FLOSTERON 7mg/ml suspenzija za injekciju

Lijek Flosteron se koristi za bolesti kod kojih je prije svega potrebno lokalno, u izuzetnim situacijama sistemsko kortikosteroidno liječenje.

Može se primijeniti u obliku intraartikularne, periartikularne, intralezijske, intradermalne, u izuzetnim situacijama u obliku intramuskularne injekcije.

Reumatske bolesti:

• upalne reumatske bolesti kao reumatoidni artritis; spondiloartritisi; artritis kod sistemskih bolesti vezivnog tkiva; posttraumatski artritis,
• degenerativni reumatizam - osteoartroza, naročito kod sinovitisa (lijek Flosteron ne smije se primjenjivati kod artroze kuka),
• vanzglobni (ekstraartikularni) reumatizam: plantarni fascitis i tendinitis, reumatska polimijalgija, akutni i subakutni burzitis, epikondilitis, akutni nespecifični tendosinovitis.

Indikacija za primjenu lijeka Flosteron u zglob kod reumatoidnog artritisa je jaka upala pojedinačnog zgloba, koji je zbog bolova već djelimično u flektornom položaju, kod ankilozantnog spondilitisa kada upaljeni zglob više ne reaguje na uobičajeno liječenje; kod psorijaznog artritisa uz oligoartikularnu zahvaćenost i tendosinovitis; kod bolesti odlaganja kalcijum pirofosfat dihidrata ili drugih zglobnih upala koje uzrokuju kristali; monoartritis (nakon pražnjenja zgloba); kod degenerativnih bolesti zglobova (samo kod sinovitisa i izliva); kod upale sluzne kesice (burzitis) nakon pražnjenja kesice.

Lokalna primjena injekcije indikovana je kod sklerozirajućeg folikulitisa, keloida; anularnog granuloma; kožne sarkoidoze; lokalizovanih, hipertrofičnih, infiltriranih, upalnih lezija kod lichen planusa, psorijaznih plakova, anularnog granuloma, lichen simplex chronicus-a (neurodermitis), diskoidnog eritematoznog lupusa; kod lipoidne dijabetičke nekrobioze, kao i kod alopecije areate.

Lijek Flosteron može biti takođe koristan kod cističnih tumora aponeuroze ili tetiva (ganglija).

Sistemsko liječenje (intramuskularna primjena) u izuzetnim situacijama se može primijeniti kod nekih oblika alergijskih bolesti (sezonski ili hronični rinitis, hipersenzitivne reakcije).

Preosjetljivost na aktivnu supstancu ili bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u dijelu 6.1.

Kortikosteroidi se ne smiju upotrebljavati kod pacijenata sa:

• peptičkim ulkusom (peroralno liječenje),
• osteoporozom,
• ozbiljnim miopatijama (osim miastenijom gravis),
• tuberkulozom,
• limfadenitisom nakon BCG vakcine,
• svježim intestinalnim anastomozama i divertikulitisom,
• tromboflebitisom,
• akutnim virusnim, bakterijskim i sistemskim gljivičnim infekcijama (bez odgovarajućeg liječenja),
• infekcijama na mjestu primjene i
• kod Cushingovog sindroma.

Intramuskularna primjena je kontraindikovana kod pacijenata sa idiopatskom trombocitopenijskom purpurom.

Betametazon se ne primjenjuje 8 nedjelja prije vakcinacije živim vakcinama i najmanje 2 nedjelje nakon nje.

Lijek Flosteron suspenziju za injekciju se ne smije aplikovati intravenski.

U svakom slučaju, odnos očekivane terapijske koristi i rizika se mora izmjeriti, a osnovna bolest se mora kontrolisati.

Rijetki slučaji anafilaktoidnih/anafilaktičkih reakcija koje potencijalno mogu rezultirati šokom su se javili kod pacijenata koji primaju parenteralnu terapiju kortikosteroidima. Odgovarajuće preventivne mjere bi trebale biti sprovedene kod pacijenata sa istorijom alergijskih reakcija na kortikosteroide.

Lijek Flosteron suspenzija sadrži dvije komponente betametazona, od kojih jedna, natrijum betametazonfosfat, brzo nestaje sa mjesta primjene.

Ljekar koji propisuje lijek mora uzeti u obzir mogućnost sistemskog djelovanja lijeka. Lokalno (intraartikularno) injektovanje kortikosteroida može uzrokovati sistemski i lokalni efekat. Kod lokalne primjene glukokortikoida moraju se uzeti u obzir neželjena dejstva i kontraindikacije koje se odnose na sistemsku primjenu, pogotovo kada se lokalno primjenjuju visoke doze i ako se lokalna terapija ponavlja ili koristi na većim zglobovima.

Prije početka terapije glukokortikoidima potrebno je detaljno ispitivanje, posebno je potrebno isključiti prisustvo gastričnih i duodenalnih čireva. Za profilaksu pojave ulceracija u digestivnom traktu, indikovana je primjena ljekova za smanjenje lučenja želudačne kiseline i pažljivo praćenje.

Za svaku dugotrajnu terapiju glukokortikoidima moraju se redovno sprovoditi provjere vrijednosti šećera u krvi i koagulacije krvi, kao i radiografska ispitivanja kičme i oftalmološki pregledi.

U slučaju dugotrajnog liječenja, nezavisno od kontrola povezanih sa bolešću, a u zavisnosti od doze i individualne početne pozicije pacijenta, moraju se sprovoditi mjere praćenja mogućih neželjenih dejstava u odgovarajućim intervalima.

Savjetuje se izbjegavanje lokalnog ubrizgavanja kortikosteroida u prethodno inficirani zglob.

Kortikosteroidi se ne smiju ubrizgati u nestabilne zglobove.

Dugotrajna i ponavljana upotreba glukokortikoida

Lijek Flosteron se ne smije ubrizgavati u područje Ahilove tetive jer ona može pući.

Kada su prisutne lokalne ili sistemske infekcije (bakterijske, virusne, gljivične), Flosteron sam nije indikovan, ali može se primjenjivati uz odgovarajuće mjere opreza zajedno sa antimikrobnom terapijom.

Neophodno je adekvatno ispitivanje svake zglobne tečnosti kako bi se isključio septični proces.

Izrazito povećanje bola praćeno lokalnim otokom, dodatnim ograničenjem pokreta zgloba, povišena tjelesna temperatura i malaksalost ukazuju na septični artritis. Ukoliko se pojavi ova komplikacija i potvrdi dijagnoza sepse, treba uvesti adekvatnu antimikrobnu terapiju.

Intraartikularna injekcija se ne treba primjenjivati kod periartikularne kalcifikacije i Šarkoovog zgloba.

Rizik od pojave infekcije virusom ovčjih boginja ili herpesa povećan je kod pacijenata koji se liječe kortikosteroidom i još uvijek nijesu preboljeli ovčje boginje. Ti pacijenti treba da izbjegavaju kontakt sa inficiranim pacijentima; ako do kontakta ipak dođe, preporučuje se pasivna imunizacija.

Obzirom da primjena kortikosteroida može poremetiti stope rasta i smanjiti proizvodnju endogenih kortikosteroida kod odojčadi i djece, treba pažljivo pratiti rast i razvoj kod ovih pacijenata koji primaju terapiju duži vremenski period.

Potreban je oprez kod pacijenata nakon operacija i lomova jer kortikosteroid može usporiti zarastanje rana i lomova.

Kod pacijenata sa cirozom jetre, hroničnim hepatitisom ili hipotireozom pojačano je dejstvo kortikosteroida.

Poseban oprez je potreban kod pacijenata sa psihozama ili psihoneurozama. Ovi pacijenti su u opasnosti od razvoja pojačanih psihijatrijskih simptoma, a upotreba kortikosteroida može pogoršati postojeća

psihijatrijska stanja.

Kod dugotrajne primjene velikih doza potreban je oprez; primjena kortikosteroida se ne smije naglo prekinuti kako bi se izbjegao glukokortikoidni apstinencijalni sindrom.

Kortikalna supresija može trajati i više godina nakon prekida primjene kortikosteroida.

Potreban je oprez kod pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom, srčanom insuficijencijom, šećernom bolesti, epilepsijom, tromboembolijama, miastenijom gravis, glaukomom, teškom hipotireozom, teškim oštećenjem funkcije jetre. Povećan je rizik od nastanka hipokalijemije.

Striktna indikacija sa istovremenom primjenom terapije za osnovnu bolest dijabetes mellitus, tuberkuloza, akutne i hronične bakterijske i amebne infekcije, hipertenzija, tromboembolijski procesi, srčana i bubrežna insuficijencija, akutni glomerulonephritis i hronični nefritis.

Terapiju glukokortikoidima treba sprovoditi samo uz stroge mjere predostrožnosti ako je moguća istovremena terapija koja reguliše osnovnu bolest (antidijabetici, tuberkulostatici, antibiotici, antikoagulansi, itd.)

Primjena betametazona može ometati testove preosjetljivosti.

Poremećaj vida

Tokom sistemske i topikale primjene kortikosteroida moguća je pojava poremećaja vida. Ako pacijent ima simptome kao što su zamućen vid ili neke druge poremećaje vida, treba razmotriti opciju upućivanja oftalmologu u cilju procjene mogućih uzroka koji mogu uključivati kataraktu, glaukom ili rijetke bolesti kao što je centralna serozna korioretinopatija (CSCR) koja je zabilježena nakon sistemske i topikalne primjene kortikosteroida.

Nakon primjene sistemskih kortikosteroida prijavljena je feohromocitomska kriza, koja može biti fatalna. Kortikosteroide treba davati pacijentima sa sumnjivim ili identifikovanim feohromocitomom samo nakon odgovarajuće procjene odnosa rizika i koristi.

Posebne informacije o nekim sastojcima lijeka

Lijek Flosteron sadrži benzil alkohol. Benzil alkohol može uzrokovati alergijske reakcije. Ljekove koji sadrže benzil alkohol treba koristiti sa oprezom tokom trudnoće i dojenja, kao i kod pacijenata sa oboljenjem jetre ili bubrega. Pretjerane količine benzil alkohola mogu se akumulirati u tijelu pacijenta i mogu uzrokovati metaboličku acidozu. Lijek Flosteron sadrži propilparahidroksibenzoat i metilparahidroksibenzoat, koji mogu uzrokovati alergijske reakcije (moguće i odložene) i, izuzetno, bronhospazam.

Lijek Flosteron sadrži manje od 1 mmola (23 mg) natrijuma po jednoj dozi, tj. zanemarljive količine natrijuma.

Karbamazepin, primidon, aminoglutetimid

Dejstvo betametazona je smanjeno.

Antihipertenzivi i natriuretici

Kortikosteroidi slabe terapijski efekat antihipertenziva i natriuretika.

Heparin

Kortikosteroidi pojačavaju djelovanje heparina.

Kardiotinični glikozidi

Nedostatak kalijuma povećava efekat glikozida

Agonisti β2-receptora

Istovremena upotreba velikih doza kortikosteroida i agonista β2-receptora povećava rizik od nastanka hipokalijemije.

Saluretici, amfotericin B

Dodatno izlučivanje kalijuma.

Oralni antidijabetici

Snižavanje šećera u krvi je smanjeno.

Derivati kumarina

Antikoagulantni efekat je oslabljen.

Barbiturati, hidantoini, rifampicin, efedrin

Efekat kortikosteroida je smanjen.

Oralni kontraceptivi

Kod istovremene primjene peroralnih kontraceptiva može se produžiti poluvrijeme eliminacije kortikosteroida, što pojačava njihovo biološko dejstvo i povećava učestalost neželjenih dejstava.

Salicilati

a) Poznat je štetan uticaj aspirina na stomak i glukokortikoidi mogu prikriti ova neželjena dejstva. Mehanizam je nepoznat.

b) Budući da kortikosteroidi povećavaju bubrežni klirens salicilata, ponekad je teško dostići terapijsku serumsku koncentraciju salicilata. Potreban je oprez kod pacijenata kod kojih se postepeno smanjuje doza kortikosteroida jer se mogu povećati serumske koncentracije salicilata i posljedično pojaviti intoksikacija salicilatima.

Postoji povećan rizik od gastrointestinalnog krvarenja i ulceracije (a) i rizik od smanjene efikasnosti aspirina (b).

Nesteroidni antiiatorni ljekovi (NSAIL)

Istovremena primjena betametazona i nesteroidnih antiinflamatornih ljekova povećava rizik od krvarenja iz probavnog trakta i nastanka ulkusa.

Hlorokvin, hidroksihlvin, meflokvin

Povećan rizik od miopatija i kardiomiopatija.

Izoniazid

Glukokortikoidi povećavaju klirens izoniazida i smanjuju njegovu koncentraciju u serumu.

Hormoni rasta

Efekat hormona rasta može biti oslabljen ili spriječen.

Bupropion

Istovremena primjena sa sistemskim glukokortikoidima može povećati rizik od napada.

Antibiotici

Prijavljeno je da makrolidni antibiotici značajno smanjuju klirens kortikosteroida.

Albendazol

Kortikosteroidi mogu pojačati efekat albendazola.

Lokalni anestetici

Kod lokalne primjene potrebno je uvijek provjeriti kompatibilnost dodatih (lokalnih) anestetika.

Ritodrin

Istovremena primjena ritondrina i kortikosteroida je kontraindikovana jer može uzrokovati plućni edem.

CYP3A inhibitori (uključujući ljekove koji sadrže kobicistat )

Očekuje se da će istovremena primjena inhibitora CYP3A, uključujući ljekove koji sadrže kobicistat, povećati rizik od pojave sistemskih neželjenih dejstava. Kombinaciju treba izbjegavati, osim kada korist nadmašuje povećani rizik od pojave sistemskih neželjenih dejstava kortikosteroida, a u tom slučaju je pacijente potrebno pratiti u cilju otkrivanja sistemskih neželjenih dejstava kortikosteroida.

Žive bakterijske ili virusne vakcine:

Ako se liječenje glukokortikoidima sprovodi 8 nedelja prije do 2 nedelje nakon aktivne imunizacije, može se očekivati smanjenje ili odsustvo efekta imunizacije.

Mrtve i toksikoidne vakcine:

Moguća je neadekvatna zaštita vakcinacije. Imuni odgovor na vakcinaciju mrtvim ili toksoidnim vakcinama uz istovremenu sistemsku terapiju glukokortikoidima može izostati ili se smanjiti. Sistemska primjena glukokortikoida u farmakološkim dozama može suzbiti imunološku reakciju kada dođu u kontakt sa patogenima. Ovo može spriječiti stvaranje dovoljne količine antitijela (imunoglobulina). Najviše je pogođen primarni imuni odgovor, ali može biti pogođen i sekundarni imuni odgovor.

Trudnoća

Trudnicama se propisuju kortikosteroidi samo ako je za majku ili plod potencijalna korist veća od rizika. Za liječenje tokom trudnoće uopšteno se savjetuje najmanja efikasna doza sa kojom je još moguće kontrolisati osnovnu bolest. Djecu čije su se majke tokom trudnoće liječile kortikosteroidima potrebno je pratiti zbog moguće insuficijencije nadbubrežnih žljezda.

Kortikosteroidi prolaze kroz placentu u plod i u njemu mogu biti u velikoj koncentraciji. Teratogena dejstva kortikosteroida nijesu potvrđena.

Studije su pokazale povećan rizik od neonatalne hipoglikemije nakon kratkotrajne prenatalne primjene betametazona kod žena sa rizikom od kasnog prevremenog porođaja.

Dojenje

Kortikosteroidi se u malim količinama izlučuju u majčino mlijeko. Stoga, majkama koje se liječe kortikosteroidima (naročito suprafiziološkim dozama) se ne savjetuje dojenje, jer to može uzrokovati usporeni rast djeteta i smanjeno izlučivanje endogenih kortikosteroida.

Plodnost

Kortikosteroidi mogu da promijene pokretljivost i broj spermatozoida kod nekih pacijenata.

Lijek Flosteron nema uticaja na sposobnost upravljanja motornim vozilima i rukovanje mašinama.

Rijetki su izvještaji o akutnom predoziranju ili smrti zbog akutnog predoziranja, posebno kod lokalne primjene.

Kod predoziranja, obično tek nakon višenedjeljne primjene prevelikih doza, može doći do pojave većine nabrojanih neželjenih dejstava, naročito Cushingovog sindroma.

Specifični antidot nije poznat. Liječenje je suportivno i simptomatsko.

Hemodijaliza nije efikasna metoda za ubrzano izlučivanje kortikosteroida iz tijela.

Farmakoterapijska grupa: kortikosteroidi za sistemsku primjenu, glukokortikoidi

ATC kod: H02AB01

Mehanizam djelovanja

Betametazon je sintetski kortikosteroid koji djeluje antiinflamatorno i imunosupresivno. Djeluje takođe na energetski metabolizam i homeostazu glukoze (preko negativne povratne sprege), kao i izlučivanje hipotalamičkog aktivirajućeg faktora i tropnog hormona iz adenohipofize.

Steroidi vezom 1,2 u prstenu A i drugim zamjenama na C16 na prstenu D, 9-alfa-fluoro derivati, imaju snažnu kortikosteroidnu aktivnost. Te zamjene na C16 praktično uklanjaju mineralokortikoidnu aktivnost.

Djelovanje kortikosteroida još nije do kraja ispitano. Danas postoji dovoljno dokaza da se osnovni mehanizam njihovog djelovanja odvija na ćelijskom nivou. Postoje dva dobro definisana receptorska mjesta koja se nalaze u ćelijskoj citoplazmi. Kortikosteroidi preko glukokortikoidnih receptora djeluju antiinflamatorno i imunosupresivno te regulišu homeostazu glukoze, a preko mineralokortikoidnih metabolizam natrijuma i kalijuma i ravnotežu elektrolita i vode.

Kortikosteroidi su liposolubilni i bez teškoća prolaze kroz ćelijsku membranu u ciljnu ćeliju. Vezanje hormona na receptor uzrokuje promjenu konformacije receptora, što povećava njegov afinitet za DNK. Kompleks hormon-receptor prelazi u ćelijsko jedro i veže se na regulacioni dio molekula DNK. On je poznat i kao dio koji reaguje na glukokortikoide (glucocorticoid response element – GRE). Aktivirani receptor, vezan za GRE ili specifične gene, regulišu transkripciju mRNK. Može je povećati ili smanjiti. Nova mRNK putuje do ribozoma, nakon čega slijedi stvaranje novih bjelančevina. Zavisno od ciljnih ćelija i ćelijskih procesa, stvaranje novih bjelančevina može biti povećano (npr. tirozin transaminaza u jetrenim ćelijama) ili smanjeno (npr. IL-2 u limfocitima). Budući da se glukokortikoidni receptori nalaze u svim tkivima, može se očekivati da će djelovati na većinu ćelija organizma.

Antiinflamatorno i imunosupresivno djelovanje kortikosteroida zasniva se na molekularnim i biohemijskim dejstvima. Molekularna antiinflamatorna dejstva posljedica su vezivanja kortikosteroida na glukokortikoidne receptore i mijenjanja prepoznatljivosti brojnih gena koji regulišu nastajanje različitih informacijskih molekula, bjelančevina i enzima uključenih u inflamatornu rekaciju. Biohemijska antiinflamatorna dejstva kortikosteroida posljedica su sprečavanja stvaranja i djelovanja humoralnih inflamatornih medijatora: prostaglandina, tromboksana, citokina i leukotrijena. Betametazon smanjuje stvaranje leukotrijena smanjivanjem oslobađanja arahidonske kiseline iz ćelijskih fosfolipida, što je posljedica inhibicije dejstva fosfolipaze A2. Na fosfolipazu ne djeluje neposredno, već povećavanjem koncentracije lipokortina (makrokortina) koji inhibira fosfolipazu A2. Stvaranje prostaglandina i tromboksana inhibira smanjivanjem stvaranja specifične mRNK, a time i stvaranje ciklooksigenaze. Pored toga, povećanjem koncentracije lipokortina smanjuje i nastajanje PAF. Druga biohemijska antiinflamatorna dejstva su smanjivanje TNF i IL-1.

Distribucija

Nakon intrartikularne primjene, betametazonska kombinacija dostiže najveću koncentraciju u plazmi za 30 minuta.

Nakon resorpcije, topikalni kortikosteroidi podliježu farmakokinetskim putevima, sličnim onima koji su karakteristični za sistemsku primjenu kortikosteroida. Kortikosteroidi se u različitim stepenima vežu za proteine plazme.

Metabolizam i izlučivanje

Betametazon se metaboliše uglavnom u jetri, a izlučuje se mokraćom. Neki lokalni kortikosteroidi i njihovi metaboliti izlučuju se i putem žuči.

Biološka raspoloživost oralnog betametazona je približno 72%, poluvrijeme eliminacije iznosi 5,6 sati, volumen distribucije je 1,4 l/kg, a vezivanje betametazona za proteine plazme je 64%-tno kod prosječne koncentracije u plazmi od 88 ng/ml. U nepromijenjenom obliku izlučuje se 0,05 % lijeka.

Betametazon se metaboliše u jetri; većina doze se vjerovatno izlučuje putem žuči.

Nakon metabolizma u jetri, metaboliti se izlučuju prije svega preko bubrega i samo mali dio putem žuči.

Betametazon je relativno nisko toksičan: vrijednosti LD50 kod miševa, pacova i kunića iznosile su nakon intramuskularne primjene više od 5 mg/kg (približno 50 puta veće doze od humanih terapijskih doza). Nakon subkutane primjene, vrijednost LD50 za pacove bila je 140 mg/kg. Pojedinačna intramuskularna doza od 10 mg/kg nije uzrokovala smrt, ali je uzrokovala smanjenje tjelesne mase.

Doza od 40 mg/kg uzrokovala je smrt sa znacima opšte bolesti zbog opšte inhibicije imunološkog odbrambenog sistema. Na mjestu intramuskularnog injektovanja pojavili su se alopecija i apscesi.

Dugotrajna intramuskularna primjena natrijum betametazon fosfata i betametazon acetata (1:1) kod pacova u dozama koje su bile 10 do 50 puta veće od humanih terapijskih doza (0,96 – 4,8 mg/kg), jednom nedjeljno, uzrokovala je smanjenje prirasta tjelesne mase, atrofiju timusa i adrenokortikalnu hiperplaziju. Kada se lijek primjenjivao češće (svaki treći dan ili svaki dan), pomenute doze su bile veoma opasne zbog akumulacije koja je imala izrazita katabolička dejstva, a uzrokovala je i smanjivanje imunoloških odbrambenih mehanizama. Kada je betametazon posut po peletiranoj hrani u dozi od 0,3 mg/kg i hrana data morskim prasićima, zapažena su oštećenja probavnih organa, bubrega i jetre. Ta dejstva su se ispoljila u blažem obliku ako se betametazon kombinovao sa davanjem oligomineralne vode umjesto izvorne vode.

Betametazon lako prolazi kroz placentarnu barijeru. Kod plodova pacova i kunića uzrokovao je smanjenje tjelesne mase, rascjep nepca, povećanu aktivnost Na+-, K+- ATP-aze, kao i promjenjivu reakciju na odnos između DNK i bjelančevina u brojnim organima. Ustanovljeno je da je betametazon ubrzao sazrijevanje pluća ploda ako je primjenjivan gravidnim životinjama nekoliko dana prije porođaja.

Prema FDA klasifikaciji betametazon se nalazi u kategoriji C teratogenih supstanci.

Ne postoje izvještaji o teratogenim i karcinogenim dejstvima betametazona.

Dinatrijum hidrogenfosfat, dihidrat

Natrijum hlorid

Dinatrijum edetat

Polisorbat 80

Benzil alkohol

Metil parahidroksibenzoat

Popil parahidroksibenzoat

Kroskarmeloza natrijum

Polietilenglikol

Hlorovodonična kiselina, koncentrovana

Voda za injekcije

Iako se lijek Flosteron suspenzija može miješati sa lokalnim anestetikom u špricu, uvijek je potrebno provjeriti kompatibilnost.

3 godine

Lijek čuvajte na temperaturi do 25°C.

Čuvajte u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti.

Unutrašnje pakovanje: staklena ampula od bezbojnog stakla tip I.

Spoljašnje pakovanje: složiva kartonska kutija u kojoj se nalazi 5 ampula sa po 1 ml suspenzije i Uputstvo za lijek.

lijeka (i druga uputstva za rukovanje lijekom)

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.

Suspenzija za injekciju daje se u zglob, oko zgloba, u kožne lezije ili kao infiltracija mekih tkiva.

Lijek Flosteron suspenzija može se u izuzetnim situacijama dati i u mišić.

Lijek Flosteron suspenzija može se miješati sa lokalnim anestetikom u špricu.

Lijek Flosteron suspenzija za injekciju ne smije se primjenjivati intravenski ili subkutano.

Šta sadrži lijek Flosteron

• Aktivna supstanca je betametazon. 1 ml suspenzije za injekciju (1 ampula) sadrži 2 mg betametazona u obliku betametazon natrijum fosfata i 5 mg betametazona u obliku betametazon dipropionata.
• Pomoćne supstance su: natrijum hidrogenfosfat, dihidrat; natrijum hlorid; dinatrijum edetat; polisorbat 80; benzil alkohol; metil parahidroksibenzoat; propil parahidroksibenzoat; kroskarmeloza, natrijum; polietilenglikol; hlorovodonična kiselina, koncentrovana; voda za injekcije.

Kako izgleda lijek Flosteron i sadržaj pakovanja

Suspenzija za injekciju je bezbojna i slaboviskozna tečnost sa bijelim česticama i bez drugih primjesa, koje se lako resuspenduju.

Pakovanje: kartonska kutija u kojoj se nalazi 5 ampula sa po 1 ml suspenzije za injekciju i Uputstvo za lijek.

Nosilac dozvole i proizvođač

Nosilac dozvole

DSD „KRKA, d.d., Novo mesto“ - predstavništvo Podgorica

Svetlane Kane Radević br. 3, 81000 Podgorica, Crna Gora

Proizvođač

KRKA, d. d., Novo mesto, Šmarješka cesta 6, 8501 Novo mesto, Slovenija

Režim izdavanja lijeka

Lijek se izdaje samo na ljekarski recept.

Broj i datum dozvole

2030/20/888 – 2027 od 19.08.2020. godine

Ovo uputstvo je posljednji put odobreno

Novembar, 2023. godine

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sledeće informacije namijenjene su samo zdravstvenim radnicima:

Inkompatibilnost

Iako se lijek Flosteron suspenzija može miješati sa lokalnim anestetikom u špricu, uvijek je potrebno provjeriti kompatibilnost.

Lijek Flosteron ne smijete koristiti:

• ako ste alergični na betametazon ili neki drugi sastojak lijeka Flosteron (naveden u dijelu 6.).
• ako se liječite zbog želudačnog čira (ulkusa),
• ako imate osteoporozu,
• ako imate ozbiljne miopatije (osim miasteniju gravis)
• ako se liječite ili ste se liječili zbog tuberkuloze,
• ako imate otečene limfne čvorove nakon vakcinacije protiv tuberkuloze (BCG),
• ako ste nedavno imali operaciju na crijevima ili imate upalu crijeva (divertikulitis),
• ako ste na terapiji protiv upale vena (tromboflebitis),
• ako imate virusnu, bakterijsku ili sistemsku gljivičnu infekciju i primjereno se ne liječite,
• ako imate infekciju na mjestu primjene,
• ako su kod vas vidljive posljedice djelovanja prevelikih količina kortikosteroida (Cushingov sindrom).

Ako ste skloni krvarenju usled nedostatka trombocita (idiopatska trombocitopenijska purpura), Flosteron ne treba da primate u mišić.

Prije vakcinisanja virusnom vakcinom obavezno kažite ljekaru ukoliko se liječite lijekom Flosteron. Između posljednje doze lijeka Flosteron i datuma vakcinisanja živom vakcinom mora proći najmanje 8 nedjelja. Lijek možete primiti opet 2 sedmice nakon vakcinacije.

Upozorenja i mjere opreza:

Obratite se Vašem ljekaru prije nego što počnete koristiti lijek Flosteron.

Lijek Flosteron se ne smije davati u venu, u upaljen ili nestabilan zglob.

Lijek Flosteron se ne smije davati u područje Ahilove tetive jer može doći do njenog pucanja.

Lijek Flosteron ne treba davati u zglob u slučaju kalcifikacije oko zgloba (periartikularna kalcifikacija) ili Šarkoovog zgloba.

Ako ste imali alergijske reakcije na kortikosteroide, odgovarajuće mjere opreza treba preduzeti.

Prije početka terapije glukokortikoidima potrebno je detaljno ispitivanje, posebno je potrebno isključiti prisustvo gastričnih i duodenalnih čireva. Za sprečavanje pojave ulceracija u digestivnom traktu, Vaš ljekar će Vam propisati ljekove za smanjenje lučenja želudačne kiseline koji štite mukoznu membranu.

Tokom dugotrajne terapije, neophodno je raditi češće medicinske pretrage.

Prije početka liječenja lijekom Flosteron kažite ljekaru:

• ako se liječite zbog osteoporoze,
• ako se liječite zbog povišenog krvnog pritiska,
• ako se liječite zbog srčane slabosti,
• ako se liječite zbog šećerne bolesti,
• ako se liječite zbog zelene mrene (glaukoma),
• ako se liječite zbog padavice (epilepsije),
• ako se liječite zbog blokade krvnih sudova krvnim ugrušcima (tromboembolija),
• ako se liječite zbog brzog umaranja mišića (miastenije gravis),
• ako imate smanjenu funkciju štitne žlijezde (hipotireozu),
• ako imate hroničnu insuficijenciju bubrega ili jetre,
• ako imate ili koristite terapiju za mentalne poremećaje (psihoza ili psihoneuroza),
• ako imate više od 65 godina,
• ako imate feohromocitom (tumor nadbubrežne žlijezde).

Tokom liječenja lijekom Flosteron izbjegavajte kontakt sa pacijentima sa ovčijim boginjama ili herpesom. Ako do kontakta ipak dođe, odmah se o tome posavjetujte sa svojim ljekarom.

Budući da je za vrijeme liječenja lijekom Flosteron povećan rizik od smanjenja koncentracije kalijuma u krvi, Vaš ljekar će kod dugotrajnog liječenja više puta provjeravati koncentraciju kalijuma.

Kod dugotrajnog primanja velikih doza, liječenje treba prekinuti postepeno. Nakon prestanka upotrebe lijeka Flosteron, supresija kore nadbubrežne žlijezde može trajati nekoliko godina.

Upotreba lijeka Flosteron nakon operacije ili fraktura usporava zarastanje rana i preloma.

Prije planiranog kožnog testiranja za određivanje mogućih alergija, recite ljekaru da se liječite lijekom Flosteron.

Kod sebe uvijek imajte osnovne podatke o liječenju.

Obratite se Vašem ljekaru u slučaju pojave zamućenog vida ili drugih poremećaja vida.

Djeca i adolescenti

Primjena ovog lijeka kod djece se ne preporučuje.

Primjena drugih ljekova

Obavijestite svog ljekara ili farmaceuta ako uzimate ili ste prije kratkog vremena uzimali bilo koji lijek, takođe ako ste ga dobili bez recepta.

Neki ljekovi mogu pojačati djelovanje ovog lijeka i ako uzimate takve ljekove (uključujući neke ljekove za HIV: ritonavir, kobicistat), Vaš ljekar će Vas možda htjeti pažljivo pratiti.

Posebno obavijestite svog ljekara ili farmaceuta ako uzimate:

• ljekove protiv bolova ili za snižavanje povišene tjelesne temperature (nesteroidni antiinflamatorni ljekovi, salicilati i aspirin),
• ljekove za liječenje povišenog krvnog pritiska,
• ljekove koji povećavaju izlučivanje mokraće (diuretici),
• lijek za liječenje gljivične infekcije (amfotericin B),
• ljekove za liječenje šećerne bolesti,
• ljekove za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka,
• ljekove za liječenje epilepsije (karbamazepin, fenitoin, fenobarbitin, primidon),
• ljekove za liječenje tuberkuloze (rifampicin, izoniazid),
• ljekove za smanjenje začepljenosti nosa (efedrin),
• ljekove za liječenje malarije (hlorokvin, hidroksihlvin, meflokvin),
• ljekove za liječenje srčanog popuštanja (glikozidi digitalisa),
• ljekove za liječenje srčane insuficijencije (diuretike),
• ljekove za prevenciju trudnoće (kontraceptive),
• lijek za liječenje crijevnih parazita (albendazol),
• lijek za liječenje kancera (aminoglutetimid),
• hormone rasta,
• lijek koji se koristi kao pomoć pri prestanku pušenja i kao antidepresiv (bupropion),
• antibiotici,
• lokalni anestetici.

Efikasnost svih vakcina može biti smanjena istovremenom upotrebom Flosteron suspenzije (8 sedmica prije do 2 sedmice nakon aktivne imunizacije). Formiranje zaštitnih antitijela može potpuno izostati.

Plodnost, trudnoća i dojenje

Ako ste trudni ili dojite, mislite da biste mogli biti trudni ili planirate trudnoću, obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu za savjet prije nego što uzmete ovaj lijek.

Upotreba kortikosteroida tokom trudnoće može štetno uticati na plod. Trudnice mogu koristiti lijek Flosteron samo ako je korist veća od rizika za plod.

Novorođenčad čije su majke koristile lijek Flosteron pri kraju trudnoće mogu imati nizak nivo šećera u krvi na rođenju.

Tokom liječenja lijekom Flosteron, dojenje nije preporučljivo.

Kortikosteroidi mogu promijeniti pokretljivost i broj spermatozoida.

Uticaj lijeka Flosteron na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama

Nije poznato da ovaj lijek utiče na sposobnost upravljanja vozilima i rukovanje mašinama.

Važne informacije o nekim sastojcima lijeka Flosteron

Lijek Flosteron sadrži benzil alkohol (9 mg/ml). Benzil alkohol može uzrokovati alergijske reakcije.

Pitajte svog ljekara ili farmaceuta za savjet ako ste trudni ili dojite, ili ako imate oboljenje jetre ili bubrega. To je zato što se velike količine benzil alkohola mogu nakupiti u Vašem tijelu i mogu uzrokovati neželjena dejstva (tzv. „metabolička acidoza“).

Ovaj lijek sadrži propilparahidroksibenzoat i metilparahidroksibenzoat, koji mogu uzrokovati alergijske reakcije (moguće i odložene) i rijetko bronhospazam.

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po dozi, tj. zanemarljive količine natrijuma.

Uvijek uzimajte ovaj lijek tačno onako kako Vam je rekao Vaš ljekar ili farmaceut. Provjerite sa ljekarom ili farmaceutom ako nijeste sigurni kako da koristite ovaj lijek.

Doziranje treba prilagoditi individualno pacijentu, uzimajući u obzir njegovo stanje i ozbiljnost bolesti.

Prije upotrebe protresite ampulu.

Lokalna primjena

Uobičajena doza je od 0,25 ml do 2 ml u razmaku od najmanje 4 nedjelje.

U veoma velike zglobove (kuk) lijek Flosteron se primjenjuje u zglob ili uz zglob od 1 ml do 2 ml, u velike zglobove (koljeno, gležanj, rame) 1 ml, u srednje velike zglobove (lakat, ručni zglob) od 0,5 ml do 1 ml; u male zglobove od 0,25 ml do 0,5 ml.

U bolesne promjene na koži (u kožu, ne potkožno!) daju se pojedinačne doze koje ne smiju biti veće od 0,2 ml/cm2, a nedjeljna doza za sve zahvaćene površine ne smije biti veća od 1 ml.

U burze se daje od 0,25 ml do 1 ml (u akutnoj fazi do 2 ml), kod upale ovojnica tetiva i upale tetiva 0,5 ml, a kod upale vezivnih tkiva od 0,5 ml do 1 ml.

Ako je potrebno, lijek Flosteron se u špricu može pomiješati sa lokalnim anestetikom.

Sistemska primjena kod alergijskih bolesti

Doza za sistemsku primjenu je isključivo pojedinačna, i to od 1 ml do 2 ml (uvijek se daje u mišić, nikad u venu!). Lijek se ubrizga duboko u mišić u predjelu stražnjice.

Ukoliko smatrate da je djelovanje lijeka prejako ili preslabo, posavjetujte se sa Vašim ljekarom ili farmaceutom.

Ako ste uzeli više lijeka Flosteron nego što je trebalo

Kod predoziranja se može, obično tek nakon višenedjeljne primjene, pojaviti većina nabrojenih neželjenih dejstava (pogledajte poglavlje „Moguća neželjena dejstva“), naročito Cushingov sindrom. Znaci predoziranja se liječe simptomatski. Efekti mogu trajati više nedjelja.

Ako ste zaboravili da uzmete lijek Flosteron

Ljekar će odlučiti o učestalosti primjene lijeka. Ako iz bilo kojeg razloga nijeste primili planiranu injekciju, o tome što prije obavijestite ljekara.

Ako prestanete da uzimate lijek Flosteron

Samovoljno prekidanje liječenja može biti veoma opasno. Ako liječenje prekinete prerano, bolest se može pogoršati.

Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi primjene ovog lijeka, obratite se Vašem ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri.

Kao i svi ljekovi i lijek Flosteron može izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne moraju javiti kod svakoga.

Mogu se javiti sljedeća neželjena dejstva:

Često (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lijek):

• aknama sličan kožni osip, istanjivanje i manja elastičnost kože, maljavost kod žena (hirzutizam), usporeno zarastanje rana, pruge u koži (strije)
• slabost mišića (naročito ruku i nogu), pucanje tetiva, lomovi pršljenova ili kukova, gubitak koštane mase (osteoporoza)
• zadržavanje natrijuma i tečnosti u tijelu, smanjena koncentracija kalijuma u krvi, Cushingov sindrom (lice kao puni mjesec i zaobljen gornji dio leđa), usporen rast djece, pogoršanje šećerne bolesti.

Povremeno (mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lijek):

• glavobolja, povišen pritisak u glavi,
• dvostruki vid, siva mrena (katarakta), povišen očni pritisak
• čir na želucu, krvarenje iz želuca ili crijeva, bolovi u stomaku,
• gljivična infekcija usta i ždrijela (mliječno-bijeli plakovi u ustima), razbuktavanje prikrivenih infekcija,
• začepljenje krvnih sudova ugrušcima (flebotromboza), povišen krvni pritisak,
• poremećaji menstrualnog ciklusa,
• blaga euforija ili depresija.

Rijetko (mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lijek):

• povišene vrijednosti određenih krvnih ćelija (eozinofilija, leukocitoza),
• poremećaji raspoloženja, psihoze.

Veoma rijetko (mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lijek):

• jednostrani bol i otvrdnuće u kuku (koje ukazuje na avaskularnu nekrozu kostiju), povećanje tjelesne težine.

Nepoznato (učestalost se ne može procijeniti na osnovu dostupnih podataka):

• konvulzije, vrtoglavica,
• izbočenje očne jabučice (egzoftalmus), povišen intraokularni pritisak, zamagljen vid,
• štucanje, zapaljenje pankreasa (pankreatitis), nadimanje, ulcerozno zapaljenje ezofagusa (ulcerozni ezofagitis),
• tačkasta (petehije, purpura) i veća (ehimoze) krvarenja u koži i mukoznim membranama, inflamatorno crvenilo lica (eritem), pojačano znojenje, povećana pigmentacija, stanje kože slično aknama (steroidne akne), alergijska upala kože (dermatitis), prištevi (urtikarija), ozbiljne alergijske reakcije koje dovode do otoka lica i grla (angioedem),
• mišićna slabost uzrokovana gubitkom mišićne mase (kortikosteroidna miopatija), pogoršanje simptoma miastenije gravis, postoje rijetki slučajevi zapaljenja i odumiranjakoštanog tkiva u dugim tubularnim kostima (gornji dio ruke, butine), patološka fraktura dugih kostiju,
• sekundarna disfunkcija kore nadbubrežne žlijezde i hipofize, posebno prilikom stresa, kao i tokom traumatskog događaja, operacije ili bolesti,, smanjena tolerancija na ugljene hidrate, manifestacija latentnog dijabetesa, pogoršanje postojećeg dijabetesa, povećana potreba za insulinom ili oralnim antidijabeticima kod dijabetičara,
• povećano izlučivanje kalijuma sa deficitom kalijuma i acido-baznim poremećajima, kongestivna srčana insuficijencija kod osjetljivih pacijenata (kongestivna srčana insuficijencija sa smanjenom sposobnosti srca da pumpa krv: ova reakcija je povezana sa nedovoljnim izlaskom krvi iz srca i zadržavanjem krvi), povećan proteinski disbalans, npr. oštećenje mišića.
• povećana osetljivost na infekcije i pogoršanje postojećih infekcija, znaci infekcije mogu biti maskirani,
• reakcije preosetljivosti (anafilaktičke i anafilaktoidne reakcije), kao što su peckanje, svrab, iritacija kože, suva koža, crvenilo, stvaranje plihova na koži i kardiovaskularne reakcije (stanja slična šoku, pad krvnog pritiska).
• euforija, promjene raspoloženja, promjene ličnosti, nesanica.

Dodatna neželjena dejstva povezana sa parenteralnom terapijom kortikosteroidima uključuju rijetke slučajeve sljepila povezanog sa intralezionalnom terapijom (injekcija u zahvaćeno područje) oko usta i glave, hiperpigmentaciju ili hipopigmentaciju (promjena pigmentacije), atrofiju potkožnog ili kožnog tkiva (tkivo postaje tanje), sterilni apsces, reakcije nakon primjene injekcije (nakon intraartikularne primjene), i Šarkoovu artropatiju (ozbiljno oštećenje zglobova).

Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva

Ako Vam se javi bilo koje neželjeno dejstvo recite to svom ljekaru, farmaceutu ili medicinskoj sestri. Ovo uključuje i bilo koja neželjena dejstva koja nijesu navedena u ovom uputstvu. Prijavljivanjem neželjenih dejstava možete da pomognete u procjeni bezbjednosti ovog lijeka. Sumnju na neželjena dejstva možete da prijavite i Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED):

Institut za ljekove i medicinska sredstva

Odjeljenje za farmakovigilancu

Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81000 Podgorica

tel: +382 (0) 20 310 280

fax: +382 (0) 20 310 581

putem IS zdravstvene zaštite

QR kod za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka:

-254067945000

Lijek čuvajte van pogleda i domašaja djece.

Ovaj lijek se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na pakovanju iza oznake „Važi do“. Rok upotrebe se odnosi na poslednji dan navedenog mjeseca.

Nakon prvog otvaranja lijek upotrijebite odmah.

Lijek čuvajte na temperaturi do 25 °C.

Čuvajte u originalnom pakovanju radi zaštite od svjetlosti.

Ljekove ne treba bacati u kanalizaciju, niti kućni otpad. Ove mjere pomažu očuvanju životne sredine.

Neupotrijebljeni lijek se uništava u skladu sa važećim propisima.