MIKAFUNGIN TEVA 100mg prašak za koncentrat za rastvor za infuziju

Lijek Mikafungin Teva je indikovan za:

Odrasli, adolescenti uzrasta ≥ 16 godina i starije osobe:

• Liječenje invazivne kandidijaze;
• Liječenje ezofagealne kandidijaze kod pacijenata kod kojih je intravenska primjena odgovarajući način primjene lijeka;
• Profilaksa infekcije Candidom kod pacijenata na alogenoj transplantaciji matičnih ćelija hematopoeze ili kod pacijenata kod kojih se očekuje neutropenija (apsolutni broj neutrofila < 500 ćelija/μl) tokom 10 ili više dana.

Djeca (uključujući novorođenčad) i adolescenti uzrasta < 16 godina:

• Liječenje invazivne kandidijaze;
• Profilaksa infekcije Candidom kod pacijenata na alogenoj transplantaciji matičnih ćelija hematopoeze ili kod pacijenata kod kojih se očekuje neutropenija (apsolutni broj neutrofila < 500 ćelija/mikrolitru) tokom 10 ili više dana.

Primjenu lijeka Mikafungin Teva treba da započne ljekar sa iskustvom u liječenju gljivičnih infekcija.

Doziranje

Prije početka liječenja treba uzeti uzorke za kulturu gljivica i obaviti druga bitna laboratorijska ispitivanja (uključujući histopatologiju) kako bi se izolovali i utvrdili uzročnici. Primjena lijeka se može započeti prije nego što se dobiju rezultati kultura i drugih laboratorijskih ispitivanja. Međutim, nakon dobijanja rezultata, liječenje gljivične infekcije treba uskladiti prema dobijenim rezultatima.

Doziranje lijeka Mikafungin Teva zavisi od tjelesne mase pacijenta, kako je prikazano u sljedećim tabelama.

Primjena kod odraslih, adolescenata uzrasta ≥ 16 godina i starijih osoba

*Ako odgovor pacijenata na primijenjeno liječenje nije odgovarajući, npr. kultura je i dalje pozitivna ili ako se kliničko stanje pacijenta ne poboljšava, doza se može povećati na 200 mg dnevno kod pacijenata tjelesne mase > 40 kg ili 4 mg/kg dnevno kod pacijenata tjelesne mase ≤ 40 kg.

Trajanje terapije

Invazivna kandidijaza: Infekcije Candidom treba liječiti najmanje 14 dana. Liječenje antimikoticima treba nastaviti najmanje nedjelju dana nakon što se uzastopno dobiju dvije negativne hemokulture i nakon nestanka kliničkih znakova i simptoma infekcije.

Ezofagealna kandidijaza: Za liječenje ezofagealne kandidijaze, lijek Mikafungin Teva treba primjenjivati još najmanje jednu nedjelju nakon nestanka kliničkih znakova i simptoma.

Profilaksa infekcije Candidom: Za profilaksu Candida infekcije, lijek Mikafungin Teva treba primjenjivati još najmanje jednu nedjelju nakon oporavka neutrofila.

Primjena kod djece uzrasta ≥ 4 mjeseca do uzrasta adolescenata <16 godina

*Ako odgovor pacijenata na primijenjeno liječenje nije odgovarajući, npr. kultura je i dalje pozitivna ili ako se kliničko stanje pacijenata ne poboljšava, doza se može povećati na 200 mg dnevno kod pacijenata tjelesne mase > 40 kg ili 4 mg/kg dnevno kod pacijenata tjelesne mase ≤ 40 kg.

Primjena kod djece (uključujući novorođenčad) uzrasta ˂ 4 mjeseca

* Dozom mikafungina od 4 mg/kg kod djece mlađe od 4 mjeseca se postiže izloženost lijeku približno kao kod odraslih koji primaju dozu od 100 mg dnevno u liječenju invazivne kandidijaze. Ako se sumnja na infekciju centralnog nervnog sistema (CNS) treba primijeniti veću dozu (npr. 10 mg/kg), zbog dozno zavisne penetracije mikafungina u CNS (vidjeti dio 5.2).

Trajanje liječenja

Invazivna kandidijaza: Infekciju Candidom treba liječiti najmanje 14 dana. Liječenje antimikoticima treba da se nastavi još najmanje jednu nedjelju nakon što se uzastopno dobiju dvije negativne hemokulture i nakon nestanka kliničkih znakova i simptoma infekcije.

Profilaksa infekcije Candidom: Za profilaksu infekcije Candidom, lijek Mikafungin Teva treba primjenjivati još najmanje jednu nedjelju nakon oporavka neutrofila. Iskustvo sa mikafunginom kod pacijenata mlađih od 2 godine je ograničeno.

Pacijenti sa oštećenom funkcijom jetre

Nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata sa blagim ili umjerenim oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 5.2). Trenutno nema dovoljno podataka o primjeni lijeka Mikafungin Teva kod pacijenata sa teškim oštećenjem funkcije jetre i njegova primjena se ne preporučuje kod ovih pacijenata (vidjeti djelove 4.4 i 5.2).

Pacijenti sa oštećenom funkcijom bubrega

Nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata sa oštećenjem funkcije bubrega (vidjeti dio 5.2).

Pedijatrijska populacija

Bezbjednost i efikasnost doze od 4 i 10 mg/kg, primijenjene u liječenju invazivne kandidijaze sa zahvaćenošću CNS kod djece mlađe od 4 mjeseca (uključujući novorođenčad), nije ustanovljena na odgovarajući način putem kontrolisanih kliničkih ispitivanja. Trenutno dostupni podaci su opisani u djelovima 4.8, 5.1, 5.2.

Način primjene

Za intravensku primjenu.

Nakon rekonstitucije i razblaživanja, rastvor treba primijeniti intravenskom infuzijom u trajanju od približno 1 sat. Brže infuzije mogu dovesti do učestalijeg ispoljavanja reakcija sa oslobađanjem histamina kao medijatora.

Uputstvo o rekonstitucuji vidjeti u dijelu 6.6.

Preosjetljivost na aktivnu supstancu, na druge ehinokandine ili na bilo koju od pomoćnih supstanci, navedenih u dijelu 6.1.

Dejstvo na jetru:

Kod pacova je, nakon liječenja od 3 mjeseca ili duže, primijećen razvoj žarišta izmijenjenih hepatocita i hepatocelularnih tumora. Pretpostavljeni prag za razvoj tumora kod pacova se nalazi otprilike u opsegu kliničke izloženosti lijeku. Klinički značaj ovog nalaza nije poznat. Tokom liječenja mikafunginom potrebno je pažljivo pratiti funkciju jetre. Da bi se smanjio rizik od adaptivne regeneracije i posljedično mogućeg nastanka tumora jetre, preporučuje se rano prekidanje terapije ako su vrijednosti ALT/AST značajno i neprekidno povećane. Terapiju mikafunginom treba sprovesti na osnovu pažljive procjene odnosa rizika i koristi, naročito kod pacijenata sa teškim oštećenjem funkcije jetre ili hroničnom oboljenju jetre za koje je poznato da predstavljaju preneoplastično stanje, kao što su uznapredovala fibroza jetre, ciroza, virusni hepatitis, neonatalna bolest jetre ili urođeni enzimski poremećaji, ili istovremena primjena ljekova koji imaju hepatotoksična i/ili genotoksična svojstva.

Primjena mikafungina je bila udružena sa značajnim oštećenjem funkcije jetre (povećane vrijednosti ALT-a, AST-a ili ukupnog bilirubina > 3 puta iznad gornje granice normalnih vrijednosti) kod zdravih dobrovoljaca i kod pacijenata. Kod nekih pacijenata su zabilježeni teži poremećaji funkcije jetre, hepatitis ili insuficijencija jetre uključujući slučajeve sa smrtnim ishodom. Pedijatrijski pacijenti uzrasta do 1 godine mogu biti skloniji oštećenju jetre (vidjeti dio 4.8).

Anafilaktičke reakcije

Tokom primjene mikafungina mogu nastati anafilaktičke/anafilaktoidne reakcije, uključujući i šok. Ukoliko se pojave ove reakcije, infuziju mikafungina treba prekinuti i primijeniti odgovarajuće liječenje.

Kožne reakcije

Zabilježene su eksfolijativne kožne reakcije, kao što su Stevens-Johnson-ov sindrom i toksična epidermalna nekroliza. Ako se kod pacijenata razvije osip, potrebno je pažljivo nadgledati pacijenta i prekinuti primjenu mikafungina u slučaju napredovanja lezija.

Hemoliza

Kod pacijenata liječenih mikafunginom su zabilježeni rijetki slučajevi hemolize, uključujući i akutnu intravaskularnu hemolizu ili hemolitičku anemiju. Pacijente kod kojih se jave klinički ili laboratorijski znaci hemolize tokom primjene mikafungina, treba pažljivo pratiti zbog mogućeg pogoršanja ovih stanja i treba procijeniti odnos rizika i koristi za nastavak liječenja mikafunginom.

Dejstvo na bubrege

Mikafungin može prouzrokovati probleme sa bubrezima, bubrežnu insuficijenciju i poremećene rezultate testova funkcije bubrega. Pacijente treba pažljivo nadgledati zbog mogućeg pogoršanja funkcije bubrega.

Interakcije s drugim ljekovima

Mikafungin i amfotericin B dezoksiholat se smiju istovremeno primjenjivati samo ukoliko je jasno dokazana korist od ovakve primjene u odnosu na rizike, a istovremeno treba pažljivo pratiti toksičnost amfotericin B dezoksiholata (vidjeti dio 4.5).

Pacijente koji primaju sirolimus, nifedipin ili itrakonazol u kombinaciji sa mikafunginom treba pratiti zbog toksičnosti sirolimusa, nifedipina ili itrakonazola i ako je potrebno smanjiti dozu sirolimusa, nifedipina ili itrakonazola (vidjeti dio 4.5).

Pedijatrijska populacija

Učestalost pojave nekih neželjenih reakcija je bila veća kod pedijatrijskih pacijenata nego kod odraslih pacijenata (vidjeti dio 4.8).

Sadržaj natrijuma

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23mg) natrijuma po dozi, tj. suštinski je bez natrijuma.

Mikafungin ima mali potencijal interakcije sa drugim ljekovima koji se metabolišu putem CYP3A.

Sprovedena su ispitivanja interakcije ljekova kod zdravih ispitanika kako bi se procijenila mogućnost interakcija mikafungina i mikofenolat mofetila, ciklosporina, takrolimusa, prednizolona, sirolimusa, nifedipina, flukonazola, ritonavira, rifampicina, itrakonazola, vorikonazola i amfotericina B. Nijesu dokazane promjene farmakokinetike mikafungina u ovim ispitivanjima. Kod istovremene primjene ovih ljekova nijesu potrebna prilagođavanja doze mikafungina. Izloženost (PIK) itrakonazolu, sirolimusu i nifedipinu bila je blago povećana u prisustvu mikafungina (22%, 21% odnosno 18%).

Istovremena primjena mikafungina sa amfotericin B dezoksiholatom bila je povezana sa povećanjem izloženosti amfotericin B dezoksiholatu za 30%. S obzirom na to da ovo može biti od kliničkog značaja, ovi ljekovi se smiju primjenjivati istovremeno samo kad korist primjene lijeka jasno premašuje rizike primjene lijeka, uz pažljivo praćenje toksičnosti amfotericin B dezoksiholata (vidjeti dio 4.4).

Pacijente koji primaju sirolimus, nifedipin ili itrakonazol u kombinaciji sa lijekom Mikafungin Teva treba pratiti zbog toksičnosti sirolimusa, nifedipina ili itrakonazola i ukoliko je potrebno, smanjiti doze sirolimusa, nifedipina ili itrakonazola (vidjeti dio 4.4).

Trudnoća

Nema podataka o primjeni mikafungina kod trudnica. Prilikom ispitivanja na životinjama, mikafungin je prolazio placentu i primijećena je reproduktivna toksičnost (vidjeti dio 5.3). Mogući rizik za ljude nije poznat.

Lijek Mikafungin Teva se ne smije primjenjivati tokom trudnoće, osim kada postoji jasna potreba za terapijom.

Dojenje

Nije poznato da li se mikafungin izlučuje u majčino mlijeko kod ljudi. Ispitivanja na životinjama su pokazala da se mikafungin izlučuje u mlijeko ženki tokom laktacije. Odluku o nastavku ili prekidu dojenja odnosno nastavku ili prekidu terapije lijekom Mikafungin Teva treba donijeti uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist terapije lijekom Mikafungin Teva za majku.

Plodnost

Prilikom ispitivanja na životinjama primijećena je testikularna toksičnost (vidjeti dio 5.3). Mikafungin može djelovati na plodnost kod muškaraca.

Mikafungin nema uticaja ili ima zanemarljiv uticaj na sposobnost upravljanja vozilima ili rukovanja mašinama. Međutim, pacijente treba obavijestiti da je tokom terapije mikafunginom prijavljena vrtoglavica (vidjeti dio 4.8).

Sažetak bezbjednosnog profila

Na osnovu iskustva iz kliničkog ispitivanja, ukupno 32,2% pacijenata je imalo neželjene reakcije na lijek. Najčešće prijavljene neželjene reakcije su bile mučnina (2,8%), povišena vrijednost alkalne fosfataze u krvi (2,7%), flebitis (2,5%, primarno kod pacijenata zaraženih HIV-om sa zahvaćenim perifernim venama), povraćanje (2,5%) i povećana vrijednost aspartat aminotransferaze (2,3%).

Tabelarni prikaz neželjenih reakcija

U sljedećoj tabeli su navedene neželjene reakcije prema klasifikaciji sistema organa i MedDRA preporučenoj terminologiji. Unutar svake grupe prema učestalosti, neželjene reakcije su navedene prema opadajućoj ozbiljnosti.

Opis odabranih neželjenih reakcija

Mogući simptomi slični alergiji

U kliničkim ispitivanjima su zabilježeni simptomi poput osipa i rigora. Većinom su bili blagog do umjerenog intenziteta i nijesu ograničavali primjenu lijeka. Ozbiljne reakcije (npr. anafilaktoidna reakcija 0,2%, 6/3028) povremeno su bilježene tokom terapije mikafunginom i samo kod pacijenata sa ozbiljnim osnovnim bolestima (npr. uznapredovali AIDS, maligne bolesti) koje su zahtijevale istovremeno liječenje većim brojem ljekova.

Neželjene reakcije koje su se ispoljile na jetri

Ukupna incidenca neželjenih reakcija koje su se ispoljile na jetri kod pacijenata liječenih mikafunginom u kliničkim ispitivanjima iznosila je 8,6% (260/3028). Neželjene reakcije su uglavnom bile blage i umjerene. Najčešće reakcije bile su povećanje vrijednosti AP (2,7%), AST (2,3%), ALT (2,0%), bilirubina u krvi (1,6%) i poremećaj rezultata ispitivanja funkcije jetre (1,5%). Kod nekoliko pacijenata je (1,1%; 0,4% ozbiljne) prekinuta terapija zbog neželjenog događaja. Slučajevi ozbiljnog poremećaja funkcije jetre su se javljali povremeno (vidjeti dio 4.4).

Reakcije na mjestu primjene injekcije

Nijedna neželjena reakcija na mjestu primjene injekcije nije ograničavala primjenu lijeka.

Pedijatrijska populacija

Incidenca nekih neželjenih reakcija (navedenih u sljedećoj tabeli) bila je veća kod pedijatrijskih pacijenata nego kod odraslih pacijenata. Osim toga, povećanje vrijednosti ALT, AST i AP se javljalo oko dva puta češće kod pedijatrijskih pacijenata u uzrastu do 1 godine nego kod starijih pedijatrijskih pacijenata (vidjeti dio 4.4). Najvjerovatniji razlog za pojavu ovih razlika su različite osnovne bolesti kod odraslih ili starijih pedijatrijskih pacijenata uočene u kliničkim ispitivanjima. Na početku ispitivanja, udio pedijatrijskih pacijenata sa neutropenijom bio je nekoliko puta veći nego kod odraslih pacijenata (40,2% kod djece i 7,3% kod odraslih), kao i udio pacijenata na alogenoj transplantaciji matičnih ćelija hematopoeze (29,4% odnosno 13,4%) i sa hematološkom malignom bolešću (29,1% odnosno 8,7%).

Poremećaji krvi i limfnog sistema

čestotrombocitopenija

Kardiološki poremećaji

čestotahikardija

Vaskularni poremećaji

čestohipertenzija, hipotenzija

Hepatobilijarni poremećaji

čestohiperbilirubinemija, hepatomegalija

Poremećaji bubrega i urinarnog sistema

čestoakutna insuficijencija bubrega, povećana koncentracija uree u krvi

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Prijavljivanje neželjenih dejstava nakon dobijanja dozvole je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik primjene lijeka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo ovog lijeka Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

U kliničkim ispitivanjima kod odraslih pacijenata primijenjene su ponovljene dnevne doze do 8 mg/kg (maksimalna ukupna doza 896 mg) bez zabilježene toksičnosti koja limitira dozu. Zabilježen je jedan slučaj spontane primjene doze od 16 mg/kg na dan kod novorođenčeta. Nijesu bile primijećene neželjene reakcije povezane sa ovako velikom dozom.

Nema iskustava sa predoziranjem mikafunginom. U slučaju predoziranja potrebno je primijeniti opšte suportivne mjere i simptomatsko liječenje. Mikafungin je u velikoj mjeri vezan za proteine plazme i ne može se ukloniti dijalizom.

Farmakoterapijska grupa: Antimikotici za sistemsku primjenu; ostali antimikotici za sistemsku primjenu

ATC kod: J02AX05

Mehanizam djelovanja

Mikafungin nekompetitivno inhibira sintezu 1,3-β-D-glukana, osnovne komponente ćelijskog zida gljivice. 1,3-β-D-glukan nije prisutan u ćelijama sisara.

Mikafungin pokazuje fungicidno djelovanje protiv većine vrsta Candide i izrazito inhibira aktivni rast hifa kod vrsta Aspergillus.

Farmakokinetički/farmakodinamski odnos

U modelima kandidijaze ispitivanim na životinjama uočena je koleracija između izloženosti mikafunginu podijeljene sa minimalnom inhibitornom koncentracijom (PIC/MIC) i efikasnošću, koja se definiše kao odnos neophodan da spriječi progresivni rast gljivica. U ovim modelima je bio potreban odnos od ~2400 za C. Albicans, a ~1300 za C. Glabrata. U preporučenom terapijskom doziranju lijeka Mikafungin Teva, ovi odnosi se mogu postići za distribuciju „divljih tipova“ Candida sojeva.

Mehanizam (mehanizmi) rezistencije

Kao i za sve antimikrobne ljekove, zabilježeni su slučajevi smanjene osjetljivosti i rezistencije pa se ne može isključiti unakrsna rezistencija sa drugim ehinokandinima. Smanjena osjetljivost na ehinokandine povezana je sa mutacijama u genima Fks1 i Fks2 koji kodiraju glavnu subjedinicu glukan sintaze.

Granične vrijednosti

EUCAST granične vrijednosti ( verzija 10.0, koja vrijedi od 4.februara 2020.):

1 MIC vrijednosti dobijene metodom dvostrukog razrjeđenja su za C. tropicalis za 1-2 stepena veće nego za C albicans i C. glabrata. U kliničkim ispitivanjima, uspješan ishod je numerički neznatno manji za C. tropicalis nego za C. albicans za obje doze (100 i 150 mg dnevno). Međutim, razlika nije značajna i nije poznato da li ima klinički značajnih razlika. MIC vrijednosti dobijene metodom dvostrukog razrjeđenja su za C. krusei za 3 stepena veća nego one za C. albicans a, za C. guilliermondii za približno 8 stepeni veća. Dodatno, samo je mali broj slučajeva sa ovim sojevima bio uključen u klinička ispitivanja. To znači da ne postoji dovoljno dokaza koji bi ukazali na to da je divlji tip populacije ovih patogena osjetljiv na mikafungin.

Klinička efikasnost i bezbjednost

Kandidemija i invazivna kandidijaza: Mikafungin (100 mg dnevno ili 2 mg/kg dnevno) je bio podjednako efikasan i bolje se podnosio od lipozomalnog amfotericina B (3 mg/kg) kao prva linija terapije kandidemije i invazivne kandidijaze u randomizovanom, dvostruko slijepom, multinacionalnom ispitivanju neinferiornosti. Medijana trajanja primjene mikafungina i lipozomalnog amfotericina B je bila 15 dana (raspon, 4 do 42 dana kod odraslih; 12 do 42 dana kod djece).

Neinferiornost je bila dokazana kod odraslih pacijenata, a slični nalazi su dobijeni i za pedijatrijske subpopulacije (uključujući novorođenčad i nedonoščad). Rezultati efikasnosti bili su dosljedni, nezavisno od vrste infektivne gljivice Candida, primarnog mjesta infekcije i neutropenijskog statusa (vidjeti tabelu).

Mikafungin je imao manje smanjenje prosječne maksimalne procijenjene brzine glomerularne filtracije tokom terapije (p < 0,001) i manju incidencu reakcija vezanih za primjenu infuzije (p = 0,001) od lipozomalnog amfotericina B.

Ukupni uspjeh terapije prema planu ispitivanja, Ispitivanje invazivne kandidijaze

† Stopa za mikafungin umanjena za stopu za lipozomalni amfotericin B i dvostrani 95% interval povjerenja za razliku stope ukupnog uspjeha terapije, na osnovu normalne aproksimacije velikog uzorka.

‡ Prilagođeno prema neutropenijskom statusu; primarni ishod.

§ Pedijatrijska populacija nije bila prikladne veličine za ispitivanje neinferiornosti.

¶ Klinička efikasnost je takođe bila zapažena (< 5 pacijenata) kod sljedećih vrsta Candida:C. guilliermondii, C. famata, C. lusitaniae, C. utilis, C. inconspicua i C. dubliniensis.

Ezofagealna kandidijaza: U randomizovanom, dvostruko slijepom ispitivanju mikafungina u poređenju sa flukonazolom, u prvoj liniji liječenja kandidijaze jednjaka, 518 pacijenata je primilo najmanje jednu dozu ispitivanog lijeka. Medijana trajanja terapije iznosila je 14 dana, a medijana prosječne dnevne doze iznosila je 150 mg za mikafungin (N = 260) i 200 mg za flukonazol (N = 258). Endoskopski stepen 0 (endoskopski utvrđeno izliječenje) na kraju terapije zapaženo je kod 87,7% (228/260) pacijenata u grupi na terapiji sa mikafunginom i 88,0% (227/258) pacijenata u grupi na terapiji flukonazolom (95% CI za razliku: [-5,9%, 5,3%]). Donja granica 95% CI bila je iznad unaprijed definisane granice neinferiornosti od -10%, čime se dokazala neinferiornost. Priroda i incidenca neželjenih reakcija bile su slične u obje grupe.

Profilaksa: Mikafungin je bio efikasniji od flukonazola u sprečavanju invazivnih gljivičnih infekcija kod populacije pacijenata sa velikim rizikom od razvoja sistemske gljivične infekcije (pacijenti na transplantaciji hematopoetskih matičnih ćelija, u randomizovanom, dvostruko slijepom, multicentričnom ispitivanju). Uspjeh liječenja definisan je kao odsustvo dokaza ili vjerovatnoće za sistemsku gljivičnu infekciju do kraja ispitivanja. Većina pacijenata (97%, N = 882) imala je neutropeniju na početku ispitivanja (< 200 neutrofila/mikrolitru). Medijana vremena trajanja neutropenije iznosila je 13 dana. Fiksna dnevna doza mikafungina iznosila je 50 mg (1,0 mg/kg), a flukonazola 400 mg (8 mg/kg). Prosječan period terapije iznosio je 19 dana za mikafungin i 18 dana za flukonazol kod odrasle populacije (N = 798) i 23 dana u obje terapijske grupe kod pedijatrijske populacije (N = 84).

Stopa uspjeha terapije bila je statistički značajno veća za mikafungin nego za flukonazol (1,6% nasuprot 2,4% probojnih „breakthrough“ infekcija). Proboji infekcije prouzrokovane Aspergillusom bili su zapaženi kod jednog pacijenta u grupi koja je primala mikafungin nasuprot 7 pacijenata u grupi koja je primala flukonazol, a dokazane ili vjerovatne probojne infekcije prouzrokovane Candidom bile su zapažene kod 4 pacijenata u grupi koja je primala mikafungin nasuprot 2 pacijenta u grupi koja je primala flukonazol. Druge probojne infekcije bile su prouzrokovane gljivicama Fusarium (kod 1 odnosno 2 pacijenta) i Zygomycetes (kod 1 odnosno 0 pacijenata). Priroda i incidenca neželjenih reakcija bile su slične kod ove dvije grupe.

Resorpcija

Farmakokinetika je linearna kod raspona dnevnih doza od 12,5 mg do 200 mg i od 3 mg/kg do 8 mg/kg. Nema dokaza sistemskog nakupljanja kod ponovljene primjene lijeka, a koncetracije u stanju dinamičke ravnoteže (steady-state) generalno se postižu u roku od 4 do 5 dana.

Distribucija

Nakon intravenske primjene, koncentracije mikafungina pokazuju bieksponencijalni pad. Lijek se brzo distribuira u tkiva.

U sistemskoj cirkulaciji mikafungin je uglavnom vezan za proteine plazme (> 99%), prvenstveno za albumin. Vezivanje za albumin ne zavisi od koncentracije mikafungina (10-100 mikrograma/ml).

Volumen distribucije u stanju dinamičke ravnoteže (Vss) bio je približno 18-19 litara.

Biotransformacija

Neizmijenjeni mikafungin je glavno jedinjenje koje cirkuliše u sistemskoj cirkulaciji. Pokazalo se da se mikafungin metaboliše na nekoliko jedinjenja; od kojih su M-1 (kateholni oblik), M-2 (metoksi oblik od M-1) i M-5 (hidroksilacija na bočnom lancu) metaboliti otkriveni u sistemskoj cirkulaciji. Izloženost ovim metabolitima je mala i oni ne doprinose ukupnoj efikasnosti mikafungina.

Iako je mikafungin supstrat enzima CYP3A in vitro, hidroksilacija pomoću CYP3A nije glavni put metabolisanja mikafungina in vivo.

Eliminacija i izlučivanje

Srednja vrijednost terminalnog poluvremena eliminacije iznosi približno 10-17 sati i toliko iznosi za sve doze do 8 mg/kg nakon pojedinačne kao i nakon ponovljene primjene lijeka. Ukupni klirens bio je 0,15-0,3 ml/min/kg kod zdravih ispitanika i odraslih pacijenata i nije zavisio od doze nakon pojedinačne i ponovljene primjene lijeka.

Nakon pojedinačne intravenske primjene doze 14C-mikafungina (25 mg) kod zdravih dobrovoljaca nađeno je 11,6% radioaktivnosti u urinu, a 71,0% u fecesu tokom 28 dana. Ovi podaci pokazuju da se eliminacija mikafungina primarno odvija izvan bubrega. Metaboliti M-1 i M-2 bili su otkriveni samo u tragovima u plazmi, a metabolit M-5, obilnije prisutan, činio je ukupno 6,5% u odnosu na prekursor.

Posebne populacije

Pedijatrijski pacijenti:

Kod pedijatrijskih pacijenata vrijednosti PIK-a bile su proporcionalne dozi u rasponu od 0,5-4 mg/kg. Tjelesna masa je uticala na klirens i prosječne vrijednosti klirensa usklađenog prema tjelesnoj masi kod mlađe djece (u uzrastu od 4 mjeseca do 5 godina) su približno 1,35 puta veće, a 1,14 puta su veće kod pedijatrijskih pacijenata uzrasta 6 do 11 godina. Starija djeca (12-16 godina) su imala prosječne vrijednosti klirensa slične onima koje su bile utvrđene kod odraslih pacijenata. Prosječni klirens usklađen prema tjelesnoj masi kod djece mlađe od 4 mjeseca je približno 2,6 puta veći nego kod starije djece (12-16 godina) i 2,3 puta veći nego kod odraslih pacijenata.

Studija dodatnih povezivanja farmakokinetičkih/farmakodinamskih podataka je pokazala dozno zavisnu penetraciju mikafungina u CNS sa minimalnom PIK vrijednosti od 170 mikrograma*h/l potrebnom da se postigne eradikacija gljivičnog prisustva u tkivu CNS. Farmakokinetički modeli za posebne populacije su pokazali da je doza od 10 mg/kg kod djece mlađe od 4 mjeseca dovoljna da postigne ciljnu izloženost za terapiju Candida infekcija u CNS.

Stariji pacijenti:

Kada je primijenjeno 50 mg lijeka jednokratnom infuzijom u trajanju od jednog sata, farmakokinetika mikafungina kod starijih (starosti od 66-78 godina) bila je slična farmakokinetici mikafungina kod mlađih (starosti od 20 do 24 godine) ispitanika. Nije potrebno prilagođavanje doze kod starijih pacijenata.

Pacijenti sa oštećenjem funkcije jetre:

U ispitivanju sprovedenom kod pacijenata sa umjerenim oštećenjem funkcije jetre (Child-Pugh skor: 7-9), (n = 8), farmakokinetika mikafungina se nije značajno razlikovala od one kod zdravih ispitanika (n = 8). Stoga nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata sa blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre. U ispitivanju sprovedenom kod pacijenata sa teškim oštećenjem funkcije jetre (Child-Pugh skor: 10-12) (n = 8), zapažene su manje koncentracije mikafungina u plazmi i veće koncentracije hidroksi-metabolita (M-5) u plazmi u poređenju sa vrijednostima kod zdravih ispitanika (n = 8). Ovi podaci nijesu dovoljni da bi podržali preporuke za doziranje lijeka kod pacijenata sa teškim oštećenjem funkcije jetre.

Pacijenti sa oštećenjem funkcije bubrega:

Teško oštećenje funkcije bubrega (brzina glomerularne filtracije < 30 ml/min) nije značajno uticala na farmakokinetiku mikafungina. Nije potrebno prilagođavanje doze kod pacijenata sa oštećenjem funkcije bubrega.

Pol/rasa:

Pol i rasa (bijela, crna i žuta) nijesu značajno uticali na farmakokinetičke parametre mikafungina. Nije potrebno prilgođavanje doze mikafungina prema polu ili rasi.

Razvoj žarišta izmijenjenih hepatocita i hepatocelularnih tumora kod pacova zavisio je kako od doze, tako i od trajanja terapije mikafunginom. Žarišta izmijenjenih hepatocita zabilježena nakon terapije u trajanju od 13 nedjelja ili duže, bila su prisutna i nakon 13 nedjelja po prestanku uzimanja lijeka i razvila su se u hepatocelularne tumore nakon perioda u kom terapija nije primijenjena a koji je trajao koliko i životni vijek pacova. Nijesu sprovedena standardna ispitivanja kancerogenosti, ali procjena je data na osnovu razvoja žarišta izmijenjenih hepatocita kod ženki pacova do 20 mjeseci nakon prestanka tromjesečnog liječenja i do 18 mjeseci nakon prestanka šestomjesečnog liječenja. U oba ispitivanja zapažena je povećana incidenca / broj hepatocelularnih tumora nakon 18 i 20 mjeseci perioda bez primjene liječenja, kako u grupi koja je primala veliku dozu od 32 mg/kg na dan, tako i u grupi koja je primala manju dozu (iako razlike nijesu bile statistički značajne). Izloženost lijeku u plazmi u procijenjenoj graničnoj koncentraciji za razvoj tumora kod pacova (tj. dozi pri kojoj nijesu otkrivena ni žarišta izmijenjenih hepatocita, ni tumori jetre) bila je u istom rasponu kao i klinička izloženost. Značaj hepatokancerogenog potencijala mikafungina za terapijsku primjenu kod ljudi nije poznat.

Toksikologija mikafungina nakon ponovljene intravenske primjene kod pacova i/ili pasa pokazala je štetno dejstvo na jetru, urinarni trakt, crvene krvne ćelije i reproduktivne organe mužjaka. Nivo izloženosti pri kome ova dejstva nijesu nastajala (NOAEL) bio je u istom rasponu kao i izloženost kod kliničke primjene ili manji. Shodno tome, nastanak ovakvih neželjenih odgovora se može očekivati kod kliničke primjene mikafungina kod ljudi.

Standardna farmakološka ispitivanja bezbjednosti su pokazala da mikafungin ima dejstvo na kardiovaskularni sistem i oslobađanje histamina za koje se činilo da zavisi od trajanja izloženosti koncentraciji iznad granične vrijednosti. Produžavanjem trajanja infuzije, čime se smanjuje maksimalna koncentracija u plazmi, smanjuju se ova dejstva.

U ispitivanjima toksičnosti ponovljenih doza kod pacova, znakovi hepatotoksičnosti sastojali su se od povećanih vrijednosti enzima jetre i degenerativnih promjena hepatocita, koji su bili praćeni znakovima kompenzatorne regeneracije. Kod psa se ovo dejstvo na jetru ispoljavalo kao povećanje težine jetre i centrolobularne hipertrofije, i nijesu zapažene degenerativne promjene hepatocita.

Kod pacova je u ispitivanjima ponovljene doze koja su trajala 26 nedjelja zapažena vakuolizacija epitela bubrežne karlice, kao i vakuolizacija i zadebljanje (hiperplazija) epitela mokraćne bešike. U drugom 26-nedjeljnom ispitivanju, incidenca hiperplazije prelaznog epitela u mokraćnoj bešici bila je znatno manja. Ovi nalazi su se pokazali reverzibilnim tokom perioda praćenja od 18 mjeseci. Trajanje primjene mikafungina u ispitivanjima na pacovima (6 mjeseci) bilo je duže od uobičajenog trajanja primjene mikafungina kod pacijenata (vidjeti dio 5.1).

Mikafungin je u in vitro uslovima izazvao hemolizu krvi kunića. Kod pacova su znakovi hemolitičke anemije bili zapaženi nakon ponovljene bolus injekcije mikafungina. U ispitivanjima ponovljene doze kod pasa nije zapažena hemolitička anemija.

U ispitivanjima reproduktivne i razvojne toksičnosti zabilježena je smanjena tjelesna masa mladunaca. Jedan pobačaj se dogodio kod kunića pri dozi od 32 mg/kg na dan. Mužjaci pacova liječeni intravenski tokom 9 nedjelja su imali vakuolizaciju epitelnih ćelija kanalića epididimisa, povećanu težinu epididimisa i smanjen broj spermatozoida (za 15%), međutim, tokom ispitivanja, u trajanju od 13 i 26 nedjelja, ove promjene se nijesu pojavile. Kod odraslih pasa je zabilježena atrofija seminifernih tubula sa vakuolizacijom seminifernog epitela i smanjenjem količine sperme u epididimisu nakon produženog liječenja (39 nedjelje), ali ne nakon 13 nedjelja liječenja. Kod mladih pasa, 39 nedjelja liječenja nije izazvalo dozno zavisne lezije testisa i epididimisa na kraju liječenja, ali nakon perioda bez primjene lijeka u trajanju od 13 nedjelja u liječenim grupama je zabilježeno povećanje ovih lezija u zavisnosti od doze. Oštećenje plodnosti mužjaka ili ženki nije bilo zapaženo tokom ispitivanja uticaja lijeka na plodnost i rani embrionalni razvoj kod pacova.

Mikafungin nije bio mutagen ili klastogen kad se procjenjivao u standardnoj bateriji in vitro i in vivo testova, uključujući in vitro test neplanirane sinteze DNK na hepatocitima pacova.

Saharoza

Natrijum hidroksid (za podešavanje pH)

Limunska kiselina (za podešavanje pH)

Lijek se ne smije miješati niti primenjivati u infuziji zajedno sa drugim ljekovima osim sa onim navedenim u dijelu 6.6.

Rok upotrebe neotvorene bočice:

3 godine

Rok upotrebe nakon rekonstitucije:

Dokazana je hemijska i fizička stabilnost u toku do 48 sati na temperaturi od 25°C, nakon rekonstitucije rastvorom za infuziju natrijum hlorida koncentracije 9 mg/ml (0,9%) ili rastvorom za infuziju glukoze koncentracije 50 mg/ml (5%).

Rok upotrebe nakon razblaživanja:

Dokazana je hemijska i fizička stabilnost u toku 96 sati na temperaturi do 25°C, zaštićeno od svjetlosti, nakon razblaživanja rastvorom za infuziju natrijum hlorida koncentracije 9 mg/ml (0,9%) ili rastvorom za infuziju glukoze koncentracije 50 mg/ml (5%).

Lijek Mikafungin Teva ne sadrži konzervanse. Sa mikrobiološke tačke gledišta, rekonstituisani i razblaženi rastvor treba odmah primijeniti. Ako se odmah ne upotrijebi, odgovornost za vrijeme i uslove čuvanja prije upotrebe preuzima korisnik, a ono ne bi smjelo biti duže od 24 sata na temperaturi od 2 do 8°C, osim ako su rastvaranje i razblaživanje sprovedeni u kontrolisanim i validiranim aseptičnim uslovima.

Uslovi čuvanja neotvorene bočice: Lijek ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.

Za uslove čuvanja nakon rastvaranja i razblaživanja lijeka, vidjeti dio 6.3.

Unutrašnje pakovanje je bočica od bezbojnog stakla tip I, zapremine 10 ml sa butil gumenim zatvaračem i aluminijumskom kapicom sa polipropilenskim flip-off poklopcem.

Bočica je omotana filmom za zaštitu od UV-zračenja.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi 1 staklena bočica sa praškom za koncentrat za rastvor za infuziju.

Svu neiskorišćenu količinu lijeka ili otpadnog materijala nakon njegove upotrebe treba ukloniti, u skladu sa važećim propisima.

Lijek Mikafungin Teva se ne smije miješati niti primjenjivati u infuziji zajedno sa drugim ljekovima osim ljekova navedenih u daljem tekstu, u uputstvu za primjenu. Primjenom sterilne tehnike na sobnoj temperaturi, lijek Mikafungin Teva se rastvara i razblažuje na sledeći način:

• Plastični poklopac se mora ukloniti sa bočice, a zatvarač dezinfikovati alkoholom.
• 5 ml rastvora za infuziju natrijum hlorida koncentracije 9 mg/ml (0,9%) ili rastvora za infuziju glukoze koncentracije 50 mg/ml (5%) (koji se uzmu iz boce/kese za infuziju od 100 ml) treba pod aseptičnim uslovima i sporo ubrizgati u svaku bočicu niz unutrašnju stranu zida bočice. Iako će koncentrat zapjeniti, potrebno je učiniti sve da količina stvorene pjene bude što

manja. Mora se rastvoriti dovoljan broj bočica lijeka Mikafungin Teva kako bi se dobila potrebna doza u mg (vidjeti tabelu ispod).

• Bočicu treba nježno okretati. NE TRESTI BOČICU. Prašak će se potpuno rastvoriti. Koncentrat treba odmah primijeniti. Bočica je namijenjena isključivo za jednokratnu primjenu. Zato odmah bacite rastvoreni koncentrat koji nije primijenjen.
• Sav rastvoreni koncentrat treba izvući iz pojedinačne bočice i ubaciti u bocu/kesu za infuziju iz koje je prvobitno uzet rastvor. Razblaženi rastvor za infuziju treba odmah primijeniti. Dokazana hemijska i fizička stabilnost razblaženog infuzionog rastvora je 96 sati na temperaturi od 25°C kad je zaštićen od svjetlosti i razblažen na način kako je prethodno opisano u uputstvu.
• Bocu/kesu za infuziju treba nježno okrenuti tako da se razblaženi rastvor rasprši, ali se NE SMIJE mućkati da se ne stvori pjena. Rastvor se ne smije primijeniti ako je zamućen ili se stvorio talog.
• Bocu/kesu za infuziju koja sadrži razblaženi rastvor za infuziju treba staviti u neprovidnu kesu koja se može zatvoriti radi zaštite od svjetlosti.

Priprema rastvora za infuziju

Nakon rastvaranja i razblaživanja, rastvor treba primijeniti intravenskom infuzijom u trajanju od približno 1 sat.

Lijek Mikafungin Teva sadrži aktivnu supstancu mikafungin. Lijek Mikafungin Teva se naziva antimikotikom zato što se primjenjuje za liječenje infekcija uzrokovanih ćelijama gljivica.

Lijek Mikafungin Teva se primjenjuje za liječenje gljivičnih infekcija uzrokovanih ćelijama gljivice ili plijesni koja se zove Candida. Lijek Mikafungin Teva je efikasan u liječenju sistemskih infekcija (onih koje su prodrle u tijelo). Ometa proizvodnju djelova zida ćelija gljivice. Gljivici je potreban kompletan ćelijski zid za dalji život i rast. Lijek Mikafungin Teva uzrokuje oštećenja u ćelijskom zidu gljivice, zbog čega ona ne može živjeti i rasti.

Ljekar će Vam propisati lijek Mikafungin Teva u sljedećim situacijama, kada liječenje nekim drugim pogodnim antimikoticima nije dostupno (vidjeti dio 2):

• Za liječenje odraslih, adolescenata i djece, uključujući novorođenčad, koji imaju ozbiljnu gljivičnu infekciju zvanu invazivna kandidijaza (infekcija koja je prodrla u tijelo).
• Za liječenje odraslih i adolescenata uzrasta od 16 ili više godina koji imaju gljivičnu infekciju jednjaka (ezofagusa) onda kada je prikladno sprovoditi intravensko liječenje.
• Za sprečavanje infekcije Candidom kod pacijanata koji su podvrgnuti presađivanju koštane srži ili za koje se očekuje da će imati neutropeniju (nizak nivo neutrofila, vrsta bijelih krvnih ćelija) tokom 10 dana ili duže.

Lijek Mikafungin Teva ne smijete koristiti:

- ako ste alergični na mikafungin, druge ehinokandine (Ecalta ili Cancidas) ili bilo koji drugi sastojak ovog lijeka (naveden u dijelu 6).

Upozorenja i mjere opreza:

Kod pacova je dugotrajno liječenje mikafunginom dovelo do oštećenja jetre i posljedičnih tumora jetre. Mogući rizik od razvoja tumora jetre kod ljudi nije poznat pa će Vaš ljekar procijeniti koristi i rizik liječenja lijekom Mikafungin Teva prije nego što počnete uzimati taj lijek. Obavijestite ljekara ako imate teško oboljenje jetre (npr. insuficijenciju jetre ili hepatitis) ili imate poremećene nalaze analiza funkcije jetre. Tokom liječenja pažljivo će se pratiti funkcija Vaše jetre.

Posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom prije nego što primijenite lijek Mikafungin Teva

- ako ste alergični na bilo koji lijek;

- ako imate hemolitičku anemiju (anemija usljed raspada crvenih krvnih ćelija) ili hemolizu (raspadanje crvenih krvnih ćelija);

- ako imate tegobe sa bubrezima (npr. slabost bubrega i poremećene nalaze funkcije bubrega). Ako se to dogodi, ljekar može odlučiti da pažljivije prati funkciju Vaših bubrega.

Mikafungin takođe može uzrokovati tešku upalu/izbijanje promjena na koži i sluzokoži (Stevens-Johnsonov sindrom, toksična epidermalna nekroliza).

Primjena drugih ljekova

Obavijestite svog ljekara ili farmaceuta ako uzimate, nedavno ste uzeli ili biste mogli uzeti bilo koje druge ljekove.

Naročito je važno da obavijestite svog ljekara ako uzimate amfotericin B dezoksikolat ili itrakonazol (antimikotici), sirolimus (imunosupresiv) ili nifedipin (blokator kalcijumovih kanala koji se koristi za liječenje povišenog krvnog pritiska). Ljekar može odlučiti da Vam prilagodi dozu ovih ljekova.

Uzimanje lijeka Mikafungin Teva sa hranom ili pićem

Budući da se lijek Mikafungin Teva primjenjuje intravenski (u venu), nijesu potrebna ograničenja u uzimanju hrane ili pića.

Plodnost, trudnoća i dojenje

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, obratite se svom ljekaru ili farmaceutu za savjet prije nego uzmete ovaj lijek. Lijek Mikafungin Teva se ne smije primjenjivati tokom trudnoće osim kada je jasno da je to neophodno. Ako uzimate lijek Mikafungin Teva, ne smijete dojiti.

Uticaj lijeka Mikafungin Teva na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama

Nije vjerovatno da će mikafungin imati uticaj na upravljanje vozilima ili rukovanje mašinama. Ipak neki ljudi mogu osjetiti vrtoglavicu kada uzimaju ovaj lijek. Ukoliko se to dogodi Vama, nemojte upravljati vozilom niti koristiti bilo kakav alat ili mašinu. Obavijestite svog ljekara ako osjetite neka dejstva zbog kojih biste mogli imati tegobe kod upravljanja vozilima i rukovanja mašinama.

Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Mikafungin Teva

Lijek Mikafungin Teva sadrži natrijum

Lijek Mikafungin Teva sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po bočici, tj. zanemarljive količine natrijuma.

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.

Lijek Mikafungin Teva mora pripremiti i primijeniti ljekar ili drugi zdravstveni radnik. Lijek Mikafungin Teva treba primijeniti jednom dnevno sporom intravenskom infuzijom (u venu). Ljekar će odrediti koliko ćete lijeka Mikafungin Teva dobijati svakog dana.

Primjena kod djece i adolescenata

Primjena kod odraslih, adolescenata uzrasta od 16 ili više godina i starijih osoba

- Uobičajena doza za liječenje invazivne infekcije Candidom je 100 mg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili više kilograma i 2 mg/kg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili manje kilograma.

- Doza za liječenje infekcije jednjaka Candidom je 150 mg za pacijente tjelesne težine veće od 40 kg i 3 mg/kg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili manje kilograma.

- Uobičajena doza za sprečavanje invazivnih infekcija Candidom je 50 mg na dan za pacijente tjelesne težine veće od 40 kg i 1 mg/kg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili manje kilograma.

Primjena kod djece uzrasta od 4 mjeseca ili više i adolescenata mlađih od 16 godina

- Uobičajena doza za liječenje invazivne infekcije Candidom je 100 mg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili više kilograma i 2 mg/kg na dan za pacijente tjelesne težine 40 ili manje kilograma.

- Uobičajena doza za sprečavanje invazivnih infekcija Candidom je 50 mg na dan za pacijente tjelesne težine veće od 40 kg i 1 mg/kg na dan za pacijente tjelesne težine od 40 ili manje kilograma.

Primjena kod djece i novorođenčadi mlađih od 4 mjeseca

- Uobičajena doza za liječenje invazivne infekcije Candidom je 4-10 mg/kg/dan.

- Uobičajena doza za sprečavanje invazivnih infekcija Candidom je 2 mg/kg/dan.

Ako ste uzeli više lijeka Mikafungin Teva nego što je trebalo

Ljekar će pratiti Vaš odgovor na liječenje i stanje kako bi odredio potrebnu dozu lijeka Mikafungin Teva. Međutim, ako ste zabrinuti da ste možda dobili previše lijeka Mikafungin Teva, odmah se obratite svom ljekaru ili drugom zdravstvenom radniku.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Mikafungin Teva

Ljekar će pratiti Vaš odgovor na liječenje i stanje kako bi odredio kakvo je liječenje lijekom Mikafungin Teva potrebno. Međutim, ako ste zabrinuti da ste možda propustili dozu, odmah se obratite svom ljekaru ili drugom zdravstvenom radniku.

U slučaju bilo kakvih pitanja u vezi sa primjenom ovog lijeka, obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.

Kao i svi ljekovi i lijek Mikafungin Teva može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Ako dobijete alergijsku reakciju ili tešku kožnu reakciju (npr. stvaranje mjehurića i guljenje kože), odmah obavijestite svog ljekara ili medicinsku sestru.

Lijek Mikafungin Teva može prouzrokovati i sljedeća neželjena dejstva:

Često (mogu se javiti kod manje od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek)

- poremećeni nalazi analiza krvi (smanjen broj bijelih krvnih ćelija [leukopenija, neutropenija]), smanjen broj crvenih krvnih ćelija (anemija)

- snižene vrijednosti kalijuma u krvi (hipokalemija), snižene vrijednosti magnezijuma u krvi (hipomagnezemija), snižene vrijednosti kalcijuma u krvi (hipokalcemija)

- glavobolja

- zapaljenje zida vene (na mjestu primjene)

- mučnina, povraćanje, proliv, bol u stomaku

-poremećeni nalazi parametara funkcije jetre (povišena alkalna fosfataza, povišena aspartat aminotransferaza, povišena alanin aminotransferaza)

- povećan žučni pigment u krvi (hiperbilirubinemija)

- osip

- groznica

- drhtavica

Povremeno (mogu se javiti kod manje od 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek)

- poremećeni nalazi analiza krvi (snižen broj krvnih ćelija [pancitopenija]), snižen broj trombocita (trombocitopenija), povećanje broja određene vrste bijelih krvnih ćelija koje se zovu eozinofili, snižen albumin u krvi (hipoalbuminemija)

- preosjetljivost

- pojačano znojenje

- snižene vrijednosti natrijuma u krvi (hiponatremija), povišene vrijednosti kalijuma u krvi (hiperkalemija), snižene vrijednosti fosfata u krvi (hipofosfatemija), anoreksija (poremećaj ishrane)

- nesanica (otežano spavanje), anksioznost, zbunjenost

- osjećaj letargije (pospanost), drhtavica, omaglica, poremećeno čulo ukusa

- ubrzan rad srca, lupanje srca, nepravilan rad srca

- povišen ili nizak krvni pritisak, crvenilo kože uz osjećaj vrućine

- nedostatak vazduha

- probavne tegobe; zatvor

- slabost jetre, povišeni jetreni enzimi (gama-glutamil transferaza), žutica (žuta prebojenost kože ili beonjača prouzrokovana tegobama sa jetrom ili krvlju), smanjena količina žuči koja dospijeva u crijevo (kolestaza), uvećana jetra, upala jetre

- osip sa svrabom (urtikarija), svrab, crvenilo kože (eritem)

- poremećeni nalazi bubrežne funkcije (povišen kreatinin u krvi; povišena urea u krvi), pogoršanje bubrežne slabosti

- povišena vrijednost enzima koji se zove laktat dehidrogenaza

- stvaranje ugruška u veni na mjestu primjene injekcije, upala na mjestu primjene injekcije, bol na mjestu primjene injekcije, zadržavanje tečnosti u tijelu

Rijetko (mogu se javiti kod manje od 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek)

- anemija zbog raspadanja crvenih krvnih ćelija (hemolitička anemija), raspadanje crvenih krvnih ćelija (hemoliza)

Nepoznato (učestalost se ne može procijeniti iz dostupnih podataka)

- poremećaj sistema zgrušavanja krvi

- (alergijski) šok

- oštećenje ćelija jetre uključujući smrt

- problemi sa bubrezima; akutna bubrežna insuficijencija

Dodatna neželjena dejstva kod djece i adolescenata

Sljedeće reakcije zabilježene su češće kod pedijatrijskih nego kod odraslih pacijenata:

Često (mogu se javiti kod manje od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek)

- smanjen broj krvnih pločica (trombocitopenija)

- ubrzan rad srca (tahikardija)

- povišen ili nizak krvni pritisak

- povišen žučni pigment u krvi (hiperbilirubinemija), uvećana jetra

- akutna bubrežna slabost, povišena urea u krvi

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na bočici i kutiji iza oznake „EXP“. Rok upotrebe odnosi se na poslednji dan navedenog mjeseca.

Neotvorena bočica ne zahtijeva posebne uslove čuvanja.

Rekonstituisani koncentrat u bočici

Dokazana je hemijska i fizička stabilnost nakon rekonstitucije u toku 48 sati, na temperaturi od 25°C, nakon rekonstitucije rastvorom za infuziju natrijum hlorida od 9 mg/ml (0,9%) ili rastvorom za infuziju glukoze od 50 mg/ml (5%)).

Razrijeđeni rastvor za infuziju

Dokazana je hemijska i fizička stabilnost u toku 96 sati, na temperaturi od 25°C, zaštićeno od svjetlosti, nakon razrjeđivanja rastvorom za infuziju natrijum hlorida od 9 mg/ml (0,9%) ili rastvorom za infuziju glukoze od 50 mg/ml (5%). Sa mikrobiološkog stanovišta, rekonstituisani i razrijeđeni rastvor trebalo bi odmah primijeniti. Ako se ne primijeni odmah, vrijeme i uslovi čuvanja pripremljenog lijeka odgovornost su korisnika i ne bi trebali iznositi više od 24 sata na temperaturi od 2 do 8°C, osim kad su rekonstitucija i razrjeđivanje sprovedeni u kontrolisanim i validiranim aseptičkim uslovima. Samo osposobljeni zdravstveni radnik koji je ispravno pročitao kompletno uputstvo može pripremiti ovaj lijek za primjenu.

Nemojte primjenjivati razrijeđeni rastvor za infuziju ako je zamućen ili sadrži talog.

Radi zaštite od svjetlosti, bocu/kesu za infuziju koja sadrži rastvor za infuziju treba umetnuti u neprozirnu kesicu koja se može zatvoriti.

Bočica je namijenjena samo za jednokratnu primjenu. Stoga odmah odložite pripremljeni koncentrat koji nije primijenjen.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Šta sadrži lijek Mikafungin Teva

Aktivna supstanca je mikafungin (u obliku mikafungin natrijuma).

Mikafungin Teva, 50 mg, prašak za koncentrat za rastvor za infuziju

Jedna bočica sadrži 50 mg mikafungina (u obliku mikafungin natrijuma).

Nakon rekonstitucije, jedan ml rastvora sadrži 10 mg mikafungina (u obliku mikafungin natrijuma).

Mikafungin Teva 100 mg, prašak za koncentrat za rastvor za infuziju

Jedna bočica sadrži 100 mg mikafungina (u obliku mikafungin natrijuma).

Nakon rekonstitucije, jedan ml rastvora sadrži 20 mg mikafungina (u obliku mikafungin natrijuma).

Pomoćne supstance su saharoza, limunska kiselina i natrijum hidroksid.

Kako izgleda lijek Mikafungin Teva i sadržaj pakovanja

Lijek Mikafungin Teva 50 mg ili 100 mg prašak za koncentrat za rastvor za infuziju je bijeli do bjelkasti prašak.

Unutrašnje pakovanje je bočica od bezbojnog stakla tip I, zapremine 10 ml sa butil gumenim zatvaračem i aluminijumskom kapicom sa polipropilenskim flip-off poklopcem.

Bočica je omotana filmom za zaštitu od UV-zračenja.

Spoljašnje pakovanje je složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi 1 staklena bočica sa praškom za koncentrat za rastvor za infuziju.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole

Evropa Lek Pharma d.o.o. Podgorica

Kritskog odreda 4/1

81000 Podgorica, Crna Gora

Proizvođači

S.C. Sindan-Pharma S.R.L., 11 Ion Mihalache Blvd., Sektor 1, Bukurešt, Rumunija

Actavis Italy S.p.A.,Via Pasteur, 10-20014 Nerviano, Milano, Italija

Režim izdavanja lijeka

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

Mikafungin Teva, 50 mg, prašak za koncentrat za rastvor za infuziju:

2030/23/2104 - 2970 od 08.06.2023. godine

Mikafungin Teva, 100 mg, prašak za koncentrat za rastvor za infuziju:

2030/23/2105 – 2971 od 08.06.2023. godine

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Jun, 2023. godine

__________________________________________________________________________________

Sljedeće informacije namijenjene su samo ljekarima i zdravstvenim radnicima:

Lijek Mikafungin Teva se ne smije miješati niti primjenjivati u vidu infuzije zajedno sa drugim ljekovima osim onih navedenih niže. Lijek Mikafungin Teva se rekonstituiše i razrjeđuje primjenom aseptične tehnike na sobnoj temperaturi na sljedeći način:

1. Plastična kapica mora se ukloniti sa bočice, a čep dezinfikovati alkoholom.

2. 5 ml rastvora za infuziju natrijum hlorida od 9 mg/ml (0,9%) ili rastvora za infuziju glukoze od 50 mg/ml (5%) (koji se uzmu iz boce/kese od 100 ml) treba aseptički i sporo ubrizgati u svaku bočicu niz unutrašnju stranu zida. Iako će se koncentrat zapjeniti, potrebno je učiniti sve da količina stvorene pjene bude što manja. Mora se rekonstituisati dovoljan broj bočica lijeka Mikafungin Teva kako bi se dobila potrebna doza u mg (vidjeti tabelu niže).

3. Bočicu treba nježno okretati. NE TRESTI. Prašak će se potpuno otopiti. Koncentrat treba odmah primijeniti. Bočica je namijenjena samo za jednokratnu primjenu. Stoga, rekonstituisani koncentrat koji nije primijenjen, mora se odmah odložiti.

4. Kompletan rekonstituisani koncentrat treba izvući iz pojedinačne bočice i vratiti u bocu/kesu za infuziju iz koje je prvobitno uzet rastvor. Razrijeđeni rastvor za infuziju treba odmah primijeniti. Dokazana hemijska i fizička stabilnost pripremljenog lijeka je 96 sati na temperaturi od 25°C kada je zaštićen od svjetlosti i razrijeđen na način kako je opisano iznad.

5. Bocu/kesu za infuziju treba nježno okrenuti tako da se razrijeđeni rastvor rasprši, ali se NE SMIJE mućkati da se ne stvori pjena. Rastvor se ne smije primijeniti ako je zamućen ili se stvorio talog.

6. Bocu/kesu za infuziju koja sadrži razrijeđeni otopinu za infuziju treba umetnuti u neprozirnu kesu koja se može zatvoriti radi zaštite od svjetlosti.

Priprema rastvora za infuziju

Nakon rekonstitucije i razrjeđivanja, rastvor treba primijeniti intravenskom infuzijom u trajanju od približno 1 sat.