09 - 2025

Interferencija s laboratorijskim testovima

Eltrombopag je jako obojen i stoga ima potencijal za interferenciju s nekim laboratorijskim testovima. U bolesnika koji uzimaju eltrombopag zabiljeţeni su diskoloracija seruma i interferencija s testovima za ukupni bilirubin i kreatinin. Ako su rezultati laboratorijskih testova nekonzistentni s kliničkim opaţanjima, ponovno provoĎenje testova primjenom druge metode moţe pomoći u odreĎivanju valjanosti rezultata.

Sadrţaj natrija

Ovaj lijek sadrţi manje od 1 mmol (23 mg) natrija po tableti, tj. zanemarive količine natrija.

Učinci eltrombopaga na druge lijekove

Inhibitori HMG CoA reduktaze

Primjena 75 mg eltrombopaga jednom dnevno kroz 5 dana, uz jednokratnu dozu od 10 mg OATP1B1 i BCRP supstrata rosuvastatina u 39 zdravih odraslih ispitanika, povisila je plazmatski Cmax rosuvastatina za 103 % (90 %-ni interval pouzdanosti [CI]: 82 %, 126 %) i AUC0- za 55 % (90 % CI: 42 %, 69 %). Interakcije se takoĎer očekuju s ostalim inhibitorima HMG-CoA reduktaze uključujući atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, pravastatin i simvastatin. Ako se statini primjenjuju istodobno s eltrombopagom, treba razmotriti smanjenje doze statina uz praćenje eventualne pojave nuspojava statina (vidjeti dio 5.2).

Supstrati OATP1B1 i BCRP

Istodobna primjena eltrombopaga i OATP1B1 (npr. metotreksata) i BCRP supstrata (npr. topotekana i metotreksata) mora se provoditi s oprezom (vidjeti dio 5.2).

Supstrati citokroma P450

U ispitivanjima na humanim jetrenim mikrosomima eltrombopag (do 100 M) nije pokazao in vitro inhibiciju CYP450 enzima 1A2, 2A6, 2C19, 2D6, 2E1, 3A4/5 i 4A9/11, ali je bio inhibitor CYP2C8 i CYP2C9, mjereno paklitakselom i diklofenakom kao supstratima. Primjena eltrombopaga u dozi od 75 mg jednom dnevno tijekom 7 dana u 24 zdrava muškarca nije inhibirala niti inducirala metabolizam supstrata za 1A2 (kofein), 2C19 (omeprazol), 2C9 (flurbiprofen) ili 3A4 (midazolam) u ljudi. Ne očekuju se klinički značajne interakcije prilikom istodobne primjene eltrombopaga i CYP450 supstrata (vidjeti dio 5.2).

Inhibitori HCV proteaze

Nije potrebna prilagodba doze kad se eltrombopag primjenjuje istodobno s telaprevirom ili boceprevirom. Istodobna primjena jedne doze eltrombopaga od 200 mg s telaprevirom u dozi od

750 mg svakih 8 sati nije promijenila izloţenost telapreviru u plazmi. Istodobna primjena jedne doze eltrombopaga od 200 mg s boceprevirom u dozi od 800 mg svakih 8 sati nije promijenila AUC(0-) boceprevira u plazmi, ali mu je povećala Cmax za 20 % i smanjila Cmin za 32 %. Klinički značaj smanjenja Cmin nije utvrĎen, a preporučuje se pojačano kliničko i laboratorijsko praćenje supresije HCV-a.

Učinak drugih lijekova na eltrombopag

Ciklosporin

368350853790 10 16 - 09 - 2025

Smanjenje izloţenosti eltrombopagu uočeno je kod istodobne primjene s ciklosporinom (BCRP inhibitor) u dozi od 200 mg i 600 mg. Istodobna primjena 200 mg ciklosporina smanjila je Cmax eltrombopaga za 25 % i AUC0- eltrombopaga za 18 %. Istodobna primjena 600 mg ciklosporina smanjila je Cmax eltrombopaga za 39 % i AUC0- eltrombopaga za 24 %. PrilagoĎavanje doze eltrombopaga dopušteno je tijekom liječenja temeljem broja trombocita svakog pojedinog bolesnika (vidjeti dio 4.2). Potrebno je praćenje broja trombocita najmanje jednom tjedno tijekom 2 do 3 tjedna kada se eltrombopag istodobno primjenjuje s ciklosporinom. Moţda će biti potrebno povećanje doze eltrombopaga temeljem broja trombocita.

Polivalentni kationi (kelacija)

Eltrombopag stvara kelate s polivalentnim kationima poput ţeljeza, kalcija, magnezija, aluminija, selenija i cinka. Primjena jedne doze eltrombopaga od 75 mg s antacidom koji sadrţi polivalentne katione (1524 mg aluminijeva hidroksida i 1425 mg magnezijeva karbonata) smanjila je plazmatski AUC0- eltrombopaga za 70 % (90 % CI: 64 %, 76 %) i Cmax za 70 % (90 % CI: 62 %, 76 %). Eltrombopag treba uzeti najmanje dva sata prije ili četiri sata nakon bilo kojeg pripravka kao što su antacidi, mliječni proizvodi ili nadomjesci minerala koji sadrţe polivalentne katione kako bi se izbjeglo značajno smanjenje apsorpcije eltrombopaga uslijed stvaranja kelata (vidjeti dijelove 4.2 i 5.2).

Lopinavir/ritonavir

Istodobna primjena eltrombopaga s lopinavirom/ritonavirom moţe uzrokovati smanjenje koncentracije eltrombopaga. Ispitivanje s 40 zdravih dobrovoljaca pokazalo je da istodobna primjena jedne doze eltrombopaga od 100 mg s ponovljenim dozama lopinavira/ritonavira od 400/100 mg dva puta dnevno rezultira smanjenjem plazmatskog AUC0- eltrombopaga za 17 % (90 % CI: 6,6 %, 26,6 %). Stoga je potreban oprez prilikom istodobne primjene eltrombopaga i lopinavira/ritonavira. Potrebno je paţljivo praćenje broja trombocita kako bi se osigurala primjena odgovarajuće doze eltrombopaga kada se započinje ili prekida liječenje lopinavirom/ritonavirom.

Inhibitori i induktori CYP1A2 i CYP2C8

Eltrombopag se metabolizira kroz mnogobrojne metaboličke puteve koji uključuju CYP1A2, CYP2C8, UGT1A1, i UGT1A3 (vidjeti dio 5.2). Dok je malo vjerojatno da lijekovi koji inhibiraju ili induciraju jedan enzim značajno utječu na koncentracije eltrombopaga u plazmi, lijekovi koji inhibiraju ili induciraju više enzima imaju sposobnost povećati (npr. fluvoksamin) ili smanjiti (npr. rifampicin) koncentracije eltrombopaga.

Inhibitori HCV proteaze

Rezultati ispitivanja farmakokinetičkih interakcija lijek-lijek pokazuju da istodobna primjena ponovljenih doza boceprevira od 800 mg svakih 8 sati ili telaprevira od 750 mg svakih 8 sati s jednom dozom eltrombopaga od 200 mg nije promijenila u klinički značajnoj mjeri koncentraciju eltrombopaga u plazmi.

Lijekovi za liječenje ITP-a

Lijekovi koji su korišteni u liječenju ITP-a u kombinaciji s eltrombopagom tijekom kliničkih ispitivanja uključivali su kortikosteroide, danazol i/ili azatioprin, intravenske imunoglobuline (IVIG) i anti-D imunoglobuline. Potrebno je praćenje broja trombocita kada se eltrombopag kombinira s drugim lijekovima za liječenje ITP-a, da bi se izbjegao poremećaj broja trombocita izvan preporučenog raspona (vidjeti dio 4.2).

368350854249 11 16 - 09 - 2025

Interakcije s hranom

Primjena eltrombopag tablete ili praška za oralnu suspenziju uz obrok s visokim udjelom kalcija (npr. obrok koji je uključivao mliječne proizvode) značajno je smanjio plazmatski AUC0-∞ i Cmax eltrombopaga. Nasuprot tome, primjena eltrombopaga 2 sata prije ili 4 sata nakon obroka s visokim udjelom kalcija ili s hranom s niskim udjelom kalcija [< 50 mg kalcija] nije promijenila plazmatsku razinu eltrombopaga u klinički značajnoj mjeri (vidjeti dio 4.2).

Primjena jedne doze od 50 mg eltrombopaga u obliku tablete sa standardnim visoko kaloričnim doručkom s visokim udjelom masnoća koji je uključivao mliječne proizvode smanjila je srednji plazmatski AUC0-∞ eltrombopaga za 59 % te srednji Cmax za 65 %.

Primjena jedne doze od 25 mg eltrombopaga u obliku praška za oralnu suspenziju uz obrok s visokim udjelom kalcija, umjerenim udjelom masnoća i umjerenom kalorijskom vrijednošću, smanjila je srednji plazmatski AUC0-∞ eltrombopaga za 75 % i srednji Cmax za 79 %. To smanjenje izloţenosti bilo je ublaţeno kada je jednokratna doza od 25 mg eltrombopag praška za oralnu suspenziju bila primijenjena 2 sata prije obroka s visokim udjelom kalcija (srednji AUC0-∞ bio je smanjen za 20 %, a srednji Cmax za 14 %).

Hrana s niskim udjelom kalcija (< 50 mg kalcija), uključujući voće, nemasnu šunku, govedinu i neobogaćeni (bez dodanog kalcija, magnezija ili ţeljeza) voćni sok, neobogaćeno sojino mlijeko i neobogaćene ţitarice, nije značajno utjecala na plazmatsku izloţenost eltrombopagu, bez obzira na kalorijsku vrijednost i sadrţaj masnoća (vidjeti dijelove 4.2 i 4.5).

Trudnoća

Nema podataka ili su podaci o primjeni eltrombopaga u trudnica ograničeni. Ispitivanja na ţivotinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3). Potencijalni rizik za ljude nije poznat.

Primjena eltrombopaga se ne preporučuje za vrijeme trudnoće.

Ţene reproduktivne dobi / kontracepcija za muškarce i ţene

Primjena eltrombopaga se ne preporučuje u ţena reproduktivne dobi koje ne primjenjuju kontracepciju.

Dojenje

Nije poznato izlučuju li se eltrombopag ili njegovi metaboliti u majčino mlijeko. Ispitivanja na ţivotinjama su pokazala da se eltrombopag vjerojatno izlučuje u mlijeko (vidjeti dio 5.3); prema tome, ne moţe se isključiti postojanje rizika za dojenče. Potrebno je odlučiti da li prekinuti dojenje ili prekinuti liječenje/suzdrţati se od liječenja eltrombopagom, uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist liječenja za ţenu.

Plodnost

Pri razinama izloţenosti lijeku koja je usporediva s onima kod ljudi nije utvrĎen utjecaj na plodnost bilo kod ţenki ili muţjaka štakora. MeĎutim, ne moţe se isključiti rizik za ljude (vidjeti dio 5.3).

Eltrombopag zanemarivo utječe na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Kada se razmatra sposobnost bolesnika da izvodi zadatke koji zahtijevaju prosudbu, motoričke i kognitivne

368350854368 12 16 - 09 - 2025

sposobnosti treba imati na umu klinički status bolesnika i profil nuspojava eltrombopaga, uključujući omaglicu i smanjenu budnost.

Saţetak sigurnosnog profila

Imunosna trombocitopenija u odraslih i pedijatrijskih bolesnika

Sigurnost eltrombopaga procijenjena je u odraslih bolesnika (N=763) pomoću udruţenih dvostruko slijepih, placebom kontroliranih ispitivanja TRA100773A i B, TRA102537 (RAISE) i TRA113765, u kojima su 403 bolesnika bila izloţena eltrombopagu i 179 placebu, uz podatke iz završenih otvorenih ispitivanja (N=360) TRA108057 (REPEAT), TRA105325 (EXTEND) i TRA112940 (vidjeti dio 5.1). Bolesnici su primali ispitivani lijek do 8 godina (u ispitivanju EXTEND). Najvaţnije ozbiljne nuspojave bile su hepatotoksičnost i trombotični/tromboembolijski dogaĎaji. Najčešće nuspojave koje su se pojavile u najmanje 10 % bolesnika uključivale su mučninu, proljev, povišenu alanin aminotransferazu i bolove u leĎima.

Sigurnost eltrombopaga u pedijatrijskih bolesnika (u dobi od 1 do 17 godina) s prethodno tretiranim ITP-om je dokazana u dva ispitivanja (N=171) (vidjeti dio 5.1). PETIT2 (TRA115450) je bilo ispitivanje u dva dijela, dvostruko slijepo i otvoreno, randomizirano, placebom kontrolirano. Bolesnici su bili randomizirani u omjeru 2:1 i primali su eltrombopag (n=63) ili placebo (n=29) do 13 tjedana u randomiziranom razdoblju ispitivanja. PETIT (TRA108062) je bilo ispitivanje od tri dijela, rasporeĎena kohorta, otvoreno i dvostruko slijepo, randomizirano, placebom kontrolirano. Bolesnici su bili randomizirani u omjeru 2:1 i primali su eltrombopag (n=44) ili placebo (n=21), do 7 tjedana. Profil nuspojava bio je usporediv s onim uočenim u odraslih, a bile su uočene i neke dodatne nuspojave navedene u tablici u nastavku i označene znakom ♦. Najčešće nuspojave u pedijatrijskih bolesnika s ITP-om u dobi od 1 i više godina (≥ 3 % i više od placeba) bile su infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, nazofaringitis, kašalj, pireksija, bol u abdomenu, orofaringealna bol, zubobolja i rinoreja.

Trombocitopenija s HCV infekcijom u odraslih bolesnika

ENABLE 1 (TPL103922 n=716, 715 liječenih eltrombopagom) i ENABLE 2 (TPL108390 n=805) su bila randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja u više centara za procjenu učinkovitosti i sigurnosti eltrombopaga u bolesnika s trombocitopenijom i HCV infekcijom koji su inače imali pravo započeti antiviralnu terapiju. U ispitivanjima HCV-a sigurnosnu populaciju su činili svi randomizirani bolesnici koji su primali lijek iz dvostruko slijepog ispitivanja tijekom 2. dijela ENABLE 1 (liječenje eltrombopagom n=450, liječenje placebom n=232) i ENABLE 2 ispitivanja (liječenje eltrombopagom n=506, liječenje placebom n=252). Bolesnici su analizirani na temelju primljenog liječenja (ukupna sigurnosna populacija iz dvostruko slijepog ispitivanja, eltrombopag n=955 i placebo n=484). Najvaţnije uočene ozbiljne nuspojave bile su hepatotoksičnost i trombotični/tromboembolijski dogaĎaji. Najčešće nuspojave koje su se pojavile u najmanje 10 % bolesnika uključivale su glavobolju, anemiju, smanjeni apetit, kašalj, mučninu, proljev, hiperbilirubinemiju, alopeciju, svrbeţ, mialgiju, pireksiju, umor, bolest sličnu gripi, asteniju, zimicu i edeme.

Teška aplastična anemija u odraslih bolesnika

Sigurnost eltrombopaga kod teške aplastične anemije ocijenjena je u otvorenom ispitivanju s jednom skupinom (N=43) u kojem se 11 bolesnika (26 %) liječilo > 6 mjeseci, a 7 bolesnika (16 %) liječilo se > 1 godine (vidjeti dio 5.1). Najčešće nuspojave koje su se pojavile u najmanje 10 % bolesnika uključivale su glavobolju, omaglicu, kašalj, orofaringealnu bol, rinoreju, mučninu, proljev, bol u abdomenu, porast transaminaza, artralgiju, bol u ekstremitetima, spazme mišića, umor, i pireksiju.

Popis nuspojava

368350854208 13 16 - 09 - 2025

Nuspojave iz ispitivanja odraslih s ITP-om (N=763), pedijatrijskih ispitanika s ITP-om (N=171), ispitivanja HCV-a (N=1520), ispitivanja teške aplastične anemije (N=43) te izvješća nakon stavljanja lijeka u promet navedene su niţe prema MedDRA klasifikaciji organskih sustava i učestalosti. Unutar svake klasifikacije organskih sustava, nuspojave na lijek su navedene prema učestalosti, navodeći prvo najčešće nuspojave. Odgovarajuća kategorija učestalosti za svaku nuspojavu na lijek je temeljena na sljedećoj konvenciji (CIOMS III): vrlo često (≥ 1/10); često (≥ 1/100 i < 1/10); manje često (≥ 1/1000 i < 1/100); rijetko (≥ 1/10 000 i < 1/1000); nepoznato (ne moţe se procijeniti iz dostupnih podataka).

Ispitivana populacija s ITP-om

Klasifikacija organskog sustava	Učestalost	Nuspojava
Infekcije i infestacije	vrlo često	nazofaringitis♦, infekcija gornjeg dijela dišnog sustava♦
	često	faringitis, influenca, herpes u ustima, pneumonija, sinusitis, tonzilitis, infekcije dišnih puteva, gingivitis
	manje često	koţne infekcije
Dobroćudne, zloćudne i nespecificirane novotvorine (uključujući ciste i polipe)	manje često	rak rektosigmoidnog dijela debelog crijeva
Poremećaji krvi i limfnog sustava	često	anemija, eozinofilija, leukocitoza, trombocitopenija, sniţenje hemoglobina, smanjenje broja leukocita
	manje često	anizocitoza, hemolitička anemija, mijelocitoza, povišenje broja nesegmentiranih neutrofila, pojava mijelocita, porast broja trombocita, povišenje hemoglobina
Poremećaji imunološkog sustava	manje često	preosjetljivost
Poremećaji metabolizma i prehrane	često	hipokalijemija, smanjeni apetit, povišena razina mokraćne kiseline u krvi
	manje često	anoreksija, giht, hipokalcijemija,
Psihijatrijski poremećaji	često	poremećaji spavanja, depresija
	manje često	apatija, promjene raspoloţenja, plačljivost
Poremećaji ţivčanog sustava	često	parestezija, hipoestezija, somnolencija, migrena
	manje često	tremor, poremećaji ravnoteţe, dizestezija, hemipareza, migrena s aurom, periferna neuropatija, periferna senzorna neuropatija, poremećaji govora, toksična neuropatija, vaskularna glavobolja
Poremećaji oka	često	suhoća očiju, zamagljen vid, bol oka, smanjenje vidne oštrine
	manje često	opaciteti leće, astigmatizam, kortikalna katarakta, pojačano suzenje, krvarenje u retini, retinalna pigmentna epiteliopatija, poremećaji vida, abnormalni testovi vidne oštrine, blefaritis, suhi keratokonjunktivitis
Poremećaji uha i labirinta	često	bol u uhu, vrtoglavica
Srčani poremećaji	manje često	tahikardija, akutni infarkt miokarda, kardiovaskularni poremećaj, cijanoza, sinusna tahikardija, produţenje QT intervala u EKG-u

368350854212 14 16 - 09 - 2025

Klasifikacija organskog sustava	Učestalost	Nuspojava
Krvoţilni poremećaji	često	duboka venska tromboza, hematomi, navale vrućine (valunzi)
	manje često	embolija, površinski tromboflebitis, navale crvenila
Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja	vrlo često	kašalj♦
	često	orofaringealna bol♦, rinoreja♦
	manje često	plućna embolija, plućni infarkt, nelagoda u nosu, mjehurići u orofarinksu, poremećaji sinusa, sindrom apneje u spavanju
Poremećaji probavnog sustava	vrlo često	mučnina, proljev
	često	ulceracije u ustima, zubobolja♦, povraćanje, bol u abdomenu*, krvarenje u ustima, flatulencija
	manje često	suha usta, glosodinija, osjetljivost abdomena (na dodir), promjene boje stolice, trovanje hranom, učestalo praţnjenje crijeva, hematemeza, nelagoda u ustima
Poremećaji jetre i ţuči	vrlo često	porast alanin aminotransferaze†
	često	porast aspartat aminotransferaze†, hiperbilirubinemija, poremećaj jetrene funkcije
	manje često	kolestaza, lezija jetre, hepatitis, oštećenje jetre uzrokovano lijekom
Poremećaji koţe i potkoţnog tkiva	često	osip, alopecija, hiperhidroza, generalizirani svrbeţ, petehije
	manje često	urtikarija, dermatoze, hladan znoj, eritem, melanoza, poremećaji pigmentacije, diskoloracija koţe, ljuštenje koţe
Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva	vrlo često	bolovi u leĎima
	često	mialgija, spazmi mišića, mišićno-koštana bol, bolovi u kostima
	manje često	mišićna slabost
Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava	često	proteinurija, porast kreatinina u krvi, trombotična mikroangiopatija sa zatajenjem bubrega‡
	manje često	zatajenje bubrega, leukociturija, lupusni nefritis, nokturija, porast ureje u krvi, povišen omjer protein/kreatinin u urinu
Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki	često	menoragija
Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene	često	pireksija*, bol u prsištu, astenija *Vrlo često kod pedijatrijskog ITP-a
	manje često	osjećaj vrućine, krvarenje na mjestu uboda iglom, osjećaj nervoze, upala rane, malaksalost, osjećaj stranog tijela
Pretrage	često	porast alkalne fosfataze u krvi
	manje često	porast albumina u krvi, povišenje ukupnih proteina, sniţenje albumina u krvi, porast pH mokraće
Ozljede, trovanja i proceduralne komplikacije	manje često	opekline od sunca

368350853789 15 16 - 09 - 2025

♦ Dodatne nuspojave uočene u pedijatrijskim ispitivanjima (u dobi od 1 do 17 godina).

† Porast alanin aminotransferaze i aspartat aminotransferaze moţe se dogoditi usporedno, iako s vrlo niskom učestalošću.

‡ Grupni pojam s preporučenim pojmovima akutna ozljeda bubrega i zatajenje bubrega

Ispitivana populacija s HCV-om (u kombinaciji s antivirusnim liječenjem interferonom i ribavirinom)

Klasifikacija organskog sustava	Učestalost	Nuspojava
Infekcije i infestacije	često	infekcije mokraćnog sustava, infekcije gornjih dišnih puteva, bronhitis, nazofaringitis, influenca, herpes u ustima
	manje često	gastroenteritis, faringitis
Dobroćudne, zloćudne i nespecificirane novotvorine (uključujući ciste i polipe)	često	maligna neoplazma jetre
Poremećaji krvi i limfnog sustava	vrlo često	anemija
	često	limfopenija
	manje često	hemolitička anemija
Poremećaji metabolizma i prehrane	vrlo često	smanjeni apetit
	često	hiperglikemija, nenormalni gubitak teţine
Psihijatrijski poremećaji	često	depresija, anksioznost, poremećaj spavanja
	manje često	stanje konfuzije, agitacija
Poremećaji ţivčanog sustava	vrlo često	glavobolja
	često	omaglica, poremećaj paţnje, disgeuzija, jetrena encefalopatija, letargija, poremećaj pamćenja, parestezije
Poremećaji oka	često	katarakta, retinalni eksudati, suhoća očiju, okularni ikterus, retinalno krvarenje
Poremećaji uha i labirinta	često	vrtoglavica
Srčani poremećaji	često	palpitacije
Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja	vrlo često	kašalj
	često	dispneja, orofaringealna bol, dispneja pri naporu, produktivni kašalj
Poremećaji probavnog sustava	vrlo često	mučnina, proljev
	često	povraćanje, ascites, bol u abdomenu, bol u gornjem abdomenu, dispepsija, suha usta, konstipacija, distenzija abdomena, zubobolja, stomatitis, gastroezofagealna refluksna bolest, hemoroidi, nelagoda u abdomenu, varikoziteti jednjaka
	manje često	krvarenje varikoziteta jednjaka, gastritis, aftozni stomatitis
Poremećaji jetre i ţuči	često	hiperbilirubinemija, ţutica, oštećenje jetre uzrokovano lijekom
	manje često	tromboza portalne vene, zatajenje jetre
Poremećaji koţe i potkoţnog tkiva	vrlo često	svrbeţ
	često	osip, suha koţa, ekcem, pruritički osip, eritem, hiperhidroza, generalizirani svrbeţ, alopecija
	manje često	oštećenje koţe, diskoloracija koţe, hiperpigmentacija koţe, noćno znojenje
Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva	vrlo često	mialgija
	često	artralgija, spazmi mišića, bolovi u leĎima, bolovi u udovima, bolovi mišića i kostiju, bol u kostima

368350853961 16 16 - 09 - 2025

896416-2924048Klasifikacija organskog sustava Učestalost Nuspojava Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava manje često trombotična mikroangiopatija sa zatajenjem bubrega†, dizurija Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene vrlo često pireksija, umor, bolest slična influenci, astenija, zimica često iritabilnost, bol, malaksalost, reakcija na mjestu uboda iglom, bolovi u prsištu koji nisu kardijalnog podrijetla, edem, periferni edem manje često svrbeţ na mjestu injiciranja, osip na mjestu injiciranja, nelagoda u prsištu Pretrage često povećana razina bilirubina u krvi, smanjenje tjelesne teţine, sniţeni broj leukocita, sniţeni hemoglobin, sniţen broj neutrofila, povećan INR, produţeno aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme, povišena koncentracija glukoze u krvi, sniţeni albumin u krvi manje često produljenje QT intervala u elektrokardiogramu † Grupni pojam s preporučenim pojmovima oligurija, zatajenje bubrega i oštećenje bubrega

Ispitivana populacija s teškom aplastičnom anemijom

Klasifikacija organskog sustava	Učestalost	Nuspojava
Poremećaji krvi i limfnog sustava	često	neutropenija, infarkt slezene
Poremećaji metabolizma i prehrane	često	preopterećenje ţeljezom, smanjeni apetit, hipoglikemija, povećani apetit
Psihijatrijski poremećaji	često	anksioznost, depresija
Poremećaji ţivčanog sustava	vrlo često	glavobolja, omaglica
	često	sinkopa
Poremećaji oka	često	suhoća oka, katarakta, očni ikterus, zamagljeni vid, oštećenje vida, leteće mutnine u vidnom polju
Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja	vrlo često	kašalj, orofaringealna bol, rinoreja
	često	epistaksa
Poremećaji probavnog sustava	vrlo često	proljev, mučnina, krvarenje desni, bol u abdomenu
	često	mjehurići na oralnoj sluznici, bol u ustima, povraćanje, nelagoda u abdomenu, konstipacija, distenzija abdomena, disfagija, promjena boje stolice, oticanje jezika, poremećaj gastrointestinalnog motiliteta, flatulencija
Poremećaji jetre i ţuči	vrlo često	porast transaminaza
	često	porast bilirubina u krvi (hiperbilirubinemija), ţutica
	nepoznato	oštećenje jetre uzrokovano lijekom*
Poremećaji koţe i potkoţnog tkiva	često	petehije, osip, pruritus, urtikarija, koţne lezije, makularni osip
	nepoznato	diskoloracija koţe, hiperpigmentacija koţe
Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva	vrlo često	artralgija, bolovi u ekstremitetu, spazmi mišića
	često	bolovi u leĎima, mijalgija, bolovi u kostima
Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava	često	kromaturija
Opći poremećaji i reakcije na	vrlo često	umor, pireksija, zimica

368350854126 17 16 - 09 - 2025

896416-337693mjestu primjene često astenija, periferni edem, malaksalost Pretrage često povišena kreatin fosfokinaza u krvi

Opis odabranih nuspojava

Trombotični/tromboembolijski događaji (TED)

U 3 kontrolirana i 2 nekontrolirana klinička ispitivanja, meĎu odraslim bolesnicima s ITP-om koji su primali eltrombopag (n=446), 17 bolesnika je doţivjelo ukupno 19 TED, koji su uključivali (navedeni prema padajućem redoslijedu pojavljivanja): duboku vensku trombozu (n=6), plućnu emboliju (n=6), akutni infarkt miokarda (n=2), cerebralni infarkt (n=2), emboliju (n=1) (vidjeti dio 4.4).

U placebom kontroliranoj studiji (n=288, sigurnosna skupina), nakon 2 tjedna liječenja u okviru priprema za invazivne zahvate, 6 od 143 (4 %) odraslih bolesnika s kroničnom jetrenom bolešću koji su primali eltrombopag, doţivjelo je 7 tromboembolijskih dogaĎaja u sustavu portalne vene dok su 2 od 145 (1 %) bolesnika u placebo grupi doţivjela 3 tromboembolijska dogaĎaja. Pet od 6 bolesnika liječenih eltrombopagom doţivjelo je tromboembolijski dogaĎaj pri broju trombocita > 200 000/µl.

Nisu identificirani specifični čimbenici rizika u bolesnika koji su doţivjeli tromboembolijski dogaĎaj s iznimkom broja trombocita ≥ 200 000/µl (vidjeti dio 4.4).

U kontroliranim ispitivanjima trombocitopeničnih bolesnika s HCV-om (n=1439), 38 od 955 bolesnika (4 %) liječenih eltrombopagom doţivjelo je TED, dok je u placebo skupini TED imalo 6 od 484 bolesnika (1 %). Tromboza portalne vene bio je najčešći TED u obje terapijske skupine (2 % u bolesnika koji su primali eltrombopag u odnosu na < 1 % za placebo) (vidjeti dio 4.4). Bolesnici koji su imali niske razine albumina (≤ 35 g/l) ili MELD indeks ≥ 10 imali su 2 puta veći rizik od TED nego oni s visokim razinama albumina; oni stariji od ≥ 60 godina imali su dva puta veći rizik od TED u odnosu na mlaĎe bolesnike.

Jetrena dekompenzacija (primjena s interferonom)

Bolesnici s kroničnim hepatitisom C i cirozom za vrijeme primanja terapije interferonom alfa mogu imati rizik od jetrene dekompenzacije. U 2 kontrolirana klinička ispitivanja trombocitopeničnih bolesnika s HCV-om, jetrena dekompenzacija (ascites, jetrena encefalopatija, krvarenje iz varikoziteta, spontani bakterijski peritonitis) je češće prijavljena u skupini s eltrombopagom (11 %) nego u skupini s placebom (6 %). U bolesnika s niskim početnim vrijednostima albumina (≤ 35 g/l) ili MELD indeksom ≥ 10 na početku liječenja, rizik od jetrene dekompenzacije bio je 3 puta veći uz povećanje rizika pojave po ţivot opasnog štetnog dogaĎaja u usporedbi s onima koji su imali manje uznapredovalu bolest jetre. Takvim bolesnicima eltrombopag se moţe propisati samo nakon paţljivog razmatranja očekivanih koristi u odnosu na rizike. Bolesnike s tim karakteristikama treba paţljivo motriti zbog moguće pojave znakova i simptoma jetrene dekompenzacije (vidjeti dio 4.4).

Hepatotoksičnost

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima kroničnog ITP-a s eltrombopagom, opaţena su povišenja serumskog ALT-a, AST-a i bilirubina (vidjeti dio 4.4).

Ta povišenja su bila uglavnom blaga (1.-2. stupnja), reverzibilna i nisu bila udruţena s klinički značajnim simptomima koji bi ukazivali na oštećenje jetrene funkcije. U preko 3 placebom kontrolirana ispitivanja u odraslih s kroničnim ITP-om, abnormalnost jetrenog testa 4. stupnja doţivjeli su 1 bolesnik u placebo skupini i 1 bolesnik u eltrombopag skupini. U dva placebo kontrolirana ispitivanja u pedijatrijskih bolesnika (u dobi od 1 do 17 godina) s kroničnim ITP-om, povišenje ALT-a  3 x GGN bilo je prijavljeno u 4,7 % slučajeva u eltrombopag skupini i 0 % slučajeva u placebo skupini.

368350853940 18 16 - 09 - 2025

U 2 kontrolirana klinička ispitivanja u bolesnika s HCV-om, povišenje ALT-a ili AST-a od  3 x GGN bilo je prijavljeno u 34 % slučajeva u eltrombopag skupini i 38 % slučajeva u placebo skupini. Većina bolesnika koji su primali eltrombopag u kombinaciji s terapijom peginterferonom / ribavirinom doţivjela je indirektnu hiperbilirubinemiju. Sveukupno, ukupni bilirubin ≥ 1,5 x GGN dogodio se u 76 % slučajeva u eltrombopag grupi i 50 % u placebo grupi.

U ispitivanju refraktorne teške aplastične anemije faze II s jednom skupinom, istovremeni ALT ili AST > 3 x GGN s ukupnim (indirektnim) bilirubinom > 1,5 x GGN bio je prijavljen u 5 % bolesnika. Ukupni bilirubin > 1,5 x GGN dogodio se u 14 % bolesnika.

Trombocitopenija nakon prekida liječenja

U 3 kontrolirana klinička ispitivanja ITP-a, nakon prekida liječenja zabiljeţen je prolazni pad broja trombocita na vrijednosti niţe od ishodišnih u 8 % bolesnika na eltrombopagu i 8 % ispitanika na placebu (vidjeti dio 4.4).

Povećanje količine retikulina u koštanoj srži

Tijekom programa ispitivanja, niti jedan bolesnik nije imao dokazanu klinički značajnu abnormalnost koštane srţi ili klinički nalaz koji bi upućivao na disfunkciju koštane srţi. Kod malog broja bolesnika s ITP-om liječenje eltrombopagom je prekinuto zbog umnoţavanja retikulina u koštanoj srţi (vidjeti

dio 4.4).

Citogenetske abnormalnosti

U fazi II kliničkog ispitivanja refraktorne teške aplastične anemije s eltrombopagom s početnom dozom od 50 mg/dan (povećavana je svaka 2 tjedna do najviše 150 mg/dan) (ELT112523), opaţena je incidencija novih citogenetskih abnormalnosti u 17,1 % odraslih bolesnika [7/41 (gdje su 4 njih imala promjene na kromosomu 7)]. Medijan vremena ispitivanja do pojave citogenetske abnormalnosti bio je 2,9 mjeseci.

U fazi II kliničkog ispitivanja refraktorne teške aplastične anemije s eltrombopagom pri dozi od 150 mg/dan (s etničkim ili s dobi povezanim modifikacijama doze po potrebi) (ELT116826),

incidencija novih citogenetskih abnormalnosti bila je uočena u 22,6 % odraslih bolesnika [7/31 (gdje su 3 od njih imala promjene na kromosomu 7)]. Svih 7 bolesnika imalo je normalnu citogenetiku na početku. Šest bolesnika imalo je citogenetsku abnormalnost u 3. mjesecu terapije eltrombopagom i jedan bolesnik je imao citogenetsku abnormalnost u 6. mjesecu.

Hematološke zloćudne bolesti

U otvorenom ispitivanju teške aplastične anemije s jednom skupinom, u troje (7 %) bolesnika dijagnosticiran je MDS nakon liječenja eltrombopagom, u dva ispitivanja koja su u tijeku (ELT116826 i ELT116643), u 1/28 (4 %) i 1/62 (2 %) bolesnika dijagnosticiran je MDS ili AML u svakom od ispitivanja.

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

5844286325788899464487332Nakon dobivanja odobrenja lijeka vaţno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika se traţi da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava: navedenog u

U slučaju predoziranja, broj trombocita se moţe prekomjerno povisiti i izazvati

368350853976 19 16 - 09 - 2025

trombotičke/tromboembolijske komplikacije. U slučaju predoziranja potrebno je razmotriti peroralnu primjenu preparata koji sadrţe katione metala kao što su kalcij, aluminij ili magnezij, koji će kelirati eltrombopag i tako smanjiti njegovu apsorpciju. Potrebno je paţljivo pratiti broj trombocita. Potrebno je ponovno započeti liječenje eltrombopagom u skladu s preporukama o doziranju i načinu primjene (vidjeti dio 4.2).

U kliničkim ispitivanjima prijavljen je jedan slučaj predoziranja u kojem je bolesnik uzeo 5000 mg eltrombopaga. Prijavljene nuspojave uključivale su blagi osip, prolaznu bradikardiju, porast ALT i AST i umor. Jetreni enzimi mjereni izmeĎu 2. i 18. dana od ingestije, dosegli su najvišu vrijednost i to: 1,6 x iznad gornje granice normale za AST; 3,9 x iznad gornje granice normale za ALT i 2,4 x iznad gornje granice normale za ukupni bilirubin. Broj trombocita je 18. dana nakon ingestije iznosio

672 000/µl, a najviši izmjereni broj trombocita je bio 929 000/µl. Svi navedeni dogaĎaji prošli su bez posljedica i bez potrebe za daljnjim liječenjem.

Obzirom da se eltrombopag ne izlučuje značajnije bubregom i da je u visokom postotku vezan za proteine plazme, ne očekuje se da bi hemodijaliza bila učinkovita metoda za poboljšanje eliminacije eltrombopaga.

Farmakoterapijska skupina: Antihemoragici, ostali sistemski hemostatici, ATK oznaka: B02BX 05.

Mehanizam djelovanja

Trombopoetin (TPO) je glavni citokin uključen u regulaciju megakariopoeze i stvaranje trombocita i endogeni je ligand za TPO-R. Eltrombopag reagira s transmembranskom domenom humanog TPO-R i započinje signalnu kaskadu sličnu, iako ne i identičnu, djelovanju endogenog trombopoetina, potičući proliferaciju i diferencijaciju iz progenitorskih stanica koštane srţi.

Klinička djelotvornost i sigurnost

Ispitivanja imunosne (primarne) trombocitopenije (ITP)

Dva randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja faze III, RAISE (TRA102537) i TRA100773B, i dvije otvorene studije REPEAT (TRA108057) i EXTEND (TRA105325), procjenjivale su sigurnost i djelotvornost eltrombopaga u odraslih bolesnika s prethodno liječenim ITP-om. Sveukupno, eltrombopag je primijenjen u ukupno 277 bolesnika s ITP-om tijekom najmanje 6 mjeseci i u 202 bolesnika tijekom najmanje 1 godine. Ispitivanje faze II s jednom skupinom TAPER (CETB115J2411) procjenjivalo je sigurnost i djelotvornost eltrombopaga i njegovu sposobnost izazivanja odrţanog odgovora nakon prekida liječenja u 105 odraslih bolesnika s ITP-om koji su imali relaps ili nisu imali odgovor na kortikosteroide u prvoj liniji liječenja.

Dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja RAISE:

197 bolesnika s ITP-om randomizirano je u omjeru 2:1 na eltrombopag (n=135) i placebo (n=62). Bolesnici su stratificirani na temelju provedene ili neprovedene splenektomije, primjene lijekova za ITP na početku ispitivanja i početnog broja trombocita. Doza eltrombopaga je prilagoĎavana tijekom perioda liječenja od 6 mjeseci na temelju individualnog broja trombocita. Svi su bolesnici započeli liječenje s 50 mg eltrombopaga. Od 29. dana do kraja liječenja 15 do 28 % bolesnika koji su primali eltrombopag bilo je na dozi odrţavanja ≤ 25 mg, a 29 do 53 % je primalo 75 mg.

Uz to, bolesnicima se moglo postupno smanjiti ostale lijekove za ITP, kao i primijeniti liječenje za

368350854179 20 16 - 09 - 2025

hitne slučajeve u slučaju potrebe, sve prema lokalnim principima zbrinjavanja takvih bolesnika. Više od polovice svih bolesnika u svakoj ispitivanoj skupini je imalo ≥ 3 prethodna pokušaja liječenja ITP-a, a 36 % je prethodno bilo splenektomirano.

Medijan početnog broja trombocita je iznosio 16 000/l za obje ispitivane skupine, i u skupini liječenoj eltrombopagom njihov je broj odrţavan iznad 50 000/µl na svim kontrolnim pregledima tijekom liječenja počevši od 15. dana; nasuprot tome medijan broja trombocita u placebo skupini ostao je < 30 000/µl tijekom cijelog ispitivanja.

Tijekom 6 mjeseci liječenja, u značajno većeg broja bolesnika koji su primali eltrombopag je postignut odgovor na liječenje s brojem trombocita izmeĎu 50 000 i 400 000/l, bez liječenja za hitne slučajeve, p < 0,001. Pedeset četiri posto bolesnika liječenih eltrombopagom i 13 % bolesnika koji su primali placebo postiglo je ovaj stupanj odgovora nakon 6 tjedana liječenja. Sličan je odgovor (prema broju trombocita) odrţan tijekom cijelog ispitivanja, odnosno 52 % bolesnika koji su primali eltrombopag, i 16 % bolesnika koji su primali placebo odgovorilo je na liječenje na kraju šestomjesečnog perioda.

Tablica 3 Rezultati sekundarne djelotvornosti iz RAISE studije

896416-3299740a a a a Eltrombopag N=135 Placebo N=62 Ključni sekundarni ishodi ispitivanja Kumulativni broj tjedana s brojem trombocita  50 000-400 000/µl, srednja vrijednost (SD) 11,3 (9,46) 2,4 (5,95) Bolesnici sa ≥ 75 % nalaza unutar ciljnog raspona vrijednosti (50 000 do 400 000/l), n (%) p-vrijednost 51 (38) 4 (7) < 0,001 Bolesnici s krvarenjem (WHO stupanj 1-4) u bilo koje vrijeme tijekom 6 mjeseci, n (%) p-vrijednost 106 (79) 56 (93) 0,012 Bolesnici s krvarenjem (WHO stupanj 2-4) u bilo koje vrijeme tijekom 6 mjeseci, n (%) p-vrijednost 44 (33) 32 (53) 0,002 Potreba za korištenjem liječenja za hitne slučajeve, n (%) p-vrijednost 24 (18) 25 (40) 0,001 Bolesnici koji su primali terapiju za ITP na početku ispitivanja (n) 63 31 Bolesnici kojima je pokušano smanjenje ili prekid ishodišnog liječenja, n (%)b p-vrijednosta 37 (59) 10 (32) 0,016 a Model logističke regresije prilagoĎen za varijable randomizirane u stratuse

b 21 od 63 (33 %) bolesnika liječenih eltrombopagom koji su uzimali druge lijekove za liječenje ITP na početku ispitivanja, trajno je prekinulo sve prethodno liječenje za ITP.

Na početku ispitivanja više od 70 % bolesnika s ITP-om u svakoj ispitivanoj skupini prijavilo je bilo koji oblik krvarenja (WHO stupanj 1-4), a više od 20 % je prijavilo klinički značajno krvarenje (WHO stupanj 2-4). Udio bolesnika liječenih eltrombopagom s bilo kojim oblikom krvarenja (stupanj 1-4) i klinički značajnim krvarenjem (stupanj 2-4) smanjen je u odnosu na početnu vrijednost za otprilike 50 % od 15. dana do kraja ispitivanja, tijekom svih 6 mjeseci liječenja.

TRA100773B:

Primarna mjera ishoda djelotvornosti bila je udio bolesnika koji su odgovorili na liječenje (tzv. „respondera“), osoba s ITP-om u kojih je do 43. dana ispitivanja s početne vrijednosti od < 30 000/l, došlo do porasta broja trombocita na  50 000/l; bolesnici koji su prijevremeno prekinuli ispitivanje zbog porasta broja trombocita  200 000/l su takoĎer smatrani „responderima“, a oni koji su prekinuli sudjelovanje u ispitivanju iz bilo kojeg drugog razloga smatrani su „non-responderima“, bez obzira na broj trombocita. Ukupno 114 bolesnika s prethodno liječenim ITP-om randomizirano je u

368350854250 21 16 - 09 - 2025

omjeru 2:1, u skupinu koja je dobivala eltrombopag (n=76) i skupinu koja je dobivala placebo (n=38).

Tablica 4 Rezultati djelotvornosti iz studije TRA100773B

896416-1663405 Eltrombopag N=74 Placebo N=38 Ključni primarni ishodi ispitivanja Pogodni za analizu djelotvornosti, n 73 37 Bolesnici s brojem trombocita  50 000/l, do 42. dana liječenja (u usporedbi s početnim brojem < 30 000/l), n (%) p-vrijednosta 43 (59) 6 (16) < 0,001 Ključni sekundarni ishodi ispitivanja Bolesnici s procjenom krvarenja 43. dana, n 51 30 Krvarenje (WHO stupanj 1-4), n (%) p-vrijednosta 20 (39) 18 (60) 0,029 a Model logističke regresije prilagoĎen za varijable randomizirane u stratuse

U oba ispitivanja - RAISE i TRA100773B, odgovor na eltrombopag u odnosu na placebo je bio sličan, bez obzira na primjenu drugih lijekova za liječenje ITP-a, splenektomiranost bolesnika ili početni broj trombocita (≤ 15 000/µl, > 15 000/µl) na početku randomizacije.

U ispitivanjima RAISE i TRA100773B, u podgrupi bolesnika s ITP-om s početnim brojem trombocita ≤ 15 000/μl, medijan broja trombocita nije dosegao ciljnu vrijednost (> 50 000/l), iako je u obje studije 43 % od bolesnika liječenih eltrombopagom odgovorilo na liječenje nakon 6 tjedana. Osim toga, u RAISE studiji 42 % bolesnika s početnim brojem trombocita ≤ 15 000/μl liječenih eltrombopagom odgovorilo je na kraju šestomjesečnog perioda ispitivanja. Četrdeset dva do 60 % bolesnika liječenih eltrombopagom u RAISE studiji primalo je dozu lijeka od 75 mg, od 29. dana do kraja ispitivanog perioda liječenja.

Otvorena nekontrolirana ispitivanja REPEAT (TRA108057):

Ovo otvoreno ispitivanje s ponavljanim dozama (3 ciklusa po 6 tjedana liječenja, nakon kojih su uslijedila 4 tjedna bez liječenja) pokazalo je da periodična primjena eltrombopaga u višekratnim ciklusima ne pokazuje gubitak odgovora.

EXTEND (TRA105325):

Eltrombopag je primijenjen u 302 bolesnika s ITP-om u ovom produţetku otvorenog ispitivanja, 218 bolesnika je završilo 1 godinu, 180 je završilo 2 godine, 107 je završilo 3 godine, 75 je završilo

4 godine, 34 je završilo 5 godina i 18 je završilo 6 godina ispitivanja. Medijan početnog broja trombocita iznosio je 19 000/l prije primjene eltrombopaga. Medijan broja trombocita nakon 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 godina ispitivanja iznosio je redom 85 000/l, 85 000/l, 105 000/l, 64 000/l, 75 000/l, 119 000/l i 76 000/l.

TAPER (CETB115J2411):

Ovo je bilo ispitivanje faze II s jednom skupinom koje je uključivalo bolesnike s ITP-om koji su liječeni eltrombopagom nakon neuspjeha liječenja kortikosteroidima u prvoj liniji neovisno o vremenu od dijagnoze. U ispitivanje je uključeno ukupno 105 bolesnika i započeli su liječenje s 50 mg eltrombopaga jednom dnevno (25 mg jednom dnevno za bolesnike istočno/jugoistočnoazijskog podrijetla). Doza eltrombopaga je prilagoĎavana tijekom perioda liječenja na temelju individualnog broja trombocita s ciljem postizanja broja trombocita ≥ 100 000/l.

Od 105 bolesnika koji su bili uključeni u ispitivanje i koji su primili najmanje jednu dozu eltrombopaga, 69 bolesnika (65,7 %) je završilo liječenje i 36 bolesnika (34,3 %) je rano prekinulo liječenje.

Analiza odrţanog odgovora bez liječenja

368350853983 22 16 - 09 - 2025

Mjera primarnog ishoda bila je udio bolesnika s odrţanim odgovorom bez liječenja do 12. mjeseca. Bolesnici koji su postigli broj trombocita ≥ 100 000/µl i odrţali broj trombocita oko 100 000/µl tijekom 2 mjeseca (bez pada vrijednosti ispod 70 000/µl) bili su prikladni za postupno smanjivanje doze eltrombopaga i prekid liječenja. Da bi se smatralo da je postigao odrţani odgovor bez liječenja, bolesnik je trebao odrţati broj trombocita ≥ 30 000/µl, bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja liječenja za hitne slučajeve, i tijekom razdoblja postupnog smanjivanja doze i nakon prekida liječenja do 12. mjeseca.

Trajanje postupnog smanjivanja doze je bilo individualizirano ovisno o početnoj dozi i odgovoru bolesnika. Raspored postupnog smanjivanja doze je preporučivao smanjivanja doze po 25 mg svaka 2 tjedna ako su brojevi trombocita bili stabilni. Nakon što je dnevna doza bila smanjena na 25 mg tijekom 2 tjedna, doza od 25 mg bila je primjenjivana samo svaki drugi dan tijekom 2 tjedna do prekida liječenja. Postupno smanjivanje doze učinjeno je u manjim koracima po 12,5 mg svaki drugi tjedan za bolesnike istočno/jugoistočnoazijskog podrijetla. Ako se dogodio relaps (definiran kao broj trombocita < 30 000/µl), bolesnicima je ponuĎen novi ciklus liječenja eltrombopagom s prikladnom početnom dozom.

Osamdeset devet bolesnika (84,8 %) postiglo je potpuni odgovor (broj trombocita ≥ 100 000/µl) (1. korak, tablica 5) i 65 bolesnika (61,9 %) odrţalo je potpuni odgovor tijekom najmanje 2 mjeseca bez pada broja trombocita ispod 70 000/µl (2. korak, tablica 5). Četrdeset četiri bolesnika (41,9 %) mogla su postupno smanjiti dozu eltrombopaga do prekida liječenja, istovremeno odrţavajući broj trombocita ≥ 30 000/µl bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja liječenja za hitne slučajeve (3. korak, tablica 5).Ispitivanje je postiglo primarni cilj pokazujući da eltrombopag moţe izazvati odrţani odgovor bez liječenja, bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja liječenja za hitne slučajeve, do 12. mjeseca u 32 od 105 uključenih bolesnika (30,5 %; p< 0,0001; 95 % CI: 21,9; 40,2) (4. korak, tablica 5). Do 24. mjeseca, 20 od 105 uključenih bolesnika (19,0 %; 95 % CI: 12,0; 27,9) odrţalo je odrţani odgovor bez liječenja, bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja liječenja za hitne slučajeve (5. korak, tablica 5).

Medijan trajanja odrţanog odgovora nakon prekida liječenja do 12. mjeseca bio je 33,3 tjedna (min-max: 4-51), a medijan trajanja odrţanog odgovora nakon prekida liječenja do 24. mjeseca bio je 88,6 tjedana (min-max: 57-107).

Nakon postupnog smanjivanja doze i prekida liječenja eltrombopagom, 12 bolesnika je izgubilo odgovor, 8 od njih je ponovno započelo primati eltrombopag i 7 je imalo povrat odgovora.

Tijekom 2-godišnjeg praćenja, 6 od 105 bolesnika (5,7 %) imalo je tromboembolijske dogaĎaje, od kojih su 3 bolesnika (2,9 %) imala duboku vensku trombozu, 1 bolesnik (1,0 %) je imao površinsku vensku trombozu, 1 bolesnik (1,0 %) je imao trombozu kavernoznog sinusa, 1 bolesnik (1,0 %) je imao cerebrovaskularni inzult i 1 bolesnik (1,0 %) je imao plućnu emboliju. Od 6 bolesnika, 4 bolesnika su imala tromboembolijske dogaĎaje koji su prijavljeni kao 3. stupanj ili veći, a 4 bolesnika su imala tromboembolijski dogaĎaj koji je prijavljen kao ozbiljan. Nije bilo prijavljenih slučajeva sa smrtnim ishodom.

Dvadeset od 105 bolesnika (19,0 %) imalo je blage do teške dogaĎaje krvarenja tijekom liječenja prije početka postupnog smanjivanja doze. Pet od 65 bolesnika (7,7 %) koji su započeli postupno smanjivanje doze imalo je blage do umjerene dogaĎaje krvarenja tijekom postupnog smanjivanja doze. Nije se dogodio nijedan dogaĎaj teškog krvarenja tijekom postupnog smanjivanja doze. Dva od 44 bolesnika (4,5 %) koji su postupnim smanjivanjem doze prekinuli liječenje eltrombopagom imala su blage do umjerene dogaĎaje krvarenja nakon prekida liječenja do 12. mjeseca. Nije se dogodio nijedan dogaĎaj teškog krvarenja tijekom tog razdoblja. Nijedan bolesnik koji je prekinuo liječenje eltrombopagom i ušao u drugu godinu praćenja nije imao dogaĎaj krvarenja tijekom druge godine. Dva dogaĎaja intrakranijalnog krvarenja sa smrtnim ishodom bila su prijavljena tijekom 2 godišnjeg praćenja. Oba dogaĎaja su se dogodila tijekom liječenja, ne u kontekstu postupnog smanjivanja doze. Nije se smatralo da su ti dogaĎaji povezani s ispitivanim liječenjem.

368350854116 23 16 - 09 - 2025

Sveukupna analiza sigurnosti je konzistentna s prethodno prijavljenim podacima i procjena omjera rizika i koristi ostala je nepromijenjena za primjenu eltrombopaga u bolesnika s ITP-om.

Tablica 5 Udio bolesnika s odrţanim odgovorom bez liječenja u 12. mjesecu i u 24. mjesecu (potpuni skup podataka za analizu) u TAPER-u

896416-3582338 Svi bolesnici N=105 Testiranje hipoteze n (%) 95 % CI p- vrijednost Odbaciti H0 1. korak: Bolesnici koji su najmanje jednom postigli broj trombocita ≥ 100 000/µl 89 (84,8) (76,4; 91,0) 2. korak: Bolesnici koji su odrţali stabilni broj trombocita tijekom 2 mjeseca nakon postizanja 100 000/µl (bez broja) 65 (61,9) (51,9; 71,2) 3. korak: Bolesnici koji su mogli postupno smanjivati dozu eltrombopaga do prekida liječenja, odrţavajući broj trombocita ≥ 30 000/µl bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja bilo kojeg liječenja za hitne slučajeve 44 (41,9) (32,3; 51,9) 4. korak: Bolesnici s odrţanim odgovorom bez liječenja do 12. mjeseca, s odrţanim brojem trombocita ≥ 30 000/µl bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja bilo kojeg liječenja za hitne slučajeve 32 (30,5) (21,9; 40,2) < 0,0001* Da 5. korak: Bolesnici s odrţanim odgovorom bez liječenja od 12. mjeseca do 24. mjeseca, odrţavajući broj trombocita ≥ 30 000/µl bez dogaĎaja krvarenja ili korištenja bilo kojeg liječenja za hitne slučajeve 20 (19,0) (12,0; 27,9) N: Ukupni broj bolesnika u skupini liječenja. To je nazivnik u izračunu postotka (%). n: Broj bolesnika u odgovarajućoj kategoriji.

n. 95 % CI za distribuciju učestalosti je izračunat korištenjem egzaktne metode Clopper-Pearson. Clopper-Pearson test je korišten za testiranje je li udio bolesnika s odgovorom bio > 15 %. CI i p-vrijednosti su prijavljene.

* Ukazuje na statističku značajnost (jednostranu) pri razini 0,05.

Rezultati analize odgovora na liječenje prema vremenu od dijagnoze ITP-a

Ad hoc analiza je provedena u n = 105 bolesnika prema vremenu od dijagnoze ITP-a kako bi se procijenio odgovor na eltrombopag u četiri različite kategorije ITP-a prema vremenu od dijagnoze (novodijagnosticirani ITP 12 mjeseci). 49 % bolesnika (n = 51) imalo je dijagnozu ITP-a u 12 mjeseci.

Do zaključnog datuma (22. listopada 2021.), bolesnici su bili izloţeni eltrombopagu uz medijan (Q1-Q3) trajanja od 6,2 mjeseca (2,3-12,0 mjeseci). Medijan (Q1-Q3) broja trombocita na početku je bio 16 000/l (7 800-28 000/l).

Odgovor prema broju trombocita, definiran kao broj trombocita ≥ 50 000/l barem jednom do 9. tjedna bez liječenja za hitne slučajeve, je postignut u 84 % (95 % CI: 71 % to 93 %) novodijagnosticiranih bolesnika s ITP-om, 91 % (95 % CI: 70 % to 99 %) bolesnika s perzistentnim ITP-om (s dijagnozom ITP-a u trajanju od 3 do < 6 mjeseci), 94 % (95 % CI: 73 % do 100 %) bolesnika s perzistentnim ITP-om (s dijagnozom ITP-a u trajanju od 6 do ≤ 12 mjeseci), i u 87 % (95 % CI: 60 % to 98 %) bolesnika s kroničnim ITP-om.

Stopa potpunog odgovora, definiranog kao broj trombocita ≥ 100 000/l barem jednom do 9. tjedna bez liječenja za hitne slučajeve, bila je 75 % (95 % CI: 60 % to 86 %) u novodijagnosticiranih bolesnika s ITP-om, 76 % (95 % CI: 53 % do 92 %) u bolesnika s perzistentnim ITP-om (s dijagnozom ITP-a od 3 do < 6 mjeseci), 72 % (95 % CI: 47 % do 90 %) u bolesnika s perzistentnim

368350854123 24 16 - 09 - 2025

ITP-om (s dijagnozom ITP-a u trajanju od 6 do ≤ 12 mjeseci), i u 87 % (95 % CI: 60 % do 98 %) bolesnika s kroničnim ITP-om.

Stopa odrţanog odgovora, definirana kao broj trombocita ≥ 50 000/l tijekom najmanje 6 od 8 uzastopnih procjena bez liječenja za hitne slučajeve tijekom prvih 6 mjeseci u ispitivanju, bila je 71 % (95 % CI: 56 % do 83 %) u novodijagnosticiranih bolesnika s ITP-om, 81 % (95 % CI: 58 % do 95 %) u bolesnika s perzistentnim ITP-om (s dijagnozom ITP-a u trajanju od 3 do < 6 mjeseci), 72 % (95 % CI: 47 % to 90,3 %) u bolesnika s perzistentnim ITP-om (s dijagnozom ITP-a od 6 do ≤ 12 mjeseci), i 80 % (95 % CI: 52 % do 96 %) u bolesnika s kroničnim ITP-om.

Kada je ocijenjeno prema ljestvici krvarenja WHO-a, udio bolesnika s novodijagnosticiranim i perzistentnim ITP-om bez krvarenja u 4. tjednu bio je u rasponu od 88 % do 95 % u usporedbi s 37 % do 57 % na početku. Za bolesnike s kroničnim ITP-om to je bilo 93 % u usporedbi sa 73 % na početku.

Sigurnost eltrombopaga bila je konzistentna u svim kategorijama ITP-a i u skladu s njegovim poznatim sigurnosnim profilom.

Nisu provedena klinička ispitivanja koja usporeĎuju eltrombopag s drugim opcijama liječenja (npr. splenektomija). Prije uvoĎenja terapije treba razmotriti dugotrajnu sigurnost eltrombopaga.

Pedijatrijska populacija (u dobi od 1 do 17 godina)

Sigurnost i djelotvornost eltrombopaga u pedijatrijskih bolesnika bile su istraţivane u dva ispitivanja.

TRA115450 (PETIT2):

Mjera primarnog ishoda bila je odrţani odgovor, definiran kao udio bolesnika koji su primali eltrombopag, u usporedbi s placebom, i koji su postigli broj trombocita ≥ 50 000/µl tijekom najmanje 6 od 8 tjedana (bez terapije za hitne slučajeve), izmeĎu 5. i 12. tjedna tijekom dvostruko slijepog randomiziranog razdoblja. Bolesnicima je dijagnosticiran kronični ITP najmanje 1 godinu i bili su refraktorni ili imali relaps na najmanje jednoj prethodnoj terapiji za ITP ili nisu mogli nastaviti druge terapije za ITP iz medicinskog razloga te su imali broj trombocita < 30 000/µl. Devedeset dvoje bolesnika bilo je randomizirano prema tri stratuma dobnih kohorti (2:1) na primanje eltrombopaga (n=63) ili placeba (n=29). Doza eltrombopaga mogla se prilagoĎavati na temelju pojedinačnog broja trombocita.

Ukupno je značajno veći udio bolesnika na eltrombopagu (40 %) u usporedbi s onima na placebu (3 %) postigao mjeru primarnog ishoda (omjer izgleda: 18,0 [95 % CI: 2,3; 140,9] p < 0,001), što je bilo slično u sve tri dobne kohorte (tablica 6).

Tablica 6 Stope odrţanog trombocitnog odgovora prema dobnoj kohorti u pedijatrijskih bolesnika s kroničnim ITP-om

896416-1303604 Eltrombopag n/N (%) [95 % CI] Placebo n/N (%) [95 % CI] Kohorta 1 (12 do 17 godina) Kohorta 2 (6 do 11 godina) Kohorta 3 (1 do 5 godina) 9/23 (39 %) [20 %, 61 %] 11/26 (42 %) [23 %, 63 %] 5/14 (36 %) [13 %, 65 %] 1/10 (10 %) [0 %, 45 %] 0/13 (0 %) [N/A] 0/6 (0 %) [N/A]

Statistički manje bolesnika na eltrombopagu trebalo je liječenje za hitne slučajeve tijekom randomiziranog razdoblja u usporedbi s bolesnicima na placebu (19 % [12/63] vs. 24 % [7/29], p=0,032).

Na početku je 71 % bolesnika u eltrombopag skupini te 69 % u placebo skupini prijavilo bilo kakvo

368350854095 25 16 - 09 - 2025

krvarenje (WHO stupanj 1-4). U 12. tjednu udio bolesnika na eltrombopagu koji su prijavili bilo kakvo krvarenje smanjen je na polovicu od početnog (36 %). Za usporedbu, u 12. tjednu 55 % bolesnika na placebu prijavilo je neko krvarenje.

Bolesnici su smjeli smanjiti ili prekinuti početnu terapiju za ITP samo tijekom otvorene faze ispitivanja i 53 % (8/15) bolesnika moglo je smanjiti (n=1) ili prekinuti (n=7) početnu terapiju za ITP, uglavnom kortikosteroide, bez potrebe za terapijom za hitne slučajeve.

TRA108062 (PETIT): Mjera primarnog ishoda bila je udio bolesnika koji su postigli broj trombocita ≥ 50 000/µl najmanje jedanput izmeĎu 1. i 6. tjedna randomiziranog razdoblja. Bolesnicima je dijagnosticiran ITP najmanje 6 mjeseci i bili su refraktorni ili imali relaps na najmanje jednoj prethodnoj terapiji za ITP s brojem trombocita < 30 000/µl (n=67). Tijekom randomiziranog razdoblja ispitivanja bolesnici su bili randomizirani prema tri stratuma dobnih kohorti (2:1) na eltrombopag (n=45) ili placebo (n=22). Doza eltrombopaga mogla se prilagoĎavati na temelju pojedinačnog broja trombocita.

Ukupno je značajno veći udio bolesnika na eltrombopagu (62 %) u usporedbi s bolesnicima na placebu (32 %) ostvario mjeru primarnog ishoda (omjer izgleda: 4,3 [95 % CI: 1,4; 13,3] p=0,011).

Odrţani odgovor je uočen kod 50 % bolesnika s odgovorom na početku tijekom 20 od 24 tjedna u ispitivanju PETIT 2 i tijekom 15 od 24 tjedna u ispitivanju PETIT.

Ispitivanja kroničnog hepatitisa C povezanog s trombocitopenijom

U dva randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja procjenjivana je djelotvornost i sigurnost primjene eltrombopaga u liječenju trombocitopenije u bolesnika s HCV infekcijom. U ispitivanju ENABLE 1 je kao antivirusno liječenje korišten peginterferon alfa-2a uz ribavirin, a u ispitivanju ENABLE 2 peginterferon alfa-2b uz ribavirin. Bolesnici nisu primali antivirusne lijekove koji djeluju direktno. U oba ispitivanja su bolesnici s brojem trombocita <

75 000/µl uključeni i stratificirani prema broju trombocita (< 50 000/µl i ≥ 50 000/µl do < 75 000/µl), HCV RNA pri probiru (< 800 000 IU/ml i ≥ 800 000 IU/ml) te HCV genotipu (genotip 2/3, i genotip 1/4/6).

Ishodišne karakteristike bolesti bile su slične u oba ispitivanja i bile su u skladu s HCV populacijom bolesnika s kompenziranom cirozom. Većina bolesnika imala je HCV genotip 1 (64 %) i premoštavajuću („bridging“) fibrozu/cirozu. Trideset jedan posto bolesnika je ranije liječeno terapijom za HCV, primarno pegiliranim interferonom uz ribavirin. Medijan početnog broja trombocita bio je 59 500/µl u obje terapijske skupine: 0,8 % uključenih bolesnika imalo je broj trombocita < 20 000/µl, 28 % < 50 000/µl, a 72 % ≥ 50 000/µl.

Ispitivanja su se sastojala od dvije faze - faze prije antivirusnog liječenja i faze tijekom antivirusnog liječenja. U fazi prije antivirusnog liječenja, bolesnici su otvoreno primali eltrombopag kako bi povećali broj trombocita na ≥ 90 000/µl u ENABLE 1 i ≥ 100 000/µl u ENABLE 2 ispitivanju. Medijan vremena potrebnog da se dostigne ciljni broj trombocita ≥ 90 000/µl (ENABLE 1) ili ≥ 100 000/µl (ENABLE 2) bio je 2 tjedna.

Primarna mjera ishoda djelotvornosti u oba ispitivanja je bila odrţani virološki odgovor (SVR, engl. sustained virologic response), definiran kao postotak bolesnika s nemjerljivom razinom HCV-RNA u 24. tjednu nakon završetka planiranog razdoblja liječenja.

U oba HCV ispitivanja, značajno veći udio bolesnika koji je liječen eltrombopagom (n=201, 21 %), postigao je SVR u odnosu na bolesnike koji su primali placebo (n=65, 13 %) (vidjeti tablicu 7). Poboljšanje u udjelu bolesnika koji su postigli SVR bilo je konzistentno kroz sve podskupine u randomizacijskom stratumu (početni broj trombocita (50 000), količina virusa (< 800 000 IU/ml nasuprot 800 000 IU/ml) i genotip (2/3 nasuprot 1/4/6)).

368350854066 26 16 - 09 - 2025

36835081009904060523129817100

Tablica 7 Virološki odgovor bolesnika s HCV-om u ENABLE 1 i ENABLE 2

896416-3312767c d Zbirni podaci ENABLE 1a ENABLE 2b Bolesnici koji su dostigli ciljni broj trombocita i započeli antivirusno liječenje 1439/1520 (95 %) 680/715 (95 %) 759/805 (94 %) Eltrombopag Placebo Eltrombopag Placebo Eltrombopag Placebo Ukupni broj bolesnika koji ulaze u fazu antivirusnog liječenja n=956 n=485 n=450 n=232 n=506 n=253 % bolesnika koji su postigli virološki odgovor Ukupni SVR 21 13 23 14 19 13 HCV RNA Genotip Genotip 2/3 35 25 35 24 34 25 Genotip 1/4/6e 15 8 18 10 13 7 Razina albuminaf ≤ 35 g/l 11 8 > 35 g/l 25 16 MELD indeksf > 10 18 10 ≤ 10 23 17 a Eltrombopag dan u kombinaciji s peginterferonom alfa-2a (180 μg jednom tjedno tijekom

48 tjedana za genotip 1/4/6; 24 tjedna za genotip 2/3) uz ribavirin (800 do 1200 mg dnevno u 2 odvojene peroralne doze)

b Eltrombopag dan u kombinaciji s peginterferonom alfa-2b (1,5 μg/kg jednom tjedno tijekom 48 tjedana za genotip 1/4/6; 24 tjedna za genotip 2/3) uz ribavirin (800 do 1400 mg peroralno u 2 odvojene doze)

c Ciljni broj trombocita bio je  90 000/µl u ENABLE 1 i  100 000/µl u ENABLE 2. U ENABLE 1 ispitivanju, 682 bolesnika su randomizirana za fazu antivirusnog liječenja; meĎutim, 2 su bolesnika povukla pristanak prije početka uzimanja antivirusnog liječenja.

d p-vrijednost < 0,05 za eltrombopag u odnosu na placebo

e 64 % bolesnika koji su sudjelovali u ENABLE 1 i ENABLE 2 imali su genotip 1 f post-hoc analize

Druga sekundarna otkrića ispitivanja uključivala su sljedeće: značajno manje bolesnika koji su primali terapiju eltrombopagom je ranije prekinulo antivirusno liječenje u usporedbi s placebom (45 % nasuprot 60 %, p=< 0,0001). U usporedbi s placebom veći udio bolesnika na eltrombopagu nije trebao smanjiti dozu antivirusnog lijeka (45 % nasuprot 27 %). Liječenje eltrombopagom je odgodilo i smanjilo broj smanjenja doze peginterferona.

Farmakokinetika

Podaci o koncentraciji eltrombopaga u plazmi kroz vrijeme, prikupljeni u 88 bolesnika s ITP-om u ispitivanjima TRA100773A i TRA100773B, udruţeni su s podacima 111 zdravih odraslih ispitanika u analizi farmakokinetike u populaciji. Prikazani su AUC(0-) eltrombopaga u plazmi i procjene Cmax za bolesnike s ITP-om (tablica 8).

Tablica 8 Geometrijska srednja vrijednost (95 %-ni interval pouzdanosti) farmakokinetskih parametara eltrombopaga u stanju dinamičke ravnoteţe, za odrasle osobe s

ITP-om

896416-832993) doza eltrombopaga, jednom dnevno N AUC(0- a, g.h/ml Cmaxa, g/ml 30 mg 28 47 (39, 58) 3,78 (3,18, 4,49) 50 mg 34 108 (88, 134) 8,01 (6,73, 9,53) 75 mg 26 168 (143, 198) 12,7 (11,0, 14,5) a AUC(0-) i Cmax bazirani na post-hoc procjenama farmakokinetike u populaciji.

Podaci o koncentraciji eltrombopaga u plazmi tijekom vremena za 590 bolesnika s HCV-om uključenih u fazu III ispitivanja TPL103922/ENABLE 1 i TPL108390/ENABLE 2 bile su zdruţene s podacima bolesnika s HCV-om uključenih u fazu II ispitivanja TPL102357 i zdravih odraslih ispitanika u populaciji za PK analizu. Procjene Cmax i AUC(0-) eltrombopaga u plazmi za bolesnike s HCV-om uključene u fazu III ispitivanja za svaku ispitivanu dozu prikazane su u tablici 9.

Tablica 9 Geometrijska srednja vrijednost (95 % CI) stanja dinamičke ravnoteţe farmakokinetičkih parametara eltrombopaga u plazmi u bolesnika s kroničnim HCV-om

896416-1664460Doza eltrombopaga (jednom dnevno) N AUC(0-) (g.h/ml) Cmax (g/ml) 25 mg 330 118 (109, 128) 6,40 (5,97; 6,86) 50 mg 119 166 (143, 192) 9,08 (7,.96; 10,35) 75 mg 45 301 (250, 363) 16,71 (14,26; 19,58) 100 mg 96 354 (304, 411) 19,19 (16,81; 21,91) Podaci predstavljeni kao geometrijska srednja vrijednost (95 % CI).

AUC (0-) i Cmax temeljeni na populacijskoj PK post-hoc procjeni pri najvišoj dozi u podacima za svakog bolesnika.

Apsorpcija i bioraspoloţivost

Apsorbirani eltrombopag doseţe vršnu koncentraciju 2-6 sati nakon peroralne primjene. Istodobna primjena eltrombopaga s antacidima i ostalim proizvodima koji sadrţe polivalentne katione poput mliječnih proizvoda ili preparata minerala, značajno smanjuju izloţenost eltrombopagu (vidjeti dio 4.2). U ispitivanju relativne bioraspoloţivosti u odraslih, eltrombopag prašak za oralnu suspenziju uzrokovao je 22 % viši plazmatski AUC(0-) od formulacije filmom obloţene tablete. Apsolutna oralna bioraspoloţivost eltrombopaga nakon primjene u ljudi nije ustanovljena. Na temelju izlučivanja mokraćom i metabolita eliminiranih stolicom, oralna apsorpcija lijeka nakon primjene jedne doze otopine eltrombopaga od 75 mg, procijenjena je da iznosi barem 52 %.

Distribucija

Eltrombopag se izrazito veţe za proteine ljudske plazme (> 99,9 %), prvenstveno za albumin. Eltrombopag je supstrat BCRP-a, ali ne i P-glikoprotein-a ili OATP1B1.

Biotransformacija

Eltrombopag se primarno metabolizira cijepanjem, oksidacijom i konjugacijom s glukuronskom kiselinom, glutationom ili cisteinom. U ispitivanju kod kojeg je korišten radioaktivno obiljeţen lijek u ljudi, eltrombopag je bio odgovoran za otprilike 64 % AUC0- radioaktivnog ugljika u plazmi. Manje značajni metaboliti nastali glukuronidacijom i oksidacijom su takoĎer detektirani. In vitro ispitivanja upućuju na to da su CYP1A2 i CYP2C8 odgovorni za oksidativni metabolizam eltrombopaga. Uridin difosfoglukuronil transferaze UGT1A1 i UGT1A3 su odgovorne za glukuronidaciju, a bakterije u

368350854058 28 16 - 09 - 2025

donjem dijelu probavnog sustava bi mogle biti odgovorne za put odstranjivanja cijepanjem.

Eliminacija

Apsorbirani eltrombopag se vrlo opseţno metabolizira. Glavni put izlučivanja je putem stolice (59 %), dok se 31 % doze naĎe u mokraći u obliku metabolita. Nepromijenjeni eltrombopag se ne nalazi u urinu. Nepromijenjeni eltrombopag izlučen stolicom čini otprilike 20 % doze. Poluvrijeme eliminacije eltrombopaga iz plazme iznosi otprilike 21-32 sata.

Farmakokinetičke interakcije

Prema humanim ispitivanjima s radioaktivno obiljeţenim eltrombopagom, glukuronidacija igra malu ulogu u metabolizmu eltrombopaga. Ispitivanja na humanim mikrosomima jetre identificirala su UGT1A1 i UGT1A3 kao enzime odgovorne za glukuronidaciju eltrombopaga. Eltrombopag je bio i inhibitor niza UGT enzima in vitro. Klinički značajne interakcije s lijekovima, koje bi uključivale glukuronidaciju, se ne očekuju zbog ograničenog doprinosa pojedinih UGT enzima glukuronidaciji eltrombopaga.

Otprilike 21 % primijenjene doze eltrombopaga je podvrgnuto oksidativnom metaboliziranju. Ispitivanja na humanim jetrenim mikrosomima identificirala su CYP1A2 i CYP2C8 kao enzime odgovorne za oksidaciju eltrombopaga. Na temelju in vitro i in vivo podataka, eltrombopag ne inhibira niti inducira CYP enzime (vidjeti dio 4.5).

In vitro ispitivanja pokazuju da je eltrombopag inhibitor OATP1B1 transportera i inhibitor BCRP transportera i da je eltrombopag povećao izloţenost supstrata OATP1B1 i BCRP rosuvastatina u kliničkom ispitivanju interakcije lijekova (vidjeti dio 4.5). U kliničkim ispitivanjima s eltrombopagom bila je preporučena redukcija doze statina za 50 %.

Eltrombopag tvori kelate s polivalentnim kationima poput ţeljeza, kalcija, magnezija, aluminija, selena i cinka (vidjeti dijelove 4.2 i 4.5).

In vitro ispitivanja pokazala su da eltrombopag nije supstrat za polipeptidni transporter organskih aniona OATP1B1, nego je njegov inhibitor (IC50 vrijednost od 2,7 μM [1,2 μg/ml]). In vitro ispitivanja su takoĎer pokazala da je eltrombopag supstrat i inhibitor proteina rezistencije raka dojke (BCRP) (IC50 vrijednost od 2,7 μM [1,2 μg/ml]).

Posebne populacije bolesnika

Oštećenje bubrega

Farmakokinetika eltrombopaga proučavana je nakon primjene eltrombopaga odraslim bolesnicima s bubreţnim oštećenjem. Nakon jednokratne primjene doze od 50 mg, AUC0- eltrombopaga je bila 32 % do 36 % niţa u bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem bubrega, i 60 % niţa u bolesnika s teškim oštećenjem bubrega, u odnosu na zdrave dobrovoljce. Postojala je i značajna varijabilnost i preklapanje u izloţenostima izmeĎu bubreţnih bolesnika i zdravih dobrovoljaca. Koncentracije nevezanog eltrombopaga (aktivni oblik), koji se inače u visokom postotku veţe za proteine plazme, nisu bile mjerene. Bolesnici s oštećenom bubreţnom funkcijom moraju uzimati eltrombopag s oprezom i biti detaljno praćeni, npr. kontrolom kreatinina u krvi i/ili analizom urina (vidjeti dio 4.2). Djelotvornost i sigurnost eltrombopaga nije ustanovljena za bolesnike s umjerenim do teškim oštećenjem bubrega i jetre.

Oštećenje jetre

Farmakokinetika eltrombopaga proučavana je nakon primjene eltrombopaga odraslim bolesnicima s jetrenim oštećenjem. Nakon jednokratne primjene doze od 50 mg, AUC0- eltrombopaga je bila 41 %

368350854092 29 16 - 09 - 2025

viša u bolesnika s blagim oštećenjem jetre, i 80 % do 93 % viša u bolesnika s umjerenim do teškim oštećenjem jetre, u odnosu na zdrave dobrovoljce. Postojala je i značajna varijabilnost i preklapanje u izloţenostima izmeĎu bolesnika s oštećenjem jetre i zdravih dobrovoljaca. Koncentracije nevezanog eltrombopaga (aktivan), koji se inače u visokom postotku veţe za proteine plazme, nisu bile mjerene.

Utjecaj oštećenja jetre na farmakokinetiku eltrombopaga nakon ponovljene primjene procjenjivan je koristeći analize farmakokinetike u populaciji 28 zdravih odraslih osoba i 714 bolesnika s oštećenjem jetre (673 bolesnika s HCV-om i 41 bolesnik s kroničnom bolešću jetre druge etiologije). Od 714 bolesnika, 642 su bili s blagim oštećenjem jetre, 67 s umjerenim oštećenjem jetre i 2 s teškim oštećenjem jetre. U usporedbi sa zdravim dobrovoljcima, bolesnici s blagim oštećenjem jetre imali su pribliţno 111 % (95 % CI: 45 % do 283 %) više vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u plazmi, dok su bolesnici s umjerenim oštećenjem jetre imali 183 % (95 % CI: 90 % do 459 %) više vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u plazmi.

Stoga, eltrombopag ne bi smjeli uzimati bolesnici s ITP-om s oštećenjem jetre (≥ 5 bodova prema Child-Pugh ljestvici) osim ako očekivana dobrobit ne nadmašuje već poznati rizik za trombozu portalne vene (vidjeti dijelove 4.2 i 4.4). Za bolesnike sa HCV-om treba započeti terapiju eltrombopagom dozom od 25 mg jednom dnevno (vidjeti dio 4.2).

Rasa

Utjecaj etničke (istočnoazijske) pripadnosti na farmakokinetiku eltrombopaga procjenjivan je koristeći podatke iz populacijske analize farmakokinetike 111 zdravih odraslih osoba (31 iz istočne Azije) i 88 bolesnika s ITP-om (18 iz istočne Azije). Na temelju procjena iz spomenute analize istočnoazijski bolesnici s ITP-om, imali su otprilike 49 % više plazmatske vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u odnosu na ne-istočnoazijske bolesnike preteţno bijele rase (vidjeti dio 4.2).

Utjecaj pripadnosti istočno/jugoistočnoazijskoj etničkoj skupini na farmakokinetiku eltrombopaga je procijenjen koristeći analizu populacijske farmakokinetike u 635 bolesnika s HCV-om (145 iz istočne Azije i 69 iz jugoistočne Azije). Temeljem procjena analize populacijske farmakokinetike, bolesnici iz istočne/jugoistočne Azije imali su pribliţno 55 % veće vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u plazmi u usporedbi s bolesnicima drugih rasa koji su bili većinom bijele rase (vidjeti dio 4.2).

Spol

Utjecaj spola na farmakokinetiku eltrombopaga procjenjivan je koristeći podatke iz populacijske analize farmakokinetike 111 zdravih odraslih osoba (14 ţena) i 88 bolesnika s ITP-om (57 ţena). Na temelju procjena iz spomenute analize, ţene s ITP-om imale su otprilike 23 % više plazmatske vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u odnosu na muškarce, a bez prilagoĎavanja obzirom na tjelesnu teţinu.

Utjecaj spola na farmakokinetiku eltrombopaga procijenjen je koristeći analizu populacijske farmakokinetike na 635 bolesnika s HCV-om (260 ţena). Temeljem procijenjenog modela, bolesnice s HCV-om imale su pribliţno 41 % više vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u plazmi u usporedbi s muškim bolesnicima.

Dob

Utjecaj dobi na farmakokinetiku eltrombopaga procijenjen je koristeći analizu populacijske farmakokinetike na 28 zdravih ispitanika, 673 bolesnika s HCV-om i 41 bolesnik s kroničnom bolešću jetre druge etiologije u rasponu od 19 do 74 godina starosti. Ne postoje farmakokinetički podatci o korištenju eltrombopaga u bolesnika ≥ 75 godina. Temeljem procijenjenog modela, stariji (≥ 65 godina) bolesnici imali su pribliţno 41 % veće vrijednosti AUC(0-) eltrombopaga u plazmi u usporedbi s mlaĎim bolesnicima (vidjeti dio 4.2).

368350854267 30 16 - 09 - 2025

Pedijatrijska populacija (u dobi od 1 do 17 godina)

Farmakokinetika eltrombopaga ocijenjena je u 168 pedijatrijskih bolesnika s ITP-om koji su primali dozu jednom dnevno u dva ispitivanja, TRA108062/PETIT i TRA115450/PETIT-2. Prividni klirens eltrombopaga iz plazme nakon peroralne primjene (CL/F) povećao se s povećanjem tjelesne teţine. Učinci rase i spola na procjene plazmatskog CL/F-a eltrombopaga bili su dosljedni izmeĎu pedijatrijskih i odraslih bolesnika. Istočno/jugoistočnoazijski pedijatrijski bolesnici s ITP-om imali su otprilike 43 % više vrijednosti plazmatskog AUC(0-) eltrombopaga u usporedbi s ne-azijskim bolesnicima. Ţenski pedijatrijski bolesnici s ITP-om imali su otprilike 25 % više vrijednosti plazmatskog AUC(0-) eltrombopaga u odnosu na muške bolesnike.

Farmakokinetički parametri eltrombopaga u pedijatrijskih bolesnika s ITP-om prikazani su u tablici 10.

Tablica 10 Geometrijska srednja vrijednost (95 % CI) farmakokinetičkih parametara plazmatskog eltrombopaga u stanju dinamičke ravnoteţe u pedijatrijskih bolesnika s ITP-om (reţim doziranja 50 mg jednom dnevno)

896416156627Dob Cmax (µg/ml) AUC(0-) (µg.hr/ml) 12 do 17 godina (n=62) 6,80 (6,17; 7,50) 103 (91,1; 116) 6 do 11 godina (n=68) 10,3 (9,42; 11,2) 153 (137; 170) 1 do 5 godina (n=38) 11,6 (10,4; 12,9) 162 (139; 187)

Podaci prikazani kao geometrijske srednje vrijednosti (95 % CI). AUC(0-) i Cmax temeljeni na post-hoc procjenama populacijske farmakokinetike

Sigurnosna farmakologija i toksičnost ponovljenih doza

Eltrombopag ne potiče stvaranje trombocita u miševa, štakora ili pasa, zbog jedinstvene specifičnosti TPO receptora. Stoga podaci od ovih ţivotinja ne odraţavaju u potpunosti moguće štetne učinke u ljudi vezane uz farmakološke karakteristike eltrombopaga, uključujući i ispitivanja učinka na reprodukciju i ispitivanja karcinogenosti.

U glodavaca je zabiljeţena pojava katarakte vezane uz liječenje eltrombopagom, a koja je bila ovisna o dozi i duljini primjene. Pri ≥ 6 puta većoj izloţenosti od kliničke izloţenosti odraslih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 3 puta većoj kliničkoj izloţenosti od odraslih bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjerenoj AUC-om, katarakta je zamijećena u miševa nakon 6 tjedana i štakora nakon 28 tjedana primjene lijeka. Pri  4 puta većoj izloţenosti od kliničke izloţenosti bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan dan i 2 puta većoj kliničkoj izloţenosti od bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjerenoj AUC-om, katarakta je zabiljeţena u miševa nakon 13 tjedana i u štakora nakon 39 tjedana primjene lijeka. U juvenilnih štakora prije odbijanja od sise, koji su primali doze od 4.-32. dana (što otprilike odgovara 2-godišnjem djetetu na kraju razdoblja primjene doze), pri dozama koje se ne podnose dobro bila su uočena zamućenja oka (histologija nije obavljena) pri izloţenosti koja je 9 puta veća od maksimalne kliničke izloţenosti u pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri

75 mg/dan, mjerene AUC-om. MeĎutim, katarakte nisu bile uočene u juvenilnih štakora kojima su davane podnošljive doze koje su 5 puta veće od kliničke izloţenosti u pedijatrijskih bolesnika s ITP-om, mjerene AUC-om. Katarakte nisu naĎene u odraslih pasa nakon 52 tjedna primjene lijeka pri 2 puta većoj izloţenosti od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i ekvivalentom kliničkoj izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjerena

368350853938 31 16 - 09 - 2025

36835081009904060523129817100

AUC-om.

Toksičnost za bubreţne tubule primijećena je u ispitivanjima u trajanju do 14 dana u miševa i štakora, pri izloţenostima koje su općenito bile povezane s morbiditetom i mortalitetom. Toksičnost za tubule je takoĎer primijećena u dvogodišnjem oralnom ispitivanju karcinogenosti na miševima, u dozama od 25, 75 i 150 mg/kg/dan. Učinci su bili manje teški pri niţim dozama i bili su karakterizirani nizom regenerativnih promjena. Temeljeno na AUC, izloţenost pri najniţim dozama bila je 1,2 ili 0,8 puta veća od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 0,6 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan. Učinci na bubrege nisu primijećeni u štakora nakon 28 tjedana niti u pasa nakon 52 tjedna pri 4, odnosno 2 puta većoj izloţenosti od kliničke izloţenosti odraslih bolesnika s ITP-om te 3, odnosno 2 puta većoj izloţenosti od kliničke izloţenosti pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 2 puta kliničke izloţenosti, odnosno ekvivalentnoj kliničkoj izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjerenoj AUC-om.

Degeneracija i/ili nekroza hepatocita, često praćena porastom jetrenih enzima u serumu, zamijećena je u miševa, štakora i pasa, pri dozama koje su bile povezane s morbiditetom i mortalitetom ili su bile slabo podnošljive. Nisu zabiljeţeni učinci na jetru pri kroničnoj primjeni u štakora (28 tjedana) ili pasa (52 tjedna) pri izloţenosti većoj 4, odnosno 2 puta od kliničke izloţenosti odraslih bolesnika s ITP-om te 3 ili 2 puta većoj od kliničke izloţenosti pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 2 puta kliničke izloţenosti ili ekvivalentnoj kliničkoj izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od

100 mg/dan, mjereno AUC-om.

U slabo podnošljivim dozama u štakora i pasa (> 10 ili 7 puta kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i > 4 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjereno AUC-om) zabiljeţeni su smanjen broj retikulocita i regenerativna eritroidna hiperplazija koštane srţi (samo u štakora) tijekom kratkoročnih studija. Nije bilo značajnijih učinaka na ukupan broj crvenih krvnih stanica ili broj retikulocita nakon primjene lijeka do 28 tjedana u štakora, 52 tjedna u pasa ili 2 godine u miševa ili štakora, u maksimalnim toleriranim dozama koje su bile 2-4 puta više od kliničke izloţenosti u odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i ≤ 2 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjerene AUC-om.

Endostealna hiperostoza je zamijećena u 28-tjednom ispitivanju toksičnosti na štakorima, pri netolerirajućim dozama od 60 mg/kg/dan (doza 6 ili 4 puta veća od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 3 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC). Nisu naĎene promjene na kostima miševa i štakora nakon izloţenosti tijekom cijelog ţivota (2 godine) pri 4 ili 2 puta većoj od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 2 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC.

Karcinogenost i mutagenost

Eltrombopag nije bio karcinogen za miševe u dozama do 75 mg/kg/dan ili u štakora pri dozama do 40 mg/kg/dan (izloţenost veća do 4 ili 2 puta od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 2 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, mjereno AUC). Eltrombopag nije pokazao mutageno ili klastogeno svojstvo u probi bakterijskih mutacija ili u dvije in vivo probe na štakorima (DNA sinteza u jezgricama i nepredviĎena DNA sinteza pri izloţenosti 10 ili 8 puta većoj od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 7 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na Cmax). U in vitro probi mišjeg limfoma, eltrombopag je bio granično pozitivan (porast učestalosti mutacija < 3 puta). Ovi in vitro i in vivo nalazi govore u prilog tome da eltrombopag ne predstavlja genotoksični rizik za ljude.

Reproduktivna toksičnost

32

36835081009904060523129817100

Eltrombopag nije utjecao na plodnost ţenki, rani embrionalni razvoj ili embriofetalni razvoj štakora u dozama do 20 mg/kg/dan (2 puta veća od kliničke izloţenosti odraslih bolesnika ili adolescenata (u dobi od 12 do 17 godina) s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i ekvivalent kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC). TakoĎer nije bilo učinka na embriofetalni razvoj zečeva u dozama do 150 mg/kg/dan, najvišoj testiranoj dozi (0,3 do 0,5 puta veća od kliničke izloţenosti bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i bolesnika s HCV-om pri dozi od

100 mg/dan,temeljeno na AUC). MeĎutim pri dozama toksičnim za ţenku štakora od 60 mg/kg/dan (6 puta veća od kliničke izloţenosti bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 3 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan temeljeno na AUC), primjena eltrombopaga je bila povezana s letalitetom embrija (povišeni pre- i post-implantacijski gubitak), smanjenjem fetalne tjelesne teţine i teţine gravidnog uterusa u studiji plodnosti ţenki te niskom incidencijom cervikalnih rebara i smanjenjem fetalne tjelesne teţine u studijama embriofetalnog razvoja. Eltrombopag se tijekom trudnoće moţe koristiti samo ako očekivana korist opravdava potencijalni rizik za fetus (vidjeti dio 4.6). Eltrombopag nije utjecao na plodnost muţjaka štakora u dozama do 40 mg/kg/dan, najvišoj testiranoj dozi (3 puta veća od kliničke izloţenosti bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 2 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC). U studiji pre- i post-natalnog razvoja štakora, nije bilo nepoţeljnih učinaka na trudnoću, porod ili laktaciju F0 ţenki štakora, u dozama netoksičnim po majku (10 i 20 mg/kg/dan) i nije bilo učinka na rast, razvoj, neurobihevioralnu ili reproduktivnu funkciju potomstva (F1). Eltrombopag je detektiran u plazmi svih F1 mladunaca štakora, tijekom sva 22 sata uzimanja uzoraka nakon primjene lijeka u F0 grupi, što upućuje na to da je izloţenost mladunaca eltrombopagu nastupila putem mlijeka (laktacijom).

Fototoksičnost

In vitro ispitivanja s eltrombopagom sugeriraju potencijalni rizik od fototoksičnosti, meĎutim, u glodavaca nije bilo dokaza koţne fototoksičnosti (10 ili 7 puta veća od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 5 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC) ili fototoksičnosti za oči ( 4 puta veća od kliničke izloţenosti odraslih ili pedijatrijskih bolesnika s ITP-om pri dozi od 75 mg/dan i 3 puta kliničke izloţenosti bolesnika s HCV-om pri dozi od 100 mg/dan, temeljeno na AUC). Nadalje, kliničko farmakološko ispitivanje na 36 ispitanika nije pokazalo da je fotoosjetljivost povećana nakon primjene 75 mg eltrombopaga. Isto je mjereno odgoĎenim fototoksičnim indeksom. Ipak, potencijalni rizik od fotoalergija se ne moţe isključiti, obzirom da se specifične pretkliničke studije nisu mogle provesti.

Ispitivanja juvenilnih ţivotinja

U štakora prije odbijanja od sise, pri dozama koje se ne podnose dobro bili su uočeni opaciteti oka. Pri podnošljivim dozama nisu uočeni opaciteti oka (vidjeti podnaslov „Sigurnosna farmakologija i toksičnost ponovljenih doza“). Zaključno, uzimajući u obzir granice izloţenosti temeljem AUC-a, rizik od katarakti povezanih s eltrombopagom u pedijatrijskih bolesnika ne moţe se isključiti. Nema nalaza u juvenilnih štakora koji bi upućivali na veći rizik od toksičnosti uz liječenje eltrombopagom u pedijatrijskih u odnosu na odrasle bolesnike s ITP-om.

Mylatabi 25 mg filmom obloţene tablete

Jezgra tablete

celuloza, mikrokristalična (E460) manitol (E421)

33

36835081009904060523129817100

povidon (K29/32) (E1201) natrijev škroboglikolat magnezijev stearat (E572)

Ovojnica tablete

poli(vinilni alkohol), djelomično hidroliziran (E1203) talk (E553b)

titanijev dioksid (E171) glicerolkaprilokaprat (E422) natrijev laurilsulfat

Mylatabi 50 mg filmom obloţene tablete

Jezgra tablete

celuloza, mikrokristalična (E460) manitol (E421)

povidon (K29/32) (E1201) natrijev škroboglikolat magnezijev stearat (E572)

Ovojnica tablete

poli(vinilni alkohol), djelomično hidroliziran (E1203) talk (E553b)

titanijev dioksid (E171) ţeljezov oksid, ţuti (E172) glicerolkaprilokaprat (E422) natrijev laurilsulfat

ţeljezov oksid, crveni (E172)

Mylatabi 75 mg filmom obloţene tablete

Jezgra tablete

celuloza, mikrokristalična (E460) manitol (E421)

povidon (K29/32) (E1201) natrijev škroboglikolat magnezijev stearat (E572)

Ovojnica tablete

poli(vinilni alkohol), djelomično hidroliziran (E1203) talk (E553b)

titanijev dioksid (E171) ţeljezov oksid, crveni (E172) glicerolkaprilokaprat (E422) natrijev laurilsulfat

Nije primjenjivo.

2 godine.

34

36835081009904060523129817100

Lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja.

Filmom obloţene tablete

Al/PVC/Al/OPA blisteri s 14 ili 28 filmom obloţenih tableta i višestruka pakiranja koja sadrţe 84 (3 pakiranja po 28) filmom obloţenih tableta.

Na trţištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal potrebno je zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.

Mylatabi sadrži eltrombopag, koji ubrajamo u skupinu lijekova koje zovemo agonisti trombopoetinskih receptora. Koristi se kao pomoć u povećanju broja trombocita u krvi. Trombociti su krvne stanice koje pomažu u sprečavanju ili smanjenju krvarenja.

 Mylatabi se može koristiti u liječenju poremećaja zgrušavanja krvi tj. krvarenja koje zovemo imunosna (primarna) trombocitopenija (ITP) u bolesnika (u dobi od 1 godine i stariji) koji su već uzimali druge lijekove (kortikosteroide ili imunoglobuline), a bez odgovarajućeg učinka.

ITP je uzrokovan sniženim brojem trombocita (trombocitopenija). Osobe s ITP-om imaju povišeni rizik od krvarenja. Simptomi koje bolesnici s ITP-om mogu primijetiti uključuju petehije (sitne plosnate, okrugle, crvene točkice pod kožom), modrice, krvarenja iz nosa, krvarenja iz desni i otežano zaustavljanje krvarenja iz posjekotina ili kod ozljeda.

 Mylatabi se takoĎer može koristiti za liječenje sniženog broja trombocita (trombocitopenija) u odraslih s infekcijom virusom hepatitisa C (HCV), ako su imali problema s nuspojavama dok su bili liječeni interferonom. Puno ljudi s hepatitisom C ima sniženi broj trombocita, ne samo kao posljedicu bolesti, nego i zbog nekog od antivirusnih lijekova koji se koriste za njeno liječenje. Uzimanje lijeka Mylatabi može Vam olakšati dovršiti cijeli ciklus antivirusnog lijeka (peginterferon i ribavirin).

Nemojte uzimati Mylatabi

 ako ste alergični na eltrombopag ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6. „Što

Mylatabi sadrži“).

Provjerite kod svog liječnika ako mislite da se to odnosi na Vas.

Upozorenja i mjere opreza

Obratite se svom liječniku prije nego uzmete Mylatabi:

 ako imate probleme s jetrom. Osobe koje imaju niske razine trombocita kao i uznapredovalu kroničnu (dugotrajnu) bolest jetre izložene su većem riziku od nuspojava, što uključuje i po život opasno oštećenje jetre i krvne ugruške. Tijekom liječenja bit ćete pažljivo praćeni ako Vaš liječnik smatra da očekivana korist nadmašuje rizike primjene lijeka Mylatabi.

 ako imate povišeni rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u venama ili arterijama, ili znate da su krvni ugrušci česti u Vašoj obitelji.

Rizik od krvnih ugrušaka povećava se: - što ste stariji

- ako ste morali duže vrijeme boraviti u krevetu - ako bolujete od raka

- ako uzimate oralne kontraceptive ili hormonsko nadomjesno liječenje - ako ste nedavno bili operirani ili ste se ozlijedili

- ako imate povećanu tjelesnu težinu (pretilost) - ako ste pušač

- ako imate uznapredovalu kroničnu bolest jetre

 Recite liječniku prije nego započnete liječenje ako mislite da se nešto od navedenog odnosi na Vas. Mylatabi ne bi trebali uzimati osim ako Vaš liječnik ne smatra da očekivana korist nadmašuje rizik od zgrušavanja krvi.

 ako imate kataraktu (zamućenje očne leće)

 ako imate drugu bolest krvi, poput mijelodisplastičnog sindroma (MDS). Prije početka liječenja lijekom Mylatabi, Vaš će liječnik provesti testiranje kako bi provjerio da nemate ovu krvnu bolest. Ako imate MDS i uzimate Mylatabi, MDS bi se mogao pogoršati.

 Recite liječniku ako se nešto od navedenog odnosi na Vas.

Pregled očiju

Vaš će liječnik preporučiti da prekontrolirate imate li kataraktu. Ako ne idete na rutinske preglede očiju, Vaš liječnik će dogovoriti redovite preglede. Liječnik će možda takoĎer provjeriti postoji li bilo kakvo krvarenje u i oko mrežnice (sloj stanica osjetljivih na svjetlost na stražnjoj strani oka).

Trebat ćete redovite pretrage

Prije nego počnete uzimati Mylatabi Vaš će liječnik učiniti krvne pretrage kojima će prekontrolirati krvne stanice, uključujući i trombocite. Ove će se pretrage ponavljati redovito tijekom uzimanja ovog lijeka.

Krvne pretrage za provjeru funkcije jetre

Mylatabi može izazvati rezultate krvnih pretraga koji mogu biti znakovi oštećenja jetre - povišenje razine nekih jetrenih enzima, osobito bilirubina i alanin/aspartat transaminaza. Neki problemi s jetrom se mogu pogoršati ako uzimate terapiju temeljenu na interferonu zajedno s lijekom Mylatabi za liječenje sniženog broja trombocita kao posljedicu hepatitisa C.

Prije započinjanja liječenja lijekom Mylatabi i tijekom liječenja redovito će Vam se kontrolirati krv radi procjene funkcije jetre. Možda ćete morati prekinuti liječenje lijekom Mylatabi ako jetreni enzimi previše porastu ili razvijete druge znakove jetrenog oštećenja.

 Pročitajte informacije „Jetrene tegobe“ u dijelu 4. ove upute.

Krvne pretrage za provjeru broja trombocita

Ako prekinete uzimanje lijeka Mylatabi, broj trombocita će se najvjerojatnije opet smanjiti nakon nekoliko dana. Bit će potrebna kontrola broja trombocita i Vaš će liječnik s Vama raspraviti odgovarajuće mjere opreza.

Povišeni broj trombocita može povisiti rizik za nastanak krvnih ugrušaka. MeĎutim oni mogu nastati i kad je broj trombocita snižen ili normalan. Vaš će liječnik prilagoditi dozu lijeka Mylatabi tako da broj trombocita ne naraste previše.

Odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite bilo koji od znakova postojanja krvnog ugruška:

 oticanje, bol ili osjetljivost u jednoj nozi

 nagli nedostatak zraka naročito ako je praćen oštrom boli u prsnom košu ili ubrzanim disanjem  bol u trbuhu, povećanje opsega trbuha, krv u stolici

Testovi za provjeru koštane srži

U ljudi koji imaju problema s koštanom srži lijekovi kao što je Mylatabi mogu pogoršati probleme. Znakovi promjena na koštanoj srži mogu se očitovati kao poremećeni rezultati krvnih pretraga. Vaš liječnik takoĎer može provesti ove testove kako bi direktno provjerio koštanu srž tijekom liječenja lijekom Mylatabi.

Provjera na krvarenje u probavnom sustavu

Ako s lijekom Mylatabi uzimate lijekove koji sadrže interferon, nakon što prestanete uzimati Mylatabi promatrat će Vas se radi pojave bilo kojeg znaka krvarenja u želucu ili crijevima.

Praćenje rada srca

Vaš će liječnik možda smatrati da je neophodno pratiti rad Vašeg srca i provesti EKG snimanja tijekom liječenja lijekom Mylatabi.

Stariji ljudi (u dobi od 65 godina i stariji)

Postoje ograničeni podaci o primjeni lijeka Mylatabi u bolesnika u dobi od 65 godina i starijih. Treba paziti za vrijeme uzimanja lijeka Mylatabi ako imate 65 ili više godina.

Djeca i adolescenti

Mylatabi se ne preporučuje djeci mlaĎoj od 1 godine koja imaju ITP. Isto tako se ne preporučuje osobama mlaĎima od 18 godina s niskim razinama trombocita uzrokovanim hepatitisom C ili teškom aplastičnom anemijom.

Drugi lijekovi i Mylatabi

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove. To uključuje i lijekove koje ste nabavili bez recepta i vitamine.

Neki često upotrebljavani lijekovi utječu na lijek Mylatabi – uključujući minerale i lijekove sa i bez recepta, kao što su:

 antacidi – lijekovi za liječenje probavnih tegoba, žgaravice ili čira na želucu (takoĎer pogledajte „Kada uzeti lijek“ u dijelu 3.)

 statini – lijekovi za snižavanje kolesterola

 neki lijekovi za liječenje HIV infekcije, poput lopinavira i/ili ritonavira  ciklosporin primijenjen kod transplantacija ili imunoloških bolesti

 minerali poput željeza, kalcija, magnezija, aluminija, selena i cinka koje možemo naći u nadomjescima vitamina i minerala (takoĎer pogledajte „Kada uzeti lijek“ u dijelu 3.)

 lijekovi poput metotreksata i topotekana, za liječenje raka

 Recite svom liječniku ako uzimate neki od navedenih preparata. Neki od njih se ne smiju uzimati u kombinaciji s lijekom Mylatabi ili im je potrebno prilagoditi dozu ili vrijeme uzimanja. Vaš će liječnik prekontrolirati lijekove koje uzimate i predložiti promjene/zamjenu ukoliko za tim postoji potreba.

Ako uzimate lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi postoji povišeni rizik od krvarenja. Vaš liječnik će o tome porazgovarati s Vama.

Ako uzimate kortikosteroide, danazol i/ili azatioprin, možda ćete morati uzimati manju dozu ili prekinuti s njihovim uzimanjem tijekom liječenja lijekom Mylatabi.

Mylatabi s hranom i pićem

Nemojte uzimati Mylatabi s mliječnim proizvodima jer kalcij u mliječnim proizvodima utječe na apsorpciju lijeka. Za više informacija pogledajte „Kada uzeti lijek“ u dijelu 3.

Trudnoća i dojenje

Nemojte uzimati Mylatabi ako ste trudni osim ako Vam to izričito ne preporuči Vaš liječnik. Posljedice uzimanja lijeka Mylatabi tijekom trudnoće nisu poznate.

 Recite svom liječniku ako ste trudni, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate imati dijete.  Upotrebljavajte pouzdane metode kontracepcije tijekom uzimanja lijeka Mylatabi, kako biste

spriječili trudnoću.

 Ako zatrudnite tijekom liječenja lijekom Mylatabi, recite to svom liječniku.

Ne dojite dok uzimate Mylatabi. Nije poznato izlučuje li se Mylatabi majčinim mlijekom.  Recite svom liječniku ako dojite ili planirate dojiti dijete.

Upravljanje vozilima i strojevima

Od lijeka Mylatabi možete osjećati omaglicu te imati druge nuspojave koje Vam mogu smanjiti pozornost.

 Nemojte upravljati vozilima ili strojevima osim ako ste sigurni da lijek ne utječe na Vas.

Mylatabi sadrži natrij

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrija po tableti, tj. zanemarive količine natrija.

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao liječnik. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni. Nemojte mijenjati dozu lijeka Mylatabi niti raspored njegove primjene ako Vam to ne savjetuju Vaš liječnik ili ljekarnik. Za vrijeme dok uzimate Mylatabi, bit ćete pod skrbi liječnika sa specijalističkim iskustvom u liječenju Vaše bolesti.

Koliko lijeka uzeti Za ITP

Odrasli i djeca (6 do 17 godina) – uobičajena početna doza za ITP je jedna tableta lijeka Mylatabi od 50 mg na dan. Ako ste porijeklom iz istočne/jugoistočne Azije, možda ćete trebati nižu početnu dozu od 25 mg.

Djeca (1 do 5 godina) – uobičajena početna doza za ITP je jedna tableta lijeka Mylatabi od 25 mg na dan.

Za hepatitis C

Odrasli - uobičajena početna doza za hepatitis C je jedna tableta lijeka Mylatabi od 25 mg na dan. Ako ste porijeklom iz istočne/jugoistočne Azije, liječenje ćete započeti istom tom početnom dozom od 25 mg.

Kako uzimati tablete

Progutajte tabletu cijelu, s malo vode.

Kada uzeti lijek Pazite da -

 4 sata prije nego uzmete Mylatabi  i 2 sata nakon što uzmete Mylatabi

ne konzumirate ništa od navedenoga:

 mliječne proizvode poput sira, maslaca, jogurta ili sladoleda

 mlijeko ili milk shake-ove, napitke koji sadrže mlijeko, jogurt ili vrhnje  antacide, vrstu lijekova za probavne tegobe i žgaravicu

 nadomjesne preparate minerala i vitamina koji uključuju željezo, kalcij, magnezij, aluminij, selen i cink.

Ako to učinite, lijek se neće pravilno apsorbirati u tijelo.

Uzeti eltrombopag

U razdoblju od 4 sata prije uzimanja eltrombopaga

…

... do 2 sata nakon uzimanja

NE uzimati mliječne proizvode, antacide ili nadomjestke minerala

Za dodatne savjete o prikladnoj prehrani i piću obratite se svom liječniku.

Ako uzmete više lijeka Mylatabi nego što ste trebali

Javite se odmah svom liječniku ili ljekarniku. Ako je moguće, pokažite im kutiju lijeka ili ovu uputu o lijeku. Pratit će se pojava eventualnih znakova ili simptoma nuspojava te ćete u slučaju njihove pojave odmah dobiti odgovarajuće liječenje.

Ako ste zaboravili uzeti Mylatabi

Uzmite sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme. Nemojte uzeti više od jedne doze lijeka Mylatabi u jednome danu.

Ako prestanete uzimati Mylatabi

Nemojte prekinuti uzimanje lijeka Mylatabi ako se o tome niste posavjetovali sa svojim liječnikom. Ako Vam on savjetuje da prekinete liječenje, trombocite ćete morati kontrolirati svaki tjedan tijekom naredna 4 tjedna. Pogledajte takoĎer „Krvarenje ili modrice nakon prestanka liječenja“ u dijelu 4.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku ili ljekarniku.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga.

Simptomi koje treba liječiti: posjetite liječnika

Osobe koje uzimaju Mylatabi zbog ITP-a ili niske razine krvnih pločica uzrokovane hepatitisom C mogu razviti znakove potencijalno ozbiljnih nuspojava. Ako razvijete ove simptome, važno je da obavijestite liječnika o tome.

Povišeni rizik od stvaranja krvnih ugrušaka

Neke osobe mogu imati povišeni rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, a lijekovi poput lijeka Mylatabi mogu pogoršati taj problem. Iznenadno začepljenje krvne žile krvnim ugruškom je manje česta nuspojava koja se može javiti u do 1 na 100 osoba.

Odmah potražite liječničku pomoć ako se kod Vas pojave znakovi i simptomi stvaranja krvnih ugrušaka, poput:

 oticanja, boli, vrućine, crvenila ili osjetljivosti jedne noge

 nagli nedostatak zraka, posebno praćen oštrom boli u prsnom košu ili ubrzanim disanjem  bol u abdomenu (trbuhu), povećan opseg trbuha, krv u stolici.

Jetrene tegobe

Mylatabi može uzrokovati promjene koje se pokazuju u krvnim pretragama, a koje mogu biti znakovi oštećenja jetre. Jetrene tegobe (povišeni enzimi koji su vidljivi na krvnim pretragama) česta su nuspojava koja se može javiti u do 1 na 10 osoba. Ostale jetrene tegobe su manje česte nuspojave koje se mogu javiti u do 1 na 100 osoba.

Ako imate bilo koji od ovih znakova jetrenih tegoba:  žutilo kože ili bjeloočnica (žutica)

 neuobičajeno taman urin

 recite odmah svom liječniku.

Krvarenje ili modrice nakon prestanka liječenja

Unutar dva tjedna od prestanka uzimanja lijeka Mylatabi, broj trombocita će obično pasti na razinu od prije početka uzimanja lijeka Mylatabi. Niže vrijednosti trombocita u krvi mogu povisiti rizik od krvarenja ili stvaranja modrica. Vaš će liječnik kontrolirati broj trombocita tijekom barem 4 tjedna nakon što prestanete uzimati Mylatabi.

 Recite svom liječniku ako imate ikakvo krvarenje ili modrice nakon što prestanete uzimati Mylatabi.

Neke osobe imaju krvarenje u probavnom sustavu nakon prestanka uzimanja lijekova peginterferona, ribavirina i Mylatabi. Simptomi uključuju:

 crne katranaste stolice (promjena boje stolice je manje česta nuspojava koja se može javiti u do 1 na 100 osoba)

 krv u stolicama

 povraćanje krvi ili sadržaja koji izgleda kao talog kave

 Recite odmah svom liječniku ako imate bilo koji od ovih simptoma.

Za sljedeće nuspojave zabilježeno je da su povezane s liječenjem lijekom Mylatabi u odraslih bolesnika s ITP-om:

Vrlo česte nuspojave

Mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba:  obična prehlada

 mučnina  proljev  kašalj

 infekcija u nosu, sinusima, grlu i gornjim dišnim putevima (infekcija gornjeg dijela dišnog sustava)

 bolovi u leĎima

Vrlo česte nuspojave koje se vide u krvnim pretragama:

 porast jetrenih enzima (alanin aminotransferaza (ALT))

Česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 10 osoba:

 bolovi u mišićima, grčevi mišića, slabost mišića  bolovi u kostima

 obilne mjesečnice

 grlobolja i nelagoda pri gutanju

 problemi s očima, uključujući abnormalni test oka, suhoću oka, bol oka i zamagljen vid

 povraćanje

 gripa (influenca)  herpes

 upala pluća

 iritacija i upala (oticanje) sinusa

 upala (oticanje) i infekcija krajnika  infekcija pluća, sinusa, nosa i grla  upala zubnog mesa

 gubitak apetita

 osjećaj trnaca, bockanja ili obamrlosti  smanjena osjetljivost kože

 osjećaj omamljenosti  bol u uhu

 bol, oticanje i osjetljivost na dodir jedne noge (obično list) s toplom kožom na zahvaćenom području (znakovi krvnog ugruška u dubokoj veni)

 ograničena oteklina uzrokovana nakupljanjem krvi uslijed oštećenja krvne žile (hematom)  navale vrućine (valunzi)

 problemi u ustima, uključujući suha i nadražena usta, osjetljivost jezika, krvarenje desni, ranice u ustima

 curenje nosa  zubobolja

 bol u trbuhu

 poremećaj funkcije jetre

 kožne promjene uključujući prekomjerno znojenje, osip s uzdignućima na koži praćen svrbežom, crveni točkasti osip te promjene u izgledu kože

 gubitak kose

 mokraća pjenastog ili pjenušavog izgleda (znakovi bjelančevina u mokraći)  visoka temperatura, osjećaj vrućine

 bol u prsnom košu  osjećaj slabosti

 problemi sa spavanjem, depresija  migrena

 smanjen vid

 osjećaj vrtnje (vrtoglavica)  vjetrovi

Česte nuspojave koje se vide u krvnim pretragama:  smanjen broj crvenih krvnih stanica (anemija)

 smanjen broj trombocita (trombocitopenija)  smanjen broj bijelih krvnih stanica

 smanjena razina hemoglobina  povećan broj eozinofila

 povećan broj bijelih krvnih stanica (leukocitoza)  povećana razina mokraćne kiseline

 smanjena razina kalija

 povećana razina kreatinina

 povećana razina alkalne fosfataze

 porast jetrenih enzima (aspartat aminotransferaza (AST))  povišeni bilirubin u krvi (tvar koju proizvodi jetra)

 povećana razina nekih proteina

Manje česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 100 osoba:  alergijska reakcija

 prekid opskrbe srca krvlju

 nagli nedostatak zraka naročito ako je praćen oštrim bolovima u prsnom košu i/ili ubrzanim disanjem, što može biti znak postojanja krvnih ugrušaka u plućima (pogledajte „Veći rizik od krvnih ugrušaka“ gore u dijelu 4)

 gubitak funkcije jednog dijela pluća uslijed začepljenja plućne arterije

 moguća bol, oticanje i/ili crvenilo oko vene, što može biti znak postojanja krvnih ugrušaka u veni

 žutilo kože i/ili bol u trbuhu, što može biti znak začepljenja žučovoda, lezija jetre, oštećenja jetre uzrokovanog upalom (pogledajte „Jetrene tegobe“ gore u dijelu 4)

 oštećenje jetre uzrokovano lijekom

 ubrzani rad srca, nepravilni otkucaji srca, plavičasta boja kože, poremećaji srčanog ritma (produljenje QT-intervala) što može biti znak poremećaja povezanog sa srcem i krvnim žilama

 krvni ugrušak  navale crvenila

 bolno oticanje zglobova uzrokovano nakupljanjem mokraćne kiseline (giht)

 gubitak interesa, promjene raspoloženja, plakanje koje je teško zaustaviti ili se pojavljuje u neočekivano vrijeme

 poteškoće s održavanjem ravnoteže, govorom i funkcijom živaca, tresenje  bolan ili poremećen osjet u koži

 paraliza jedne strane tijela  migrena s aurom

 oštećenje živaca

 širenje ili oticanje krvnih žila što uzrokuje glavobolju

 problemi s očima uključujući pojačano suzenje, zamućenje leće u oku (katarakta), krvarenje mrežnice, suhoću očiju

 problemi s nosom, grlom i sinusima, otežano disanje tijekom spavanja  mjehurići/ranice u ustima i grlu

 gubitak apetita

 problemi s probavnim sustavom uključujući učestalo pražnjenje crijeva, trovanje hranom, krv u stolici, povraćanje krvi

 krvarenje iz rektuma, promjena boje stolice, nadutost trbuha, zatvor

 problemi u ustima, uključujući suha i nadražena usta, bol u jeziku, krvarenje desni, nelagodu u ustima

 opekline od sunca

 osjećaj vrućine, osjećaj tjeskobe  crvenilo ili oteklina oko rane

 krvarenje na mjestu ulaska katetera (ako je postavljen) u kožu  osjećaj stranog tijela

 problemi s bubrezima uključujući upalu bubrega, pojačano mokrenje noću, zatajenje bubrega, prisutnost bijelih krvnih stanica u mokraći

 hladan znoj

 opće loše osjećanje  infekcija kože

 kožne promjene uključujući promjenu boje kože, ljuštenje, crvenilo, svrbež i znojenje  mišićna slabost

 rak rektuma i debelog crijeva

Manje česte nuspojave koje se mogu vidjeti u krvnim pretragama:  promjene oblika crvenih krvnih stanica

 prisutnost nerazvijenih bijelih krvnih stanica što može ukazivati na odreĎene bolesti

 povećan broj krvnih pločica  smanjena razina kalcija

 smanjen broj crvenih krvnih stanica (anemija) uzrokovan pretjeranim uništavanjem crvenih krvnih stanica (hemolitička anemija)

 povećan broj mijelocita  povećan opseg neutrofila  povišena ureja u krvi

 povećana razina proteina u mokraći  povećana razina albumina u krvi

 povećane razine ukupnih proteina  smanjena razina albumina u krvi  povišen pH mokraće

 povećana razina hemoglobina

Za sljedeće nuspojave zabilježeno je da su povezane s liječenjem lijekom Mylatabi u djece (u dobi od 1 do 17 godina) s ITP-om:

Ako ove nuspojave postanu ozbiljne, recite svom liječniku, ljekarniku ili medicinskoj sestri.

Vrlo česte nuspojave

Mogu se javiti u više od 1 na 10 djece:

 infekcija u nosu, sinusima, grlu i gornjim dišnim putevima, obična prehlada (infekcija gornjeg dijela dišnog sustava)

 proljev

 bol u trbuhu  kašalj

 visoka temperatura  mučnina

Česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 10 djece:

 poteškoće sa spavanjem (nesanica)  zubobolja

 bol u nosu i grlu

 svrbež, curenje ili začepljenost nosa

 grlobolja, curenje nosa, začepljenje nosa i kihanje

 problemi u ustima, uključujući suha i nadražena usta, osjetljivost jezika, krvarenje desni, ranice u ustima

Za sljedeće nuspojave zabilježeno je da su povezane s liječenjem lijekom Mylatabi u kombinaciji s peginterferonom i ribavirinom u bolesnika s hepatitisom C:

Vrlo česte nuspojave

Mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba:  glavobolja

 gubitak apetita  kašalj

 mučnina, proljev

 bol u mišićima, slabost mišića  svrbež

 osjećaj umora  vrućica

 neuobičajen gubitak kose  osjećaj slabosti

 bolest nalik na gripu

 oticanje ruku ili stopala  zimica

Vrlo česte nuspojave koje se mogu vidjeti u krvnim pretragama:  smanjeni broj crvenih krvnih stanica (anemija)

Česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 10 osoba:

 infekcije u mokraćnom sustavu

 upale nosnih kanala, grla i usta, simptomi slični gripi, suha usta, bolna ili upaljena usta, zubobolja

 gubitak tjelesne težine

 poremećaji spavanja, neuobičajena omamljenost, depresija, tjeskoba  omaglica, problemi s pažnjom i pamćenjem, promjena raspoloženja  smanjena funkcija mozga nakon oštećenja jetre

 trnci ili utrnulost u rukama ili nogama  vrućica, glavobolja

 problemi s očima, uključujući zamućenje očne leće (katarakta), suhoću očiju, male žute nakupine na mrežnici, žutilo bjeloočnica

 krvarenje mrežnice

 osjećaj vrtnje (vrtoglavica)

 brzi ili nepravilni otkucaji srca (palpitacije), nedostatak zraka

 produktivni kašalj, curenje nosa, gripa (influenca), herpes, grlobolja i nelagoda pri gutanju

 problemi probavnog sustava, uključujući povraćanje, bol u želucu, probavne tegobe, zatvor, nadutost trbuha, poremećaje okusa, hemoroide, bol/nelagodu u trbuhu, oticanje krvnih žila i krvarenje iz jednjaka

 zubobolja

 jetreni problemi, uključujući tumor u jetri, žutilo bjeloočnica ili kože (žutica), oštećenje jetre uzrokovano lijekom (pogledajte „Jetrene tegobe“ ranije u dijelu 4)

 kožne promjene, uključujući osip, suhu kožu, ekcem, crvenilo kože, svrbež, pojačano znojenje, neuobičajene izrasline na koži, gubitak kose

 bol u zglobovima, leĎima, kostima, udovima (rukama, nogama, šakama ili stopalima), grčevi u mišićima

 razdražljivost, općenito loše osjećanje, kožna reakcija poput crvenila ili oticanja i boli na mjestu injiciranja, bol u prsnom košu i nelagoda, nakupljanje tekućine u tijelu ili udovima što uzrokuje oticanje

 infekcija u nosu, sinusima, grlu i gornjim dišnim putevima, obična prehlada (infekcija gornjeg dijela dišnog sustava), upala sluznice koja oblaže bronhe

 depresija, tjeskoba, problemi sa spavanjem, nervoza

Česte nuspojave koje se mogu vidjeti u krvnim pretragama:  povišenje šećera (glukoze) u krvi

 smanjeni broj bijelih krvnih stanica  smanjeni broj neutrofila

 snižena razina albumina u krvi  snižena razina hemoglobina

 povećana razina bilirubina u krvi (tvari koju proizvodi jetra)  promjene enzima koji kontroliraju zgrušavanje krvi

Manje česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 100 osoba:  bol pri mokrenju

 poremećaji srčanog ritma (produljenje QT-intervala)

 želučana gripa (gastroenteritis), grlobolja  mjehurići/ranice u ustima, upala želuca

 kožne promjene uključujući promjenu boje, ljuštenje, crvenilo, svrbež, lezije i noćno znojenje  krvni ugrušci u veni u jetri (moguće oštećenje jetre i/ili probavnog sustava)

 poremećaj zgrušavanja krvi u malim krvnim žilama sa zatajenjem bubrega

 osip, stvaranje modrica na mjestu primjene injekcije, nelagoda u prsnom košu

 smanjen broj crvenih krvnih stanica (anemija) uzorkovan pretjeranim uništavanjem crvenih krvnih stanica (hemolitička anemija)

 smetenost, uznemirenost  zatajenje jetre

Za sljedeće nuspojave zabilježeno je da su povezane s liječenjem lijekom Mylatabi u bolesnika s teškom aplastičnom anemijom:

Ako ove nuspojave postanu ozbiljne, recite svom liječniku, ljekarniku ili medicinskoj sestri.

Vrlo česte nuspojave

Mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba.  kašalj

 glavobolja

 bolovi u ustima i grlu  proljev

 mučnina

 bolovi u zglobovima (artralgija)

 bolovi u udovima (rukama, nogama, šakama i stopalima)  omaglica

 jaki osjećaj umora  vrućica

 zimica

 svrbež oka

 mjehurići u ustima  krvarenje desni

 bol u trbuhu

 grčevi u mišićima

Vrlo česte nuspojave koje se mogu vidjeti u krvnim pretragama  abnormalne promjene stanica u Vašoj koštanoj srži

 povećane razine jetrenih enzima (aspartat aminotransferaza (AST))

Česte nuspojave

Mogu se javiti u do 1 na 10 osoba.  tjeskoba

 depresija

 osjećaj hladnoće

 opće loše osjećanje

 tegobe s očima uključujući probleme s vidom, zamagljeni vid, zamućenu leću u oku (katarakta), točkice ili nakupine u oku („leteće mušice” u vidnom polju), suhoću oka, svrbež oka, žutilo bjeloočnica ili kože

 krvarenje iz nosa

 tegobe s probavnim sustavom uključujući otežano gutanje, bol u ustima, oticanje jezika, povraćanje, gubitak apetita, bol/nelagodu u trbuhu, nadutost trbuha, vjetrove, zatvor, poremećaj probavnog motiliteta koji može uzrokovati zatvor, nadutost, proljev i/ili prethodno spomenute simptome, promjenu boje stolice

 nesvjestica

 kožni problemi uključujući male crvene ili ljubičaste točkice uzrokovane krvarenjem u kožu (petehije), osip, svrbež, koprivnjaču, kožne lezije

 bolovi u leĎima

 bolovi u mišićima  bolovi u kostima  slabost (astenija)

 oticanje donjih udova zbog nakupljanja tekućina  neuobičajena boja mokraće

 prekid u opskrbi slezene krvlju (infarkt slezene)  curenje nosa

Česte nuspojave koje se mogu vidjeti u krvnim pretragama

 povišenje enzima zbog razgradnje mišića (kreatin fosfokinaza)  nakupljanje željeza u tijelu (preopterećenje željezom)

 smanjenje razine šećera u krvi (hipoglikemija)

 povećana razina bilirubina u krvi (tvar koju proizvodi jetra)  smanjena razina bijelih krvnih stanica

Nuspojave nepoznate učestalosti

Učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka  promjena boje kože

 tamnjenje kože

 oštećenje jetre uzrokovano lijekom

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na kutiji i blisteru iza oznake EXP/Rok valjanosti. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.

Lijek ne zahtijeva posebne uvjete čuvanja.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Mylatabi sadrži

Djelatna tvar u lijeku Mylatabi je eltrombopag.

25 mg filmom obložene tablete

Jedna filmom obložena tableta sadrži eltrombopagolamin u količini koja odgovara 25 mg eltrombopaga.

50 mg filmom obložene tablete

Jedna filmom obložena tableta sadrži eltrombopagolamin u količini koja odgovara 50 mg eltrombopaga.

75 mg filmom obložene tablete

Jedna filmom obložena tableta sadrži eltrombopagolamin u količini koja odgovara 75 mg eltrombopaga.

Drugi sastojci su mikrokristalična celuloza (E460), manitol (E421), povidon (E1201), natrijev škroboglikolat i magnezijev stearat, djelomično hidroliziran poli(vinilni alkohol) (E1203), talk (E553b), titanijev dioksid (E171), glicerolkaprilokaprat (E422) i natrijev laurilsulfat.

Mylatabi 50 mg filmom obložene tablete takoĎer sadrže crveni željezov oksid (E172) i žuti željezov oksid (E172).

Mylatabi 75 mg filmom obložene tablete takoĎer sadrže crveni željezov oksid (E172).

Kako Mylatabi izgleda i sadržaj pakiranja

Mylatabi 25 mg filmom obložena tableta je bijela, okrugla, bikonveksna filmom obložena tableta s utisnutim „C21” s jedne strane

Mylatabi 50 mg filmom obložena tableta je bež, okrugla, bikonveksna filmom obložena tableta s utisnutim „C22” s jedne strane

Mylatabi 75 mg filmom obložena tableta je ružičasta, okrugla, bikonveksna filmom obložena tableta s utisnutim „C23” s jedne strane

Mylatabi je dostupan u Al/PVC/Al/OPA blisterima s 14 ili 28 filmom obloženih tableta i višestrukim pakiranjima koja sadrže 84 (3 pakiranja po 28) filmom obloženih tableta.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet Tillomed Malta Ltd.

Tower Business Centre, 2nd floor Tower Street,Swatar, BIRKIRKARA BKR4013,

Malta

ProizvoĎač Coripharma ehf.

Reykjavikkurvegur 78-80 IS -220 Hafnarfjörður Island

Predstavnik nositelja odobrenja za Republiku Hrvatsku PharmaS d.o.o

Rednička cesta 47

10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385989755283

Ovaj lijek odobren je u državama članicama Europskog gospodarskog prostora pod sljedećim nazivima:

Island Njemačka

Austrija

Mylatabi

Mylatabi 25 mg filmtabletten Mylatabi 50 mg filmtabletten Mylatabi 75 mg filmtabletten

Mylatabi 25 mg filmtabletten Mylatabi 50 mg filmtabletten Mylatabi 75 mg filmtabletten

Irska

Italija

Mylatabi 25 mg film-coated tablets Mylatabi 50 mg film-coated tablets Mylatabi 75 mg film-coated tablets Mylatabi

(25 mg and 50 mg only)

Španjolska

Nizozemska

Danska Švedska Norveška Finska Poljska Hrvatska

Češka Portugal

Mylatabi 25 mg comprimidos recubiertos con película Mylatabi 50 mg comprimidos recubiertos con película Mylatabi 75 mg comprimidos recubiertos con película Mylatabi 25 mg filmomhulde tabletten

Mylatabi 50 mg filmomhulde tabletten Mylatabi 75 mg filmomhulde tabletten Mylatabi

Mylatabi Mylatabi Mylatabi Mylatabi

Mylatabi 25 mg filmom obložene tablete Mylatabi 50 mg filmom obložene tablete Mylatabi 75 mg filmom obložene tablete Mylatabi

Mylatabi 25 mg comprimidos revestidos por película Mylatabi 50 mg comprimidos revestidos por película Mylatabi 75 mg comprimidos revestidos por película

Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je zadnji puta revidirana u rujnu 2025.