Odrasli bolesnici u dobi od 18 i više godina
- liječenje shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja.
- akutno liječenje delirija kada su nefarmakološka liječenja neuspješna.
- liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda povezanih s bipolarnim poremećajem tipa I. - liječenje akutne psihomotoričke agitacije povezane s psihotičnim poremećajem ili
maničnim epizodama bipolarnog poremećaja tipa I.
- liječenje dugotrajne agresije i psihotičnih simptoma u bolesnika s umjerenom do teškom Alzheimerovom demencijom i vaskularnom demencijom kada su nefarmakološka liječenja neuspješna i kada postoji rizik od samoozljeĎivanja ili ozljeĎivanja drugih osoba.
- liječenje poremećaja s tikovima, uključujući Touretteov sindrom, u bolesnika s teškim oštećenjem nakon neuspjeha edukacijskih, psiholoških i drugih farmakoloških terapija.
- liječenje blage do umjerene koreje kod Huntingtonove bolesti kada drugi lijekovi nisu učinkoviti ili ih bolesnik ne podnosi.
Pedijatrijski bolesnici
Liječenje:
- shizofrenije u adolescenata u dobi od 13 do 17 godina kada je liječenje drugim lijekovima neuspješno ili ih bolesnik ne podnosi.
- dugotrajne, teške agresije u djece i adolescenata u dobi od 6 do 17 godina koji boluju od autizma ili pervazivnih razvojnih poremećaja, kada su druga liječenja neuspješna ili ih bolesnik ne podnosi.
- poremećaja s tikovima, uključujući Touretteov sindrom, u djece i adolescenata u dobi od 10 do 17 godina s teškim oštećenjem, nakon neuspjeha edukacijskih, psiholoških i drugih farmakoloških terapija.
90098829517334.4.). kliničkim odgovorom. Liječenje shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja - 2 – 10 mg na dan peroralno, u jednoj dozi ili podijeljeno na 2 doze. Bolesnici s prvom epizodom shizofrenije obično odgovore na dozu od 2 – 4 mg na dan, dok bolesnicima s višestrukim epizodama shizofrenije mogu biti potrebne doze do 10 mg na dan. - Doza se može prilagoĎavati svakih 1 – 7 dana. - U većine bolesnika, doze veće od 10 mg na dan nisu pokazale superiornu djelotvornost u odnosu na niže doze, a mogu povećati incidenciju ekstrapiramidnih simptoma. Kada se razmatraju doze veće od 10 mg na dan, potrebno je ocijeniti omjer koristi i rizika za pojedinog bolesnika. - Maksimalna doza je 20 mg na dan jer potencijalni sigurnosni problemi nadmašuju kliničku korist od liječenja većim dozama. Akutno liječenje delirija kada su nefarmakološka liječenja neuspješna - 1 – 10 mg na dan peroralno, u jednoj dozi ili podijeljeno na 2 – 3 doze. - Liječenje je potrebno započeti najnižom mogućom dozom i dozu je potrebno zatim postepeno povećavati u intervalima od 2 do 4 sata ako agitacija potraje, do maksimalno 10 mg na dan. Liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda povezanih s bipolarnim poremećajem tipa I - 2 – 10 mg na dan peroralno, u jednoj dozi ili podijeljeno na 2 doze. - Doza se može prilagoĎavati svakih 1 – 3 dana. - U većine bolesnika, doze veće od 10 mg na dan nisu pokazale superiornu djelotvornost u odnosu na niže doze, a mogu povećati incidenciju ekstrapiramidnih simptoma. Kada se razmatraju doze veće od 10 mg na dan, potrebno je ocijeniti omjer koristi i rizika za pojedinog bolesnika. - Maksimalna doza je 15 mg na dan jer potencijalni sigurnosni problemi nadmašuju kliničku korist od liječenja većim dozama. - Nastavak primjene lijeka Haloperidol Krka potrebno je procijeniti u ranoj fazi liječenja (vidjeti dio Liječenje akutne psihomotoričke agitacije povezane sa psihotičnim poremećajem ili maničnim epizodama bipolarnog poremećaja tipa I - 5 – 10 mg na dan peroralno; po potrebi ponoviti nakon 12 sati, do maksimalno 20 mg na dan. - Nastavak primjene lijeka Haloperidol Krka potrebno je procijeniti u ranoj fazi liječenja (vidjeti dio 4.4.). - Kada se prelazi s intramuskularnih injekcija haloperidola, peroralnu primjenu lijeka Haloperidol Krka potrebno je uvesti uz pretvorbu doze u omjeru 1:1, a zatim prilagoĎavati dozu u skladu s Liječenje dugotrajne agresije i psihotičnih simptoma u bolesnika s umjerenom do teškom Alzheimerovom demencijom i vaskularnom demencijom kada su nefarmakološka liječenja neuspješna i kada postoji rizik od samoozljeĎivanja ili ozljeĎivanja drugih osoba - 0,5 – 5 mg na dan peroralno, u jednoj dozi ili podijeljeno na 2 doze. - Doza se može prilagoĎavati svakih 1 – 3 dana. - Potreba za nastavkom liječenja mora se ponovno procijeniti nakon najviše 6 tjedana.
Doziranje
Odrasli
Preporučuje se niska početna doza, koja se kasnije može prilagoditi sukladno bolesnikovu odgovoru. Bolesnike se uvijek mora održavati na minimalnoj učinkovitoj dozi (vidjeti dio 5.2.).
Preporučene doze za Haloperidol Krka tablete navedene su u Tablici 1.
Tablica 1: Preporučene doze* haloperidola za odrasle u dobi od 18 ili više godina
60492649817100
900988-1626728Liječenje poremećaja s tikovima, uključujući Touretteov sindrom, u bolesnika s teškim oštećenjem nakon neuspjeha edukacijskih, psiholoških i drugih farmakoloških terapija - 0,5 – 5 mg na dan peroralno, u jednoj dozi ili podijeljeno na 2 doze. - Doza se može prilagoĎavati svakih 1 – 7 dana. - Potreba za nastavkom liječenja mora se ponovno procijeniti svakih 6 – 12 mjeseci. Liječenje blage do umjerene koreje kod Huntingtonove bolesti kada drugi lijekovi nisu učinkoviti ili ih bolesnik ne podnosi - 2 – 10 mg na dan peroralno, kao jedna doza ili podijeljeno na 2 doze. - Doza se može prilagoĎavati svakih 1 – 3 dana. * Ukoliko je za preporučeno doziranje potrebna jačina lijeka 0,5 mg 1 mg, 2 mg, 3 mg, 4 mg (doze manje od 5 mg) potrebno je primijeniti lijek kojim se navedene jačine mogu postići.
Prekid liječenja
Preporučuje se postupan prekid primjene haloperidola (vidjeti dio 4.4.).
Propuštena doza
Ako bolesnik propusti uzeti dozu, preporučuje se da uzme sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme; ne smije uzeti dvostruku dozu.
Posebne populacije
Starije osobe
Za starije se bolesnike preporučuju sljedeće početne doze haloperidola:
- liječenje dugotrajne agresije i psihotičnih simptoma u bolesnika s umjerenom do teškom Alzheimerovom demencijom i vaskularnom demencijom kada su nefarmakološka liječenja neuspješna i kada postoji rizik od samoozljeĎivanja ili ozljeĎivanja drugih osoba – 0,5 mg na dan.
- sve ostale indikacije – polovica najniže doze za odrasle.
Doza haloperidola može se prilagoditi sukladno bolesnikovu odgovoru. U starijih se bolesnika preporučuje pažljivo i postupno povećavanje doze.
Maksimalna doza za starije bolesnike je 5 mg na dan.
Doze iznad 5 mg/dan smiju se uzeti u obzir samo u bolesnika koji su podnosili više doze te nakon ponovne procjene profila omjera koristi i rizika za pojedinog bolesnika.
Oštećenje bubrežne funkcije
Nije se ocjenjivao utjecaj oštećenja bubrežne funkcije na farmakokinetiku haloperidola. Ne preporučuje se prilagoĎavanje doze kod liječenja bolesnika s oštećenjem bubrežne funkcije, ali je potreban oprez. MeĎutim, bolesnicima s teškim oštećenjem bubrežne funkcije možda će biti potrebna niža početna doza, koja se kasnije prilagoĎava u manjim koracima i duljim intervalima nego u bolesnika bez oštećenja bubrežne funkcije (vidjeti dio 5.2.).
Oštećenje jetrene funkcije
Nije se ocjenjivao utjecaj oštećenja jetrene funkcije na farmakokinetiku haloperidola. Budući da se haloperidol opsežno metabolizira u jetri, preporučuje se prepoloviti početnu dozu i prilagoĎavati je u manjim koracima i duljim intervalima nego u bolesnika bez oštećenja jetrene funkcije (vidjeti dijelove
4.4. i 5.2.).
3
Pedijatrijska populacija
Preporučene doze za Haloperidol Krka tablete navedene su u Tablici 2.
Tablica 2: Preporučene doze* haloperidola za pedijatrijsku populaciju
832104-3487858Liječenje shizofrenije u adolescenata u dobi od 13 do 17 godina kada je liječenje drugim lijekovima neuspješno ili ih bolesnik ne podnosi - Preporučena doza je 0,5 – 3 mg na dan, a primjenjuje se peroralno, podijeljena na više doza (2 – 3 puta na dan). - Kada se razmatraju doze veće od 3 mg na dan, preporučuje se ocijeniti omjer koristi i rizika za pojedinog bolesnika. - Maksimalna preporučena doza je 5 mg na dan. - Trajanje liječenja mora se procijeniti u svakog bolesnika pojedinačno. Liječenje dugotrajne, izražene agresije u djece i adolescenata u dobi od 6 do 17 godina koji boluju od autizma ili pervazivnih razvojnih poremećaja kada su druga liječenja neuspješna ili ih bolesnik ne podnosi - Preporučene doze su 0,5 – 3 mg na dan za djecu u dobi od 6 do 11 godina odnosno 9,5 – 5 mg na dan za adolescente u dobi od 12 do 17 godina, a primjenjuju se peroralno, podijeljene na više doza (2 – 3 puta na dan). - Potreba za nastavkom liječenja mora se ponovno procijeniti nakon 6 tjedana. Liječenje poremećaja s tikovima, uključujući Touretteov sindrom, u djece i adolescenata u dobi od 10 do 17 godina s teškim oštećenjem, nakon neuspjeha edukacijskih, psiholoških i drugih farmakoloških terapija - Preporučene doze su 0,5 – 3 mg na dan za djecu i adolescente u dobi od 10 do 17 godina, a primjenjuju se peroralno, podijeljene na više doza (2 – 3 puta na dan). - Potreba za nastavkom liječenja mora se ponovno procijeniti svakih 6 – 12 mjeseci. * Ukoliko je za preporučeno doziranje potrebna jačina lijeka 0,5 mg 1 mg, 2 mg, 3 mg, 4 mg (doze manje od 5 mg) potrebno je primijeniti lijek kojim se navedene jačine mogu postići.
Sigurnost i djelotvornost Haloperidol Krka tableta u djece ispod dobi definirane u indikacijama nisu ustanovljene. Nisu dostupni podaci za djecu mlaĎu od 3 godine.
Način primjene
Haloperidol Krka tablete namijenjene su za peroralnu primjenu.
- preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1. - komatozno stanje
- depresija središnjeg živčanog sustava (SŽS) - Parkinsonova bolest
- demencija s Lewyjevim tjelešcima
- progresivna supranuklearna paraliza
- poznato produljenje QTc intervala ili priroĎeni sindrom dugog QT intervala - nedavno pretrpljen akutni infarkt miokarda
- nekompenzirano zatajenje srca
- ventrikularna aritmija ili torsade de pointes u anamnezi - nekorigirana hipokalijemija
- istodobno liječenje lijekovima koji produljuju QT interval (vidjeti dio 4.5.).
Povećana smrtnost u starijih bolesnika s demencijom
U psihijatrijskih bolesnika koji su primali antipsihotike, uključujući haloperidol, prijavljeni su rijetki slučajevi iznenadne smrti (vidjeti dio 4.8.).
Starije osobe oboljele od psihoze povezane s demencijom koje se liječe antipsihoticima imaju povećan rizik od smrti. Analize sedamnaest placebom kontroliranih ispitivanja (najčešće u trajanju od 10 tjedana), uglavnom provedenih u bolesnika koji su uzimali atipične antipsihotike, pokazale su da je rizik od smrti meĎu liječenim bolesnicima bio 1,6 - 1,7 puta veći nego u bolesnika koji su primali placebo. Tijekom tipičnog 10-tjednog kontroliranog ispitivanja, stopa smrti u bolesnika liječenih antipsihoticima iznosila je približno 4,5%, dok je u skupini koja je primala placebo iznosila približno 2,6%. Iako su uzroci smrti bili raznoliki, čini se da je većina smrtnih slučajeva bila kardiovaskularne (npr. zatajenje srca, iznenadna smrt) ili infektivne (npr. pneumonija) prirode. Opservacijska ispitivanja ukazuju na to da je liječenje starijih bolesnika haloperidolom takoĎer povezano s povećanom smrtnošću. Ta bi veza mogla biti snažnija kod primjene haloperidola nego kod atipičnih antipsihotika, najizraženija je tijekom prvih 30 dana nakon početka liječenja, a traje najmanje 6 mjeseci. Još nije razjašnjeno do koje se mjere ta povezanost može pripisati lijeku, a do koje mjere na nju utječu značajke bolesnika.
Kardiovaskularni učinci
Kod primjene haloperidola prijavljeni su produljenje QTc intervala i/ili ventrikularne aritmije, kao i iznenadna smrt (vidjeti dijelove 4.3. i 4.8.). Čini se da se rizik od tih dogaĎaja povećava kod većih doza, visokih plazmatskih koncentracija, predisponiranih bolesnika ili parenteralne primjene, osobito intravenske.
Preporučuje se oprez u bolesnika s bradikardijom, srčanom bolešću, produljenjem QTc intervala u obiteljskoj anamnezi ili značajnom konzumacijom alkohola u osobnoj anamnezi. Oprez je potreban i u bolesnika koji bi mogli imati visoke plazmatske koncentracije (vidjeti dio 4.4., Spori metabolizatori CYP2D6).
Preporučuje se provesti EKG snimanje prije početka liječenja. U svih se bolesnika tijekom liječenja mora procijeniti potreba za EKG praćenjem zbog mogućeg produljenja QTc intervala i ventrikularnih aritmija. Preporučuje se smanjiti dozu haloperidola tijekom liječenja ako je QTc interval produljen, a liječenje se mora prekinuti ako QTc interval premaši 500 ms.
Neravnoteže elektrolita, kao što su hipokalijemija i hipomagnezijemija, povećavaju rizik od ventrikularnih aritmija i moraju se korigirati prije nego što se započne liječenje haloperidolom. Stoga se preporučuje odrediti početnu razinu elektrolita i kontrolirati je tijekom liječenja.
TakoĎer su prijavljene tahikardija i hipotenzija (uključujući ortostatsku hipotenziju) (vidjeti dio 4.8.). Preporučuje se oprez kada se haloperidol daje bolesnicima s manifestnom hipotenzijom ili ortostatskom hipotenzijom.
Cerebrovaskularni dogaĎaji
U randomiziranim, placebom kontroliranim kliničkim ispitivanjima provedenima u populaciji bolesnika s demencijom zabilježeno je približno trostruko povećanje rizika od cerebrovaskularnih štetnih dogaĎaja kod primjene nekih atipičnih antipsihotika. Opservacijska ispitivanja u kojima se usporeĎivala stopa moždanog udara u starijih bolesnika izloženih bilo kojem antipsihotiku i onih koji nisu bili izloženi takvim lijekovima pokazala su povećanu stopu moždanog udara meĎu bolesnicima izloženima antipsihoticima. To povećanje može biti izraženije kod primjene svih butirofenona, uključujući haloperidol. Mehanizam u pozadini tog povećanja rizika nije poznat. Ne može se isključiti povećan rizik za druge populacije bolesnika. Haloperidol Krka se mora primjenjivati uz oprez u bolesnika s faktorima rizika za moždani udar.
Neuroleptički maligni sindrom
Haloperidol se dovodi u vezu s neuroleptičkim malignim sindromom – rijetkim idiosinkratskim odgovorom koji karakteriziraju hipertermija, generalizirana ukočenost mišića, nestabilnost autonomnog živčanog sustava, promjene svijesti i povišene vrijednosti kreatin fosfokinaze u serumu. Hipertermija je često rani znak tog sindroma. Odmah se mora prekinuti liječenje antipsihotikom te uvesti odgovarajuća potporna terapija i pažljivo praćenje.
Tardivna diskinezija
U nekih se bolesnika tijekom dugotrajne terapije ili nakon prekida primjene lijeka može javiti tardivna diskinezija. Taj sindrom uglavnom karakteriziraju ritmični nevoljni pokreti jezika, lica, usta ili čeljusti. U nekih bolesnika te manifestacije mogu biti trajne. Ponovno uvoĎenje liječenja, povećanje doze ili prelazak na neki drugi antipsihotik može zamaskirati taj sindrom. Ako se pojave znakovi i simptomi tardivne diskinezije, mora se razmotriti prekid primjene svih antipsihotika, uključujući Haloperidol Krka.
Ekstrapiramidni simptomi
Mogu se pojaviti ekstrapiramidni simptomi (npr. tremor, ukočenost, hipersalivacija, bradikinezija, akatizija, akutna distonija). Primjena haloperidola povezana je s razvojem akatizije, koju karakterizira subjektivno neugodan ili tjeskoban nemir i potreba za kretanjem, često praćena nesposobnošću bolesnika da mirno sjedi ili stoji. Ona se najčešće javlja u prvih nekoliko tjedana liječenja. U bolesnika u kojih se razviju ti simptomi povećanje doze može biti štetno.
Akutna distonija može se javiti tijekom prvih nekoliko dana liječenja lijekom Haloperidol Krka, ali prijavljen je i kasniji nastup, kao i nastup nakon povećanja doze. Simptomi distonije mogu uključivati (izmeĎu ostaloga) tortikolis, grimase, trizmus, protruziju jezika i neuobičajene kretnje oka, uključujući okulogirnu krizu. Veći rizik od pojave takvih reakcija postoji meĎu muškarcima i u mlaĎim dobnim skupinama. Akutna distonija može zahtijevati prekid primjene lijeka.
Za liječenje ekstrapiramidnih simptoma mogu se po potrebi propisati antiparkinsonici antikolinergičkog tipa, ali se ne preporučuje rutinsko propisivanje tih lijekova kao preventivna mjera. Ako je potrebno istodobno liječenje antiparkinsonikom i ako se on izlučuje brže od haloperidola, njegova će se primjena možda morati nastaviti nakon prekida primjene lijeka Haloperidol Krka kako bi se izbjegao nastup ili pogoršanje ekstrapiramidnih simptoma. Kada se istodobno s lijekom Haloperidol Krka primjenjuju antikolinergici, uključujući antiparkinsonike, mora se uzeti u obzir mogući porast intraokularnog tlaka.
Napadaji/Konvulzije
Postoje izvješća da haloperidol može potaknuti napadaje. Preporučuje se oprez u bolesnika koji imaju epilepsiju ili neko stanje koje stvara predispoziciju za napadaje (npr. ustezanje od alkohola i oštećenje mozga).
Hepatobilijarni sustav
Budući da se haloperidol metabolizira u jetri, u bolesnika s oštećenjem jetrene funkcije preporučuju se prilagodba doze i oprez (vidjeti dijelove 4.2. i 5.2.). Prijavljeni su izolirani slučajevi poremećaja jetrene funkcije ili hepatitisa, najčešće kolestatskog (vidjeti dio 4.8.).
Endokrini sustav
Tiroksin može pridonijeti toksičnosti haloperidola. Antipsihotici se u bolesnika s hipertireozom smiju primjenjivati samo uz oprez i uvijek u kombinaciji s terapijom za postizanje eutiroidnog stanja.
60492649817100
Hormonski učinci antipsihotika uključuju hiperprolaktinemiju, koja može uzrokovati galaktoreju, ginekomastiju i oligomenoreju ili amenoreju (vidjeti dio 4.8.). Ispitivanja tkivnih kultura pokazuju da prolaktin možda stimulira stanični rast kod tumora dojke u ljudi. Iako u kliničkim i epidemiološkim ispitivanjima nije utvrĎena jasna veza izmeĎu primjene antipsihotika i tumora dojke u ljudi, preporučuje se oprez u bolesnica s relevantnom anamnezom. Haloperidol Krka se mora primjenjivati uz oprez u bolesnika s otprije postojećom hiperprolaktinemijom te u bolesnika koji bi mogli imati tumore ovisne o prolaktinu (vidjeti dio 5.3.).
Kod primjene haloperidola prijavljeni su hipoglikemija i sindrom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona (vidjeti dio 4.8.).
Venska tromboembolija
Kod primjene antipsihotika prijavljeni su slučajevi venske tromboembolije (VTE). Budući da bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene faktore rizika za VTE, prije i tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka treba utvrditi sve moguće faktore rizika za VTE i poduzeti preventivne mjere.
Odgovor na liječenje i prekid primjene
Kod shizofrenije, odgovor na liječenje antipsihoticima može biti odgoĎen.
Ako se prekine primjena antipsihotika, povratak simptoma povezanih s podležećom bolešću može postati primjetan tek nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.
Vrlo su rijetko prijavljeni akutni simptomi ustezanja (uključujući mučninu, povraćanje i nesanicu) nakon naglog prekida primjene visokih doza antipsihotika. Kao mjera opreza, preporučuje se postupni prekid primjene.
Bolesnici oboljeli od depresije
Preporučuje se da se Haloperidol Krka ne primjenjuje sam u bolesnika u kojih je depresija predominantna. Može se kombinirati s antidepresivima za liječenje stanja kod kojih su istodobno prisutne depresija i psihoza (vidjeti dio 4.5.).
Prelazak iz manije u depresiju
Kod liječenja maničnih epizoda u bolesnika s bipolarnim poremećajem postoji rizik od prelaska iz manije u depresiju. Važno je pratiti bolesnike kako bi se uočio mogući prelazak u depresivnu epizodu, praćenu rizicima poput suicidalnog ponašanja, i interveniralo kada do takvih prelazaka doĎe.
Spori metabolizatori CYP2D6
Haloperidol Krka je potrebno koristiti s oprezom u bolesnika za koje se zna da su spori metabolizatori citokroma P450 (CYP) 2D6 i kojima je istodobno primijenjen CYP3A4 inhibitor.
Pedijatrijska populacija
Dostupni podaci o sigurnosti u pedijatrijskoj populaciji ukazuju na rizik pojave ekstrapiramidnih simptoma, uključujući tardivnu diskineziju, i od sedacije. Dostupni su ograničeni podaci o dugoročnoj sigurnosti.
Ispitivanja interakcija provedena su samo u odraslih.
Kardiovaskularni učinci
7
Haloperidol Krka je kontraindiciran u kombinaciji s lijekovima za koje se zna da produljuju QTc interval (vidjeti dio 4.3.). Primjeri uključuju:
- antiaritmike razreda IA (npr. dizopiramid, kinidin)
- antiaritmike razreda III (npr. amiodaron, dofetilid, dronedaron, ibutilid, sotalol) - odreĎene antidepresive (npr. citalopram, escitalopram)
- odreĎene antibiotike (npr. azitromicin, klaritromicin, eritromicin, levofloksacin, moksifloksacin, telitromicin)
- druge antipsihotike (npr. derivate fenotiazina, sertindol, pimozid, ziprazidon) - odreĎene antimikotike (npr. pentamidin)
- odreĎene antimalarike (npr. halofantrin)
- odreĎene lijekove za poremećaje probavnog sustava (npr. dolazetron)
- odreĎene lijekove koji se koriste za liječenje raka (npr. toremifen, vandetanib) - neke druge lijekove (npr. bepridil, metadon)
Ovaj popis nije sveobuhvatan.
Preporučuje se oprez kada se Haloperidol Krka primjenjuje u kombinaciji s lijekovima za koje se zna da uzrokuju neravnotežu elektrolita (vidjeti dio 4.4.).
Lijekovi koji mogu povisiti plazmatske koncentracije haloperidola
Postoji nekoliko putova metabolizma haloperidola (vidjeti dio 5.2.). Glavni putovi su glukuronidacija i redukcija ketona. Sudjeluje i sustav enzima citokroma P450, osobito CYP3A4, a u manjoj mjeri i CYP2D6. Inhibicija tih metaboličkih putova nekim drugim lijekom ili smanjenje aktivnosti enzima CYP2D6 može povisiti koncentracije haloperidola. Učinak inhibicije CYP3A4 i smanjene aktivnosti enzima CYP2D6 mogao bi biti aditivan (vidjeti dio 5.2.). Prema ograničenim i ponekad oprečnim informacijama, mogući porast plazmatskih koncentracija haloperidola pri istodobnoj primjeni inhibitora CYP3A4 i/ili CYP2D6 može se kretati u rasponu od 20 do 40%, iako su u nekim slučajevima prijavljeni porasti i do 100%. Primjeri lijekova koji mogu povisiti koncentracije haloperidola u plazmi (na temelju kliničkog iskustva ili mehanizma u pozadini interakcija izmeĎu lijekova) uključuju:
- inhibitore CYP3A4 – alprazolam, fluvoksamin, indinavir, itrakonazol, ketokonazol, nefazodon, posakonazol, sakvinavir, verapamil, vorikonazol
- inhibitore CYP2D6 – bupropion, klorpromazin, duloksetin, paroksetin, prometazin, sertralin, venlafaksin
- kombinirane inhibitore CYP3A4 i CYP2D6 – fluoksetin, ritonavir - lijekove s nerazjašnjenim mehanizmom djelovanja – buspiron
Ovaj popis nije sveobuhvatan.
Povišene plazmatske koncentracije haloperidola mogu povećati rizik od nuspojava, uključujući produljenje QTc intervala (vidjeti dio 4.4.). Produljenja QTc intervala opažena su kada se haloperidol primjenjivao zajedno s kombinacijom metaboličkih inhibitora ketokonazola (400 mg na dan) i paroksetina (20 mg na dan).
Preporučuje se nadzirati bolesnike koji uzimaju haloperidol istodobno s takvim lijekovima zbog mogućih znakova ili simptoma pojačanih ili produljenih farmakoloških učinaka haloperidola te prema potrebi smanjiti dozu lijeka Haloperidol Krka.
Lijekovi koji mogu sniziti plazmatske koncentracije haloperidola
6049264323031Istodobna primjena haloperidola sa snažnim induktorima enzima CYP3A4 može postupno sniziti plazmatske koncentracije haloperidola do te mjere da njegova djelotvornost može biti smanjena.
Primjeri uključuju:
- karbamazepin, fenobarbital, fenitoin, rifampicin, gospinu travu (Hypericum perforatum)
Ovaj popis nije sveobuhvatan.
Indukcija enzima može se primijetiti nakon nekoliko dana liječenja. Maksimalna indukcija enzima obično je primjetna nakon približno 2 tjedna, a jednako se dugo može održati i nakon prekida primjene lijeka. Tijekom liječenja u kombinaciji s induktorima CYP3A4, preporučuje se nadzirati bolesnike i po potrebi povećati dozu lijeka Haloperidol Krka. Nakon prekida primjene induktora CYP3A4, koncentracija haloperidola može se postupno povećati pa će stoga možda biti potrebno smanjiti dozu lijeka Haloperidol Krka.
Poznato je da natrijev valproat inhibira glukuronidaciju, ali ne utječe na plazmatske koncentracije haloperidola.
Učinak haloperidola na druge lijekove
Haloperidol može pojačati depresiju SŽS-a izazvanu alkoholom ili lijekovima koji su depresori SŽS-a, uključujući hipnotike, sedative ili snažne analgetike. Pojačan učinak na SŽS prijavljen je i kod primjene u kombinaciji s metildopom.
Haloperidol može antagonizirati djelovanje adrenalina i drugih simpatomimetika (npr. stimulansa poput amfetamina) i poništiti antihipertenzivne učinke adrenergičkih blokatora poput gvanetidina.
Haloperidol može antagonizirati učinak levodope i drugih agonista dopamina.
Haloperidol je inhibitor CYP2D6. Haloperidol inhibira metabolizam tricikličkih antidepresiva (npr. imipramina, dezipramina) i tako povisuje plazmatske koncentracije tih lijekova.
Drugi oblici interakcija
U rijetkim su slučajevima tijekom istodobne primjene litija i haloperidola prijavljeni sljedeći simptomi: encefalopatija, ekstrapiramidni simptomi, tardivna diskinezija, neuroleptički maligni sindrom, akutni moždani sindrom i koma. Većina tih simptoma bila je reverzibilna. Ostaje nejasno predstavljaju li oni zaseban klinički entitet.
Ipak, ako se u bolesnika koji istodobno primaju litij i Haloperidol Krka pojave navedeni simptomi, liječenje se mora odmah prekinuti.
Prijavljen je antagonizam učinka antikoagulansa fenindiona.
Trudnoća
Umjerena količina podataka o primjeni u trudnica (više od 400 ishoda trudnoće) ne ukazuje na malformacijsku ni fetalnu/neonatalnu toksičnost haloperidola. MeĎutim, prijavljeni su izolirani slučajevi priroĎenih mana nakon izlaganja ploda haloperidolu, uglavnom u kombinaciji s drugim lijekovima. Ispitivanja na životinjama ukazala su na reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3.). Kao mjera opreza, poželjno je izbjegavati primjenu lijeka Haloperidol Krka u trudnoći.
6049264629483U novoroĎenčadi izložene antipsihoticima (uključujući haloperidol) u trećem tromjesečju trudnoće postoji rizik da se nakon roĎenja pojave nuspojave, uključujući ekstrapiramidne i/ili simptome ustezanja, koji mogu biti različite težine i trajanja. Prijavljeni su agitacija, hipertonija, hipotonija, tremor, somnolencija, respiratorni distres i poremećaj hranjenja. Stoga se preporučuje pažljivo
60492649817100
praćenje novoroĎenčadi.
Dojenje
Haloperidol se izlučuje u majčino mlijeko. Male količine haloperidola pronaĎene su u plazmi i mokraći dojenčadi majki liječenih haloperidolom. Nema dovoljno podataka o učincima haloperidola u dojenčadi. Uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i dobrobit liječenja za ženu, mora se donijeti odluka hoće li se prekinuti dojenje ili obustaviti liječenje lijekom Haloperidol Krka.
Plodnost
Haloperidol povisuje razinu prolaktina. Hiperprolaktinemija može suprimirati GnRH u hipotalamusu i tako smanjiti lučenje gonadotropina iz hipofize. To može inhibirati reproduktivnu funkciju narušavanjem steroidogeneze u gonadama i u žena i u muškaraca (vidjeti dio 4.4.).
Haloperidol Krka umjereno utječe na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Može doći do odreĎenog stupnja sedacije ili smanjene budnosti, osobito kod primjene većih doza i na početku liječenja; alkohol može dodatno pojačati te učinke. Preporučuje se savjetovati bolesnicima da tijekom liječenja ne upravljaju vozilima i ne rade sa strojevima dok se ne utvrdi kako lijek djeluje na njih.
Sigurnost haloperidola ocjenjivala se u 284 bolesnika liječena haloperidolom koja su sudjelovala u 3 placebom kontrolirana klinička ispitivanja te u 1295 bolesnika liječena haloperidolom koji su sudjelovali u 16 dvostruko slijepih kliničkih ispitivanja kontroliranih aktivnim usporednim lijekom.
Prema objedinjenim podacima o sigurnosti iz tih kliničkih ispitivanja, najčešće prijavljene nuspojave bile su: ekstrapiramidni poremećaj (34%), nesanica (19%), agitacija (15%), hiperkinezija (13%), glavobolja (12%), psihotični poremećaj (9%), depresija (8%), porast tjelesne težine (8%), tremor (8%), hipertonija (7%), ortostatska hipotenzija (7%), distonija (6%) i somnolencija (5%).
Osim toga, ocjenjivala se i sigurnost haloperidoldekanoata u 410 bolesnika koji su sudjelovali u
3 ispitivanja s usporednim lijekom (u jednom se haloperidoldekanoat usporeĎivao s flufenazinom, a u druga 2 s oralnom formulacijom haloperidola), 9 otvorenih ispitivanja i 1 ispitivanju odgovora na dozu.
U Tablici 3 navode se sljedeće nuspojave:
- nuspojave prijavljene u kliničkim ispitivanjima haloperidola
- nuspojave prijavljene u kliničkim ispitivanjima haloperidoldekanoata povezane s djelatnom tvari
- nuspojave haloperidola i haloperidoldekanoata prijavljene nakon stavljanja lijeka u promet
Učestalost nuspojava odreĎena je (ili procijenjena) na temelju kliničkih ili epidemioloških ispitivanja haloperidola, a definira se kao:
Vrlo često: Često: Manje često: Rijetko: Vrlo rijetko:
≥ 1/10
≥ 1/100 i < 1/10
≥ 1/1000 i < 1/100
≥ 1/10 000 i < 1/1000 < 1/10 000
Nepoznato: ne može se procijeniti iz dostupnih podataka.
Unutar svake kategorije učestalosti, nuspojave su prikazane prema organskom sustavu i u padajućem
nizu prema ozbiljnosti.
10
Tablica 3: Nuspojave
| Organski sustav | Nuspojava | ||||
| Učestalost | |||||
| Vrlo često | Često | Manje često | Rijetko | Nepoznato | |
| Poremećaji krvi i limfnog sustava | leukopenija | pancitopenija agranulocitoza trombocitopenija neutropenija | |||
| Poremećaji imunološkog sustava | preosjetljivost | anafilaktička reakcija | |||
| Endokrini poremećaji | hiperprolakti nemija | neodgovarajuće lučenje antidiuretskog hormona | |||
| Poremećaji metabolizma i prehrane | hipoglikemija | ||||
| Psihijatrijski poremećaji | agitacija nesanica | psihotični poremećaj, depresija | stanje konfuzije, gubitak libida, smanjen libido, nemir | ||
| Poremećaji živčanog sustava | ekstrapiramidn i poremećaj, hiperkinezija, glavobolja | tardivna diskinezija, akatizija bradikinezija diskinezija distonija hipokinezija hipertonija omaglica, somnolencija tremor | konvulzije parkinsonizam sedacija nevoljne mišićne kontrakcije | neuroleptički maligni sindrom, motorička disfunkcija, nistagmus | akinezija |
| Poremećaji oka | okulogirna kriza poremećaji vida | zamagljen vid | |||
| Srčani poremećaji | tahikardija | ventrikularna fibrilacija torsade de pointes, ventrikularna tahikardija ekstrasistole | |||
| Krvožilni poremećaji | hipotenzija ortostatska hipotenzija | ||||
| Poremećaji dišnog sustava, prsišta i sredoprsja | dispneja | bronhospaza m | edem laringsa, laringospazam | ||
| Poremećaji | povraćanje |
832104-8694278Organski sustav Nuspojava Učestalost Vrlo često Često Manje često Rijetko Nepoznato probavnog sustava mučnina konstipacija suha usta hipersekrecij a sline Poremećaji jetre i žuči odstupanja u nalazima testova jetrene funkcije hepatitis žutica akutno zatajenje jetre kolestaza Poremećaji kože i potkožnog tkiva osip reakcija fotoosjetljivost i, urtikarija, pruritus hiperhidroza angioedem eksfolijativni dermatitis leukocitoklastični vaskulitis Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva tortikolis, ukočenost mišića, mišićni spazmi, mišićno-koštana ukočenost trizmus, trzanje mišića rabdomioliza Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava retencija mokraće Stanja vezana uz trudnoću, babinje i perinatalno razdoblje sindrom ustezanja lijeka u novoroĎenčadi (vidjeti dio 4.6.) Poremećaji reproduktivno g sustava i dojki erektilna disfunkcija amenoreja galaktoreja dismenoreja bol u dojkama nelagoda u dojkama menoragija, poremećaj menstrualnog ciklusa, poremećaj spolne funkcije prijapizam ginekomastija Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene hipertermija edem poremećaj hoda iznenadna smrt edem lica hipotermija Pretrage porast tjelesne težine, smanjenje tjelesne težine produljenje QT intervala na elektrokardio gramu
6049264140349Kod primjene haloperidola prijavljeni su produljenje QT intervala na elektrokardiogramu,
60492649817100
ventrikularne aritmije (ventrikularna fibrilacija, ventrikularna tahikardija), torsade de pointes i iznenadna smrt.
Učinci skupine antipsihotika
Kod primjene antipsihotika prijavljen je srčani zastoj.
Kod primjene antipsihotika prijavljeni su slučajevi venske tromboembolije, uključujući slučajeve plućne embolije i duboke venske tromboze. Učestalost nije poznata.
Prijavljivanje sumnji na nuspojavu
5865241332682900988500322Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika traži se da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava: navedenog u
Simptomi i znakovi
Manifestacije predoziranja haloperidolom su prekomjerno izraženi poznati farmakološki učinci i nuspojave. Najizraženiji simptomi su teške ekstrapiramidne reakcije, hipotenzija i sedacija. Ekstrapiramidna reakcija manifestira se mišićnom ukočenošću i generaliziranim ili lokaliziranim tremorom. Moguća je i hipertenzija (češće nego hipotenzija).
U iznimnim slučajevima bolesnik može pasti u komu praćenu depresijom disanja i hipotenzijom, koje mogu biti dovoljno teške izazovu stanje nalik na šok. Mora se uzeti u obzir rizik od ventrikularnih aritmija, koje mogu biti povezane s produljenjem QTc intervala.
Liječenje
Ne postoji specifičan protulijek. Liječenje je potporno. Djelotvornost aktivnog ugljena nije ustanovljena. Ne preporučuje se dijaliza za liječenje predoziranja jer se njome uklanjaju samo vrlo male količine haloperidola (vidjeti dio 5.2.).
U bolesnika u komi mora se osigurati prohodnost dišnih putova uporabom orofaringealnog ili endotrahealnog tubusa. Depresija disanja može zahtijevati mehaničku ventilaciju.
Preporučuje se praćenje EKG-a i vitalnih znakova sve dok se EKG ne normalizira. Preporučuje se liječenje teških aritmija odgovarajućim antiaritmičkim mjerama.
Hipotenzija i cirkulatorni kolaps mogu se neutralizirati primjenom intravenskih tekućina, plazme ili koncentriranog albumina i vazopresora, poput dopamina ili noradrenalina. Ne smije se primijeniti adrenalin jer može izazvati izraženu hipotenziju u prisutnosti haloperidola.
U slučaju teških ekstrapiramidnih reakcija preporučuje se parenteralna primjena antiparkinsonika.
Farmakoterapijska skupina: psiholeptici, antipsihotici, derivati butirofenona; ATK oznaka: N05AD01
Mehanizam djelovanja
13
Haloperidol je antipsihotik iz skupine butirofenona. On je snažan antagonist dopaminskih receptora tipa 2 u SŽS-u, koji u preporučenim dozama ostvaruje nisku alfa-1 antiadrenergičku aktivnost, ali nema antihistaminergičku ni antikolinergičku aktivnost.
Farmakodinamički učinci
Supresija deluzija i halucinacija kod primjene haloperidola izravna je posljedica njegova blokiranja dopaminergičke signalizacije u mezolimbičkom putu. Blokada dopamina u SŽS-u utječe na bazalne ganglije (nigrostrijatalne putove). Haloperidol izaziva učinkovitu psihomotoričku sedaciju, što objašnjava povoljan učinak na maniju i druge agitacijske sindrome.
Djelovanje na bazalne ganglije vjerojatno je u podlozi neželjenih ekstrapiramidnih motoričkih učinaka (distonije, akatizije i parkinsonizma).
Antidopaminergički učinci haloperidola na laktotrope u prednjem režnju hipofize objašnjavaju hiperprolaktinemiju izazvanu inhibicijom dopaminom posredovane toničke inhibicije lučenja prolaktina.
Apsorpcija
Prosječna bioraspoloživost haloperidola nakon primjene tablete ili oralne otopine iznosi 60 – 70%. Vršne plazmatske vrijednosti haloperidola obično se postižu unutar 2 – 6 sati nakon peroralne primjene.
Primijećena je visoka interindividualna varijabilnost plazmatskih koncentracija. Stanje dinamičke ravnoteže postiže se unutar 1 tjedna nakon uvoĎenja liječenja.
Distribucija
Srednja vrijednost vezivanja haloperidola za proteine u plazmi odraslih osoba iznosi približno 88 - 92%. Primijećena je visoka interindividualna varijabilnost vezivanja za proteine u plazmi. Haloperidol se brzo raspodjeljuje u različita tkiva i organe, na što ukazuje velik volumen distribucije (srednja vrijednost nakon intravenske primjene: 8 – 21 l/kg). Haloperidol lako prolazi kroz krvno-moždanu barijeru. TakoĎer prolazi kroz posteljicu i izlučuje se u majčino mlijeko.
Biotransformacija
Haloperidol se opsežno metabolizira u jetri. Glavni putovi metabolizma haloperidola u ljudi uključuju glukuronidaciju, redukciju ketona, oksidacijsku N-dealkilaciju i nastanak piridinskih metabolita. Smatra se da metaboliti haloperidola ne pridonose značajno njegovoj aktivnosti; meĎutim, redukcijski put čini približno 23% biotransformacije, a ne može se potpuno isključiti povratna pretvorba reduciranog metabolita haloperidola u haloperidol. U metabolizmu haloperidola sudjeluju enzimi citokroma P450 CYP3A4 i CYP2D6. Inhibicija ili indukcija CYP3A4 te inhibicija CYP2D6 mogu utjecati na metabolizam haloperidola. Smanjenje aktivnosti enzima CYP2D6 može povisiti koncentracije haloperidola.
Eliminacija
Prosječno terminalno poluvrijeme eliminacije haloperidola nakon peroralne primjene iznosi 24 sata (raspon srednjih vrijednosti: 15 – 37 sati). Prividni klirens haloperidola nakon ekstravaskularne primjene kreće se u rasponu od 0,9 do 1,5 l/h/kg, a smanjen je u osoba koje su spori metabolizatori CYP2D6. Smanjena aktivnost enzima CYP2D6 može povisiti koncentracije haloperidola. Prema populacijskoj farmakokinetičkoj analizi provedenoj u bolesnika sa shizofrenijom, procijenjena interindividualna varijabilnost (koeficijent varijacije, %) klirensa haloperidola iznosila je 44%. Nakon
intravenske primjene haloperidola, 21% doze izlučilo se fecesom, a 33% mokraćom. Manje od 3% doze izlučilo se mokraćom u neizmijenjenom obliku.
Linearnost/nelinearnost
U odraslih postoji linearna veza izmeĎu doze haloperidola i njegovih plazmatskih koncentracija.
Posebne populacije
Starije osobe
Plazmatske koncentracije haloperidola u starijih bolesnika bile su više nego u mlaĎih odraslih osoba koje su primile istu dozu. Rezultati malih kliničkih ispitivanja ukazuju na manji klirens i dulje poluvrijeme eliminacije haloperidola u starijih bolesnika. Ti su rezultati unutar raspona opažene varijabilnosti farmakokinetike haloperidola. Preporučuje se prilagoditi dozu u starijih bolesnika (vidjeti dio 4.2.).
Oštećenje bubrežne funkcije
Nije se ocjenjivao utjecaj oštećenja bubrežne funkcije na farmakokinetiku haloperidola. Približno jedna trećina doze haloperidola izlučuje se mokraćom, uglavnom u obliku metabolita. Manje od 3% primijenjenog haloperidola izlučuje se mokraćom u neizmijenjenom obliku. Smatra se da metaboliti haloperidola ne pridonose značajno njegovoj aktivnosti, ali se ne može potpuno isključiti povratna pretvorba reduciranog metabolita haloperidola u haloperidol. Iako se ne očekuje da će oštećenje bubrežne funkcije utjecati na eliminaciju haloperidola u klinički značajnoj mjeri, preporučuje se oprez u bolesnika s oštećenjem bubrežne funkcije, osobito onih s teškim oštećenjem, zbog dugog poluvijeka haloperidola i njegova reduciranog metabolita te mogućnosti akumulacije (vidjeti dio 4.2.).
Zbog velikog volumena distribucije haloperidola i visokog stupnja vezivanja za proteine, dijalizom se mogu ukloniti samo vrlo male količine.
Oštećenje jetrene funkcije
Nije se ocjenjivao utjecaj oštećenja jetrene funkcije na farmakokinetiku haloperidola. MeĎutim, oštećenje jetrene funkcije moglo bi značajno utjecati na farmakokinetiku haloperidola jer se on opsežno metabolizira u jetri. Stoga se u bolesnika s oštećenjem jetrene funkcije preporučuju prilagodba doze i oprez (vidjeti dijelove 4.2. i 4.4.).
Pedijatrijska populacija
U pedijatrijskim ispitivanjima, koja su uključivala 78 bolesnika s različitim poremećajima (shizofrenija, psihotični poremećaj, Touretteov sindrom, autizam) liječenih oralnim haloperidolom u dozama do najviše 30 mg na dan, prikupljeni su ograničeni podaci o plazmatskim koncentracijama. U tim su ispitivanjima uglavnom sudjelovala djeca i adolescenti u dobi od 2 do 17 godina. Plazmatske koncentracije mjerene u različitim vremenskim točkama i nakon različitog trajanja liječenja bile su ili nemjerljive ili su dosezale najviše 44,3 ng/ml. Kao i u odraslih, primijećena je visoka interindividualna varijabilnost plazmatskih koncentracija. U djece je primijećen trend kraćeg poluvijeka nego u odraslih.
U 2 ispitivanja provedena u djece liječene haloperidolom zbog tikova i Touretteova sindroma, pozitivan odgovor bio je povezan s plazmatskim koncentracijama od 1 do 4 ng/ml.
Farmakokinetički/farmakodinamički odnosi
Terapijske koncentracije
Prema objavljenim podacima iz većeg broja kliničkih ispitivanja, terapijski se odgovor u većine bolesnika s akutnom ili kroničnom shizofrenijom postiže pri plazmatskim koncentracijama od 1 do 10
60492649817100
ng/ml. OdreĎenoj će podskupini bolesnika možda biti potrebne više koncentracije zbog visoke interindividualne varijabilnosti farmakokinetike haloperidola.
3937127461404 U bolesnika s prvom epizodom shizofrenije terapijski se odgovor može postići već pri koncentracijama od 0,6 do 3,2 ng/ml, što je procijenjeno na temelju mjerenja zauzetosti receptora D2, pod pretpostavkom da je stopa zauzetosti receptora D2od 60 – 80% najprikladnija za postizanje terapijskog odgovora i ograničavanje ekstrapiramidnih simptoma. U prosjeku se koncentracije unutar tog raspona mogu postići dozama od 1 do 4 mg na dan.
Zbog visoke interindividualne varijabilnosti farmakokinetike haloperidola te odnosa izmeĎu koncentracija haloperidola i njegova učinka, preporučuje se prilagoditi individualnu dozu haloperidola prema bolesnikovu odgovoru, uzimajući u obzir podatke koji ukazuju na to da se polovica maksimalnog terapijskog odgovora postiže s 5-dnevnom odgodom. U pojedinim se slučajevima može razmotriti mjerenje koncentracija haloperidola u krvi.
Kardiovaskularni učinci
Rizik od produljenja QTc intervala povećava se s povećanjem doze i plazmatskih koncentracija haloperidola.
Ekstrapiramidni simptomi
Ekstrapiramidni simptomi mogu nastupiti unutar terapijskog raspona, ali je njihova učestalost obično veća kod primjene doza koje dovode do koncentracija viših od terapijskih.
Neklinički podaci ne ukazuju na poseban rizik za ljude na temelju konvencionalnih ispitivanja toksičnosti ponovljenih doza i genotoksičnosti. U glodavaca je primjena haloperidola dovela do smanjenja plodnosti, ograničene teratogenosti te embriotoksičnih učinaka.
U ispitivanju kancerogenosti haloperidola primijećena su o dozi ovisna povećanja adenoma hipofize i karcinoma mliječnih žlijezda u ženki miševa. Uzroci tih tumora mogli bi biti dugotrajan antagonizam dopaminskih D2-receptora i hiperprolaktinemija. Nije poznat značaj nalaza tih tumora u glodavaca za rizik u ljudi.
U nekoliko objavljenih ispitivanja in vitro pokazalo se da haloperidol blokira srčani hERG kanal. U nizu ispitivanja in vivo, intravenska primjena haloperidola u nekih životinjskih modela uzrokovala je značajno produljenje QTc intervala pri dozama od približno 0,3 mg/kg, koje su dovele do maksimalnih plazmatskih razina (Cmax) najmanje 7 do 14 puta viših od terapijskih plazmatskih koncentracija od 1 - 10 ng/ml koje su se pokazale djelotvornima kod većine bolesnika u kliničkim ispitivanjima. Te intravenske doze koje su produljile QTc interval nisu uzrokovale aritmije. U nekim su ispitivanjima na životinjama veće intravenske doze haloperidola, od 1 mg/kg ili više, uzrokovale produljenje QTc intervala i/ili ventrikularne aritmije pri maksimalnim plazmatskim razinama (Cmax) najmanje 38 - 137 puta višima od terapijskih plazmatskih koncentracija koje su se pokazale djelotvornima kod većine bolesnika u kliničkim ispitivanjima.
kalcijev hidrogenfosfat dihidrat kukuruzni škrob
boja Quinolline Yellow (E104) magnezijev stearat
16
Nije primjenjivo.
5 godina.
Čuvati na temperaturi ispod 25C.
Staklena bočica (Ph. Eur. tip III), plastični zatvarač: 30 tableta od 10 mg, u kutiji.
Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal potrebno je zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.
Ovaj se lijek zove Haloperidol Krka.
Haloperidol Krka sadrži djelatnu tvar haloperidol. On pripada skupini lijekova koji se zovu ‘antipsihotici'.
Haloperidol Krka se koristi u odraslih, adolescenata i djece za bolesti koje utječu na to na koji način razmišljate, kako se osjećate ili ponašate. To uključuje psihičke tegobe (kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj) te probleme s ponašanjem.
Zbog tih bolesti:
- možete se osjećati smeteno (delirij)
- možete vidjeti, čuti, osjetiti ili namirisati stvari kojih nema (halucinacije) - možete vjerovati u stvari koje nisu stvarne (deluzije)
- možete biti neuobičajeno sumnjičavi (paranoja)
- možete biti vrlo uzbuĎeni, uznemireni, entuzijastični, impulzivni ili hiperaktivni - možete biti vrlo agresivni, neprijateljski nastrojeni ili nasilni
U adolescenata i djece, Haloperidol Krka se koristi za liječenje shizofrenije u bolesnika u dobi od 13 do 17 godina, i za liječenje problema u ponašanju u bolesnika u dobi od 6 do 17 godina.
Haloperidol Krka se takoĎer koristi:
- u adolescenata i djece u dobi od 10 do 17 godina i u odraslih za pokrete ili zvukove koje ne možete kontrolirati (tikove), primjerice kod teškog oblika Touretteova sindroma
- u odraslih kao pomoć za kontroliranje kretnji kod Huntingtonove bolesti
Haloperidol Krka se ponekad koristi kada drugi lijekovi ili terapije nisu bili djelotvorni ili su uzrokovali neprihvatljive nuspojave.
Nemojte uzimati Haloperidol Krka
- ako ste alergični na haloperidol ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.)
- ako ste manje svjesni stvari koje Vas okružuju ili su Vam reakcije postale neobično spore - ako imate Parkinsonovu bolest
- ako imate jednu vrstu demencije koja se zove ‘demencija s Lewyjevim tjelešcima’ - ako imate progresivnu supranuklearnu paralizu (PSP)
- ako imate srčanu bolest koja se zove ‘produljen QT interval’ ili bilo koji drugi problem sa srčanim ritmom koji se vidi kao odstupanje na elektrokardiogramu (EKG)
- ako bolujete od zatajivanja srca ili ste nedavno pretrpjeli srčani udar - ako imate nisku razinu kalija u krvi, koja se ne liječi
- ako uzimate bilo koji od lijekova navedenih u odlomku ‘Drugi lijekovi i Haloperidol Krka – Nemojte uzeti Haloperidol Krka ako uzimate odreĎene lijekove za:’.
Nemojte uzimati ovaj lijek ako se nešto od navedenoga odnosi na Vas. Ako niste sigurni, razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom prije nego uzmete Haloperidol Krka.
Upozorenja i mjere opreza
Ozbiljne nuspojave
Haloperidol Krka može uzrokovati srčane tegobe, poteškoće s kontroliranjem kretnji tijela ili udova te ozbiljnu nuspojavu koja se zove ‘neuroleptički maligni sindrom’. TakoĎer može izazvati teške alergijske reakcije i krvne ugruške. Morate biti svjesni ozbiljnih nuspojava tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka jer će Vam možda biti potrebno hitno liječenje. Pogledajte odlomak ‘Pripazite na ozbiljne nuspojave’ u dijelu 4.
Starije osobe i osobe s demencijom
U starijih osoba s demencijom koje se liječe antipsihoticima prijavljeno je malo povećanje broja smrtnih slučajeva i moždanih udara. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom prije nego uzmete Haloperidol Krka ako ste starija osoba, osobito ako bolujete od demencije.
Razgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom:
- ako imate usporene otkucaje srca ili srčanu bolest ili ako je netko u Vašoj užoj obitelji iznenada umro od srčanih tegoba
- ako imate nizak krvni tlak ili osjećate omaglicu pri ustajanju u sjedeći ili stajaći položaj
- ako imate nisku razinu kalija ili magnezija (ili nekog drugog ‘elektrolita’) u krvi; Vaš će liječnik odlučiti kako to liječiti
- ako ste ikada imali krvarenje u mozgu ili ako Vam je liječnik rekao da ste skloniji moždanom udaru nego drugi ljudi
- ako bolujete od epilepsije ili ste nekada imali napadaje (konvulzije) - ako imate tegoba s bubrezima, jetrom ili štitnjačom
- ako imate visoku razinu hormona koji se zove ‘prolaktin’ u krvi ili ako bolujete od raka koji bi mogao biti uzrokovan visokim razinama prolaktina (poput raka dojke)
- ako Vi ili netko u Vašoj obitelji imate ili ste imali krvne ugruške
- ako bolujete od depresije ili imate bipolarni poremećaj i počnete se osjećati depresivno
Možda će Vas trebati pažljivije pratiti i prilagoditi količinu lijeka Haloperidol Krka koju uzimate.
Ako niste sigurni odnosi li se nešto od gore navedenoga na Vas, razgovarajte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom prije nego što uzmete Haloperidol Krka.
Liječničke kontrole
Vaš će liječnik možda htjeti napraviti elektrokardiogram (EKG) prije i tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka. EKG mjeri električnu aktivnost srca.
Krvne pretrage
Vaš će liječnik možda htjeti provjeriti razine kalija ili magnezija (ili nekog drugog ‘elektrolita’) u krvi prije ili tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka.
Djeca mlaĎa od 6 godina
Haloperidol Krka se ne smije koristiti u djece mlaĎe od 6 godina. Naime, njegova primjena nije dovoljno ispitana u toj dobnoj skupini.
Drugi lijekovi i Haloperidol Krka
Obavijestite Vašeg liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove.
Nemojte uzeti Haloperidol Krka ako uzimate odreĎene lijekove za:
- tegobe s otkucajima srca (kao što su amiodaron, dofetilid, dizopiramid, dronedaron, ibutilid, kinidin i sotalol)
- depresiju (kao što su citalopram i escitalopram)
- psihoze (kao što su flufenazin, levomepromazin, perfenazin, pimozid, proklorperazin, promazin, sertindol, tiorizadin, trifluoperazin, triflupromazin i ziprazidon)
- bakterijske infekcije (kao što su azitromicin, klaritromicin, eritromicin, levofloksacin, moksifloksacin i telitromicin)
- gljivične infekcije (kao što je pentamidin) - malariju (kao što je halofantrin)
- mučninu i povraćanje (kao što je dolazetron) - rak (kao što su toremifen i vandetanib)
Obavijestite svog liječnika i ako uzimate bepridil (za bol u prsnom košu ili snižavanje krvnog tlaka) ili metadon (za ublažavanje bolova ili liječenje ovisnosti o drogi).
Budući da ti lijekovi mogu povećati vjerojatnost razvoja srčanih tegoba, razgovarajte sa svojim liječnikom ako uzimate bilo koji od njih i nemojte uzeti Haloperidol Krka (vidjeti ‘Nemojte uzimati Haloperidol Krka’).
Možda će Vas trebati posebno pratiti ako istodobno uzimate litij i Haloperidol Krka. Odmah obavijestite svog liječnika i prestanite uzimati oba lijeka ako se pojavi:
- vrućica koju ne možete objasniti ili kretnje koje ne možete kontrolirati
- smetenost, dezorijentiranost, glavobolja, poteškoće s ravnotežom i pospanost To su znakovi ozbiljnog stanja.
OdreĎeni lijekovi mogu utjecati na način na koji Haloperidol Krka djeluje ili povećati vjerojatnost razvoja srčanih tegoba
Obavijestite svog liječnika ako uzimate:
- alprazolam ili buspiron (za tjeskobu)
- duloksetin, fluoksetin, fluvoksamin, nefazodon, paroksetin, sertralin, gospinu travu (Hypericum perforatum) ili venlafaksin (za depresiju)
- bupropion (za depresiju ili za pomoć pri prestanku pušenja) - karbamazepin, fenobarbital ili fenitoin (za epilepsiju)
- rifampicin (za bakterijske infekcije)
- itrakonazol, posakonazol ili vorikonazol (za gljivične infekcije) - tablete ketokonazola (za liječenje Cushingova sindroma)
- indinavir, ritonavir ili sakvinavir (za virus humane imunodeficijencije ili HIV) - klorpromazin ili prometazin (za mučninu i povraćanje)
- verapamil (za krvni tlak ili srčane tegobe)
Obavijestite svog liječnika i ako uzimate bilo koje druge lijekove za snižavanje krvnog tlaka, kao što su tablete za izmokravanje (diuretici).
Ako uzimate neki od navedenih lijekova, Vaš će liječnik možda morati promijeniti dozu lijeka Haloperidol Krka.
Haloperidol Krka može utjecati na način djelovanja sljedećih lijekova
Obavijestite svog liječnika ako uzimate lijekove za: - smirivanje ili spavanje (trankvilizatore)
- bol (jake analgetike)
- depresiju (‘tricikličke antidepresive’)
- snižavanje krvnog tlaka (kao što su gvanetidin i metildopa) - teške alergijske reakcije (adrenalin)
- poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (engl. attention deficit/hyperactivity disorder, ADHD) ili narkolepsiju (poznati kao ‘stimulansi’)
- Parkinsonovu bolest (kao što je levodopa) - razrjeĎivanje krvi (fenindion)
Ako uzimate bilo koji od tih lijekova, razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego uzmete Haloperidol Krka.
Haloperidol Krka i alkohol
Konzumacija alkohola tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka može Vas učiniti pospanima i manje pozornima. To znači da morate paziti na količinu alkohola koju unosite. Razgovarajte sa svojim liječnikom o konzumaciji alkohola tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka i recite mu koliko alkohola pijete.
Trudnoća, dojenje i plodnost
Trudnoća – ako ste trudni, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, obratite se svom liječniku za savjet. Liječnik će Vam možda savjetovati da ne uzimate Haloperidol Krka dok ste trudni.
U novoroĎenčadi majki koje uzimaju Haloperidol Krka tijekom posljednja 3 mjeseca trudnoće (posljednjeg tromjesečja) mogu se javiti sljedeće tegobe:
- nevoljno drhtanje mišića, ukočenost ili slabost mišića - pospanost ili uznemirenost
- poteškoće s disanjem ili hranjenjem
Točna učestalost tih tegoba nije poznata. Ako ste uzimali Haloperidol Krka tijekom trudnoće i kod Vašeg se djeteta pojavi bilo koja od tih nuspojava, obratite se svom liječniku.
Dojenje – obratite se svom liječniku ako dojite ili planirate dojiti. Naime, male količine lijeka mogu se izlučiti u majčino mlijeko i tako prijeći na dijete. Liječnik će razgovarati s Vama o rizicima i koristima dojenja tijekom liječenja lijekom Haloperidol Krka.
Plodnost – Haloperidol Krka može povisiti razine hormona koji se zove ‘prolaktin’, što može utjecati na plodnost u muškaraca i žena. Ako imate bilo kakvih pitanja o tome, obratite se svom liječniku.
Upravljanje vozilima i strojevima
Haloperidol Krka može utjecati na Vašu sposobnost upravljanja vozilima te rukovanja alatima ili rada sa strojevima. Nuspojave poput pospanosti mogu Vas učiniti manje pozornima, osobito kada tek počnete uzimati lijek ili nakon velike doze. Nemojte upravljati vozilom niti rukovati alatima ili raditi sa strojevima bez prethodnog razgovora sa svojim liječnikom.
Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao liječnik ili ljekarnik. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.
Koliko lijeka Haloperidol Krka treba uzeti
Liječnik će Vam reći koliko lijeka Haloperidol Krka trebate uzeti i koliko ga dugo trebate uzimati. Liječnik će Vam takoĎer reći trebate li Haloperidol Krka uzimati jednom ili više puta dnevno. Možda će biti potrebno neko vrijeme da počnete osjećati puni učinak lijeka. Liječnik će Vam obično na početku dati nisku dozu, a zatim će je prilagoĎavati sukladno Vašim potrebama. Vrlo je važno da
uzimate točnu količinu lijeka.
Doza haloperidola ovisit će o: Vašoj dobi
bolesti zbog koje se liječite
tome imate li tegoba s bubrezima ili jetrom drugim lijekovima koje uzimate
Ukoliko je za preporučeno doziranje potrebna jačina lijeka 0,5 mg, 1 mg, 2 mg, 3 mg ili 4 mg (doze manje od 5 mg) potrebno je primijeniti lijek kojim se navedene jačine mogu postići.
Odrasli
- Uobičajena doza je izmeĎu 0,5 mg i 10 mg na dan.
- Liječnik će možda prilagoĎavati dozu da utvrdi koja Vam doza najbolje odgovara.
- Najveća doza koju odrasla osoba smije uzeti ovisi o stanju koje liječite i varira izmeĎu 5 mg i 20 mg na dan.
Starije osobe
- Uobičajena početna doza za starije osobe je 0,5 mg na dan ili pola najmanje doze za odrasle.
- Nakon toga će liječnik prilagoĎavati količinu lijeka Haloperidol Krka dok ne pronaĎe dozu koja Vam najbolje odgovara.
- Najveća doza koju starija osoba smije uzeti je 5 mg na dan osim ako Vaš liječnik ne odluči da je potrebna viša doza.
Djeca i adolescenti u dobi od 6 do 17 godina
- Uobičajena doza je izmeĎu 0,5 mg i 3 mg na dan.
- Adolescentima u dobi do 17 godina koji se liječe zbog shizofrenije ili problema u ponašanju može se propisati i veća doza, do 5 mg na dan.
Uzimanje lijeka Haloperidol Krka
- Haloperidol Krka je namijenjen za primjenu kroz usta. - Progutajte tablete s malo vode.
Ako uzmete više lijeka Haloperidol Krka nego što ste trebali
Ako uzmete više lijeka Haloperidol Krka nego što ste trebali ili ako netko drugi uzme lijek Haloperidol Krka, odmah se obratite liječniku ili otiĎite u najbližu hitnu službu.
Ako ste zaboravili uzeti Haloperidol Krka
- Ako zaboravite uzeti dozu lijeka, uzmite sljedeću dozu u uobičajeno vrijeme. Zatim nastavite uzimati lijek onako kako Vam je rekao liječnik.
- Nemojte uzeti dvostruku dozu.
Ako prestanete uzimati Haloperidol Krka
Osim ako Vam liječnik ne kaže drugačije, Haloperidol Krka morate prestati uzimati postupno. Nagli prekid liječenja može izazvati učinke poput:
- mučnine i povraćanja
- poteškoća sa spavanjem.
Uvijek se pažljivo pridržavajte liječnikovih uputa.
U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku ili ljekarniku.
Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga.
Pripazite na ozbiljne nuspojave
Odmah obavijestite svog liječnika ako primijetite ili posumnjate na bilo što od sljedećega. Možda će Vam biti potrebno hitno liječenje.
Srčane tegobe:
- nepravilan srčani ritam – on onemogućuje normalan rad srca i može dovesti do gubitka svijesti - prekomjerno brzi otkucaji srca
- dodatni otkucaji srca
Srčane tegobe nisu česte kod osoba koje uzimaju Haloperidol Krka (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba). U bolesnika koji su uzimali ovaj lijek zabilježeni su slučajevi iznenadne smrti, ali je njihova točna učestalost nepoznata. U bolesnika liječenih antipsihoticima zabilježeni su i slučajevi srčanog zastoja (stanja kod kojega srce prestane kucati).
Ozbiljna tegoba koja se zove ‘neuroleptički maligni sindrom’. Ona uzrokuje visoku vrućicu, izraženu mišićnu ukočenost, smetenost i gubitak svijesti. Rijetko se javlja u osoba koje uzimaju Haloperidol Krka (može se javiti u manje od 1 na 1000 osoba).
Poteškoće s kontroliranjem kretnji tijela ili udova (ekstrapiramidni poremećaj), kao što su: - pokreti usta, jezika, čeljusti i ponekad udova (tardivna diskinezija)
- osjećaj nemira ili nemogućnost mirnog sjedenja, povećan broj tjelesnih kretnji - usporene ili smanjene tjelesne kretnje, trzajući ili svijajući pokreti
- nevoljno drhtanje ili ukočenost mišića, vučenje nogu - nemogućnost pokreta
- izostanak normalne izražajnosti lica, koje ponekad izgleda poput maske
Ove su tegobe vrlo česte u osoba koje uzimaju Haloperidol Krka (mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba). Ako se pojavi bilo koja od tih nuspojava, možda ćete dobiti još jedan lijek.
Teška alergijska reakcija, koja može uključivati: - oticanje lica, usana, usta, jezika ili grla
- otežano gutanje ili disanje
- osip koji svrbi (koprivnjača)
Alergijska reakcija nije česta u osoba koje uzimaju Haloperidol Krka (može se javiti u manje od 1 na 100 osoba).
Krvni ugrušci u venama, obično nogu (duboka venska tromboza ili DVT). Oni su prijavljeni u osoba koje su uzimale antipsihotike. Znakovi DVT-a u nozi uključuju oticanje, bol i crvenilo noge, ali ugrušak može otići u pluća te uzrokovati bol u prsnom košu i otežano disanje. Krvni ugrušci mogu biti vrlo ozbiljni, pa stoga odmah obavijestite svog liječnika ako primijetite bilo koju od tih tegoba.
Odmah obavijestite liječnika ako primijetite bilo koju od gore navedenih ozbiljnih nuspojava.
Ostale nuspojave
Odmah obavijestite svog liječnika ako primijetite ili posumnjate na bilo koju od sljedećih nuspojava.
Vrlo česte (mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba): uznemirenost
poteškoće sa spavanjem glavobolja
Česte (mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba):
- ozbiljna psihička tegoba, poput vjerovanja u stvari koje nisu istinite (deluzije) ili stanja kod kojeg vidite, osjećate, čujete ili možete namirisati stvari kojih nema (halucinacije)
- depresija
- neuobičajena napetost mišića
- omaglica, uključujući pri ustajanju u sjedeći ili stajaći položaj - pospanost
- zakretanje očnih jabučica prema gore ili brze kretnje oka koje ne možete kontrolirati - vidne tegobe, poput zamagljena vida
- nizak krvni tlak
- mučnina, povraćanje - zatvor
- suha usta ili pojačano stvaranje sline - kožni osip
- nemogućnost mokrenja ili potpunog pražnjenja mokraćnog mjehura - otežano postizanje i održavanje erekcije (impotencija)
- povećanje ili smanjenje tjelesne težine
- promjene koje su vidljive u nalazima krvnih pretraga funkcije jetre
Manje česte (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba):
- učinci na krvne stanice – nizak broj svih vrsta krvnih stanica, uključujući znatan pad broja bijelih krvnih stanica i nizak broj krvnih pločica (stanica koje pomažu u zgrušavanju krvi)
- smetenost
- gubitak spolnog nagona ili smanjen spolni nagon - napadaji
- ukočeni mišići i zglobovi
- grčenje, trzanje ili stezanje mišića koje ne možete kontrolirati, uključujući grč u vratu zbog kojeg se glava okreće u jednu stranu
- poteškoće s hodanjem - nedostatak zraka
- upala jetre ili jetrena tegoba koja uzrokuje žutu boju kože ili očiju (žutica) - pojačana osjetljivost kože na sunčevu svjetlost
- svrbež
- prekomjerno znojenje
- promjene menstrualnog ciklusa (mjesečnice), poput izostanka mjesečnice ili dugotrajnih, obilnih i bolnih mjesečnica
- neočekivano stvaranje mlijeka - bol ili nelagoda u dojkama
- visoka tjelesna temperatura
- oticanje uzrokovano nakupljanjem tekućine u tijelu
Rijetke (mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba): - visoka razina hormona ‘prolaktina’ u krvi
- suženje dišnih putova u plućima, koje otežava disanje
- otežano otvaranje usta ili nemogućnost njihova otvaranja - poteškoće sa spolnim odnosom.
Prijavljene su i sljedeće nuspojave, ali je njihova točna učestalost nepoznata:
- visoka razina ‘antidiuretskog hormona’ u krvi (sindrom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona)
- niska razina šećera u krvi
- oticanje oko grkljana ili kratkotrajno grčenje glasnica, što može otežati govor ili disanje - iznenadno zatajenje jetre
- smanjen protok žuči u žučovodu - perutanje ili ljuštenje kože
- upala malih krvnih žila, koja može uzrokovati kožni osip praćen malim crvenim ili ljubičastim kvržicama
- razgradnja mišićnog tkiva (rabdomioliza) - dugotrajna i bolna erekcija penisa
- rast dojki u muškaraca
- niska tjelesna temperatura
Prijavljivanje nuspojava
Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti Vašeg liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: . Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.
Lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.
Čuvati na temperaturi ispod 25C.
Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na pakiranju iza oznake EXP. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.
Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.
Što Haloperidol Krka sadrži
Djelatna tvar je haloperidol. Svaka tableta sadrži 10 mg haloperidola.
Drugi sastojci su kalcijev hidrogenfosfat dihidrat, kukuruzni škrob, boja Quinolline Yellow (E104) i magnezijev stearat.
Kako Haloperidol Krka izgleda i sadržaj pakiranja
Haloperidol Krka 10 mg tablete: svijetložute, okrugle, blago bikonveksne tablete s urezom na jednoj strani. Tableta se može razdijeliti na jednake doze.
Haloperidol Krka tablete od 10 mg dostupne su u smeĎoj staklenoj bočici s plastičnim zatvaračem u kojoj je 30 tableta, u kutiji.
Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet i proizvoĎač Nositelj odobrenja
KRKA - FARMA d.o.o., Radnička cesta 48, 10 000 Zagreb
ProizvoĎač
KRKA, d.d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija
Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.
Ova uputa je posljednji put revidirana 03. rujna 2021.