Duloksetin STADA 45 mg tvrde želučanootporne kapsule

Liječenje velikog depresivnog poremećaja. Liječenje boli kod dijabetičke periferne neuropatije. Liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja.

Duloksetin STADA je indiciran u odraslih.

Za dodatne informacije vidjeti dio 5.1.

1

Doziranje

Veliki depresivni poremećaj

Početna doza i preporučena doza održavanja je 60 mg jednom dnevno, s hranom ili bez nje. U kliničkim ispitivanjima ocjenjivana je sigurnost primjene doza većih od 60 mg jednom na dan, do najviše 120 mg na dan. MeĎutim, nema kliničkih dokaza koji bi upućivali na to da bi bolesnici koji ne reagiraju na početnu preporučenu dozu mogli imati koristi od povećavanja doze.

Terapijski odgovor se obično uočava nakon 2 - 4 tjedna liječenja.

Nakon što se postigne ustaljen antidepresivni odgovor, preporučuje se nastavak liječenja još nekoliko mjeseci kako bi se izbjegla pojava relapsa. U bolesnika koji su reagirali na duloksetin te s anamnezom ponavljajućih epizoda velike depresije, može se razmotriti daljnje dugotrajno liječenje s dozom od 60 do 120 mg na dan.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Preporučena početna doza za bolesnike s generaliziranim anksioznim poremećajem je 30 mg jednom dnevno, s hranom ili bez nje. U bolesnika s nedostatnim odgovorom dozu je potrebno povećati na 60 mg, što je uobičajena doza održavanja kod većine bolesnika.

U bolesnika s istodobno prisutnim velikim depresivnim poremećajem, početna doza i doza održavanja je 60 mg jednom dnevno (molimo vidjeti i ranije navedeno preporučeno doziranje).

Pokazalo se da su doze do 120 mg dnevno učinkovite, a sigurnost njihove primjene ocjenjivana je u kliničkim ispitivanjima. U bolesnika s nedostatnim odgovorom na 60 mg može se razmotriti povećanje doze do 90 mg ili 120 mg. Povećanje doze potrebno je temeljiti na kliničkom odgovoru i podnošljivosti.

Nakon što se postigne ustaljen odgovor na liječenje, preporučeno je nastaviti liječenje tijekom nekoliko mjeseci kako bi se izbjegao relaps.

Bol kod dijabetičke periferne neuropatije

Početna doza i preporučena doza održavanja je 60 mg dnevno, s hranom ili bez nje. U kliničkim je ispitivanjima ocjenjivana sigurnost primjene doza većih od 60 mg jednom dnevno, do najviše 120 mg na dan primijenjenih u ravnomjerno podijeljenim dozama. Koncentracija duloksetina u plazmi pokazuje veliku interindividualnu varijabilnost (vidjeti dio 5.2). Stoga bi neki bolesnici s nedovoljnim odgovorom na dozu od 60 mg mogli imati koristi od povećanja doze.

Potrebno je ocijeniti terapijski odgovor nakon 2 mjeseca liječenja. U bolesnika s neodgovarajućim početnim odgovorom, dodatni odgovor nakon tog vremena nije vjerojatan.

Korist liječenja potrebno je redovito ponovno ocjenjivati (najmanje svaka 3 mjeseca) (vidjeti dio 5.1).

Prekid liječenja

Nagli prekid liječenja mora se izbjegavati. Kada se prekida liječenje duloksetinom, doza se mora smanjivati postupno tijekom razdoblja od najmanje jednog do dva tjedna kako bi se smanjio rizik od pojave simptoma ustezanja (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8). Ako se nakon smanjenja doze ili prekida liječenja pojave nepodnošljivi simptomi, može se razmotriti nastavak liječenja prethodno propisanom dozom.

Nakon toga liječnik može nastaviti smanjivati dozu, ali postupnije.

Posebne skupine bolesnika Starije osobe

Za starije se osobe ne preporučuje prilagodba doze isključivo na temelju dobi. MeĎutim, potreban je oprez u liječenju starijih osoba, osobito pri primjeni 120 mg duloksetina dnevno za liječenje velikog depresivnog poremećaja ili generaliziranog anksioznog poremećaja, za što su podaci ograničeni (vidjeti dijelove 4.4 i 5.2).

Oštećenje funkcije jetre

Duloksetin se ne smije davati bolesnicima s bolešću jetre čija je posljedica oštećenje funkcije jetre (vidjeti dijelove 4.3 i 5.2).

Oštećenje funkcije bubrega

U bolesnika s blagim ili umjerenim poremećajem funkcije bubrega (klirens kreatinina 30 - 80 ml/min) nije potrebna prilagodba doze. Duloksetin ne smiju koristiti bolesnici s teškim oštećenjem funkcije bubrega (klirens kreatinina < 30 ml/min; vidjeti dio 4.3).

Pedijatrijska populacija

Duloksetin se ne smije primjenjivati u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina za liječenje velikog depresivnog poremećaja zbog razloga sigurnosti i djelotvornosti (vidjeti dijelove 4.4, 4.8 i 5.1).

Sigurnost i djelotvornost duloksetina za liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja u pedijatrijskih bolesnika u dobi od 7 do 17 godina nisu ustanovljene. Trenutno dostupni podaci opisani su u dijelovima 4.8, 5.1 i 5.2.

Sigurnost i djelotvornost duloksetina za liječenje boli kod dijabetičke periferne neuropatije nisu ispitivane. Nema dostupnih podataka.

Način primjene

Za primjenu kroz usta.

Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

Kontraindicirana je istovremena primjena duloksetina s neselektivnim, ireverzibilnim inhibitorima monoaminooksidaze (MAOI) (vidjeti dio 4.5).

Bolest jetre čija je posljedica oštećenje funkcije jetre (vidjeti dio 5.2).

Duloksetin se ne smije uzimati u kombinaciji s fluvoksaminom, ciprofloksacinom ili enoksacinom (tj. potentnim inhibitorima CYP1A2) jer se pri toj kombinaciji povećava koncentracija duloksetina u plazmi (vidjeti dio 4.5).

Teško oštećenje funkcije bubrega (klirens kreatinina < 30 ml/min) (vidjeti dio 4.4).

Kontraindicirano je započeti liječenje duloksetinom u bolesnika s nekontroliranom hipertenzijom, koja bolesnika može izložiti potencijalnom riziku od hipertenzivne krize (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8).

Manija i napadaji

Duloksetin se mora s oprezom davati bolesnicima s manijom u anamnezi ili s dijagnozom bipolarnog poremećaja i/ili napadaja.

Midrijaza

Prijavljeni su slučajevi pojave midrijaze pri uzimanju duloksetina te je stoga duloksetin potrebno s oprezom propisivati bolesnicima s povišenim očnim tlakom i onima s rizikom za pojavu akutnog glaukoma uskog kuta.

Krvni tlak i srčana frekvencija

U nekih je bolesnika primjena duloksetina povezana s povišenjem krvnog tlaka i klinički značajnom hipertenzijom. To može biti posljedica noradrenergičkog učinka duloksetina. Prijavljeni su slučajevi hipertenzivne krize kod primjene duloksetina, osobito u bolesnika s već postojećom hipertenzijom. Stoga se u bolesnika s poznatom hipertenzijom i/ili drugom srčanom bolešću preporučuje praćenje krvnog tlaka, osobito tijekom prvog mjeseca liječenja. Duloksetin se mora primjenjivati uz oprez u bolesnika čije stanje može biti kompromitirano ubrzanjem srčane frekvencije ili povišenjem krvnog tlaka. Oprez je takoĎer nužan i kada se duloksetin primjenjuje s lijekovima koji mogu oslabiti njegov metabolizam (vidjeti dio 4.5). U bolesnika koji imaju kontinuirano povišenje krvnog tlaka za vrijeme uzimanja duloksetina mora se razmotriti ili smanjivanje doze ili postupan prekid uzimanja lijeka (vidjeti dio 4.8). Ne smije se započeti liječenje duloksetinom u bolesnika s nekontroliranom hipertenzijom (vidjeti dio 4.3).

Oštećenje funkcije bubrega

U bolesnika s teškim oštećenjem funkcije bubrega (klirens kreatinina < 30 ml/min) koji su na hemodijalizi, povećana je koncentracija duloksetina u plazmi. Za bolesnike s teškim oštećenjem funkcije bubrega vidjeti dio 4.3. Vidjeti dio 4.2 za podatke o bolesnicima s blagim ili umjerenim poremećajem bubrežne funkcije.

Serotoninski sindrom/ neuroleptički maligni sindrom

Kod liječenja duloksetinom može se javiti serotoninski sindrom ili neuroleptički maligni sindrom (NMS), stanje koje može biti opasno po život, osobito pri istodobnoj primjeni drugih serotoninergičkih lijekova (uključujući SSRI, SNRI, tricikličke antidepresive ili triptane) i lijekova koji utječu na metabolizam serotonina, poput MAOI, ili antipsihotika ili drugih antagonista dopamina koji mogu utjecati na sustave serotoninergičke neurotransmisije (vidjeti dijelove 4.3 i 4.5).

Simptomi serotoninskog sindroma mogu uključivati promjene mentalnog statusa (npr. agitaciju, halucinacije, komu), nestabilnost autonomnog živčanog sustava (npr. tahikardiju, nestabilan krvni tlak, hipertermiju), neuromuskularne aberacije (npr. hiperrefleksiju, nekoordiniranost) i/ili gastrointestinalne simptome (npr. mučninu, povraćanje, proljev). Serotoninski sindrom u svom najtežem obliku može nalikovati na NMS, koji uključuje hipertermiju, ukočenost mišića, povišene vrijednosti kreatin kinaze u serumu, nestabilnost autonomnog živčanog sustava s mogućim brzim fluktuacijama vitalnih znakova i promjene mentalnog statusa.

Ako je istodobno liječenje duloksetinom i drugim serotoninergičkim/neuroleptičkim lijekovima koji mogu utjecati na sustave serotoninergičke i/ili dopaminergičke neurotransmisije klinički opravdano, preporučuje se strogi nadzor bolesnika, osobito pri uvoĎenju lijeka i povećanju doze.

Gospina trava

Pri istodobnom uzimanju duloksetina i biljnih pripravaka koji sadrže gospinu travu (Hypericum perforatum) nuspojave mogu biti češće.

Suicidalnost

Veliki depresivni poremećaj i generalizirani anksiozni poremećaj: Depresija je povezana s povećanim rizikom od suicidalnih misli, samoozljeĎivanja i samoubojstva (dogaĎaji povezani sa samoubojstvom). Taj rizik postoji sve dok ne nastupi značajna remisija. S obzirom da poboljšanje ne mora nastupiti tijekom prvih nekoliko tjedana liječenja ili dulje, bolesnike je potrebno pažljivo nadzirati sve dok ne nastupi poboljšanje. Opće je kliničko iskustvo da se rizik od samoubojstva može povećati u ranim fazama oporavka.

Druga psihijatrijska stanja za koja se propisuje duloksetin mogu takoĎer biti povezana s povećanim rizikom od dogaĎaja povezanih sa samoubojstvom. Nadalje, ta stanja mogu biti istodobno prisutna s velikim depresivnim poremećajem. Kod liječenja bolesnika s drugim psihijatrijskim poremećajima potrebno je pridržavati se istih mjera opreza koje se primjenjuju u liječenju bolesnika s velikim depresivnim poremećajem.

Poznato je da bolesnici koji su u anamnezi imali dogaĎaje povezane sa samoubojstvom ili oni koji su pokazali značajan stupanj suicidalnih misli prije početka liječenja, imaju veći rizik od suicidalnih misli ili suicidalnog ponašanja te ih je potrebno pažljivo nadzirati tijekom liječenja. Meta-analiza placebom kontroliranih kliničkih ispitivanja antidepresiva u liječenju psihijatrijskih poremećaja pokazala je povećani rizik od suicidalnog ponašanja kod primjene antidepresiva u odnosu na placebo kod ispitanika mlaĎih od 25 godina.

Prijavljeni su slučajevi suicidalnih misli i suicidalnog ponašanja za vrijeme uzimanja duloksetina ili ubrzo nakon prekida uzimanja lijeka (vidjeti dio 4.8).

Potrebno je, posebno na početku liječenja i nakon promjene doze, strogo nadzirati bolesnike tijekom liječenja, osobito one visokorizične. Bolesnike (i one koji o njima skrbe) potrebno je upozoriti na potrebu praćenja radi pojave bilo kakvog kliničkog pogoršanja, suicidalnog ponašanja ili misli i neuobičajenih promjena u ponašanju, te da u slučaju pojave tih simptoma odmah potraže liječnički savjet.

Bol kod dijabetičke periferne neuropatije

Kao i kod drugih lijekova sa sličnim farmakološkim djelovanjem (antidepresivi), prijavljeni su izolirani slučajevi pojave suicidalnih misli i suicidalnog ponašanja za vrijeme uzimanja duloksetina ili kratko vrijeme nakon prekida uzimanja lijeka. O rizičnim čimbenicima za suicidalnost u depresiji, vidjeti gore navedeno. Liječnici moraju ohrabriti bolesnike da im se u slučaju pojave tjeskobnih misli ili osjećaja jave u bilo koje vrijeme.

Primjena u djece i adolescenata mlađih od 18 godina

Duloksetin se ne smije primjenjivati u liječenju djece i adolescenata mlaĎih od 18 godina. Ponašanje povezano sa suicidom (pokušaj suicida i suicidalne misli), kao i neprijateljsko ponašanje (pretežno agresija, protivljenje i bijes), uočeno je češće u kliničkim ispitivanjima u djece i adolescenata koji su dobivali antidepresive u odnosu na djecu i adolescente koji su dobivali placebo.

Ako se liječnik u slučaju kliničke potrebe ipak odluči za liječenje ovim lijekom, bolesnika je potrebno pomno pratiti radi pojave suicidalnih simptoma (vidjeti dio 5.1). Nadalje, nedostaju podaci o dugotrajnoj sigurnosti u djece i adolescenata u pogledu rasta, sazrijevanja te kognitivnog i bihevioralnog razvoja (vidjeti dio 4.8).

Krvarenje

Pri uzimanju selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) i inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI), uključujući duloksetin, bilo je izvješća o abnormalnim krvarenjima, poput ekhimoza, purpure te gastrointestinalnih krvarenja. Duloksetin može povećati rizik od poslijeporoĎajnog krvarenja (vidjeti dio 4.6). Savjetuje se oprez u bolesnika koji uzimaju antikoagulanse i/ili lijekove koji utječu na funkciju trombocita (npr. NSAIL ili acetilsalicilatna kiselina (ASK)), kao i u bolesnika s poznatom sklonošću krvarenjima.

Hiponatrijemija

Prijavljeni su slučajevi hiponatrijemije pri primjeni duloksetina, uključujući slučajeve s natrijem u serumu nižim od 110 mmol/l. Hiponatrijemija može biti uzrokovana sindromom neodgovarajućeg izlučivanja antidiuretskog hormona (engl. syndrome of inappropriate anti-diuretic hormone secretion, SIADH). U većini slučajeva hiponatrijemija je prijavljena kod starijih, posebno kada je udružena s anamnezom nedavne promjene ravnoteže tekućine ili s predisponirajućim stanjima za razvoj takvog poremećaja. Potreban je oprez u bolesnika s povećanim rizikom od hiponatrijemije, kao što su starije osobe, bolesnici s cirozom, dehidrirani bolesnici ili bolesnici koji se liječe diureticima.

60492649815830

Prekid liječenja

Simptomi ustezanja prilikom prekida liječenja su česti, osobito ako se liječenje naglo prekine (vidjeti dio 4.8). U kliničkim ispitivanjima, štetni dogaĎaji prilikom naglog prekida liječenja pojavili su se u otprilike 45% bolesnika liječenih duloksetinom i u 23% bolesnika koji su uzimali placebo. Rizik od pojave simptoma ustezanja viĎenih kod SSRI i SNRI može ovisiti o nekoliko čimbenika, uključujući trajanje liječenja, terapijsku dozu i brzinu smanjivanja doze. Najčešće prijavljene nuspojave navedene su u dijelu 4.8. Uglavnom su ti simptomi blagi do umjereni, ali kod nekih bolesnika mogu biti teški. Obično se javljaju unutar prvih nekoliko dana nakon prekida liječenja, ali je bilo i vrlo rijetkih prijava ovih simptoma u bolesnika koji su nehotično propustili dozu lijeka. Ovi su simptomi uglavnom samoograničavajući te se obično povuku unutar 2 tjedna, iako kod nekih osoba mogu dulje trajati (2-3 mjeseca ili dulje). Stoga se savjetuje da se kod prekida liječenja duloksetinom doza postepeno smanjuje tijekom razdoblja od najmanje 2 tjedna, prema potrebama bolesnika (vidjeti dio 4.2).

Starije osobe

Postoje samo ograničeni podaci o primjeni duloksetina u dozi od 120 mg kod starijih osoba s velikim depresivnim poremećajem i generaliziranim anksioznim poremećajem. Stoga je maksimalnu dozu potrebno primjenjivati s oprezom u liječenju starijih osoba (vidjeti dijelove 4.2 i 5.2).

Akatizija/psihomotorni nemir

Upotreba duloksetina povezana je s razvojem akatizije, koja je karakterizirana subjektivno neugodnim ili tjeskobnim nemirom i potrebom za kretanjem, često praćena nesposobnošću mirnog sjedenja ili stajanja. To se najčešće pojavljuje u prvih nekoliko tjedana liječenja. U bolesnika koji razviju ovakve simptome povećanje doze može biti štetno.

Lijekovi koji sadrže duloksetin

Duloksetin je prisutan na tržištu pod različitim zaštićenim imenima i primjenjuje se za nekoliko indikacija (liječenje boli kod dijabetičke neuropatije, velikog depresivnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja i stresne urinarne inkontinencije). Potrebno je izbjegavati istodobnu primjenu više od jednog takvog lijeka.

Hepatitis/povišene vrijednosti jetrenih enzima

Prilikom uporabe duloksetina prijavljeni su slučajevi oštećenja jetre, uključujući jako povišenje jetrenih enzima (>10 puta iznad gornje granice normale), hepatitis i žuticu (vidjeti dio 4.8). Većina tih slučajeva se pojavila tijekom prvih nekoliko mjeseci liječenja. Oštećenje jetre uglavnom je bilo hepatocelularno. Duloksetin je potrebno koristiti s oprezom u bolesnika koji se liječe drugim lijekovima koji mogu uzrokovati oštećenje jetre.

Poremećaj seksualne funkcije

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI-ovi) / inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI-ovi) mogu uzrokovati simptome poremećaja seksualne funkcije (vidjeti dio 4.8). Postoje izvješća o dugotrajnom poremećaju seksualne funkcije gdje su se simptomi nastavili unatoč prestanku liječenja SSRI-ovima/SNRI-om.

Saharoza

Duloksetin STADA tvrde želučanootporne kapsule sadrže saharozu. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja fruktoze, malapsorpcijom glukoze i galaktoze ili insuficijencijom sukraza- izomaltaza ne bi smjeli uzimati ovaj lijek.

6

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI): Zbog rizika od serotoninskog sindroma, duloksetin se ne smije uzimati u kombinaciji s neselektivnim, ireverzibilnim inhibitorima monoaminooksidaze (MAOI), te najmanje 14 dana nakon prestanka liječenja MAOI. Imajući u vidu poluvrijeme duloksetina, mora proći najmanje pet dana nakon prestanka uzimanja duloksetina prije početka uzimanja MAOI (vidjeti dio 4.3).

Ne preporučuje se istodobna primjena duloksetina sa selektivnim reverzibilnim MAOI, poput moklobemida (vidjeti dio 4.4). Antibiotik linezolid je reverzibilan neselektivan MAOI i ne smije se davati bolesnicima koji se liječe duloksetinom (vidjeti dio 4.4).

Inhibitori CYP1A2: Budući da CYP1A2 sudjeluje u metabolizmu duloksetina, istodobna primjena duloksetina s potentnim inhibitorima CYP1A2 vjerojatno uzrokuje porast koncentracije duloksetina. Fluvoksamin (100 mg jednom na dan), potentan inhibitor CYP1A2, smanjio je prividni klirens duloksetina iz plazme za oko 77% i šesterostruko povećao AUCo-t. Stoga se duloksetin ne smije uzimati u kombinaciji s potentnim inhibitorima CYP1A2 poput fluvoksamina (vidjeti dio 4.3).

Lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav (SŽS): Rizici pri uzimanju duloksetina u kombinaciji s ostalim lijekovima koji djeluju na SŽS nisu sustavno procijenjeni, osim u slučajevima opisanima u ovom dijelu. Stoga se savjetuje oprez kod uzimanja duloksetina u kombinaciji s drugim lijekovima ili tvarima koje djeluju na središnji živčani sustav, uključujući alkohol i sedative (npr. benzodiazepini, morfinomimetici, antipsihotici, fenobarbital, sedativni antihistaminici).

Serotoninergički lijekovi: U rijetkim je slučajevima prijavljen serotoninski sindrom u bolesnika koji su uzimali SSRI/SNRI istodobno sa serotoninergičkim lijekovima. Preporučuje se oprez ako se duloksetin primjenjuje istodobno sa serotoninergičkim lijekovima poput SSRI-a, SNRI-a, tricikličkih antidepresiva poput klomipramina ili amitriptilina, MAOI poput moklobemida ili linezolida, gospine trave (Hypericum perforatum) ili triptana, tramadola, petidina i triptofana (vidjeti dio 4.4).

Učinak duloksetina na druge lijekove

Lijekovi koji se metaboliziraju pomoću CYP1A2: Nije bilo znatnijeg utjecaja na farmakokinetiku teofilina, koji je supstrat CYP1A2, prilikom istodobne primjene s duloksetinom (60 mg dva puta na dan).

Lijekovi koji se metaboliziraju pomoću CYP2D6: Duloksetin je umjereni inhibitor CYP2D6. Kada je duloksetin primijenjen u dozi od 60 mg dva puta na dan s jednokratnom dozom dezipramina, koji je supstrat enzima CYP2D6, vrijednost AUC-a dezipramina povećala se 3 puta. Istodobna primjena duloksetina (40 mg dva puta na dan) povećava vrijednost AUC-a tolterodina (2 mg dva puta na dan) u stanju dinamičke ravnoteže za 71% ali ne utječe na farmakokinetiku njegova aktivnog 5-hidroksil metabolita, te se prilagoĎavanje doze ne preporučuje. Savjetuje se oprez kod primjene duloksetina istodobno s lijekovima koji se prvenstveno metaboliziraju pomoću CYP2D6 (risperidon, triciklički antidepresivi kao što su nortriptilin, amitriptilin i imipramin), naročito ako imaju uzak terapijski indeks (poput flekainida, propafenona i metoprolola).

Oralni kontraceptivi i ostali steroidni lijekovi: Rezultati in vitro ispitivanja pokazuju da duloksetin ne inducira katalitičku aktivnost CYP3A. Nisu provedena specifična in vivo ispitivanja interakcija lijekova.

Antikoagulansi i inhibitori agregacije trombocita: Duloksetin je potrebno s oprezom kombinirati s oralnim antikoagulansima ili inhibitorima agregacije trombocita jer je moguć povećan rizik od krvarenja koji se pripisuje farmakodinamičkim interakcijama. Nadalje, zabilježene su povišene vrijednosti INR-a kod istodobne primjene duloksetina i varfarina. MeĎutim, istodobna primjena duloksetina i varfarina kod zdravih dobrovoljaca, u stanju dinamičke ravnoteže, kao dio kliničkog farmakološkog ispitivanja, nije rezultirala klinički značajnom promjenom INR-a u odnosu na početne vrijednosti, kao ni farmakokinetike R- ili S- varfarina.

60492649815830

Učinci drugih lijekova na duloksetin

Antacidi i antagonisti H2: Pri istodobnoj primjeni duloksetina s antacidima koji sadrže aluminij i magnezij ili duloksetina s famotidinom nije bilo značajnih učinaka na brzinu ni na opseg apsorpcije duloksetina nakon peroralne primjene doze od 40 mg.

Induktori CYP1A2: Populacijska analiza farmakokinetičkih podataka pokazala je da pušači imaju gotovo 50% nižu koncentraciju duloksetina u plazmi od one u nepušača.

Trudnoća

Ispitivanja na životinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost pri razini sustavne izloženosti (AUC) duloksetinu koja je manja od maksimalne kliničke izloženosti (vidjeti dio 5.3).

Dva velika opservacijska ispitivanja ne ukazuju na povećan ukupan rizik od velikih (engl. major) priroĎenih malformacija (jedno ispitivanje provedeno u SAD-u koje je obuhvatilo 2500 novoroĎenčadi izložene duloksetinu tijekom prvog tromjesečja trudnoće i jedno ispitivanje provedeno u EU-u koje je obuhvatilo 1500 novoroĎenčadi izložene duloksetinu tijekom prvog tromjesečja trudnoće). Analiza specifičnih malformacija, kao što su srčane malformacije, dala je nejasne rezultate.

U ispitivanju provedenom u EU-u izloženost majke duloksetinu u kasnoj fazi trudnoće (u bilo kojem trenutku od 20. tjedna gestacije do poroda) bila je povezana s povećanim rizikom od prijevremenog poroda (manje nego dvostruko veći rizik, što odgovara približno 6 dodatnih prijevremenih poroda na 100 žena liječenih duloksetinom u kasnoj fazi trudnoće). Većina je slučajeva zabilježena izmeĎu

35. i 36. tjedna gestacije. Ovakva povezanost nije bila opažena u ispitivanju provedenom u SAD-u.

Opservacijski podaci iz SAD-a pružili su dokaze koji upućuju na (manje od dvostruko) veći rizik od poslijeporoĎajnog krvarenja nakon izlaganja duloksetinu unutar mjesec dana prije poroda.

Epidemiološki podaci ukazuju da primjena selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) u trudnoći, osobito u visokom stupnju trudnoće, može povećati rizik od perzistentne plućne hipertenzije kod novoroĎenčadi (PPHN). Iako ne postoje ispitivanja koja su ispitivala povezanost PPHN i terapije sa SRNI, mogući rizik s duloksetinom ne može se isključiti uzimajući u obzir mehanizam djelovanja (inhibicija ponovne pohrane serotonina).

Moguća je pojava simptoma ustezanja kod novoroĎenčeta ako je majka uzimala duloksetin u vrijeme blizu poroĎaja. Simptomi ustezanja viĎeni kod duloksetina mogu uključivati hipotoniju, tremor, nervozne pokrete, poteškoće s hranjenjem, respiratorni distres i napadaje. Većina ovih slučajeva javila se prilikom roĎenja ili unutar nekoliko dana poslije roĎenja.

Duloksetin se u trudnoći smije uzimati samo ako potencijalna korist opravdava potencijalni rizik za fetus. Ženama je potrebno savjetovati da obavijeste svog liječnika ako tijekom liječenja zatrudne ili namjeravaju zatrudnjeti.

Dojenje

Ispitivanje provedeno na 6 bolesnica s laktacijom koje nisu dojile svoju djecu, pokazalo je da se duloksetin jako slabo izlučuje u majčino mlijeko. Procijenjena dnevna doza kod dojenčeta u mg/kg je otprilike 0,14% majčine doze (vidjeti dio 5.2). Budući da sigurnost primjene duloksetina u dojenčadi nije poznata, ne preporučuje se primjena duloksetina u dojilja.

Plodnost

U ispitivanjima na životinjama, duloksetin nije utjecao na plodnost u muškaraca, a učinci kod žena bili su evidentni samo pri primjeni doza koje su uzrokovale toksičnost u majke.

8

Nisu provedena ispitivanja utjecaja na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Uzimanje duloksetina može biti povezano s pojavom sedacije i omaglice. Bolesnike je potrebno upozoriti da u slučaju osjećaja sediranosti ili omaglice izbjegavaju moguće rizične poslove kao što su upravljanje vozilima ili rad sa strojevima.

Sažetak sigurnosnog profila

Najčešće prijavljene nuspojave u bolesnika koji su liječeni duloksetinom bile su mučnina, glavobolja, suhoća usta, somnolencija i omaglica. MeĎutim, većina čestih nuspojava bila je blaga do umjerena, obično se javljala na početku liječenja, te je većinom nestajala čak i ako se nastavilo s liječenjem.

Tablični prikaz nuspojava

U Tablici 1 prikazane su nuspojave prikupljene iz spontanih prijava i u placebom kontroliranim kliničkim ispitivanjima.

Tablica 1: Nuspojave

Procjena učestalosti: Vrlo često (≥ 1/10), često (≥1/100 i <1/10), manje često (≥1/1000 i <1/100), rijetko (≥1/10 000 i <1/1000), vrlo rijetko (<1/10 000) i nepoznato (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka).

Unutar svake grupe učestalosti, nuspojave su poredane u padajućem nizu prema stupnju ozbiljnosti.

830580-5739384koštana bol, spazam mišića. trzanje mišića. Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava Dizurija, polakiurija. Retencija mokraće, otežani početak mokrenja, nokturija, poliurija, smanjen protok urina. Abnormalan miris mokraće. Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki Erektilna disfunkcija, poremećaj ejakulacije, odgoĎena ejakulacija. Ginekološko krvarenje, menstrualni poremećaj, seksualna disfunkcija, bol u testisima. Simptomi menopauze, galaktoreja, hiperprolaktinemija, poslijeporoĎajno krvarenje6. Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene Padovi8, umor. Bol u prsištu7, neuobičajeno osjećanje, osjećaj hladnoće, žeĎ, zimica, malaksalost, osjećaj vrućine, smetnje hoda. Pretrage Smanjenje tjelesne težine. Povećanje tjelesne težine, povišena razina kreatin fosfokinaze u krvi, povišena razina kalija u krvi. Povišene vrijednosti kolesterola u krvi. 1 Slučajevi konvulzija i slučajevi tinitusa takoĎer su prijavljeni nakon prekida liječenja. 2 Slučajevi ortostatske hipotenzije i sinkope prijavljeni su osobito na početku liječenja. 3 Vidjeti dio 4.4.

4 Slučajevi agresije i bijesa prijavljeni su osobito na početku liječenja ili nakon prekida liječenja.

5 Slučajevi suicidalnih misli i suicidalnog ponašanja prijavljeni su tijekom terapije duloksetinom ili kratko nakon prekida terapije (vidjeti dio 4.4).

6 Procijenjena učestalost nuspojava prijavljenih tijekom postmarketinškog praćenja; nisu uočene u placebom kontroliranim kliničkim ispitivanjima.

7 Nije se statistički značajno razlikovalo u usporedbi s placebom. 8 Padovi su bili češći kod starijih osoba (≥65 godina starosti)

9 Učestalost procijenjena na temelju svih podataka iz kliničkih ispitivanja.

10 Procjena učestalosti na temelju placebom kontroliranih kliničkih ispitivanja. Opis odabranih nuspojava

Prekid uzimanja duloksetina (osobito kada se liječenje naglo prekida) obično dovodi do pojave simptoma ustezanja. Najčešće prijavljene reakcije su omaglica, senzorni poremećaji (uključujući paresteziju ili senzacije nalik elektrošoku, osobito u glavi), poremećaji spavanja (uključujući nesanicu i intenzivne snove), umor, somnolencija, agitacija ili anksioznost, mučnina i/ili povraćanje, tremor, glavobolja, mijalgija, razdražljivost, proljev, pretjerano znojenje i vrtoglavica.

Općenito, za lijekove u skupini SSRI i SNRI, ovi dogaĎaji su blagi do umjereni i samoograničavajući, meĎutim, u nekih bolesnika mogu biti teški i/ili produljeni. Zato se savjetuje postupni prekid liječenja smanjivanjem doze kada liječenje duloksetinom više nije potrebno (vidjeti dijelove 4.2 i 4.4).

U 12-tjednoj akutnoj fazi triju kliničkih ispitivanja duloksetina u bolesnika s boli kod dijabetičke neuropatije, uočena su mala, ali statistički značajna povećanja glukoze u krvi natašte u bolesnika koji su uzimali duloksetin. HbA1c je bio stabilan u bolesnika koji su uzimali duloksetin i u onih koji su uzimali placebo. U produžetku tih ispitivanja, koje je trajalo do 52 tjedna, HbA1c se povećao u skupini bolesnika koji su uzimali duloksetin i u skupini bolesnika na standardnom liječenju, ali je srednja vrijednost povećanja bila za 0,3% veća u skupini bolesnika liječenih duloksetinom. Vrijednosti glukoze u krvi natašte i ukupnog kolesterola malo su porasle u bolesnika liječenih duloksetinom, dok su iste laboratorijske vrijednosti malo snižene u skupini bolesnika na standardnom liječenju.

Vrijednost QT-intervala korigiranog za srčanu frekvenciju nije se razlikovala izmeĎu bolesnika koji su uzimali duloksetin i onih koji su uzimali placebo. Nije bilo klinički značajnih razlika u izmjerenim vrijednostima QT, PR, QRS ni QTcB izmeĎu bolesnika koji su uzimali duloksetin i onih koji su uzimali placebo.

Pedijatrijska populacija

U kliničkim je ispitivanjima duloksetinom liječeno ukupno 509 pedijatrijskih bolesnika u dobi od 7 do 17 godina s velikim depresivnim poremećajem i 241 pedijatrijski bolesnik u dobi od 7 do 17 godina s generaliziranim anksioznim poremećajem. U načelu je profil nuspojava kod primjene duloksetina u djece i adolescenata bio sličan onome zabilježenom u odraslih osoba.

U ukupno 467 pedijatrijskih bolesnika koji su u kliničkim ispitivanjima inicijalno randomizirani za primanje duloksetina, zabilježena je srednja vrijednost smanjenja tjelesne težine od 0,1 kg u 10. tjednu, u usporedbi sa srednjom vrijednošću porasta težine od 0,9 kg u 353 bolesnika koja su primala placebo. Nakon toga je, tijekom četiri do šest mjeseci produžetka ispitivanja, u tih bolesnika u prosjeku primijećena tendencija prema oporavku na očekivani početni percentil tjelesne težine temeljen na populacijskim podacima prikupljenim u vršnjaka istog spola.

U ispitivanjima u trajanju do 9 mjeseci, u pedijatrijskih bolesnika liječenih duloksetinom primijećena je ukupna srednja vrijednost smanjenja percentila visine za 1% (smanjenje za 2% u djece (7-11 godina) i porast od 0,3% u adolescenata (12-17 godina)) (vidjeti dio 4.4).

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

Nakon dobivanja odobrenja lijeka važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih radnika traži se da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava:

Prijavljeni su slučajevi predoziranja duloksetinom u dozi od 5400 mg, samog ili u kombinaciji s drugim lijekovima. Zabilježeno je nekoliko smrtnih slučajeva, prvenstveno kod kombiniranog predoziranja, ali takoĎer i kod primjene samog duloksetina u dozi od otprilike 1000 mg. Znakovi i simptomi predoziranja (samim duloksetinom ili u kombinaciji s drugim lijekovima) uključivali su somnolenciju, komu, serotoninski sindrom, napadaje, povraćanje i tahikardiju.

Specifični antidot za duloksetin nije poznat, ali u slučaju pojave serotoninskog sindroma može se razmotriti uvoĎenje specifičnog liječenja (npr. ciproheptadinom i /ili nadzorom temperature). Potrebno je osigurati prohodnost dišnih putova. Preporučuje se praćenje rada srca i vitalnih znakova, uz provoĎenje primjerenih simptomatskih i suportivnih mjera. Ispiranje želuca može biti indicirano ako se može provesti kratko vrijeme nakon ingestije lijeka ili u simptomatskih bolesnika. Aktivni ugljen može koristiti u ograničavanju apsorpcije. Duloksetin ima veliki volumen distribucije te forsirana diureza, hemoperfuzija i izmjena perfuzijom vjerojatno ne bi koristile.

Farmakoterapijska skupina: Psihoanaleptici: Ostali antidepresivi, ATK oznaka: N06AX21

Mehanizam djelovanja

Duloksetin je kombinirani inhibitor ponovne pohrane serotonina (5-HT) i noradrenalina (NA). Slabo inhibira ponovnu pohranu dopamina i ne iskazuje značajan afinitet za histaminske, dopaminske, kolinergičke ni adrenergičke receptore. Duloksetin, ovisno o dozi, povisuje izvanstaničnu razinu serotonina i noradrenalina u različitim područjima mozga u životinja.

Farmakodinamički učinci

Duloksetin je normalizirao prag boli u nekoliko pretkliničkih modela neuropatske i upalne boli te je smanjio bolno ponašanje u modelu perzistentne boli. Smatra se da je inhibitorno djelovanje duloksetina na bol rezultat potenciranja descendentnih putova koji inhibiraju bol u središnjem živčanom sustavu.

Klinička djelotvornost i sigurnost

Veliki depresivni poremećaj: Duloksetin je ispitivan u kliničkom programu koji je obuhvatio 3158 bolesnika (1285 bolesnik-godina izloženosti) koji su zadovoljavali kriterije DSM-IV za veliki depresivni poremećaj. Djelotvornost duloksetina pri preporučenoj dozi od 60 mg jednom na dan pokazana je u tri od tri randomizirana, dvostruko-slijepa, placebom kontrolirana kratkoročna ispitivanja fiksnih doza u odraslih ambulantno liječenih bolesnika s velikim depresivnim poremećajem. Sveukupno je djelotvornost duloksetina pri dnevnim dozama izmeĎu 60 i 120 mg pokazana u ukupno pet od sedam randomiziranih, dvostruko-slijepih, placebom kontroliranih, kratkoročnih ispitivanja fiksnih doza u odraslih ambulantno liječenih bolesnika s velikim depresivnim poremećajem.

Duloksetin se pokazao statistički superiornim u usporedbi s placebom, na temelju ukupnog broja bodova prikupljenih Hamiltonovom ljestvicom za ocjenu depresije (engl. Hamilton Depression Rating Scale, HAM-D) zasnovanoj na 17 pokazatelja (uključujući i emocionalne i somatske simptome depresije). Stopa odgovora na liječenje i remisije bila je takoĎer statistički značajno veća pri uzimanju duloksetina negoli pri uzimanju placeba. U pivotalnim kliničkim ispitivanjima, samo je malen udio uključenih bolesnika imao tešku depresiju (HAM-D na početku liječenja > 25).

U ispitivanju prevencije relapsa, bolesnici koji su reagirali na otvoreno akutno liječenje duloksetinom u dozi od 60 mg jednom na dan u trajanju od 12 tjedana, randomizirani su u skupinu koja je uzimala duloksetin 60 mg jednom na dan ili u skupinu koja je uzimala placebo još tijekom sljedećih šest mjeseci. Duloksetin u dozi od 60 mg na dan pokazao je statistički značajnu superiornost u usporedbi s placebom (p=0,004) s obzirom na mjeru primarnog ishoda, prevenciju relapsa depresije, mjereno vremenom do pojave relapsa. Incidencija relapsa tijekom razdoblja dvostruko-slijepog praćenja od 6 mjeseci iznosila je 17% u bolesnika koji su uzimali duloksetin, a 29% u onih koji su uzimali placebo.

Tijekom 52 tjedna placebom kontroliranog dvostruko slijepog ispitivanja, bolesnici s recidivom velikog depresivnog poremećaja koji su primali duloksetin imali su značajno dulji period bez simptoma (p<0,001) u usporedbi s bolesnicima koji su primali placebo. Svi bolesnici su ranije pokazali odgovor na duloksetin tijekom otvorenog liječenja duloksetinom (28 do 34 tjedna) i to pri dnevnim dozama od 60 do 120 mg. U razdoblju od 52 tjedna placebom kontrolirane dvostruko slijepe faze liječenja, kod 14,4% bolesnika iz skupine liječenih duloksetinom te kod 33,1% bolesnika iz skupine koja je uzimala placebo došlo je do povratka simptoma depresije (p<0,001).

Učinak duloksetina u dozi od 60 mg jednom na dan kod starijih depresivnih bolesnika (≥65 godina) posebno je ispitivan u ispitivanju koje je pokazalo statistički značajnu razliku u smanjenju broja bodova na HAMD17 ljestvici u bolesnika koji su uzimali duloksetin, u usporedbi s onima koji su uzimali placebo. Podnošljivost duloksetina u dozi od 60 mg jednom na dan u starijih bolesnika bila je usporediva s onom koja je uočena kod mlaĎih odraslih osoba. MeĎutim, podaci o starijim bolesnicima izloženima maksimalnoj dozi (120 mg na dan) su ograničeni i stoga se preporučuje oprez kod liječenja ove populacije.

Generalizirani anksiozni poremećaj: Duloksetin se pokazao statistički značajno superiornijim u odnosu na placebo u 5 od 5 provedenih ispitivanja, od kojih su 4 bila randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana kratkoročna ispitivanja i u ispitivanju prevencije relapsa u odraslih bolesnika s generaliziranim anksioznim poremećajem.

Duloksetin se pokazao statistički značajno superiornijim u odnosu na placebo, mjereno poboljšanjem rezultata na Hamiltonovoj ljestvici anksioznosti (engl. Hamilton Anxiety Scale, HAM-A) i ukupnim funkcijskim oštećenjem prema rezultatu na Sheehanovoj ljestvici onesposobljenosti (engl. Sheehan Disability Scale, SDS). Stopa odgovora na liječenje i stopa remisije bile su takoĎer više kod primjene duloksetina u usporedbi s placebom. Rezultati mjerenja djelotvornosti duloksetina bili su usporedivi s onima venlafaksina u smislu poboljšanja rezultata na Hamiltonovoj ljestvici anksioznosti.

U ispitivanjima prevencije relapsa bolesnici koji su dobro reagirali na akutno liječenje u otvorenom ispitivanju duloksetina kroz 6 mjeseci, bili su randomizirani u skupinu koja će primati duloksetin ili placebo kroz sljedećih 6 mjeseci. Duloksetin je u dozi izmeĎu 60 i 120 mg jednom na dan pokazao statistički značajnu superiornost u usporedbi s placebom (p<0,001) na prevenciju relapsa, ako se mjeri vrijeme do pojave relapsa. Incidencija relapsa tijekom šestomjesečnog praćenja u dvostruko slijepim uvjetima bila je 14% u skupini ispitanika koji su primali duloksetin i 42% u skupini ispitanika koji su primali placebo.

Djelotvornost duloksetina u dozi od 30 do 120 mg (fleksibilno doziranje) jednom na dan u starijih bolesnika (>65 godina) s generaliziranim anksioznim poremećajem procijenjena je u ispitivanju koje je pokazalo statistički značajno poboljšanja u rezultatu na HAM-A ljestvici u bolesnika liječenih duloksetinom u odnosu na one koji su primali placebo. Djelotvornost i sigurnost duloksetina u dozi od 30 do 120 mg jednom na dan u starijih bolesnika s generaliziranim anksioznim poremećajem bile su slične onima uočenima u mlaĎih odraslih bolesnika. MeĎutim, podaci o starijim bolesnicima izloženima maksimalnoj dozi (120 mg na dan) ograničeni su te se stoga preporučuje oprez pri korištenju te doze u starijoj populaciji.

Bol kod dijabetičke periferne neuropatije: Djelotvornost duloksetina u liječenju boli kod dijabetičke neuropatije utvrĎena je u dva randomizirana, dvostruko-slijepa, placebo kontrolirana ispitivanja fiksnih doza, u trajanju od 12 tjedana, u odraslih (od 22 do 88 godina) koji su imali bolnu dijabetičku neuropatiju najmanje 6 mjeseci. Bolesnici koji su zadovoljavali dijagnostičke kriterije za veliki depresivni poremećaj bili su isključeni iz ovih ispitivanja. Mjera primarnog ishoda bila je tjedna srednja vrijednost 24-satne prosječne boli, koju su bolesnici svakodnevno bilježili u dnevnik prema Likertovoj ljestvici s 11 bodova.

U oba ispitivanja, duloksetin u dozi od 60 mg jednom na dan i 60 mg dva puta na dan značajno je smanjio bol u usporedbi s placebom. Učinak je bio vidljiv kod nekih bolesnika u prvom tjednu liječenja. Razlika u srednjoj vrijednosti poboljšanja izmeĎu dva aktivna načina liječenja nije bila značajna. Smanjenje prijavljene boli za najmanje 30% zabilježeno je u otprilike 65% bolesnika liječenih duloksetinom u odnosu na 40% bolesnika koji su uzimali placebo. Odgovarajuće vrijednosti za najmanje 50%-tno smanjenje boli bile su 50%, odnosno 26%. Stope kliničkog odgovora (50%-tno ili veće poboljšanje u liječenju boli) analizirane su ovisno o tome da li se pojavila somnolencija u bolesnika tijekom liječenja. U bolesnika koji nisu osjetili somnolenciju, klinički odgovor je uočen u 47% bolesnika koji su primali duloksetin i 27% bolesnika koji su primali placebo. Stope kliničkog odgovora meĎu bolesnicima u kojih se javila somnolencija bile su 60% za one koji su uzimali duloksetin i 30% za one koji su uzimali placebo. Za bolesnike koji nisu pokazali smanjenje boli za 30% unutar 60 dana liječenja, nije vjerojatno da će se to ostvariti tijekom daljnjeg liječenja.

U otvorenom dugotrajnom nekontroliranom ispitivanju, smanjenje boli u bolesnika koje se očitovalo nakon 8-tjednog akutnog liječenja duloksetinom u dozi od 60 mg jednom na dan održalo se sljedećih 6 mjeseci, mjereno promjenom 24-satnih podataka o prosječnoj boli u BPI-u (engl. Brief Pain Inventory).

Pedijatrijska populacija

Duloksetin nije ispitivan u bolesnika u dobi ispod 7 godina.

Provedena su dva randomizirana, dvostruko slijepa klinička ispitivanja s paralelnim skupinama, u kojima je sudjelovalo 800 pedijatrijskih bolesnika u dobi od 7 do 17 godina s velikim depresivnim poremećajem (vidjeti dio 4.2). Ta su dva ispitivanja obuhvaćala 10-tjednu akutnu fazu kontroliranu placebom i aktivnim lijekom (fluoksetinom), nakon koje je uslijedio 6-mjesečni, aktivnim lijekom kontrolirani, produžetak ispitivanja. Ni skupina koja je primala duloksetin (30-120 mg) ni kontrolna skupina koja je primala aktivni lijek (fluoksetin 20-40 mg) nisu se statistički razlikovale od skupine koja je primala placebo u smislu promjene ukupnoga broja bodova na ljestvici depresije u djece (engl. Children´s Depression Rating Scale-Revised, CDRS-R) od početka do završetka ispitivanja. Prekid liječenja zbog štetnih dogaĎaja bio je češći u bolesnika koji su uzimali duloksetin u usporedbi s bolesnicima liječenima fluoksetinom, a najčešći je uzrok bila mučnina. Tijekom 10-tjednog razdoblja akutnog liječenja prijavljena su suicidalna ponašanja (duloksetin 0/333 [0%], fluoksetin 2/225 [0,9%], placebo 1/220 [0,5%]). Tijekom cjelokupnog trajanja ispitivanja od 36 tjedana, suicidalno ponašanje pojavilo se u 6 od 333 bolesnika prvotno randomizirana za primanje duloksetina te u 3 od 225 bolesnika prvotno randomizirana za liječenje fluoksetinom (incidencija prilagoĎena za izloženost iznosila je 0,039 dogaĎaja po bolesnik-godini za duloksetin te 0,026 za fluoksetin). Osim toga, u jednog bolesnika koji je prešao s placeba na duloksetin se suicidalno ponašanje pojavilo tijekom liječenja duloksetinom.

Provedeno je randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje u 272 bolesnika u dobi od 7 do 17 godina s generaliziranim anksioznim poremećajem. Ispitivanje se sastojalo od 10-tjedne akutne faze kontrolirane placebom, iza koje je slijedilo 18-tjedno razdoblje produžetka liječenja. U ovom se ispitivanju koristio fleksibilan režim doziranja kako bi se omogućilo polagano povećavanje doze s 30 mg jednom dnevno do viših doza (najviše 120 mg jednom dnevno). Liječenje duloksetinom pokazalo je statistički značajno veće poboljšanje simptoma generaliziranog anksioznog poremećaja, mjereno rezultatom težine generaliziranog anksioznog poremećaja na ljestvici za ocjenu anksioznosti u djece (engl. Pediatric Anxiety Rating Scale, PARS) (srednja vrijednost razlike izmeĎu duloksetina i placeba iznosila je 2,7 bodova [95% CI 1,3-4,0]) nakon 10 tjedana liječenja. Održanje učinka nije ocijenjeno. Tijekom 10-tjedne akutne faze liječenja nije bilo statistički značajne razlike izmeĎu skupina koje su primale duloksetin odnosno placebo s obzirom na prekid liječenja zbog štetnih dogaĎaja. U dva bolesnika koja su nakon akutne faze prešla s placeba na duloksetin zabilježeno je suicidalno ponašanje tijekom liječenja duloksetinom u produžetku ispitivanja. Nije donesen zaključak o ukupnom omjeru koristi i rizika u ovoj dobnoj skupini (vidjeti i dijelove 4.2 i 4.8).

Provedeno je jedno ispitivanje u pedijatrijskih bolesnika s juvenilnim sindromom primarne fibromialgije (engl. juvenile primary fibromyalgia syndrome, JPFS), u kojem se rezultati primarne mjere ishoda za djelotvornost u skupini liječenoj duloksetinom nisu razlikovali od onih u skupini koja je primala placebo. Dakle, nema dokaza za djelotvornost u toj populaciji pedijatrijskih bolesnika. To randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano ispitivanje duloksetina s paralelnim skupinama provedeno je u 184 adolescenta s JPFS-om u dobi od 13 do 18 godina (srednja vrijednost dobi: 15,53 godine). Ispitivanje je uključivalo 13-tjedno dvostruko slijepo razdoblje u kojem su bolesnici bili randomizirani na dnevno primanje ili duloksetina u dozi od 30 mg/60 mg ili placeba. Duloksetin nije pokazao djelotvornost u ublažavanju boli, što se mjerilo prosječnim rezultatom za bol u kratkom upitniku o boli (engl. brief pain inventory, BPI), koji je bio primarna mjera ishoda: srednja vrijednost promjene prosječnog BPI rezultata za bol od početka ispitivanja do 13. tjedna, izračunata metodom najmanjih kvadrata, iznosila je -0,97 u skupini koja je primala placebo u odnosu na -1,62 u skupini liječenoj duloksetinom u dozi od 30/60 mg (p = 0,052). Rezultati ovog ispitivanja vezani uz sigurnost lijeka bili su u skladu s poznatim sigurnosnim profilom duloksetina.

Europska agencija za lijekove izuzela je obvezu podnošenja rezultata ispitivanja referentnog lijeka koji sadrži duloksetin u svim podskupina pedijatrijske populacije u liječenju velikog depresivnog poremećaja, boli kod dijabetičke neuropatije i generaliziranog anksioznog poremećaja (vidjeti dio 4.2 za informacije o pedijatrijskoj primjeni).

Duloksetin se primjenjuje u obliku samo jednog enantiomera. Opsežno se metabolizira oksidacijskim enzimima (CYP1A2 i polimorfnim CYP2D6), nakon čega se konjugira. Farmakokinetika duloksetina pokazuje veliku interindividualnu varijabilnost (općenito 50-60%), djelomice zbog spola, dobi, pušenja i statusa metabolizma posredovanog pomoću CYP2D6.

Apsorpcija

Duloksetin se nakon peroralne primjene dobro apsorbira, pri čemu se Cmax postiže 6 sati nakon uzimanja doze. Apsolutna bioraspoloživost duloksetina nakon peroralne primjene iznosi od 32% do 80% (srednja vrijednost od 50%). Hrana odgaĎa vrijeme do postizanja vršne koncentracije za 6 do 10 sati i donekle smanjuje opseg apsorpcije (za oko 11%). Te promjene nemaju nikakav klinički značaj.

Distribucija

Oko 96% duloksetina veže se za ljudske proteine plazme. Duloksetin se veže i na albumin i na alfa-1- kiseli glikoprotein. Na vezanje za proteine ne utječe oštećenje funkcija bubrega ili jetre.

Biotransformacija

60492649815830

Duloksetin se opsežno metabolizira, a metaboliti se izlučuju prvenstveno u urin. Citokromi P450-2D6 i 1A2 kataliziraju stvaranje dvaju glavnih metabolita, glukuronidnog konjugata 4-hidroksi duloksetina i sulfatnog konjugata 5-hidroksi-6-metoksi duloksetina. Na temelju rezultata ispitivanja in vitro, metaboliti duloksetina u krvnom optoku smatraju se farmakološki neaktivnim. Farmakokinetika duloksetina u bolesnika koji su spori metabolizatori s obzirom na CYP2D6 nije posebno ispitivana. Ograničeni podaci pokazuju da je razina duloksetina u plazmi viša u tih bolesnika.

Eliminacija

Poluvrijeme eliminacije duloksetina kreće se u rasponu od 8 do 17 sati (srednja vrijednost od 12 sati). Klirens duloksetina iz plazme nakon intravenski primijenjene doze kreće se od 22 l/h do 46 l/h (srednja vrijednost od 36 l/h). Prividni klirens duloksetina iz plazme nakon peroralno primijenjene doze kreće se u rasponu od 33 do 261 l/h (srednja vrijednost od 101 l/h).

Posebne populacije bolesnika

Spol: Uočene su razlike u farmakokinetici izmeĎu muškaraca i žena (prividni klirens iz plazme u žena je oko 50% niži). S obzirom na preklapanje u rasponu vrijednosti klirensa, razlike u farmakokinetici meĎu spolovima ne opravdavaju preporuku primjene nižih doza u bolesnica.

Dob: Uočene su razlike u farmakokinetici izmeĎu mlaĎih i starijih bolesnica (≥ 65 godina) (AUC je oko 25% veći, a poluvrijeme oko 25% duže kod starijih), premda veličina ovih razlika nije dovoljna da bi opravdala prilagoĎavanje doze. Općenito se preporučuje oprez pri liječenju starijih osoba (vidjeti dijelove 4.2 i 4.4).

Oštećenje funkcije bubrega: Bolesnici s bubrežnom bolesti u krajnjem stadiju (engl. end stage renal disease, ESRD), koji su na dijalizi, imali su dvostruko veće vrijednosti Cmax duloksetina i AUC-a od onih kod zdravih osoba. Podaci o farmakokinetici duloksetina u bolesnika s blagim ili umjerenim oštećenjem funkcije bubrega su ograničeni.

Oštećenje funkcije jetre: Umjerena bolest jetre (Child Pugh stadij B) utjecala je na farmakokinetiku duloksetina. U usporedbi sa zdravim ispitanicima, u bolesnika s umjerenom bolesti jetre prividni je klirens duloksetina iz plazme bio 79% manji, prividno poluvrijeme bilo 2,3 puta dulje, a AUC 3,7 puta veći. Farmakokinetika duloksetina i njegovih metabolita nije ispitivana u bolesnika s umjerenom ili teškom insuficijencijom jetre.

Dojilje: Raspoloživost duloksetina ispitana je kod 6 dojilja kojima je prošlo najmanje 12 tjedana od poroda. Duloksetin je pronaĎen u majčinom mlijeku, a vrijednosti koncentracije u majčinom mlijeku u stanju dinamičke ravnoteže iznose otprilike jednu četvrtinu vrijednosti koncentracija u plazmi. Količina duloksetina u majčinom mlijeku iznosi otprilike 7 μg/dan ako majke uzimaju dozu od 40 mg dva puta na dan. Dojenje nije utjecalo na farmakokinetiku duloksetina.

Pedijatrijska populacija: Farmakokinetika duloksetina kod pedijatrijskih bolesnika u dobi od 7 do 17 godina s velikim depresivnim poremećajem nakon peroralne primjene od 20 do 120 mg jednom na dan okarakterizirana je korištenjem analiza za modeliranje populacije na osnovi podataka iz 3 ispitivanja. Koncentracije duloksetina u plazmi, u stanju dinamičke ravnoteže, predviĎene modelom bile su uglavnom u okviru raspona koncentracija zabilježenog u odraslih bolesnika.

17

60492649815830

Duloksetin se nije pokazao genotoksičnim u standardnom kompletu testova i nije se pokazao kancerogenim u štakora. Pri ispitivanju kancerogenosti u štakora uočene su multinuklearne stanice jetre, u nedostatku drugih histopatoloških promjena. Mehanizam koji je u podlozi te pojave, kao i njeno kliničko značenje, nisu poznati. U ženki miševa, koje su primale duloksetin tijekom dvije godine, uočena je povećana incidencija hepatocelularnog adenoma i karcinoma samo pri visokoj dozi (144 mg/kg/dan), no to se smatra posljedicom indukcije mikrosomalnih jetrenih enzima. Nije poznato koliko su ti podaci, dobiveni u miševa, značajni za čovjeka. U ženki štakora koje su primale duloksetin (45 mg/kg/dan) prije i tijekom parenja te u ranoj trudnoći uočeno je smanjeno uzimanje hrane i smanjenje tjelesne težine, poremećaj estrus ciklusa, smanjeni indeks živookoćene mladunčadi, smanjeno preživljenje mladunčadi, te zaostajanje u rastu mladunčadi pri razini sustavne izloženosti koja je odgovarala maksimalnoj kliničkoj izloženosti (AUC). U istraživanju embriotoksičnosti u kunića uočena je povećana incidencija kardiovaskularnih i koštanih malformacija pri sustavnoj izloženosti manjoj od maksimalne kliničke izloženosti (AUC). U drugom ispitivanju, u kojem je ispitivana veća doza druge soli duloksetina, nisu uočene malformacije. U ispitivanju prenatalne/postnatalne toksičnosti u štakora, duloksetin je izazvao štetne učinke na ponašanje mladunčadi pri izloženosti manjoj od maksimalne kliničke izloženosti (AUC).

Ispitivanja u mladih štakora ukazala su na prolazne učinke na neurološki status , ali i značajno smanjenje tjelesne težine i unosa hrane, indukciju jetrenih enzima te vakuolizaciju jetrenih stanica pri dozi od 45 mg/kg na dan. Opći profil toksičnosti duloksetina u mladih štakora bio je sličan onome u odraslih štakora. Razina izloženosti pri kojoj nisu opaženi štetni učinci iznosila je 20 mg/kg na dan.

Sadržaj kapsule: hipromeloza hipromelozaacetatsukcinat saharoza

šećerne kuglice (saharoza, kukuruzni škrob) talk

titanijev dioksid (E171) hidroksipropilceluloza

Ovojnica kapsule:

Duloksetin STADA 45 mg tvrde želučanootporne kapsule želatina

titanijev dioksid (E171) indigotin aluminium lake (E132) željezov oksid, žuti (E172)

Duloksetin STADA 90 mg tvrde želučanootporne kapsule želatina

titanijev dioksid (E171) željezov oksid, crveni (E172) željezov oksid, žuti (E172)

Duloksetin STADA 120 mg tvrde želučanootporne kapsule želatina

titanijev dioksid (E171) indigotin aluminium lake (E132) željezov oksid, crni (E172) željezov oksid, žuti (E172)

18

60492649815830

Nije primjenjivo.

3 godine

Lijek ne zahtijeva čuvanje na odreĎenoj temperaturi. Čuvati u originalnom pakiranju radi zaštite od vlage.

PVC/PCTFE/PVC//Al blisteri.

Duloksetin STADA 45 mg tvrde želučanootporne kapsule Pakiranja od 28, 42, 56, 84, 98 kapsula

Duloksetin STADA 90 mg tvrde želučanootporne kapsule Pakiranja od 28, 30, 98, 100 kapsula.

Duloksetin STADA 120 mg tvrde želučanootporne kapsule Pakiranja od 28, 98 kapsula.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal potrebno je zbrinuti sukladno nacionalnim propisima.

Duloksetin STADA sadrži djelatnu tvar duloksetin. Duloksetin STADA povećava razinu serotonina i noradrenalina u živčanom sustavu.

Duloksetin STADA se primjenjuje u odraslih za liječenje:

• depresije

• generaliziranog anksioznog poremećaja (kroničnog osjećaja tjeskobe ili nervoze)

• boli kod dijabetičke neuropatije (često se opisuje kao goruća, probadajuća, žareća, sijevajuća ili tupa bol ili kao bol nalik elektrošoku. Moguć je gubitak osjeta u zahvaćenom području ili osjeti poput dodira, topline, hladnoće ili pritiska mogu izazvati bol).

Duloksetin STADA počinje djelovati u većine osoba s depresijom ili tjeskobom unutar dva tjedna nakon početka liječenja, ali mogu biti potrebna 2 - 4 tjedna prije nego što se počnete osjećati bolje. Obavijestite svog liječnika ako se ni nakon tog vremena ne počnete osjećati bolje. Vaš Vam liječnik može nastaviti propisivati lijek Duloksetin STADA i nakon što se počnete osjećati bolje kako bi spriječio ponovnu pojavu depresije ili tjeskobe.

Osobama koje pate od boli kod dijabetičke neuropatije može biti potrebno nekoliko tjedana prije nego što se počnu osjećati bolje. Obratite se svom liječniku ako se nakon 2 mjeseca ne osjećate bolje.

NEMOJTE uzimati Duloksetin STADA ako:

- ste alergični na duloksetin ili neki drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6.)

- imate bolest jetre

- imate tešku bolest bubrega

- uzimate ili ste u posljednjih 14 dana uzimali drugi lijek koji se zove inhibitor monoaminoksidaze (MAOI) (pogledajte “Drugi lijekovi i Duloksetin STADA”)

- uzimate fluvoksamin, koji se obično koristi za liječenje depresije, ciprofloksacin ili enoksacin koji se koriste za liječenje nekih infekcija

- uzimate druge lijekove koji sadrže duloksetin (pogledajte “Drugi lijekovi i Duloksetin STADA”)

Obratite se svom liječniku ako imate visoki krvni tlak ili srčane bolesti. Vaš liječnik će Vam reći smijete li uzimati lijek Duloksetin STADA.

Upozorenja i mjere opreza

U nastavku su navedeni razlozi zbog kojih Duloksetin STADA možda nije odgovarajući lijek za Vas. Obratite se svom liječniku prije nego uzmete lijek Duloksetin STADA ako:

- već uzimate druge lijekove za liječenje depresije (pogledajte “Drugi lijekovi i Duloksetin STADA”)

- uzimate biljne pripravke koji sadrže gospinu travu (Hypericum perforatum) - imate bolest bubrega

- ste imali napadaje (konvulzije) - ste imali maniju

- patite od bipolarnog poremećaja

- imate tegobe s očima, poput odreĎenih vrsta glaukoma (povišeni očni tlak)

- u povijesti bolesti imate poremećaje krvarenja (sklonost pojavi modrica), osobito ako ste trudni (pogledajte dio „Trudnoća i dojenje“)

- imate rizik od pojave niske razine natrija (npr. ako uzimate diuretike, osobito ako ste starija osoba)

- uzimate druge lijekove koji mogu izazvati oštećenje jetre

- uzimate druge lijekove koji sadrže duloksetin (pogledajte “Drugi lijekovi i Duloksetin STADA”)

Duloksetin STADA može izazvati osjećaj nemira ili nemogućnost mirnog sjedenja ili stajanja. Ako se nešto od navedenog dogodi Vama, obavijestite svog liječnika.

Javite se svom liječniku i u sljedećem slučaju:

Ako primijetite znakove i simptome kao što su nemir, halucinacije, gubitak koordinacije, brzi otkucaji srca, povećanje tjelesne temperature, brze promjene krvnog tlaka, prekomjerni refleksi, proljev, koma, mučnina ili povraćanje, jer biste mogli imati serotoninski sindrom.

U svom najtežem obliku serotoninski sindrom može nalikovati neuroleptičkom malignom sindromu. Znakovi i simptomi neuroleptičkog malignog sindroma mogu uključivati kombinaciju vrućice, brzih otkucaja srca, znojenja, teške ukočenosti mišića, smetenosti i povišenih vrijednosti mišićnih enzima (što se utvrĎuje krvnom pretragom).

Lijekovi poput Duloksetin STADA (takozvani SNRI-ovi) mogu uzrokovati simptome poremećaja seksualne funkcije (pogledajte dio 4). U nekim su se slučajevima ti simptomi nastavili nakon prestanka liječenja.

Samoubilačke misli i pogoršanje depresije ili anksioznog poremećaja

Ako ste depresivni i/ili imate anksiozni poremećaj, ponekad Vam se mogu javiti misli o samoozljeĎivanju ili samoubojstvu. To se može pojačati na početku liječenja antidepresivima jer je potrebno neko vrijeme da ovi lijekovi postignu učinak, obično oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Veća je vjerojatnost da će Vam se pojaviti takve misli ako:

- ste prethodno razmišljali o samoubojstvu ili o samoozljeĎivanju;

- ste mlaĎa odrasla osoba. Podaci iz kliničkih ispitivanja pokazali su povećan rizik od samoubilačkog ponašanja u odraslih koji su mlaĎi od 25 godina, a koji se zbog psihijatrijskih stanja liječe antidepresivima.

Ako u bilo kojem trenutku pomislite na samoozljeĎivanje ili samoubojstvo, odmah se javite svom liječniku ili otiĎite u bolnicu.

Može Vam koristiti ako kažete članu obitelji ili bliskom prijatelju da ste depresivni ili imate anksiozni poremećaj te ih zamolite da pročitaju ovu uputu. Mogli biste ih zamoliti da Vam kažu ako smatraju da su se Vaša depresija ili anksioznost pogoršali ili ako su zabrinuti zbog promjena u Vašem ponašanju.

Djeca i adolescenti

Duloksetin STADA se u načelu ne smije primjenjivati za liječenje djece i adolescenata mlaĎih od 18 godina. TakoĎer, morate znati da bolesnici mlaĎi od 18 godina koji se liječe ovom skupinom lijekova imaju povećan rizik od nuspojava poput pokušaja suicida, suicidalnih misli kao i neprijateljskog ponašanja (pretežno agresivnost, protivljenje i bijes). Unatoč tome, Vaš liječnik može propisati lijek Duloksetin STADA bolesnicima mlaĎima od 18 godina ako smatra da je to u najboljem interesu za njih. Ako je Vaš liječnik propisao lijek Duloksetin STADA bolesniku mlaĎem od 18 godina i želite o tome razgovarati, molimo da se obratite svom liječniku. Obavijestite svog liječnika ako se pojavi ili se pogorša bilo koji od gore navedenih simptoma kad bolesnika mlaĎih od 18 godina koji uzimaju lijek Duloksetin STADA. TakoĎer, dugoročni sigurnosni učinci lijeka Duloksetin STADA vezani uz rast, sazrijevanje i kognitivni razvoj te razvoj ponašanja nisu još dokazani u ovoj dobnoj skupini.

Drugi lijekovi i Duloksetin STADA

Obavijestite svog liječnika ili ljekarnika ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge lijekove.

Duloksetin, glavni sastojak lijeka Duloksetin STADA, nalazi se i u nekim drugim lijekovima koji se koriste za liječenje drugih stanja:

• bol kod dijabetičke neuropatije, depresije, tjeskobe i inkontinencije mokraće

Morate izbjegavati istodobno uzimanje više od jednog takvog lijeka. Provjerite sa svojim liječnikom uzimate li već neki drugi lijek koji sadrži duloksetin.

Vaš liječnik treba odlučiti možete li lijek Duloksetin STADA uzimati istodobno s drugim lijekovima. Nemojte početi, a ni prestati uzimati bilo koji lijek, uključujući i one kupljene bez recepta i biljne pripravke, prije nego što to provjerite sa svojim liječnikom.

Svojem liječniku trebate takoĎer reći ako uzimate bilo što od sljedećeg:

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI): Duloksetin STADA ne smijete uzimati ako uzimate ili ste nedavno (u posljednjih 14 dana) uzimali neki drugi antidepresiv koji se naziva inhibitor monoaminoksidaze (MAOI). Primjeri MAOI-a uključuju moklobemid (antidepresiv) i linezolid (antibiotik). Uzimanje MAOI-a zajedno s mnogim lijekovima koji se izdaju na recept, uključujući lijek Duloksetin STADA može izazvati ozbiljne, čak i po život opasne nuspojave. Nakon što ste prestali uzimati MAOI, morate pričekati najmanje 14 dana prije nego počnete uzimati lijek Duloksetin STADA. TakoĎer, nakon što ste prestali uzimati lijek Duloksetin STADA, morate pričekati najmanje 5 dana prije nego počnete uzimati MAOI.

Lijekovi koji izazivaju pospanost: To se odnosi i na lijekove koje Vam je propisao Vaš liječnik, poput benzodiazepina, jakih lijekova protiv boli, antipsihotika, fenobarbitala i antihistaminika.

Lijekovi koji povećavaju razinu serotonina: Triptani, tramadol, triptofan, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (poput paroksetina i fluoksetina), inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (poput venlafaksina), triciklički antidepresivi (npr. klomipramin, amitriptilin), petidin, gospina trava i MAOI (poput moklobemida i linezolida). Ti lijekovi povećavaju rizik od nuspojava; ako uočite bilo koji neuobičajeni simptom pri uzimanju nekih od ovih lijekova zajedno s lijekom Duloksetin STADA, javite se svom liječniku.

Oralni antikoagulansi ili inhibitori agregacije trombocita: Lijekovi koji razrjeĎuju krv ili sprječavaju zgrušavanje krvi. Ti lijekovi mogu povećati rizik od krvarenja.

Duloksetin STADA s alkoholom

Budite oprezni ako konzumirate alkohol tijekom liječenja lijekom Duloksetin STADA.

Trudnoća i dojenje

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate imati dijete, obratite se svom liječniku ili ljekarniku za savjet prije nego uzmete ovaj lijek.

• Obavijestite svog liječnika ako ostanete trudni ili pokušavate ostati trudni dok uzimate lijek Duloksetin STADA. Duloksetin STADA smijete uzimati samo nakon što sa svojim liječnikom razgovarate o potencijalnim koristima i potencijalnim rizicima za Vaše neroĎeno dijete.

• Provjerite znaju li Vaša primalja i/ili Vaš liječnik da uzimate lijek Duloksetin STADA. Ako se uzimaju tijekom trudnoće, slični lijekovi (inhibitori ponovne pohrane serotonina) mogu povećati rizik od ozbiljnog stanja u novoroĎenčeta koje se zove trajna plućna hipertenzija novoroĎenčeta (PPHN, od engl. persistent pulmonary hypertension of the newborn), pri čemu dijete diše brže, a koža mu poprima plavičastu boju. Ti se simptomi obično počinju javljati tijekom prvih 24 sata nakon roĎenja. Ako se to dogodi Vašem djetetu, odmah se trebate javiti svojoj primalji i/ili svom liječniku.

• Ako Duloksetin STADA uzimate na kraju trudnoće, Vaše bi dijete po roĎenju moglo imati odreĎene simptome. Oni se obično javljaju pri porodu ili u roku od nekoliko dana od roĎenja, a mogu uključivati mlohave mišiće, drhtanje, nervozne pokrete, poteškoće pri hranjenju, teškoće s disanjem i napadaje. Ako Vaše dijete nakon roĎenja ima neki od tih simptoma, odnosno ako ste zabrinuti zbog zdravlja svog djeteta, obratite se svom liječniku ili svojoj primalji koji će Vas savjetovati.

• Ako Duloksetin STADA uzimate pred kraj trudnoće, postoji povećan rizik od prekomjernog vaginalnog krvarenja ubrzo nakon poroda, osobito ako u povijesti bolesti imate poremećaje krvarenja. Vaš liječnik ili primalja trebaju znati da uzimate duloksetin, kako bi Vas mogli savjetovati.

• Dostupni podaci o primjeni duloksetina tijekom prva tri mjeseca trudnoće ne ukazuju na

povećan ukupan rizik od priroĎenih mana općenito u djece. Ako se Duloksetin STADA uzima u drugoj polovici trudnoće, može postojati povećan rizik od prijevremenog roĎenja djeteta (6 dodatnih prijevremenih poroda na svakih 100 žena koje uzimaju duloksetin u drugoj polovici trudnoće), prvenstveno izmeĎu 35. i 36. tjedna trudnoće.

• Obavijestite svog liječnika ako dojite. Ne preporučuje se uzimanje lijeka Duloksetin STADA tijekom dojenja. Obratite se svom liječniku ili ljekarniku za savjet.

Upravljanje vozilima i strojevima

Duloksetin STADA može izazvati pospanost ili omaglicu. Nemojte voziti niti rukovati alatima ni strojevima dok ne vidite kako Duloksetin STADA djeluje na Vas.

Duloksetin STADA sadrži saharozu

Ako Vam je liječnik rekao da ne podnosite neke šećere, obratite se liječniku prije uzimanja ovog lijeka.

Uvijek uzmite ovaj lijek točno onako kako Vam je rekao Vaš liječnik ili ljekarnik. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.

Preporučena doza je:

Za depresiju i bol kod dijabetičke neuropatije:

Preporučena doza lijeka Duloksetin STADA je 60 mg jednom na dan, ali Vaš će liječnik propisati dozu koja je Vama potrebna.

Za generalizirani anksiozni poremećaj:

Uobičajena početna doza lijeka Duloksetin STADA je 30 mg jednom na dan nakon čega će većina bolesnika primati 60 mg jednom na dan, ali Vaš će liječnik propisati dozu koja je Vama potrebna. Doza se može prilagoĎavati do 120 mg na dan na osnovi Vašeg odgovora na Duloksetin STADA.

Način primjene

Duloksetin STADA se uzima kroz usta. Kapsulu morate progutati cijelu s vodom. Duloksetin STADA se može uzimati s hranom ili bez nje.

Možda ćete se lakše sjetiti da morate uzeti lijek Duloksetin STADA ako ga svakog dana budete uzimali u isto vrijeme.

Trajanje liječenja

Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koliko dugo trebate uzimati lijek Duloksetin STADA. Nemojte prestati uzimati lijek Duloksetin STADA ili mijenjati dozu, a da o tome niste prethodno razgovarali sa svojim liječnikom. Ispravno je liječenje važno kako biste se osjećali bolje. Ako se ne liječi, Vaše se stanje možda neće povući i može postati ozbiljnije, a njegovo liječenje teže.

Ako uzmete više lijeka Duloksetin STADA nego što ste trebali

Ako ste uzeli više lijeka Duloksetin STADA nego što Vam je liječnik propisao, odmah nazovite svog liječnika ili ljekarnika. Simptomi predoziranja uključuju pospanost, komu, serotoninski sindrom (rijetka reakcija koja može uzrokovati osjećaj velike sreće, omamljenost, nespretnost, nemir, osjećaj pijanstva, vrućicu, znojenje ili ukočenost mišića), napadaje, povraćanje i ubrzan rad srca.

Ako ste zaboravili uzeti Duloksetin STADA

Ako zaboravite uzeti dozu, uzmite je čim se sjetite. MeĎutim, ako je već vrijeme kada biste trebali uzeti sljedeću dozu, preskočite onu zaboravljenu dozu i lijek nastavite uzimati prema uobičajenom rasporedu. Nemojte uzeti dvostruku dozu kako biste nadoknadili zaboravljenu dozu. Nemojte u jednom danu uzeti više od dnevne doze lijeka Duloksetin STADA koju Vam je propisao liječnik.

Ako prestanete uzimati lijek Duloksetin STADA

NEMOJTE prestati uzimati kapsule bez dogovora s liječnikom, čak ni ako se budete osjećali bolje. Ako Vaš liječnik ocijeni da Vam Duloksetin STADA više ne treba, uputit će Vas da dozu postupno smanjujete tijekom najmanje dva tjedna, prije nego što lijek posve prestanete uzimati.

U nekih se bolesnika pri naglom prekidu uzimanja Duloksetin STADA jave simptomi kao što su:

• omaglica, osjećaj trnaca i bockanja ili osjećaj nalik elektrošoku (posebno u glavi), smetnje spavanja (snažni snovi, noćne more, nemogućnost spavanja), umor, pospanost, osjećaj nemira ili uznemirenosti, tjeskoba, mučnina ili povraćanje, drhtanje (tremor), glavobolje, bol u mišićima, razdražljivost, proljev, pojačano znojenje ili vrtoglavica.

Ti simptomi obično nisu ozbiljni i nestaju unutar nekoliko dana. MeĎutim, imate li simptome koji Vas zabrinjavaju, obratite se liječniku za savjet.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi s primjenom ovog lijeka, obratite se liječniku ili ljekarniku.

Kao i svi lijekovi, ovaj lijek može uzrokovati nuspojave iako se one neće javiti kod svakoga. Te su nuspojave obično blage do umjerene i često nestaju nakon nekoliko tjedana.

Vrlo česte nuspojave (mogu se javiti u više od 1 na 10 osoba)

• glavobolja, pospanost

• mučnina, suhoća usta

Česte nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 10 osoba)

• gubitak apetita

• problemi sa spavanjem, osjećaj uznemirenosti, smanjena seksualna želja, tjeskoba, teškoće ili nemogućnost postizanja orgazma, neuobičajeni snovi

• omaglica, tromost, nevoljno drhtanje, utrnulost, uključujući obamrlost, bockanje ili trnci na koži

• zamućen vid

• zujanje/zvonjava u ušima (doživljaj zvuka u ušima kada nema vanjskog zvuka)

• osjećaj lupanja srca u prsima

• povišen krvni tlak, crvenilo uz osjećaj vrućine

• pojačano zijevanje

• zatvor, proljev, bol u trbuhu, povraćanje, žgaravica ili loša probava, vjetrovi

• pojačano znojenje, osip (koji svrbi)

• bol u mišićima, grč mišića

• bolno mokrenje, često mokrenje

• problem s postizanjem erekcije, promjene ejakulacije

• padovi (uglavnom kod starijih ljudi), umor

• gubitak tjelesne težine

Djeca i adolescenti mlaĎi od 18 godina koji boluju od depresije i liječe se ovim lijekom na početku su liječenja izgubili na tjelesnoj težini. Nakon 6 mjeseci liječenja njihova je tjelesna težina porasla i izjednačila se s tjelesnom težinom djece i adolescenata iste dobi i spola.

Manje česte nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 100 osoba)

• upala grla koja uzrokuje promuklost

• misli o samoubojstvu, tegobe sa spavanjem, škripanje ili stiskanje zubima, osjećaj dezorijentiranosti, nedostatak motivacije

• iznenadni nevoljni pokreti ili trzaji mišića, osjećaj nemira ili nemogućnost mirnog sjedenja ili stajanja, osjećaj nervoze, otežana koncentracija, promjene osjeta okusa, poteškoće pri kontroliranju pokreta, npr. gubitak koordinacije ili nevoljni pokreti mišića, sindrom nemirnih nogu, loša kvaliteta sna

• proširene zjenice (tamno središte oka), problemi s vidom

• osjećaj omaglice ili vrtoglavica, bol u uhu

• brzi i/ili nepravilni otkucaji srca

• nesvjestica, omaglica, ošamućenost ili nesvjestica pri ustajanju, hladni prsti na rukama i/ili nogama

• stezanje u grlu, krvarenje iz nosa

• povraćanje krvi ili crna katranasta stolica (feces), gastroenteritis, podrigivanje, otežano gutanje

• upala jetre koja može uzrokovati bol u trbuhu i žutu boju kože ili bjeloočnica

• noćno znojenje, koprivnjača, hladan znoj, osjetljivost na sunčevu svjetlost, povećana sklonost pojavi modrica

• stezanje mišića, trzanje mišića

• otežano mokrenje ili nemogućnost mokrenja, otežan početak mokrenja, potreba za mokrenjem tijekom noći, pojačana potreba za mokrenjem, smanjen protok mokraće

• nenormalno krvarenje iz rodnice, nenormalne menstruacije, uključujući jaka, bolna, neredovita ili produljena menstrualna krvarenja, neuobičajeno slaba menstrualna krvarenja ili izostanak menstruacije, bol u testisima ili skrotumu

• bol u prsištu, osjećaj hladnoće, žeĎ, drhtanje, osjećaj vrućine, nenormalan hod

• porast tjelesne težine

• Duloksetin STADA može uzrokovati nuspojave kojih ne morate biti svjesni, kao što su povišena razina jetrenih enzima ili povišena razina kalija, kreatin fosfokinaze, šećera ili kolesterola u krvi

Rijetke nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 1000 osoba)

• teške alergijske reakcije koje uzrokuju teškoće s disanjem ili omaglicu s oticanjem jezika ili usana, alergijske reakcije

• smanjena aktivnost štitnjače što može uzrokovati umor ili porast tjelesne težine

• dehidracija, niska razina natrija u krvi (uglavnom u starijih ljudi; simptomi mogu uključivati omaglicu, slabost, zbunjenost, pospanost ili izraziti umor, mučninu ili povraćanje; ozbiljniji simptomi su nesvjestica, napadaji ili padovi), sindrom neodgovarajućeg izlučivanja antidiuretskog hormona (SIADH)

• suicidalno ponašanje, manija (pretjerana aktivnost, ubrzan tijek misli i smanjena potreba za spavanjem), halucinacije, agresija i bijes

• “serotoninski sindrom” (rijetka reakcija koja može uzrokovati osjećaje velike sreće, omamljenost, nespretnost, nemir, osjećaj opijenosti, vrućicu, znojenje ili ukočenost mišića), napadaji

• povišen očni tlak (glaukom)

• kašalj, piskanje pri disanju i nedostatak zraka mogu biti popraćeni visokom temperaturom

• upala usta, svijetlocrvena krv u stolici, neugodan zadah, upala debelog crijeva (što dovodi do proljeva)

• zatajenje jetre, žuta boja kože ili bjeloočnica (žutica)

• Stevens-Johnsonov sindrom (ozbiljna bolest s mjehurićima na koži, ustima, očima i genitalijama), ozbiljna alergijska reakcija koja uzrokuje oticanje lica ili grla (angioedem)

• stezanje mišića čeljusti

• neuobičajen miris mokraće

• simptomi menopauze, nenormalna proizvodnja mlijeka kod muškaraca ili žena

• prekomjerno vaginalno krvarenje ubrzo nakon poroda (poslijeporoĎajno krvarenje)

Vrlo rijetke nuspojave (mogu se javiti u manje od 1 na 10 000 osoba)

• upala krvnih žila u koži (kožni vaskulitis)

Nepoznata učestalost (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka)

• znakovi i simptomi stanja koje se naziva „stresna kardiomiopatija“, a koje može uključivati bol u prsnom košu, nedostatak zraka, omaglicu, nesvjesticu i nepravilne otkucaje srca

Prijavljivanje nuspojava

Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. To uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi. Nuspojave možete prijaviti izravno putem nacionalnog sustava za prijavu nuspojava: .

Prijavljivanjem nuspojava možete pridonijeti u procjeni sigurnosti ovog lijeka.

Lijek čuvajte izvan pogleda i dohvata djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka valjanosti navedenog na blisteru i kutiji iza oznake „EXP“. Rok valjanosti odnosi se na zadnji dan navedenog mjeseca.

Lijek ne zahtijeva čuvanje na odreĎenoj temperaturi. Čuvati u originalnom pakiranju radi zaštite od vlage.

Nikada nemojte nikakve lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako baciti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći u očuvanju okoliša.

Što Duloksetin STADA sadrži Djelatna tvar je duloksetin.

Duloksetin STADA 45 mg tvrde želučanootporne kapsule

Jedna tvrda želučanootporna kapsula sadrži 45 mg duloksetina (u obliku duloksetinklorida).

Duloksetin STADA 90 mg tvrde želučanootporne kapsule

Jedna tvrda želučanootporna kapsula sadrži 90 mg duloksetina (u obliku duloksetinklorida).

Duloksetin STADA 120 mg tvrde želučanootporne kapsule

Jedna tvrda želučanootporna kapsula sadrži 120 mg duloksetina (u obliku duloksetinklorida).

Drugi sastojci su: Sadržaj kapsule

hipromeloza, hipromelozaacetatsukcinat, saharoza, šećerne kuglice (saharoza, kukuruzni škrob), talk, titanijev dioksid (E171), hidroksipropilceluloza.

Ovojnica kapsule:

Duloksetin STADA 45 mg tvrde želučanootporne kapsule

želatina, titanijev dioksid (E171), indigotin aluminium lake (E132), žuti željezov oksid (E172)

Duloksetin STADA 90 mg tvrde želučanootporne kapsule

želatina, titanijev dioksid (E171), crveni željezov oksid (E172), žuti željezov oksid (E172)

Duloksetin STADA 120 mg tvrde želučanootporne kapsule

želatina, titanijev dioksid (E171), indigotin aluminium lake (E132), crni željezov oksid (E172), žuti željezov oksid (E172)

Kako Duloksetin STADA izgleda i sadržaj pakiranja Duloksetin STADA je tvrda želučanootporna kapsula.

Jedna kapsula lijeka Duloksetin STADA sadrži bjelkaste pelete sa zaštitnim slojem radi zaštite od želučane kiseline.

Duloksetin STADA 45 mg su kapsule veličine 2, s bijelim tijelom i zelenom kapicom, napunjene bjelkastim želučanootpornim peletama, dužine 18,0 ± 0,3 mm i širine 6,35 ± 0,06 mm.

Duloksetin STADA 90 mg su kapsule veličine 0, s narančastim tijelom i bijelom kapicom, napunjene bjelkastim želučanootpornim peletama, dužine 21,7 ± 0,3 mm i širine 7,64 ± 0,06 mm.

Duloksetin STADA 120 mg su kapsule veličine 00, s bijelim tijelom i plavom kapicom, napunjene bjelkastim želučanootpornim peletama, dužine 23,3 ± 0,3 mm i širine 8,53 ± 0,06 mm.

Duloksetin STADA 45 mg dostupan je u pakiranjima od 28, 42, 56, 84, 98 kapsula. Duloksetin STADA 90 mg dostupan je u pakiranjima od 28, 30, 98, 100 kapsula. Duloksetin STADA 120 mg dostupan je u pakiranjima od 28, 98 kapsula.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet i proizvoĎač

Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet:

STADA d.o.o. Hercegovačka 14 10000 Zagreb Hrvatska

ProizvoĎači:

STADA Arzneimittel AG, Stadastrasse 2 – 18, 61118 Bad Vilbel, Njemačka STADA Arzneimittel GmbH, Muthgasse 36/2, 1190 Beč, Austrija

Centrafarm Services B.V., Van De Reijtstraat 31 E, 4814 NE Breda, Nizozemska Clonmel Healthcare Ltd., Waterford Road, Clonmel, Co. Tipperary, Irska

Ovaj lijek odobren je u državama članicama Europskog gospodarskog prostora pod sljedećim nazivima:

Njemačka Hrvatska

Duloxetin STADA 45 mg, 90 mg, 120 mg magensaftresistente Hartkapseln Duloksetin STADA 45 mg, 90 mg, 120 mg tvrde želučanootporne kapsule

Način i mjesto izdavanja lijeka Lijek se izdaje na recept, u ljekarni.

Ova uputa je zadnji puta revidirana u srpnju 2024.